Vidi kôd stranice Slučaj Holmec

<!--'''Slučaj Holmec'''-->[[Datoteka:Med spopadi uničeni mejni prehod Holmec.jpg|mini|[[Granični prijelaz Holmec]] uništen je tijekom sukoba.]]
'''Slučaj Holmec''' je slučaj neprocesuiranog ratnog zločina tijekom [[Rat u Sloveniji|Desetodnevnog rata u Sloveniji]].<ref name="sd">{{Citiranje www|naslov=Htjeli su me strpati u ludnicu|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20060610/spektar02.asp|autor=|autorlink=|prezime=Pilić|ime=Damir|koautori=|urednik=|izdavač=[[Slobodna Dalmacija]]|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=12. rujna 2013.|arhivurl=http://web.archive.org/web/20070610062000/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20060610/spektar02.asp|arhivdatum=10. lipnja 2007|citat=}}</ref>

== Uvod ==
[[Datoteka:Holmec pred rušenjem.JPG|mini|Granični prijelaz Holmec.]]
Nakon što je [[Slovenija]] proglasila neovisnost od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] [[25. lipnja]] [[1991.]], jedinice [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] su po nalogu saveznog premijera [[Ante Marković]]a krenule prema graničnim prijelazima Slovenije uspostaviti carinski nadzor na granici i vratiti granične oznake Jugoslavije, a koje su Slovenci zamijenili slovenskim oznakama. [[13. korpus JNA]] iz [[Rijeka|Rijeke]] upućen je prema talijanskoj granici, dok je [[1. četa 62. koruškog odreda]] upućena prema austrijskoj granici. [[27. lipnja]] 1991., oko 17:30 sati, pripadnici JNA iz karaule na Holmcu su stigli na [[Granični prijelaz Holmec]] gdje ih je dočekalo 15 pripadnika slovenske [[Teritorijalna obrana|Teritorijalne obrane]]. JNA je izdala [[ultimatum]] da imaju 15 minuta za predaju prijelaza. Pomoć jedinicama iz karaule na Holmcu je stigla u vidu 1. čete 62. koruškog odreda JNA koji držao položaje okolo Holmca od 04:00 sati ujutro. Slovenski teritorijalci su prihvatili ultimatum i predali granični prijelaz. Nakon prepuštanja graničnog prijelaza i povlačenja, u pomoć slovenskim teritorijalcima je stiglo 20 policajaca iz [[Slovenj Gradec|Slovenjskog Gradca]]. U noći sa 27. na [[28. lipnja]] 1991. godine slovenski teritorijalci i policajci su opkolili karaulu u blizini graničnog prijelaza. Podpukovnik jedinice, Major Miladinović, naredio je vojnicima da se utvrde položaji, očekujući pomoć [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|ratnog zrakoplovstva JNA]]. Slovenci su 28. lipnja 1991. u 5:05 sati ujutro napali karaulu. Bitka za Holmec je završila oko 7 sati. Po prestanku pucanja ambulantna vozila pokupila su ranjenike s obje strane. Prva skupina vojnika JNA predala se je oko 10:30 sati, a druga, veća skupina vojnika JNA predala se oko 13:30. U sukobu su poginula dva pripadnika slovenske teritorijalne obrane, a trojica su teško ranjena. Kod JNA ubijena su 3 ročnika, šest je bilo ranjenih i 45 zarobljenih. U sukobu je sudjelovalo 220 pripadnika teritorijalne obrane i 40 policajaca, naspram 62 pripadnika JNA.<ref name=ncl>{{Citiranje www|naslov=Hrvat žrtva slovenskog ratnog zločina|url=http://www.nacional.hr/clanak/24444/hrvat-zrtva-slovenskog-ratnog-zlocina|autor=|autorlink=|prezime=Borić|ime=Stanko|koautori=|urednik=|izdavač=[[Nacional]]|format=|rad=|stranice=|dan=10. travnja 2006.|mjesec=|godina=|preuzeto=12. rujna 2013.|arhivurl=http://archive.is/zNgnO|arhivdatum=12. rujna 2013|citat=}}</ref><ref>{{slv icon}}{{Citiranje www|naslov=Zgodilo se je ... 27. junija|url=http://www.rtvslo.si/zabava/na-danasnji-dan/zgodilo-se-je-27-junija/167901|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=[[Radiotelevizija Slovenija]]|format=|rad=|stranice=|dan=27. lipnja 2005.|mjesec=|godina=|preuzeto=12. rujna 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref><ref>{{srp icon}} {{Citiranje www|naslov=Zna se ubica vojnika JNA (Zvanična slovenačka verzija događaja na karauli 28. juna 1991. godine puna rupa)|url=http://www.srpskapolitika.com/Tekstovi/Analize/2006/094.html|autor=|autorlink=|prezime=Vasović-Mekina|ime=Svetlana|koautori=|urednik=|izdavač=srpskapolitika.com|format=|rad=|stranice=|dan=7. travnja 2006.|mjesec=|godina=|preuzeto=12. rujna 2013.|arhivurl=http://archive.is/c8a2C|arhivdatum=12. rujna 2013|citat=}}</ref>

== Slučaj == 
[[Datoteka:Antonio Šimunović.jpg|mini|Antonio Šimunović, Hrvat iz [[Jablanica|Jablanice]], jedan od 3 ubijena ročnika JNA.]]
"Slučaj Holmec" ugledao je svjetlo dana [[28. prosinca]] [[1998.]] godine, nakon što je novinar [[Bojan Budja]] objavio članak u "[[Slovenske novice|Slovenskim novicama]]". Budja je došao do saznanja o "slučaju Holmec" kada mu je bivši ravnatelj slovenske policije [[Marko Pogorelec]] rekao neka ''istraži slučajeve poput Holmeca, gdje su se dogodile puno ozbiljnije stvari''. 1999. godine slovenska televizija [[POP TV]] prikazala je snimku austrijske televizije [[ÖRF]]-a iz 1991. godine, a na kojoj se vidi kako je 6 vojnika izašlo s bijelom plahtom i podignutim rukama pred slovenske teritorijalce. Nakon toga čula se brzometna paljba koja je oborila dio vojnika, dok su se ostali bacili na pod. Ubijeni su ročnici ''Goran Maletić'' (19 g.) iz [[Novi Sad|Novog Sada]], ''Zoran Ješić'' (18 g.) iz Sakula kod [[Opovo|Opova]], obojica Srbi, te Hrvat ''Antonio Šimunović'' (19 g.) iz [[Jablanica|Jablanice]]. Prema nalazima patologa, Šimunović i Ješić odmah su preminuli, a Maletić je iskrvario nakon nekog vrjemena. Slovenski teritorijalci su isprva tvrdili kako je vojnike JNA ubio s leđa njihov prepostavljeni koji im nije dopustio predaju. Međutim, na snimci se jasno vidi kako su pogođeni sprijeda i s boka, što su potvrdili i nalazi patologa. Autor snimke snimatelj ÖRF-a Ivan Klarić, Hrvat iz Austrije, je izjavio: "''U to vrijeme snimali smo granične prijelaze koje je zauzela JNA te smo tako stigli i do Holmeca. Sjećam se skupine vojnika koja je stajala s rukama u zraku i bijelom plahtom, a potom se začula rafalna paljba nakon koje su vojnici popadali po zemlji. Teško mi je bilo prosuditi tko je pucao, a ne znam ni što se dogodilo s vojnicima, je li koji i koliko ih je uistinu pogođeno. Poslije rafala i pada nastala je tišina, a ja više nisam ništa vidio. Spreman sam svjedočiti o cijelome slučaju i na sudu ako to bude potrebno.''" Obitelji Maletića i Ješića saznale su za cijeli slučaj od srpskih novinara, dok Šimunovićeva obitelj od 1991. do 2006. godine nije znala ništa o okolnostima smrti njihovog sina.<ref name=ncl/><ref>{{Citiranje www|naslov=Nismo znali da su nam sina 1991. ubili Slovenci|url=http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=144570|autor=|autorlink=|prezime=Pavić|ime=Snježana|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=11. travnja 2006.|mjesec=|godina=|preuzeto=13. rujna 2013.|arhivurl=http://archive.is/haGPC|arhivdatum=13. rujna 2013|citat=}}</ref><ref name="jl">{{Citiranje www|naslov=Kučan u Haagu: Što je Kučan rekao o događajima u Holmecu|url=http://www.jutarnji.hr/kucan-u-haagu--sto-je-kucan-rekao-o-dogadajima-u-holmecu/146020/|autor=|autorlink=|prezime=Čičak|ime=Zvonimir|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=22. travnja 2006.|mjesec=|godina=|preuzeto=13. rujna 2013.|arhivurl=http://archive.is/Opnob|arhivdatum=13. rujna 2013|citat=}}</ref> Srpski tjednik ''[[Vreme]]'' objavio je arhivski dokument [[Ministrstvo za notranje zadeve Republike Slovenije|Ministrstva za notranje zadeve Republike Slovenije]] (slovenski MUP) iz kojeg je vidljivo priznanje ratnog zločina. U dokumentu piše: ''"Poseban događaj, u koji su umješani samo organi unutarnjih poslova, predstavlja radnju koja se prema međunarodnom pravu ubraja u ratne zločine. Pripadnici milicije pucali su na nenaoružane pripadnike JNA iz karaule na Holmecu, u trenutku kada su se predavali s bijelom zastavom u rukama. Događaj je dokumentiran video-kamerom i imamo ga u našoj dokumentaciji."''<ref>{{srp icon}}{{Citiranje www|naslov=Otvaranje ormana s kosturima|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=449552|autor=|autorlink=|prezime=Vasović-Mekina|ime=Svetlana|koautori=|urednik=|izdavač=Vreme|format=|rad=|stranice=|dan=13. travnja 2006.|mjesec=|godina=|preuzeto=13. rujna 2013.|arhivurl=http://archive.is/B8QUK|arhivdatum=13. rujna 2013|citat=}}</ref>

== Reakcije u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji ==
Ubrzo nakon izbijanja afere i prikazane snimke, Vlada Republike Slovenije osnovala je komisiju za istragu. Ista komisija je već istraživala zločin na Holmcu 1991. godine. Nakon istrage 2006., komisija je arhivirala cijeli spis uz tvrdnju da nema elemenata kaznenog djela, ni običnog ubojstva ni ratnog zločina. Pritom tužiteljstvo nije saslušalo neutralnog svjedoka snimatelja ÖRF-a Ivana Klarića, iako je cijelo vrijeme imalo kopiju njegova snimka, što ih je obvezivalo na utvrđivanje istinitosti snimka koji je obišao cijeli svijet.<ref name="jl"/><ref>{{eng icon}}{{Citiranje www|naslov=Slovenia closes 'war crime' case despite TV evidence of killings|url=http://www.independent.co.uk/news/world/europe/slovenia-closes-war-crime-case-despite-tv-evidence-of-killings-473539.html|autor=|autorlink=|prezime=Peric Zimonjic|ime=Vesna|koautori=|urednik=|izdavač=The Independent|format=|rad=|stranice=|dan=10. travnja 2006.|mjesec=|godina=|preuzeto=13. rujna 2013.|arhivurl=http://archive.is/YTaTs|arhivdatum=13. rujna 2013|citat=}}</ref> 

21. svibnja 2003. slovenski predsjednik [[Milan Kučan]] u [[Haag]]u je pred sudskim vijećem [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] u predmetu protiv [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], u svojstvu svjedoka optužbe, dao iskaz u kojem je potvrdio da je na vojnike pucano.<ref>{{de icon}}{{Citiranje www|naslov=EU-slowenische Vergangenheitsbewältigung|url=http://www.novo-magazin.de/86/novo8646.htm|autor=|autorlink=|prezime=Sauer|ime=Werner|koautori=|urednik=|izdavač=Novo magazin|format=|rad=|stranice=|dan=siječanj / travanj 2007.|mjesec=|godina=|preuzeto=13. rujna 2013.|arhivurl=http://archive.is/YTaTs|arhivdatum=13. rujna 2013|citat=}}</ref><ref name="jl"/>

Predsjednica [[Slovenski helsinški odbor|Slovenskog helsinškog odbora]] Neva Miklavčič-Predan je zbog "Slučaja Holmec" bila izložena pritiscima i prijetnjama u Sloveniji. U gotovo svim slovenskim medijima protiv Miklavčič-Predan širio se govor mržnje, huškanje na progon, zahtjevi da ju se strpa u zatvor i ludnicu. Slovensko državno tužiteljstvo podnijelo je tri kaznene prijave protiv Miklavčič-Predan "zbog uvrede države". 2006. godine okružni sud u Ljubljani oslobodio je Miklavčič-Predan optužbi za klevetu u procesu koji je 26 slovenskih ratnih veterana pokrenulo zbog njezinih izjava o tamnoj strani slovenskog rata za neovisnost, odnosno o ratnom zločinu slovenskih teritorijalaca nad ročnim vojnicima tadašnje JNA.<ref name="sd"/><ref name="jl"/><ref>{{Citiranje www|naslov=Čelnica slovenskog HO oslobođena optužbi|url=http://www.jutarnji.hr/celnica-slovenskog-ho-oslobodena-optuzbi/221075/|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=30. svibnja 2006.|mjesec=|godina=|preuzeto=13. rujna 2013.|arhivurl=http://archive.is/zS35U|arhivdatum=13. rujna 2013|citat=}}</ref>

[[Hrvatska radiotelevizija]] je [[18. travnja]] [[2006.]] godine raspravljala o slučaju Holmec u svojoj emisiji "Otvoreno".<ref>{{Citiranje www|naslov="Otvoreno" o slučaju "Holmec": toleriranje ratnih zločina priznato kao europski standard|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/otvoreno-o-slucaju-holmec-toleriranje-ratnih-zlocina-priznato-kao-europski-standard/314153.aspx|autor=Dragan Antulov
|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Index|format=|rad=|stranice=|dan=19. travnja 2006.|mjesec=|godina=|preuzeto=12. rujna 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref>

Tužiteljstvo za ratne zločine Republike Srbije je 2006. godine, nakon prikazivanja snimke na [[B92]], pokrenulo istragu. Tadašnji slovenski premijer [[Janez Janša]] prosvjedovao je kod tadašnjeg predsjednika Srbije [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] zbog izjava pojedinih srpskih službenika o slučaju Holmec.<ref>{{srp icon}} {{Citiranje www|naslov=Janša telefonirao Koštunici|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=04&dd=14&nav_category=11&nav_id=194802|autor=
|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=B92|format=|rad=|stranice=|dan=14. travnja 2006.|mjesec=|godina=|preuzeto=12. rujna 2013.|arhivurl=http://archive.is/icEKB|arhivdatum=12. rujna 2013|citat=}}</ref> [[Zoran Stanković]], bivši ministar obrane [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]], je 2006. godine izjavio da su vojnici na snimci živi. Stanković za te svoje tvrdnje nije ponudio nikakve dokaze.<ref>{{srp icon}} {{Citiranje www|naslov="Vojnici na snimku nisu ubijeni"|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=04&dd=26&nav_id=195945|autor=
|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=[[B92]]|format=|rad=|stranice=|dan=26. travnja 2006.|mjesec=|godina=|preuzeto=12. rujna 2013.|arhivurl=http://archive.is/UEEmD|arhivdatum=12. rujna 2013|citat=}}</ref> Neva Miklavčič-Predan je u Zagrebu nakon te izjave Stankovića sazvala konferneciju za novinare, na kojoj je izjavila da je Stanković pod pritiscima iz Slovenije.<ref name="gj">{{srp icon}} {{Citiranje www|naslov=Stankovićeva izjava pod pritiskom Slovenije|url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2006/04/28/srpski/H06042705.shtml|autor=
|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Glas javnosti|format=|rad=|stranice=|dan=28. travnja 2006.|mjesec=|godina=|preuzeto=12. rujna 2013.|arhivurl=http://archive.is/pN0TO|arhivdatum=12. rujna 2013|citat=}}</ref> 

2006. godine, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu je objavio priopćenje u kojem ističe da je odustao od procesuiranja zločina u Holmecu, jer im je istekao mandat za pokretanje daljnjih istraga, te zbog toga što je sudu "dat mandat za istraživanje samo ozbiljnih slučajeva kršenja međunarodnog humanitarnog prava u toku produženog oružanog sukoba između dvije ili više sukobljenih strana", a Desetodnevni rat u Sloveniji nije okrakteriziran kao produženi oružani sukob.<ref>{{srp icon}} {{Citiranje www|naslov=Hag ne zanima slučaj 'Holmec'|url=http://www.blic.rs/stara_arhiva/hronika/107501/Hag-ne-zanima-slucaj-Holmec|autor=
|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Blic|format=|rad=|stranice=|dan=11. travnja 2006.|mjesec=|godina=|preuzeto=18. rujna 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> 

=== Drugi slučajevi ===
2006. godine je Slovenski helsinški odbor objavio svjedočenja dvojice Hrvata, Josipa Birkića iz [[Semeljci|Semeljaca]] kraj [[Đakovo|Đakova]] i Ante Bačka iz [[Velika Gorica|Velike Gorice]], koji su 1991. kao ročnici JNA sudjelovali u sukobu na Holmcu. I Birkić i Bačak tvrde da su slovenske snage počinile ratni zločin i prekršili [[međunarodno humanitarno pravo]] tijekom borbe za Holmec. Slovenski teritorijalci pucali su na Bačka dok se nenaoružan i ranjen skrivao iza stabla, dok su na Birkića pucali kada je nenaoružan i ranjen pokušao pobjeći iz gorućeg tenka [[M-84]]. Obojica su uslijed tih ranjavanja ostali doživotni invalidi. Birkić je kasnije bio branitelj sudionik [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].<ref>{{Citiranje www|naslov=Slovenija 1991. – mogući ratni zločini "politički" zastareli|url=http://www.slobodnaevropa.org/content/article/684892.html|autor=Srđan Kusovac, Mirjana Rakela, Ankica Barbir Miladinović, Ivan Katavić|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Radio Slobodna Evropa|format=|rad=|stranice=|dan=14. listopada 2006.|mjesec=|godina=|preuzeto=12. rujna 2013.|arhivurl=http://archive.is/MrGjL|arhivdatum=12. rujna 2013|citat=}}</ref><ref>{{Citiranje www|naslov=Novi svjedoci u slučaju "Holmec"|url=http://www.slobodnaevropa.org/content/article/676117.html|autor=Ankica Barbir Miladinović|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Radio Slobodna Evropa|format=|rad=|stranice=|dan=19. srpnja 2006.|mjesec=|godina=|preuzeto=12. rujna 2013.|arhivurl=http://archive.is/GLoVd|arhivdatum=12. rujna 2013|citat=}}</ref><ref name="jl1">{{Citiranje www|naslov=Hrvat prijavio Sloveniju: Zapaljeni smo bježali, a Slovenci su nas gađali|url=http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=146915|autor=|autorlink=|prezime=Krasnec|ime=Tomislav|koautori=|urednik=|izdavač=[[Jutarnji list]]|format=|rad=|stranice=|dan=27. travnja 2006.|mjesec=|godina=|preuzeto=12. rujna 2013.|arhivurl=http://archive.is/FUKEl|arhivdatum=12. rujna 2013|citat=}}</ref> Slovenski helsinški odbor je 2006. u Zagrebu najavio da će preko hrvatskog državnog odvjetništva tužiti Republiku Sloveniju zbog ratnog zločina nad Birkićem.<ref name="gj"/><ref name="jl1"/>

Slovenski helsinški odbor isto je tako objavio svjedočenja Marka Martinkovića iz [[Domaljevac|Domaljevaca]] kod [[Orašje|Orašja]] i Tomislava Šute iz [[Bugojno|Bugojna]], obojica Hrvati. Martinković i Šuta su bili najteže ranjeni u sukobu za vrijeme Desetodnevnog rata u Sloveniji. Neva Miklavčič-Predan, predsjednica Slovenskog helsinškog odbora, tvrdi da su: ''"To bili mladići kojima je bilo naređeno da transporterima iz kasarne [[Vrhnika]] kraj [[Ljubljana|Ljubljane]] krenu ka [[Zračna luka Brnik|Brnik]]u. Tada su odjednom bili zapaljeni. Nisu bojno djelovali. Ostali su doživotno osakaćeni."''<ref>{{Citiranje www|naslov=Preživjeli svjedoče o zločinima u Sloveniji|url=http://www.slobodnaevropa.org/content/news/667962.html|autor=|autorlink=|prezime=Barbir-Mladinović|ime=Ankica|koautori=|urednik=|izdavač=Radio Slobodna Evropa|format=|rad=|stranice=|dan=5. svibnja 2006.|mjesec=|godina=|preuzeto=12. rujna 2013.|arhivurl=http://archive.is/NqOog|arhivdatum=12. rujna 2013|citat=}}</ref>

== Poveznice ==
*[[Rat u Sloveniji]]
*[[Granični prijelaz Holmec]]

== Izvori i literatura ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Povijest neovisne Slovenije]]
[[Kategorija:Ratovi]]
[[Kategorija:Povijest druge Jugoslavije]]
[[Kategorija:Ratni zločini]]