Vidi kôd stranice Sjeverna Makedonija

{{preusmjerava|Makedonija}}
{{Infookvir zemlja svijeta 
|  ime                         = Republika Sjeverna Makedonija
|  izvorno_ime                 = Република Северна Македонија
|  ime_genitiv                 = Sjeverne Makedonije
|  eng_ime                     = Republic of North Macedonia 
|  zastava                     = Flag of North Macedonia.svg 
|  grb                         = Coat of arms of North Macedonia.svg
|  moto                        = Sloboda ili smrt 
|  himna                       = [[Denes nad Makedonija]]<br>
|  lokacija                    = Europe-Republic of North Macedonia.svg
|  službeni_jezik             = [[Makedonski jezik|makedonski]] (prvi službeni i nacionalni jezik)<ref>http://balkans.aljazeera.net/vijesti/albanski-drugi-sluzbeni-jezik-u-makedoniji</ref>
|  glavni_grad                 = [[Skoplje]] 
|  predstavnik_države_množina  = Predsjednici 
|  predstavnik_države          = Predsjednik Republike
|  predstavnik_države_osoba    = [[Stevo Pendarovski]] 
|  predsjednik_vlade_osoba     = [[Zoran Zaev]] 
|  površina_poredak            = 145 
|  površina                    = 25.713 
|  vode                        = 1,9 
|  stanovništvo_poredak        = 145
|  stanovništvo                = 2.075.301<ref>{{Mkd oznaka}} [http://www.stat.gov.mk/KlucniIndikatori.aspx Население и социјални статистики (2017.)], stat.gov.mk, pristupljeno 26. siječnja 2019.</ref>
|  godina_popisa               = 2017.
|  gustoća_stanovništva        = 82 
|  neovisnost                  = Odcjepljenjem od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<br>[[8. rujna]] [[1991.]] 
|  BDP_PKM_godina              = 2018. 
|  BDP_PKM                     = 65,78 milijarda $ 
|  BDP_PKM_rang                = 121. 
|  BDP_PKM_per_capita          = 16.253 $<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2018/02/weodata/weorept.aspx?sy=2018&ey=2019&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&pr1.x=72&pr1.y=8&c=914%2C962%2C943%2C963%2C918%2C960%2C968%2C942%2C961%2C174%2C186%2C967&s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC&grp=0&a= |title=GDP per capita, PPP (current international $) - FYR Macedonia}} {{eng oznaka}}</ref> 
|  BDP_PKM_per_capita_rang     = 40. 
|  valuta                      = [[Makedonski denar]] 
|  stoti_dio_valute            = 100 denija 
|  vremenska_zona              = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti 
|  internetski_nastavak        = [[.mk]] 
|  pozivni_broj                = +389 
}}

'''Sjeverna Makedonija''' ([[Makedonski jezik|mak.]] '' Северна Македонија'', [[Albanski jezik|alb.]] ''Maqedonia e Veriut''), službeno '''Republika Sjeverna Makedonija''' ([[Makedonski jezik|mak.]] ''Република Северна Македонија'', [[Albanski jezik|alb.]] ''Republika e Maqedonisë së Veriut'')<ref>http://rs.n1info.com/Region/a459003/Zvanicno-stupila-na-snagu-upotreba-novog-imena-Severna-Makedonija.html</ref> [[država]] je u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]] s glavnim gradom [[Skoplje]]m. Graniči s [[Bugarska|Bugarskom]] na [[istok]]u, [[Grčka|Grčkom]] na [[jug]]u, [[Albanija|Albanijom]] na [[zapad]]u te [[Kosovo]]m i [[Srbija|Srbijom]] na [[sjever]]u. 

Nakon što su prvi višestranački izbori 11. studenog 1990. godine označili kraj komunističke vladavine, Parlament je u vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]] proglasio neovisnost te jugoslavenske republike 8. rujna 1991. god., nakon što je održan [[referendum o neovisnosti Makedonije|referendum o  neovisnosti]]. Novonastala država se sve do veljače 2019. godine zvala ''Republika Makedonija'', kada je promijenila ime u sadašnje; ''Republika Sjeverna Makedonija''. Razdruživanje od [[SFRJ]] je proteklo mirno, međutim su napetosti između [[Makedonci|Makedonaca]] i [[Albanci|Albanaca]] - koji predstavljaju oko četvrtinu stanovništva Sjeverne Makedonije - dovele do [[Sukobi u Makedoniji 2001.|oružanog sukoba 2001. godine]]. Sukob je okončan uz posredovanje [[NATO|NATO saveza]], te se od tada održava osjetljiva ravnoteža između etničkih Makedonaca i etničkih Albanaca.

Već od proglašenja neovisnosti od SFRJ, Grčka ju je blokirala u euroatlantskim integracijama, s obzirom da je smatrala da ima pretenzije na njenu sjevernu pokrajinu koja se također zove ''Makedonija'' te da makedonsko ime pripada isključivo grčkom povijesno civilizacijskom naslijeđu. 
[[17. lipnja]] [[2018.]] tada '' Republika Makedonija'' i [[Grčka]] potpisale su [[Prespanski sporazum]] kojim je predloženo sadašnje ime - ''Republika Sjeverna Makedonija''.<ref>Večernji list: Grčka i Makedonija potpisale povijesni sporazum o promjeni imena Makedonije https://www.vecernji.hr/vijesti/grcka-i-makedonija-potpisale-povijesni-sporazum-o-promjeni-imena-makedonije-1252640 </ref> Sporazum je neuspješno ratificiran referendumom održanim [[29. rujna]] [[2018.]], obzirom da je za valjanost referenduma bio potreban odaziv od 50% plus jedan glas svih biračica i birača, a izlaznost je bila 36,89%. Iako je "ZA" promjenu imena u skladu s [[Prespanski sporazum|Prespanskim sporazumom]] bilo više od 90% izašlih birača, zbog nedovoljne izlaznosti [[referendum]] zakonski  nije bio obvezujuć, već savjetodavan, tako da je Parlament mogao  dvotrećinskom većinom ratificirati [[Prespanski sporazum]].<ref> Večernji list: Zbog fijaska referenduma Sjeverna Makedonija pred izborima https://www.vecernji.hr/vijesti/makedonci-na-referendumu-o-promjeni-imena-1273158 </ref><br> 

[[Parlament]] je [[11. siječnja]] [[2019.]] dvotrećinskom većinom usvojio Ustavni zakon čime su prihvaćeni svi amandmani koji proizlaze iz [[Prespanski sporazum|Prespanskog sporazuma]], te je ime države promijenjeno u sadašnje; ''Republika Sjeverna Makedonija''. Sve odredbe [[Prespanski sporazum|Prespanskog sporazuma]], ratificiranog u  grčkom Parlamentu  [[25. siječnja]] [[2019.]],<ref>http://ba.n1info.com/Svijet/a311753/Grcka-ratifikovala-sporazum-o-imenu-Sjeverne Makedonije.html </ref> stupile su na snagu ratifikacijom Protokola o članstvu Sjeverne Makedonije u NATO u grčkom Parlamentu.<ref>http://balkans.aljazeera.net/vijesti/grcka-ratificirala-protokol-o-pristupanju-Sjeverne makedonije-nato-u</ref> Vlada Sjeverne Makedonije formirala je interresornu grupu koja će se baviti pitanjem promjene tabli na državnim tijelima i graničnim prijelazima s novim imenom zemlje ispisanim i na albanskom jeziku, jer je na snagu stupio i zakon kojim albanski postaje drugi službeni jezik u Sjevernoj Makedoniji.<ref>http://balkans.aljazeera.net/vijesti/albanski-drugi-sluzbeni-jezik-u-makedoniji</ref> Sjeverna Makedonija pridružila se NATO-u [[27. ožujka]] 2020., postavši 30. članicom Saveza nakon dugotrajnog postupka tijekom kojeg je morala promijeniti ime države.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=Sjeverna Makedonija službeno postala 30. članica NATO-a|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/sjeverna-makedonija-sluzbeno-postala-30-clanica-nato-a-20200327|accessdate=2020-03-28}}</ref>

==Zemljopis==
===Položaj===
[[Datoteka:Macedonia_Map.png|mini|desno|400px|<small> Državni teritorij Sjeverne Makedonije na zemljovidu.</small>]]
Sjeverna Makedonija je država u jugoistočnoj Europi, u gornjem i srednjem Povardarju, između Šarsko-pindskog i Rodopskog gorja. Nalazi se u široj povijesnoj regiji [[Makedonija (regija)|Makedoniji]].

===Reljef===
[[Datoteka:Šar Mountain, Macedonia.jpg|mini|desno|250px|[[Šar-planina]]]]
U Sjevernoj Makedoniji se izdvajaju 3 reljefne cjeline:
* Zapadna Sjeverna Makedonija
* Središnji dio ili Povardarje i
* Istočna Sjeverna Makedonija.

'''Zapadni dio''' čini mlado nabrano Šarsko-pindsko gorje građeno od paleozojskih škriljavaca i mezozojskih vapnenaca (Baba, Šara, Korab, Jakupica, [[Nidže]]). Između planina nalaze se duboke doline Crnog Drima te više gorskih [[kotlina]]:
*  Polog 
*  Debarska kotlina
*  Ohridska kotlina
*  Prespanska kotlina
*  Pelagonija

Pološka i Prespanska kotlina su najveće.

'''Središnji dio ili Povardarje''' tektonski je labilan prostor ispunjen jezerskim i riječnim naplavinama. Naslage potječu iz paleozoika (škriljavci) te iz mezozoika i [[tercijar]]a. Tu se nalazi niz kotlina, međusobno povezanih klisurama (kapijama):
* [[Skopska kotlina]]
* [[Veleška kotlina]]
* [[Tikveš (Makedonija)|Tikveš]]
* [[Gevgelija|Gevgelijska kotlina]]

[[Datoteka:Bitola 2007.JPG|mini|desno|250px|[[Bitola]]]]
'''Istočni dio''' niži je od zapadnog a obuhvaća istočne pritoke rijeke [[Vardar]], kotline se nalaze na visini oko 250 m, a nastale su erozijom eolskih sedimenata iz [[neogen]]a. Okružuje ga visokoplaninski pojas. Na istoku su to [[Osogovske planine]], [[Vlahina planina]], [[Plačkovica]], [[Ogražden]], a na zapadu to su [[Kožuv]], [[Kozjak (planina u Makedoniji)|Kozjak]], [[Dren planina]] i [[Jakupica]].

Usamljena uzvišenja građena su od granita, kristalastih [[škriljavac]]a te [[magmatit]]a. Između njih prostiru se prekrasne kotline ispunjene tercijarnim jezerskim talozima:

* [[Maleševska kotlina]] 
* [[Strumička kotlina]] 
* [[Kumanovska kotlina]]
* [[Ovče pole]]

===Klima, tlo i biljni pokrov===
[[Datoteka:Во шумата на Баба 2015.jpg|mini|desno|250px|[[Šuma]] makedonskog bora (lat. Pinus peuce) u [[Nacionalni park Pelister|Nacionalnom parku Pelister]]]]
U Sjevernoj Makedoniji vlada '''submediteranska klima''' koju karakteriziraju vruća i suha ljeta te hladne i vlažne zime. Srednje godišnje temperature opadaju od sjevera prema jugu zemlje. 

Srednja godišnja količina padalina je u planinama oko 1000 - 1500 mm, a u zavjetrinskim kotlinama 600 - 700 mm.

Najplodnija su glinato-ilovasta tla u nižim dijelovima kotlina. U brdsko-planinskim dijelovima prevladavaju kamenjari i rankeri (humusna šumska tla).

Što se tiče vegetacije, u nižim dijelovima prevladavaju [[hrast medunac]], obični grab i cer, dok u višim dijelovima nalazimo [[Bukva|bukvu]] i bukovo-[[Jela|jelove]] šume. Također nalazimo i zimzeleno sredozemno raslinje.

===Vode===
Najvažnije ''tekućice'' su [[Vardar]], [[Treska]], [[Crna Reka]], [[Pčinja]], [[Bregalnica]], [[Strumica]], [[Crni Drim]].

Sjeverna Makedonija ima 3 prirodna jezera: [[Ohridsko jezero|Ohridsko]], [[Prespansko jezero|Prespansko]] i [[Dojransko jezero|Dojransko]]. Ohridsko jezero je jedno od najstarijih jezera na zemaljskoj kugli, u njemu žive endemski primjerci, [[ohridska pastrva]], belvica (Salmothymus ohridanus), [[jegulja]], i više tipova račića, [[puž]]eva i školjki, bistrina vode i njezina prozirnost je do 50 metara.

===Nacionalni parkovi===
{{glavni|Nacionalni parkovi Sjeverne Makedonije}}

* [[Nacionalni park Galičica]]
* [[Nacionalni park Mavrovo]]
* [[Nacionalni park Pelister]]

==Povijest==
{{glavni|Povijest Sjeverne Makedonije}}
=== Stari vijek ===
[[Datoteka:Samuilova tvrdina -- Ohrid 5.jpg|mini|desno|250px|Samuilova tvrđava u [[Ohrid]]u.]]
Antički Makedonci su bili stari [[balkanski poluotok|balkanski]] narod, koji je govorio jedan nedovoljno poznat jezik. Najistaknutiji [[kralj]] antičkih Makedonaca je bio [[Filip II. Makedonski]], kojega je [[Demosten]] nazivao [[barbari]]nom. Iako je Demosten okupio sve [[Stara Grčka|antičke Grke]] kako bi se suprotstavili antičkim Makedoncima, Filip II. je pobijedio Grke u [[Bitka kod Heroneje (338. pr. Kr.)|bitci kod Heroneje]] [[2. kolovoza]] [[338. pr. Kr.]], nakon čega je poštedio grad [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]].

Kada je Filip II. ubijen ([[336. pr. Kr.]]), antički Makedonci su izabrali njegovog sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra III.]] za kralja. Aleksandar je brzo uspostavio svoju vlast, pobijedio pobunjene Grke i ovaj put spalio Tebu do temelja. Nakon toga, nastavio je ka [[istok]]u kako bi pobijedio do tada nepobjedivo [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]]. U [[Bitka na Graniku|bitci na rijeci Granik]], sa svojim antičkim Makedoncima (organiziranim u čuvene [[Falanga (bojni poredak)|falange]]) i plaćenim [[Konjica|konjanicima]] iz [[Tesalija|Tesalije]] je pobijedio trostruko veću perzijsku vojsku. Nakon osvajanja cijelog poznatog svijeta, odlučio se vratiti u Makedoniju, ali je otrovan [[323. pr. Kr.]], te je umro u [[Babilon]]u. Nakon njegove smrti, njegovi vojskovođe podijelili su njegovu državu među sobom.

Značajna ličnost Makedonije, bio je i [[Filip V., kralj Makedonije|Filip V.]]. On je uspostavio [[Kraljevina Makedonija|Makedonsko kraljevstvo]] na Balkanu i opet porobio Grčku.

U to je vrijeme [[Rimska Republika|Rim]] postajao sve snažniji. Makedonija je bila saveznik [[Kartaga|Kartage]] i time neprijatelj Rimljana. Zato je bilo stalnih sukoba sa Rimljanima. Da bi se osigurao od Rimljana, Filip V. je pojačao [[Fortifikacija|fortifikacije]] u [[Skoplje|Skoplju]] i Uskani (današnje [[Kičevo]] u blizini današnjeg grada [[Debar|Debra]] (sjeverozapadna Sjeverna Makedonija), a sa juga je imao okupiranu Grčku. Međutim Grci i Rimljani su se udružili i pod pritisak Rimljana morao se povući iz Grčke i postaviti utvrdu u klisuri [[Tempi]] (nekoliko kilometara južno od današnjeg grada [[Platamon]]a).

Ipak, u dobi vladavina njegovog sina, Perseja, Rimljani su ušli s juga i pobijedili Perseja u [[Bitka kod Pidne|bitci kod Pidne]] (nekoliko kilometara sjeverno od današnje [[Paralija|Paralije]] kod Katerini). Persej je bio zadnji makedonski kralj iz antičke epohe u Makedoniji. Više su preživjeli [[Seleukovići|Seleukidi]] na istoku i [[Ptolemejevići]] u [[Egipat|Egiptu]] (zadnja je bila kraljica [[Kleopatra]] VIII).

Rimljani su porobili Makedoniju [[168. pr. Kr.]] i podijelili je na 4 dijela, kojima je bilo zabranjeno međusobno komuniciranje. Tri od ova 4 dijela su obuhvaćala teritorije današnje [[Egejska Makedonija|Egejske Makedonije]]. Nakon toga, Makedonija je od centra svijeta postala provincija.
{{glavni|Makedonija (rimska provincija)}}

Makedonija je u rimskom dobu imala važnu ulogu u povijesti kršćanstva, s obzirom da ju je posjetio [[Sveti Pavao]].

=== Srednji vijek ===
Slavenska plemena počela su dolaziti na područje Makedonije. Organizirana je poludržavna tvorevina, Sklavinija. Slaveni su često išli u veće napade protiv Bizanta i utvrđenih bizantskih gradova. Oko 680. godine grupa [[Protobugari|Protobugara]], koje je predvodio kan Kuber naselila se u Pelagoniji i pokrenula pohode na područje Soluna.

Krajem 7. stoljeća bizantski car [[Justinijan II.]] organizirao je masovni pohod protiv Slavena na grčkom poluotoku, u kojem je zarobio veliki broj Slavena i preselio ih u [[Kapadocija|Kapadociju]]. Do vladavine [[Konstans II.|Konstansa II.]], koji je također organizirao pohode protiv Slavena, značajan broj Slavena je zarobljen i preseljen u središnji dio [[Mala Azija|Male Azije]].

Za vrijeme vladavine bugarskog cara [[Presijan I.|Presijana]], Makedonija je 837. postala dio [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvog Bugarskog Carstva]]. U ovom su razdoblju pokrštavali braća [[Ćiril i Metod]], porijeklom iz Soluna, koji su tvorci [[Glagoljica|glagoljice]]  starocrkvenoslavenskog jezika. Njihovi učenici [[Kliment Ohridski|Kliment]] i [[Sv. Naum|Naum]] u Ohridu su osnovali jako kulturno središte. U 10. stoljeću u Makedoniji se pojavilo [[Bogumilstvo|bogumilsko učenje]], kao odgovor na potčinjavajući feudalni crkveno-ekonomski sustav. Ono se brzo proširilo po cijeloj Europi.
Prvo Bugarsko Carstvo 968. napala je i pokorila [[Kijevska Rus']], ali je bizantski car [[Ivan I. Cimisk]] 971. godine uspio od Kijevske Rus' preoteti istočne dijelove [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvog Bugarskog Carstva]]. U međuvremenu, u zapadnom dijelu Prvog Bugarskog Carstva izbio je ustanak četvorice braće komitopula (Davida, Arona, Mojsija i Samuila) protiv Bizanta. Braća su 976. pokrenule novu veliku kampanju protiv Bizanta. [[Samuilo (car)|Samuil]] je iste godine ostao sam u borbi protiv Bizanta, tijekom koje je uspio stvoriti moćno Bugarsko Carstvo koje se protezalo od [[Jadransko more|Jadranskog]] do [[Crno more|Crnog mora]] i od Dunava do Tesalije.  [[Samuilovo Carstvo|Samuilova država]] je postojala do 1018. nakon čega je ponovo dospjela pod vlast [[Bazilije II.|Bizanta]].

Ustanci su nastavili izbijati na mahove, često uz pomoć srpskih kneževina na sjeveru. Svaku privremenu neovisnost, koju su ustanici uspijevali steći, Bizant je obično brzo gušio. Ovo su razdoblje obilježili ratovi [[Normani|Normana]] i Bizanta. Normani su krenuli u napad sa svog teritorija u južnoj Italiji i privremeno su zavladali malim teritorijem na sjeverozapadnoj obali.

Međutim, krajem 12. stoljeća, neuzastavljivo slabljenje Bizanta pružilo je okolnim državama da na duže vrijeme drže Makedoniju. Početkom 13. stoljeća obnovljeno [[Drugo Bugarsko Carstvo|Bugarsko Carstvo]] zavladalo je Makedonijom. Zbog unutrašnjih problema carstvo nije dugo trajalo, a Makedonija je u drugoj polovici 13. stoljeća ponovo došla pod kontrolu obnovljenog Bizanta. Od kraja 13. stoljeća sjeverni dio nekadašnje Makedonije, današnja neovisna Sjeverna Makedonija, postala je dio Srpske Kraljevine. Skoplje je 1346. postalo prijestolnica [[Dušanovo carstvo|Dušanovog Carstva]] i u Skoplju je objavljen i Dušanov zakonik.

Poslije smrti cara Dušana, slabi nasljednik i borbe za moć još su jednom podijelile Balkanski poluotok, što se poklopilo s prodorom Osmanlija u Europu. Makedonijom su upravljali braća Vukašin i Uglješa Mrnjavčević, koji su pokušali zaustaviti Turke u [[Bitka na Marici|Maričkoj bici]] 1371. godine. Poslije njihovog poraza, Vukašinov sin Marko Mrnjavčević i braća Dejanovići postali su turski vazali.

=== Novi vijek i suvremeno doba ===
Makedonija je, uključujući i prostor danas neovisne Sjeverne Makedonije, pod [[Osmansko carstvo|osmanskom]] vlašću ostala više od pet stoljeća. Krajem 19. stoljeća, slabljenjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i stvaranjem novih nacionalnih država na [[Balkanski poluotok|Balkanu]], postavilo se pitanje sudbine Makedonije, odnosno došlo je do postupnog stvaranja nacionalne svijesti kod lokalnog stanovništva. Godine 1893. je tako osnovana Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija (VMRO), čiji je cilj bio autonomija Makedonije. Članovi VMRO su 1903. digli [[Ilindenski ustanak]] koji je doveo do stvaranja kratkotrajne neovisne Makedonije, [[Kruševska Republika|Kruševske Republike]]. Osim [[Kraljevina Bugarska|Bugarske]], za Makedoniju su bile zainteresirane i [[Kraljevina Srbija|Srbija]] i [[Kraljevina Grčka|Grčka]]. Te tri države godine 1912. započele su [[Prvi balkanski rat]] kojim je konačno prestala osmanska vlast, ali su se međusobno posvađale oko granica, što je godinu dana kasnije dovelo do [[Drugi balkanski rat|Drugog balkanskog rata]] u kojem su se protiv Bugarske udružile Srbija i Grčka. Rezultat tog rata je bio podjela Makedonije na tri djela- Egejska Makedonija je pripala Grčkoj, Vardarska Makedonija (područje današnje neovisne Sjeverne Makedonije) je pripala Srbiji, a ostatak ili Pirinska Makedonija Bugarskoj. Do tog razdoblja slavensko stanovništvo koje je živjelo na teritoriju današnje neovisne Sjeverne Makedonije uglavnom je imalo bugarsku nacionalnu svijest, ali nakon toga ta je svijest počela nestajati i umjesto nje počela se formirati nova makedonska nacionalna svijest.<ref>[https://books.google.mk/books?id=KfqbujXqQBkC&pg=PA307&hl=hr&source=gbs_toc_r&cad=3#v=onepage&q&f=false Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: porijeklo, povijest, politika]</ref> Područje današnje neovisne Sjeverne Makedonije Bugarska je okupirala za vrijeme [[prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], ali se po završetku rata morala povući s tog teritorija. U [[Kraljevina Jugoslavija|prvu Jugoslaviju]] ušao je dio Makedonije koji odgovara granicama današnje Sjeverne Makedonije koja sadrži veliki dio tadašnje jugoslavenske [[Vardarska Banovina|Vardarske Banovine]].

Srbi su područje današnje Sjeverne Makedonije pod [[Srbi|srpskom]], a kasnije vlašću Kraljevine SHS smatrali Starom ili Južnom Srbijom, a stanovništvo je podvrgavano srbizaciji i negaciji vlastitog nacionalnog identiteta. Nakon Travanjskog rata podijeljena je između pro-talijanske Albanije i Bugarske. Pod vodstvom partizanskog pokreta oslobođena je te je ušla u sastav [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističke Jugoslavije]]. [[Makedonci]] su kao poseban narod službeno priznati za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kada je Titov partizanski pokret prihvatio koncept Jugoslavije kao federacije ravnopravnih nacionalnih država, uključujući i Narodnu Republiku Makedoniju čija je Sjeverna Makedonija nasljednica. Ona je 2. kolovoza 1944. proglašena državom na zasjedanju ASNOM-a, te je pod nazivom Narodna Republika Makedonija, a kasnije Socijalistička Republika Makedonija bila dio jugoslavenske federacije sve do njenog raspada 1991. godine.

=== Sjeverna Makedonija u prvoj i drugoj Jugoslaviji ===
{{glavni|Vardarska banovina}}
{{glavni|Socijalistička Republika Makedonija}}

=== Neovisna Sjeverna Makedonija (od 1991.) ===
[[Datoteka:Flag of North Macedonia (1992–1995).svg|mini|280px|desno|Zastava samostalne Sjeverne Makedonije od 1992. do 1995. godine]]
Krajem [[1990.]] godine, u vremenu kada se završavalo socijalističko uređenje i započeo proces raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], u Sjevernoj Makedoniji, koja sve do veljače 2019. godine nije imala pridjev "sjeverna" u imenu te se zvala jednostavno ''Makedonija'', se utemeljivao višestranački pluralizam i održani su prvi višestranački parlamentarni izbori nakon kojih se konstituira prvi višestranački Parlament te države. Najbrojniji zastupnici ([[pratenici]]) bili su pratenici iz [[VMRO-DPMNE]], zatim [[SDSM]] (nasljednik SKJ-SKM) Socijalističke partije, Sojuz reformskih snaga, [[PDP-NDP]] (partije sjevernomakedonskih Albanaca). Parlament je za predsjednika Republike izabrao [[Kiro Gligorov|Kiru Gligorova]], a za potpredsjednika izabran je [[Ljubčo Geogievski]]. Za predsjednika ekspertske vlade izabran je [[Nikola Kljusev]].

Početkom [[1991.]] godine Parlament je donio novi Ustav, a 17. studenog [[1991.]] proglasio je neovisnost države od SFRJ. 

Godine [[1992.]] srušena je ekspertska vlada i za mandatora je predložen [[Branko Crvenkovski]] koji je formirao novu stranačku vladu u koju su ušli SDSM, SP, PDP-NDP.
[[Datoteka:BorisTrajkovski1.jpg|mini|desno|250px|[[Boris Trajkovski]], predsjednik države, poginuo je u zrakoplovnoj nesreći 2004.]]
Godine [[1994.]] građani su na neposrednim izborima prvi put birali predsjednika Republike i po drugi puta birali zastupnike u [[Sobranje]]. Za predsjednika je izabran [[Kiro Gligorov]] s mandatom od 5 godina pobijedivši drugog kandidata [[Ljubčo Georgievski|Ljubču Georgievskog]].

Na drugim parlamentarnim izborima "zbog brojnih izbornih nepravilnosti", kako su navele oporbene stranke VMRO-DPMNE, DPM i druge, apstiniran je drugi krug glasovanja. Izbornu pobjedu ponio je Savez za Makedoniju - SDSM, SP, LP. Za predsjednika Vlade izabran je Branko Crvenkovski, a u Vladu su ušli SDSM, SP, LP, PDP-NDP.

Godine [[1996.]] donijet je novi zakon o teritorijalnoj organizaciji - lokalnoj samoupravi - ustanovljene su 123 [[Općine u Sjevernoj Makedoniji|općine]] i Grad [[Skoplje]], održani su prvi višestranački lokalni izbori za lokalnu vlast.

Godine [[1998.]] održani su treći parlamentarni izbori. Izbornu pobjedu ponijeli su VMRO-DPMNE i Demokratska Alternativa (DA), a u parlament su ušle i PDP-A (Demokratska partija [[Albanci|Albanaca]] u Sjevernoj Makedoniji), SDSM, LDP, PDP. Za predsjednika Vlade izabran je [[Ljubčo Georgievski]] (VMRO-DPMNE), a za zamjenika [[Vasil Tupurkovski]] (DA), a u Vladu su ušli i članovi PDP-A.

Godine [[1999.]] održani su drugi predsjednički izbori te je za predsjednika Republike izabran [[Boris Trajkovski]], kojeg je predložila stranka VMRO-DPMNE. Ostali kandidati bili su [[Tito Petkovski]] (SDSM), [[Vasil Tupurkovski]] (DA), [[Stojan Andov]] (Liberalna partija), [[Muhamed Halili]] (PDP) i [[Muarem Negipi]] (PDP-A).

Godine [[2000.]] održani su drugi lokalni izbori, koji su bili ispunjeni brojnim izbornim nepravilnostima, [[nasilje]]m, upotrebom vatrenog oružja.

Tijekom [[2001.]] godine došlo je do oružanog sukoba, koji je razriješen pritiskom Europske unije i potpisivanjem [[Ohridski mirovni sporazum|Ohridskog mirovnog sporazuma]], koji je u najvećem dijelu amandmanima uključen u [[Ustav Sjeverne Makedonije|Ustav]].

Godine [[2002.]] održani su parlamentarni izbori koji su po ocjenama inozemnih i domaćih analitičara bili najbolje organizirani i provedeni izbori. Izbornu pobjedu odnio je SDSM u koaliciji s 12 političkih stranki. U Parlament su ušle stranke SDSM, DUI, VMRO-DPMNE, PDP, LDP, PDP-A i SP. Vladu je formirao Branko Crvenkovski i u nju su ušli DUI, i LDP.

Godine [[2004.]], zbog tragične smrti predsjednika Borisa Trajkovskog, održani su treći predsjednički izbori na kojima je pobijedio [[Branko Crvenkovski]] (SDSM), a u izbornoj trci sudjelovali su [[Zudi Celili]] (PDP-A), [[Gzim Ostremi]] (DUI) i [[Saško Kedev]] (VMRO-DPMNE)

Sve od proglašnja neovisnosti od SFRJ, ova država se nalazila u teškoj gospodarskoj situaciji zbog gubitka tržišta i djelomične međunarodne izolacije izazvane sporom s Grčkom. [[Grčka]] joj je osporavala pravo na [[Makedonsko pitanje|''makedonsko'']] ime za koje je smatrala da pripada grčkoj kulturno-civilizacijskoj baštini, i koje najveća grčka pokrajina također nosi u imenu. 
Godine 2018. spor oko imena riješen je Prespanskim sporazumom kojim je, u zamjenu za olakšanje ulaska u EU i NATO, pristala dodati imenu pridjev ''sjeverna'' kako bi se razlikovala od grčke pokrajine ''Makedonije''.

Dne [[27. ožujka]] 2020.  Sjeverna Makedonija je položila instrument potvrde Sjevernoatlantskog ugovora pri State Departmentu u Washingtonu - posljednji formalni korak za pridruživanje NATO-u.Time je Republika Sjeverna Makedonija službeno je postala nova, 30. članica NATO-a.<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje časopisa|title=Sjeverna Makedonija službeno postala 30. članica NATO-a|url=http://hr.n1info.com/Svijet/a495203/Sjeverna-Makedonija-sluzbeno-postala-30.-clanica-NATO-a.html|language=hr|accessdate=2020-03-28}}</ref>

==Stanovništvo==
{{glavni|Makedonci|Etnogeneza Makedonaca}}

===Narodnosni sastav===
Posljednji popis stanovništva Sjeverne Makedonije izvršen je [[2015.]] godine<ref>{{citiranje www
|naslov=Državni zavod za statistiku Republike Makedonije
|url=http://www.stat.gov.mk
|jezik=makedonski, engleski }}</ref>.
Sljedeća tablica pokazuje nacionalni sastav stanovništva na osnovu dosadašnjih popisa stanovništva:<ref>{{ citiranje www
|naslov=Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Makedoniji, 2002 - Knjiga XIII, Skoplje, svibanj 2005.
|izdavač=Državni zavod za statistiku RM
|url=http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf
|jezik=makedonski, engleski }}</ref><ref>{{ citiranje www
|naslov=The Population Profile of the Republic of Macedonia
|autor=Macedonia FAQ website
|url=http://faq.macedonia.org/information/ethnic.makeup.html
|jezik=engleski }}</ref>

{| class=wikitable
|- bgcolor="#efefef"
! godina popisa
! ukupno stanovnika
! [[Makedonci]]
! [[Albanci]]
! [[Turci]]
! [[Srbi]]
! [[Romi]]
! [[Bošnjaci]]
! [[Vlasi]]
! Ostali
|-
! [[2002.]]
| align="right" | 2.022.547
| align="right" | 1.297.981 (64,2%)
| align="right" | 509.083 (25,2%)
| align="right" | 77.959 (3,9%)
| align="right" | 35.939 (1,8%)
| align="right" | 53.879 (2,7%)
| align="right" | 17.018 (0,8%)
| align="right" | 9.695 (0,5%)
| align="right" | 20.993 (1,0%)
|-
! [[1994.]]
| align="right" | 1.945.932
| align="right" | 1.288.330 (66,6%)
| align="right" | 441.104 (22,7%)
| align="right" | 78.019 (4,0%)
| align="right" | 40.228 (2,1%)
| align="right" | 43.707 (2,2%)
| align="right" | 6.829 (0,4%)
| align="right" | 8.601 (0,4%)
| align="right" | 31.480 (1,6%)
|-
! [[1991.]]
| align="right" | 2.033.964
| align="right" | 1.328.187 (65,3%)
| align="right" | 441.987 (21,7%)
| align="right" | 77.080 (3,8%)
| align="right" | 42.775 (2,1%)
| align="right" | 52.103 (2,6%)
| align="right" | /
| align="right" | 7.764 (0,4%)
| align="right" | 84.068 (4,1%)
|-
! [[1981.]]
| align="right" | 1.909.136
| align="right" | 1.279.323 (67,0%)
| align="right" | 377.208 (19,8%)
| align="right" | 86.591 (4,5%)
| align="right" | 44.468 (2,3%)
| align="right" | 43.125 (2,3%)
| align="right" | /
| align="right" | 6.384 (0,3%)
| align="right" | 72.037 (3,8%)
|-
! [[1971.]]
| align="right" | 1.647.308
| align="right" | 1.142.375 (69,3%)
| align="right" | 279.871 (17,0%)
| align="right" | 108.552 (6,6%)
| align="right" | 46.465 (2,8%)
| align="right" | 24.505 (1,5%)
| align="right" | /
| align="right" | 7.190 (0,4%)
| align="right" | 38.350 (2,3%)
|-
! [[1961.]]
| align="right" | 1.406.003
| align="right" | 1.000.854 (71,2%)
| align="right" | 183.108 (13,0%)
| align="right" | 131.484 (9,4%)
| align="right" | 42.728 (3,0%)
| align="right" | 20.606 (1,5%)
| align="right" | /
| align="right" | 8.046 (0,6%)
| align="right" | 19.177 (1,4%)
|-
! [[1953.]]
| align="right" | 1.304.514
| align="right" | 860.699 (66,0%)
| align="right" | 162.524 (12,5%)
| align="right" | 203.938 (15,6%)
| align="right" | 35.112 (2,7%)
| align="right" | 20.462 (1,6%)
| align="right" | /
| align="right" | 8.668 (0,7%)
| align="right" | 13.111 (1,0%)
|}

===Vjerski sastav===
{{glavni|Makedonska pravoslavna crkva - Ohridska arhiepiskopija|Makedonska grkokatolička Crkva}}

===Jezik===
U Sjevernoj Makedoniji u službenoj su uporabi dva jezika na državnoj razini: [[Makedonski jezik|makedonski]], čije je postojanje potvrđeno Prespanskim sporazumom iz [[2018.]], i [[Albanski jezik|albanski]]<ref>http://balkans.aljazeera.net/vijesti/albanski-drugi-sluzbeni-jezik-u-makedoniji</ref>. Zakonom o jezicima, koji je stupio na snagu u [[Siječanj|siječnju]] [[2019.]], predviđeno je da se makedonski jezik koristi kao službeni u svim aspektima na cijelom teritoriju države i u međunarodnim odnosima, dok se albanski koristi kao ko-službeni jezik na državnoj razini (dvojezičke table na državnim institucijama), ne računajući obranu, središnju policiju i monetarnu politiku, te na razini lokalne samouprave, gdje ima ima od 20% govornika tog jezika.

==Politički ustroj==
{{glavni|Politika Sjeverne Makedonije|Predsjednici Sjeverne Makedonije|Predsjednici Vlade Sjeverne Makedonije}}

Sjeverna Makedonija je suverena, samostalna, demokratska i socijalna država. Državna vlast je podijeljena na [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudbena vlast|sudsku]]. Zakonodavna vlast je u rukama [[Sobranje Sjeverne Makedonije]] ([[parlament]]). Građani na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima biraju 120 zastupnika (''pratenika''), država je podijeljena na 6 izbornih jedinica, mandat zastupnika je 4 godine. Izvršna vlast je u rukama [[Vlada Sjeverne Makedonije|Vlade Sjeverne Makedonije]]. [[Predsjednici Sjeverne Makedonije|Predsjednik Sjeverne Makedonije]] bira se na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima, a mandat je 5 godina. Sudska vlast je u rukama osnovnih, apelacijskih i viših sudova; zadnja instanca je Vrhovni sud.

===Upravna podjela===
{{glavni|Dodatak:Popis gradova u Sjevernoj Makedoniji|Općine u Sjevernoj Makedoniji}}

===Vanjska politika===
{{glavni|Makedonsko pitanje|Vojska Republike Sjeverne Makedonije}}

Sjeverna Makedonija je prije usvajanja sadašnjeg imena (do veljače 2019. zvala se ''Republika Makedonija'') bila članica [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] od [[8. travnja]] [[1993.]], pod imenom ''Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija''<ref>{{citiranje www
|naslov=Popis članica Ujedinjenih naroda
|url=http://www.un.org/members/list.shtml
|jezik=engleski }}</ref><ref>{{citiranje www
|naslov=Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 47/225 (1993)
|url=http://www.un.org/documents/ga/res/47/a47r225.htm
|jezik=engleski }}</ref> odnosno na engleskom ''The former Yugoslav Republic of Macedonia'' ''(skraćeno FYR Macedonia and FYROM)'' iz razloga što [[Grčka]], koja je članica [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a, [[Europska unija|EU]] i [[NATO]]-a, ima pretenzije na ime ''Makedonija''. Ratifikacijom Prespanskog sporazuma u veljači 2019. godine ime države je promijenjeno iz ''Republika Makedonija'' u sadašnje ime - '' Republika Sjeverna Makedonija'', te ju je grčka prestala blokirati u euroatlantskim integracijama.

==Gospodarstvo==
[[Datoteka:Грозје - Вранец.jpg|mini|desno|250px|Makedonsko [[grožđe]] vranac]]
Nakon stjecanja neovisnosti 1991–'96. imala je pad BDP-a, visoku stopu inflacije, i kronično visoku stopu nezaposlenosti koja se i poslije održala. Gospodarska tranzicija, od socijalističke prema tržišnoj ekonomiji, bila je otežana i zbog nepovoljnih vanjskotrgovačkih okolnosti (prekida trgovine sa Srbijom koja je bila pod međunarodnim je sankcijama od 1992. do 1995. godine), te zbog grčke trgovinske blokade održane do 1995. godine.

U strukturi BDP-a najveći je udjel uslužnoga sektora (62%), potom industrije (27%) i poljoprivrede (11%). Unatoč određenim prirodnim bogatstvima (ugljen, krom, olovo, cink, magnezij, nikal, azbest, drvo), te bogatoj poljoprivrednoj ponudi (riža, duhan, pšenica, kukuruz, pamuk, sezam, agrumi, rajčica, paprika), prema procjenama Svjetske banke siromašno je oko 20% stanovnika (2003).

Glavninu izvoza čine hrana, cigarete, pića, tekstil i proizvodi crne metalurgije, a glavninu uvoza nafta, električna energija, industrijska oprema, automobili i roba široke potrošnje. Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri Njemačka (28%), Italija (7%), Bugarska (5,4%) i Grčka (4,9%), a prema udjelu u uvozu Grčka (14,2%), Njemačka (13,2%), Bugarska (11,1%), Velika Britanija (8%) i Turska (5,4%).

Od 1. listopada 2002. godine članica je Svjetske trgovinske organizacije. U 2011. ostvaren je BDP od 10,1 milijardi USD, 4925 USD po stanovniku, uz stopu inflacije od 3,9% i nezaposlenost 31%.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38252 Makedonija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1. ožujka 2016.</ref>

===Promet===
{{glavni|Promet Sjeverne Makedonije}}

==Kultura==
{{glavni|Makedonska akademija znanosti i umjetnosti|Makedonska književnost|Makedonska radiotelevizija}}
[[Datoteka:Ohrid annunciation icon.jpg|mini|desno|250px|Ikona Navještenja u Ohridu.]]
Grad [[Ohrid]] je makedonski i pravoslavni [[Jeruzalem]], [[muzej na otvorenom]]. Kulturna baština se proteže od prapovijesti do današnjih dana, u njemu je osnovan i djelovao je prvi Sveslavenski univerzitet osnovan od Sv. Klimenta Ohridskog i Sv. Nauma Ohridskog. [[freska|Freske]] i [[ikona|ikone]] u mnogim [[crkva|crkvama]] i [[manastir|manastirima]] u Ohridu i Sjevernoj Makedoniji su jedinstvene u svijetu. Rijeka Radika i njezin kanjon je ekološka sredina, priroda je neponovljiva, a [[Manastir Sveti Jovan Bigorski]] je jedan od najljepših [[manastir]]a na [[Balkanski poluotok|Balkanu]], raspolaže s jedinstvenim u svijetu [[oltar|oltarom]] izrađenom dubokim [[duborez|duborezom]].

== Hrvatsko-makedonski odnosi==
{{glavni|Hrvati u Sjevernoj Makedoniji|Makedonci u Hrvatskoj}}

Hrvata je u Sjevernoj Makedoniji na popisu 1994. godine bilo 2248 <ref> [http://www.hic.hr/hrvatski/hid/hid4.htm HIC] </ref>, a prema popisu iz 2002. godine bilo je  2686 [[Hrvati u Makedoniji|Hrvata u Sjevernoj Makedoniji]].<ref name="ZHRM">[http://www.zhrm.org.mk/index.php?option=com_content&view=section&layout=blog&id=9&Itemid=49 ZHRM] O nama</ref>

==Izvori==
;Bilješke i literatura
{{izvori|2}}
* [[Dodatak:Literatura:Makedonija]]

==Vanjske poveznice==
{{Portal Europa}}
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commons        = Република Македонија
|commonshr      = Makedonija
|commonscat     = Republic of Macedonia
|commonscathr   = Makedonija
|wikiatlas      = Republic of Macedonia
|wikiatlashr    = Makedonije
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = Makedonija
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

;Mrežna mjesta
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=38252 Makedonija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]
* [http://www.zmurh.hr/ Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj]
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/mk.html Macedonia], [[The World Factbook]] {{eng oznaka}}
* [http://www.exploringmacedonia.com/home.nspx www.exploringmacedonia.com], stranice makedonske turističke zajednice {{eng oznaka}}
* [http://www.360macedonia.com www.360macedonia.com], panorame mjesta u Sjevernoj Makedoniji
* [http://www.president.gov.mk/ Ured Predsjednika Sjeverne Makedonije]
* [http://www.sobranie.mk/ Parlament (Sobranje) Sjeverne Makedonije]
* [http://www.vlada.mk/ Vlada Sjeverne Makedonije]
* [http://www.numizmatika.antikviteti.net/makedonija.html Povijest Sjeverne Makedonije] (na lošem [[Hrvatski jezik|hrvatskom]])

{{Sjeverna Makedonija}}
{{Europa}}
{{Frankofonija}}
{{CEFTA}}
{{Europska unija}}
[[Kategorija:Sjeverna Makedonija| ]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]