Vidi kôd stranice Serenada br. 9 u D-duru (Mozart)

<!--'''Serenada br. 9 u D-duru (Mozart)'''-->{{Infookvir klasika
| naziv      = Serenada br. 9 u D-duru
| prijevod   = "Poštanski rog"
| slika      =
| opis       =
| skladatelj = [[Wolfgang Amadeus Mozart]]
| djelo      =
| libreto    =
| nastanak   = 3. kolovoza 1779., Salzburg
| premijera  = istog ljeta
| katalog    = KV 320
| forma      = [[serenada]]
| tonalitet  = D-dur
| stavci     = 7
| trajanje   = oko 45 minuta
}}

'''Serenada br. 9 u D-duru, [[Köchelov katalog|KV]] 320''', poznata pod popularnim nazivom "'''Poštanski rog'''", skladba je [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]] iz 1779. godine i posljednja je [[serenada]] koju je skladao u rodnom [[Salzburg]]u. Naslov serenade "Poštanski rog" ([[njemački jezik|njem.]] ''Posthorn-Serenade'') potječe od poštanskog roga, solističkog glazbala koje se čuje u drugom triju šestog stavka.

== Nastanak ==
Iako se riječ "serenada" uglavnom vezuje za podoknicu, pjesmu pod prozorom djevojke (a i Mozart ju je u operi [[Don Giovanni]] rabio u takvoj sceni), serenada je [[Glazbeni žanrovi|glazbeni žanr]] popularan u 18. stoljeću u Italiji, Austriji i južnoj Njemačkoj. Serenade iz tog razdoblja sastojale su se od pet ili više [[stavak]]a i izvođene su na otvorenom. Obično su pisane nekim povodom, a zbog prilično dugog trajanja bile su za "jednokratnu uporabu" te su skladatelji materijal iz njih reciklirali u drugim svojim djelima.

Serenada br. 9 u D-duru tipičan je primjer nastanka, sastava i uporabe. Iako postoji više teorija o povodu nastanka, danas kod muzikologa prevladava mišljenje da je Mozart Serenadu skladao povodom svečanosti završetka školske godine (''Finalmusik'') na Benediktinskom sveučilištu u Salzburgu koje su se održavale sredinom ljeta. (Mozartova glazba izvođena je najmanje pet puta između 1769. i 1779. godine na Benediktinskom sveučilištu.) Datum na autografu Serenade je 3. kolovoza 1779. i tog je ljeta premijerno izvedena. Vjeruje se da je to jedina izvedba integralne Serenade prije 20. stoljeća. Serenada ima sedam stavaka, od kojih je kasnije prvi, peti i sedmi stavak Mozart izdvojio u samostalnu Simfoniju u D-duru, koja je također označena kao KV 320.

[[datoteka:Post horns in PTT Museum, Belgrade 01.jpg|mini|Poštanski rog, glazbalo po kome je Serenada dobila ime.]]
U [[#6. Menuetto|drugom triju šestog stavka]] Serenade javlja se neuobičajeno glazbalo poštanski rog (''corno di posta'') i prema njemu je Serenada dobila ime, ali ga nije izvorno dao Mozart, već vjerojatno izdavači.

Djelo je prvi put objavio [[Johann André]] u [[Offenbach na Majni|Offenbachu]] 1792. godine kao Simfoniju u D-duru op. 22.

== Sastav ==
Orkestracija: 2 [[flauta|flaute]], 2 [[oboa|oboe]], 2 [[fagot]]a, 2 [[rog (glazbalo)|roga]], 2 [[truba|trube]], [[poštanski rog]], [[timpani]] i [[gudači]].

Tonalitet: [[G-dur]]

Serenada u sedam stavaka kombinira karakteristike više žanrova, [[simfonija|simfonije]], [[solistički koncert|koncerta]] i [[suita|suite]], odnosno: trostavačnu simfoniju (1., 5. i 7.), dva puhaća koncertantna stavka (3. i 4.) i dva menueta s triom (2. i 6. stavak).

# ''Adagio maestoso'' - ''Allegro con spirito''
# ''Menuetto'': ''Allegretto''
# ''Concertante'': ''Andante grazioso''
# ''Rondeau'': ''Allegro ma non troppo''
# ''Andantino''
# ''Menuetto''
# ''Finale'': ''Presto''
(''Menuetto'' i ''Rondeau'' navedeni su prema KV<sup>6</sup> i ''Neue Mozart-Ausgabe'', dok su u starijem KV<sup>1</sup> navedeni kao ''Minuetto'' i ''Rondo''.)

Uobičajeno trajanje Serenade je oko 45 minuta.

==== 1. ''Adagio maestoso'' - ''Allegro con spirito'' ====
Stavak ima 272 [[takt]]a. Napisan je u [[sonatna forma|sonatnoj formi]]. Prvih 6 taktova u sporom izražajnom tempu (''adagio maestoso'') uvod su u živahan svečani ostatak stavka (''allegro con spirito''). Dva marša koji se u Köchelovom katalogu nalaze kao KV 335 (320a) pripadaju prvom i sedmom stavku ove serenade.

==== 2. ''Menuetto'': ''Allegretto'' ====
Prvi menuet ima 44 takta. Oznaka tempa je ''allegretto'' (malo sporije od ''allegra'', 112-120&nbsp;[[doba|d]]/min). Trio (srednja dionica) ima 16 taktova i uz gudače nastupaju flauta i fagot, a za njim slijedi menuet ''da capo'' (ispočetka).

==== 3. ''Concertante'': ''Andante grazioso'' ====
Stavak ima 175 taktova. Po trajanju je ovo najduži stavak, s obzirom na spori tempo ''andante grazioso'' (kao u šetnji, graciozno). Flaute, oboe i fagoti su solistička glazbala u ovom koncertantnom stavku, koja u [[kadenca|kadenci]] združeno nastupaju.

==== 4. ''Rondeau'': ''Allegro ma non troppo'' ====
Rondo ima 244 takta. Kao što je uobičajeno, rondo je brz i živahan stavak veselog karaktera, stoga je oznaka tempa ''allegro ma non troppo'' (brzo, ali ne previše). I ovaj stavak je koncertatni, jer solistički nastupaju flaute i oboe.

==== 5. ''Andantino'' ====
Stavak označen kao ''andantino'' (nešto brže nego ''andante'', 80-108&nbsp;d/m) ima 91 takt. Spori stavak u d-molu melankonličnog je karaktera, te i u Simfoniji ima ulogu srednjeg sporog stava.

==== 6. ''Menuetto'' ====
Drugi menuet ima 24 takta, a obuhvaća dva [[trio (forma)|trija]]. Prvi trio ima 16 taktova i u njemu je flauta (ili [[pikolo]]) solistički instrument (orkestracija: flauta, gudači). Drugi trio ima 32 takta. U drugom triju poštanski rog ima kratku solističku dionicu (orkestracija: oboe, poštanski rog). Poštanski rog je puhaće glazbalo bez ventila, skromnih glazbenih mogućnosti, koje je u poštanskoj službi služilo za najavljvanje dolaska pošte. Kako je glazbalo neuobičajeno, po njemu je Serenada dobila popularno ime. Glazbalo je danas rijetko i njegovu ulogu najčešće preuzima [[rog (glazbalo)|rog]]. Stavak završava ponovljenim menuetom i [[koda|kodom]] od 5 taktova.

==== 7. ''Finale'': ''Presto'' ====
Finale ima 297 taktova u furioznom tempu ''presto'' (168–200 d/m). Svečan i raskošan završetak Serenade jedno je od najupečatljivih Mozarovih finala.

== Vidi još ==
* [[Dodatak:Glosar klasične glazbe]]

== Izvori ==
* [https://dme.mozarteum.at/DME/nma/nma_cont.php?vsep=123&gen=edition&l=1&p1=-19 Predgovor Serenade KV 320 na mrežnom izdanju ''Neue Mozart-Ausgabe'', ''dme.mozarteum.at''] {{jezikk|njem.|njemački}} (pristupljeno: 9. veljače 2020.)
* [https://dme.mozarteum.at/DME/nma/nma_cont.php?vsep=123&gen=edition&p1=17&l=1 Partitura Serenade KV 320 na mrežnom izdanju ''Neue Mozart-Ausgabe'', ''dme.mozarteum.at''] {{jezikk|njem.|njemački}} (pristupljeno: 9. veljače 2020.), s diskografijom i zvučnim zapisima na stranicama:<br>&nbsp;1. ''Adagio maestoso - Allegro con spirito'': [https://dme.mozarteum.at/DME/nma/nmaolrecs.php?vsep=123&p1=17&idwnma=4248 17 – 42]<br>&nbsp;2. ''Menuetto'' i trio: [https://dme.mozarteum.at/DME/nma/nmaolrecs.php?vsep=123&p1=43&idwnma=4251 43 – 46]<br>&nbsp;3. ''Concertante'': [https://dme.mozarteum.at/DME/nma/nmaolrecs.php?vsep=123&p1=47&idwnma=4253 47 – 63]<br>&nbsp;4. ''Rondeau'': [https://dme.mozarteum.at/DME/nma/nmaolrecs.php?vsep=123&p1=63&idwnma=4254 63 – 82]<br>&nbsp;5. ''Andantino'': [https://dme.mozarteum.at/DME/nma/nmaolrecs.php?vsep=123&p1=83&idwnma=4255 83 – 91]<br>&nbsp;6. ''Menuetto'', dva trija i koda: [https://dme.mozarteum.at/DME/nma/nmaolrecs.php?vsep=123&p1=92&idwnma=11281 92 – 99]<br>&nbsp;7. ''Finale'': [https://dme.mozarteum.at/DME/nma/nmaolrecs.php?vsep=123&p1=99&idwnma=4260 99 – 120]
* [https://www.slso.org/globalassets/connect/playbill-articles/1617_sls-oct16-insert1-5.pdf Serenada br. 9 u D-duru u programskom vodiču Simfonijskog orkestra St. Louisa,''www.slso.org''] {{jezikk|en.|engleski}} (pristupljeno: 11. veljače 2020.)
* [https://imslp.org/wiki/Serenade_in_D_major,_K.320_(Mozart,_Wolfgang_Amadeus) Serenada u D-duru na stranici IMSLP, ''imslp.org'']

[[Kategorija:Wolfgang Amadeus Mozart]]
[[Kategorija:Skladbe klasičnog razdoblja]]