Vidi kôd stranice Serž Sargsjan

<!--'''Serž Sargsjan'''-->{{Infookvir političar
|ime             = Serž Azati Sargsjan
|slika           =Solvita Āboltiņa tiekas ar Armēnijas prezidentu (5511444053).jpg
|veličina        = 220px
|opis slike      = Serž Sargsjan 2007.
|malaslika       = 
|opis male slike = 
|datum rođenja   = 30. lipnja 1954.
|datum smrti     = 

|položaj         = 3. [[predsjednik Armenije]]
|mandat_start    = 9. travnja 2008.
|mandat_kraj     = 9. travnja 2018.
|podpredsjednik  = 
|podpremijer     = 
|zamjenik        = 
|premijer1       = [[Tigran Sargsjan]]
|predsjednik1    = 
|prethodnik      = [[Robert Kočarjan]]
|nasljednik      = [[Armen Sarkissian]]

|čin2            = 11. [[predsjednik vlade Armenije]]
|mandat_start2   = 27. ožujka 2007.
|mandat_kraj2    = 9. travnja 2008.
|podpredsjednik2 = 
|podpremijer2    = 
|zamjenik2       = 
|premijer2       = 
|predsjednik     = [[Robert Kočarjan]]
|prethodnik2     = [[Andranik Margarjan]]
|nasljednik2     = [[Tigran Sargsjan]]

|čin3            = [[Ministarstvo obrane Republike Armenije|ministar obrane Armenije]]
|mandat_start3   = 20. svibnja 2000.
|mandat_kraj3    = 27. ožujka 2007.
|podpredsjednik3 = 
|podpremijer3    = 
|zamjenik3       = 
|premijer3       = [[Andranik Margarjan]]
|predsjednik3    = [[Robert Kočarjan]]
|prethodnik3     = [[Vagaršak Harutiunjan]]
|nasljednik3     = [[Mikael Harutiunjan]]

|čin4            = 
|mandat_start4   = 21. kolovoza 1993.
|mandat_kraj4    = 17. svibnja 1995.
|podpredsjednik4 = 
|podpremijer4    = 
|zamjenik4       = 
|premijer4       = [[Hrant Bagratjan]]
|predsjednik4    = [[Levon Ter-Petrosjan]]
|prethodnik4     = [[Vazgen Manukjan]]
|nasljednik4     = [[Vazgen Sargsjan]]

|čin5            = [[Ministarstvo državne sigurnosti Republike Armenije|ministar državne sigurnosti Armenije]]
|mandat_start5   = 15. lipnja 1999.
|mandat_kraj5    = 20. svibnja 2000.
|podpredsjednik5 = 
|podpremijer5    = 
|zamjenik5       = 
|premijer5       = [[Vazgen Sargsjan]] <small>(1999.)</small>{{-}}[[Aram Sargsjan]] <small>(1999. - 2000.)</small>{{-}}[[Andranik Margarjan]]
|predsjednik5    = [[Robert Kočarjan]]
|prethodnik5     = ''on sam (kao ministar sigurnosti i unutarnjih poslova)''
|nasljednik5     = [[Karlos Petrosjan]]

|čin6            = ministar unutarnjih poslova i državne sigurnosti Armenije
|mandat_start6   = 8. studenog 1996.
|mandat_kraj6    = 15. lipnja 1999.
|podpredsjednik6 = 
|podpremijer6    = 
|zamjenik6       = 
|premijer6       = [[Armen Sargsjan]] <small>(1996. - 1997.)</small>{{-}}[[Robert Kočarjan]] <small>(1997. - 1998.)</small>{{-}}[[Armen Darbinjan]] <small>(1998. - 1999.)</small>{{-}}[[Vazgen Sargsjan]]
|predsjednik6    = [[Levon Ter-Petrosjan]]
|prethodnik6     = [[Vano Siradegjan]]
|nasljednik6     = [[Suren Abrahamjan]]

|stranka         = [[Republikanska stranka Armenije]]
|supruga         = Rita Sargsjan
|zanimanje       = filolog
|fusnote         = 
}}
'''Serž Azati Sargsjan''' ({{arm.|Սերժ Ազատի Սարգսյան}}; [[Stepanakert]], [[30. lipnja]] [[1954.]]) je [[Armenci|armenski]] političar. Obnašao je dužnost [[Predsjednik Armenije|predsjednika Armenije]] od travnja 2008. do travnja 2018. u dva mandata. Ujedno je predsjednik [[Republikanska stranka Armenije|Republikanske stranke]], najjače stranke u Armeniji.

== Mladost ==
Sargsjan je rođen u [[Stepanakert|Stepanakertu]], u [[Gornji Karabah|Gornjem Karabahu]] ([[Armenski jezik|armenski]]: Արցախ; izgovor: ''Arcah'') pokrajini koja je danas službeno dijelom [[Azerbajdžan|Azerbajdžana]], a činjenično samostalna država. U rodnom gradu Sargsjan je pohađao i završio osnovnu i srednju školu. Nakon toga je, 1971., upisao studij [[Filologija|filologije]] na [[Erevansko državno sveučilište|Erevanskom državnom sveučilištu]]. Između 1972. i 1974. služio je vojni rok u [[Oružane snage Sovjetskog Saveza|Oružanim snagama SSSR-a]], a 1979. diplomirao je filološkom odjelu Erevanskog državnog sveučilišta. Kao mehaničar u Tvornici električnih naprava zaposlio se 1975. i tamo radio do 1979.<ref name=Zivotopis>http://www.hhk.am/hy/biography/</ref>

== Politička karijera ==

=== Komunistička partija ===
Nakon prestanka rada u tvornici 1979., Sargsjan započinje svoju političku karijeru. Između 1979. i 1988 vršio je niz dužnosti u Komunisitčkoj partiji. Bio je vođa Odjela Organizacije mladeži Komunističke partije Stepanakerta, a nakon toga podtajnik te prvi tajnik te organizacije. Nakon toga našao se na čelu Promidžbenog odjela Gradskog vijeća Stepanakreta, zatim je djelovao kao instruktor jedinica Regionalne odbora Komunističke partije za Gornji Karabah. Bio je i pomoćnik [[Genrik Pogosjan|Genriku Pogosjanu]], prvom tajniku Regionalnog odbora za Gornji Karabah.<ref name=Zivotopis/>

=== Neovisna Armenija ===

U vrijeme [[Rat za Gornji Karabah|Rata za Gornji Karabah]], između 1989. i 1993., Sargsjan je bio na čelu Odborom snaga samoobrane Republike Gornji Karabah. U tom razdoblju, 1990., izabran je za potpredsjednika Vrhovnog vijeća Armenije. Nakon 1993. imenovan je armenskim ministrom obrane. Tu dužnost vršio je do 1995., kada je postao čelnik Odbora državne sigurnosti Armenije, a kasnije ministar domovinske sigurnosti. Između 1996. i 1999., bio je na čelu spojenih ministarstava unutarnjih poslova i državne sigurnosti, a od 1999. služio je samo kao ministar državne sigurnosti. Te godine imenovan je i šefom osoblja predsjednika Armenije, [[Robert Kočarjan|Roberta Kočarjana]], a tu dužnost prestao je vršiti 2000. Između 1999. i 2007. bio je tajnik Vijeća državne sigurnosti kojeg je vodio predsjednik Kočarjan. U tome razdoblju, od 2000. do 2007. bio je i ministar obrane.<ref name=Zivotopis/>

Članom [[Republikanska stranka Armenije|Republikanske stranke Armenije]] postao je 2006. Od srpnja 2006. do studenoga 2007. bio je predsjednik Vijeća RSA-a, nakon čega je izabran za predsjednika stranke.<ref name=Zivotopis/>

Za [[Predsjednik vlade Armenije|predsjednika Vlade]] imenovan je 4. travnja 2007., a dva mjeseca kasnije, 7. lipnja, ponovno je izabran za predsjednika Vlade nakon što su održani izbori za [[Narodna skupština Armenije|Narodnu skupštinu]]. Na predsjedničkim izborima održanim 19. veljače 2008. Sargsjan je izabran za predsjednika, a inauguiran je 9. travnja.<ref name=Zivotopis/>

Sargsjan je predsjednik Odbora vjerovnika Erevanskog državnog sveučilišta i predsjednik [[Šahovska federacija Armenije|Šahovske federacije Armenije]].<ref name=Zivotopis/>

== Vanjska politika ==

=== Odnosi s velesilama ===

Sargsjan je održavao dobre odnose s [[Europska unija|Europskom unijom]] i [[Rusija|Rusijom]]. U vrijeme njegovog mandata Armenija se uvelike približila Europskoj uniji, ali istovremeno nije narušila dobre odnose s Rusijom. Sargsjan je izrazio želju za ulaskom Armenije u EU, međutim, u srpnju 2013. začudio je međunarodnu javnost ulaskom u carinsku uniju s Rusijom što je onemogućilo ulazak Armenije u EU. Ovakav potez Sargsjana bio je opravdan gospodarskim vezama i ruskom garancijom armenskog integriteta.<ref>[http://ruskivjesnik.com/politics/2013/09/30/zasto_armenija_nije_izabrala_eu_22427.html Zašto Armenija nije izabrala EU?]. Ruski vjesnik, 30. rujna 2013. Preuzeo 30. rujna 2013.</ref>

=== Susjedstvo ===

==== Odnosi s Azerbajdžanom i stav prema Gorskom Karabahu ====

Sargsjan je nastavio politiku mirnom rješenja za sukob u Gorskom Karabahu koju su vodili i njegovi prethodnici. Pitanje Gorskog Karbaha jedan je od glavnih problema armenske vanjske politike.<ref>[http://www.mfa.am/hy/foreign-policy/ Vanjska poltiika] (armenski)]</ref>

Na 63. zasjedanju [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opće skupštine UN-a]] u rujnu 2008. Sargsjan se u svome govoru osvrnuo na [[Rusko-gruzijski rat 2008.|Rusko-gruzijski rat]]. U tom govoru naglasio je dužnost UN-a da uspostavi mirna rješenja za oružane sukobe širom svijeta, uključujući i onaj u Gorskom Karabahu. Upozorio je na azersko izgrađivanje vojske popraćeno ratnom retorikom i prijetnjama što bi moglo izazvati probleme na [[Zakavkazje|Zakavkazju]].<ref>[https://www.un.org/en/ga/63/generaldebate/armenia.shtml Njegova ekscelencija Serž Sargsjan, predsjednik, 29. rujna 2008.] (engleski)</ref>

Sargsjan je više puta izjavio da se Armenija zanima za pronalazak mirnog i isključivo mirnoga rješenja za sukob te da je [[Minska skupina OESS-a]] održiva i da u njoj treba nastaviti daljnje pregovore.<ref>[http://www.president.am/hy/karabakh-nkr/ Republika Gorski Karabah: povijest i sadašnja stvarnost] (armenski)</ref><ref>[Predsjednik Serž Sargsjan sudjelovao na svečanom događaju posvećenom 20. godišnjici Republikanske Strane Armenije] (engleski)</ref><ref>[http://www.arminfo.am/index.cfm?objectid=F79CE290-3A43-11E2-B75CF6327207157C Serž Sargsjan: armenska vanjska politika temelji se na međusobno korisnoj suradnji s globalnim i regionalnim igračima] (engleski)</ref> Nastavio je pregovore s Azerbajdžanom i održao brojne sastanke s azerskim predsjednikom [[Ilhan Alijev|Ilhanom Alijevim]] u okviru Minske skupine OESS-a. Alijev i Sargsjan su 2. studenog 2008. otputovali u [[Moskva|Moskvu]] na sastanak s [[Dmitrij Medvjedev|Dmitrijem Medvjedevim]]. Sastanak je ishodio potpisivanjem sporazuma po kojemu su tri predsjednika potvrdila svoju privrženost nastavljanju razgovora.<ref>[http://www.reporter.am/go/article/2008-11-02-document-full-text-of-the-declaration-adopted-by-presidents-of-azerbaijan-armenia-and-russia-at-meiendorf-castle-near-moscow-on-november-2-2008 Document: Full text of the declaration adopted by presidents of Azerbaijan, Armenia, and Russia at Meiendorf Castle near Moscow on November 2, 2008] (engleski)</ref> Alijev i Sargsjan ponovno su se sastali 5. lipnja 2009. u [[Sankt Peterburg|Sankt Peterburgu]].<ref>[http://www.azatutyun.am/content/article/1747096.html Armenia, Azerbaijan Satisfied With Fresh Summit] (engleski)</ref> Na njihovom međusobnom susretu 22. studenog 2009., zajedno s drugim svjetskim vođama, u [[München|Münchenu]], Alijev je zaprijetio uporabom vojne sile poradi uspostave uprave nad Gorskim Karabahom ako se ne dođe do zajedničkog dogovora.<ref>[http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/azerbaijan/6631572/Azerbaijan-military-threat-to-Armenia.html Azerbaijan military threat to Armenia] (engleski)</ref>

Sargsjan je optužio Azerbajdžan za ometanje mirovnog procesa i prihvaćanje otvorenog protuarmenskog stava. Protuarmenski stav Azerbajdžana , u što je Sargsjan uključio "kriotvorenje povijesti podržano od strane države", "neprijateljsku promidžbu protiv Armenaca i Armenije" i "vojno jačanje", dokaz je, prema njemu, da Azerbajdžan ne želi mir. Kao primjer za ometanje mirovnog procesa od strane Azerbajdžana naveo je herojski doček [[Ramil Safarov|Ramila Safarova]], ubojice [[Gurgen Margarjan|Gurgena Margarjana]], armenskog časnika. Margarjan je ubijen u [[Budimpešta|Budimpešti]] u tijeku NATO-voga partnerstva za mir 2004. Safarov je, nakon što je izručen Azerbajdžanu 2012., dobio pomilovanje od Alijeva, promaknut u čin [[Bojnik|bojnika]], dan mu je stan s isplatom u roku od osam godina i od njega je napravljen narodni junak.<ref>[http://www.rferl.org/content/armenia-protest-azerbaijani-killer-pardon-to-osce-minsk-group/24694817.html As Armenia Protests Killer's Pardon, Azerbaijan Promotes Him] (engleski)</ref> Zbog ovakvih postupaka po Sargsjanu "azerska promidžba cijelu generaciju gura u atmosferu kesnofobije i netolerancije".<ref>[http://www.president.am/hy/foreign-visits/item/2012/12/18/Working-visit-of-President-Serzh-Sargsyan-to-the-Russian-Federation/ Radni posjet predsjednika Sargsjana Ruskoj Federaciji] (armenski)</ref>

=== Hrvatska i jugoistočna Europa ===

==== Odnosi s Hrvatskom ====

Prva posjeta jednog hrvatskog predsjednika Armeniji dogodila se sastankom [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] i Sargsjana u Erevanu 22. svibnja 2009. Mesić je posjetio memorijalni centar žrtava [[Armenski genocid|Armenskog genocida]], a dvojica predsjednika potpisala su ugovor o kulturnoj, prosvjetnoj i zdravstvenoj suradnji te ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.<ref>[http://www.monitor.hr/clanci/predsjednik-mesic-doputovao-u-sluzbeni-posjet-armeniji/21192/ Monitor.hr] (H): Predsjednik Mesić doputovao u službeni posjet Armeniji, 21. svibnja 2009. (pristupljeno 10. prosinca 2015.)</ref> Sargsjan je Mesića u Zagrebu posjetio 7. rujna 2009. na [[Brijuni|Brijunima]]. Sargsjan je prilikom posjeta izjavio da su "sudbina i prošlost armenskog i hrvatskog naroda bile su slične" te da Armenija i Hrvatska "stvaraju temelj za čvrsto prijateljstvo i povjerenje".<ref>[http://www.predsjednik.hr/Default.aspx?art=16510&sec=769]</ref>

Predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] [[Luka Bebić]] sastao se sa Sargsjanom 22. ožujka 2011. Bebić i Sargsjan tom su prilikom razgovarali o bilateralnim odnosima između Armenije i Hrvatske te pitanju sukoba u [[Gorski Karabah|Gorskome Karabahu]]. Bebić je izrazio zadovoljstvo armenskim naporima približavanju euroatlanskim integracijama, a Sargsjan je najavio mogućnost uključivanja hrvatskih stručnjaka za armenske ciljeve pristupanja europskim integracijama. Bebić je glede Karabaha izjavio da podržava prevenciju sukoba i mirno rješavanje spora.<ref>[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=38389 Predsjednik Sabora sastao se s armenijskim predsjednikom Seržom Sargsjanom]</ref>

==== Stav prema Kosovu ====

Armenija službeno ne priznaje [[Kosovo]], a glavni razlog tomu je trenutno nepriznavanje Gorskog Karbaha. Sargsjanov stav je takav da bi se prvo morala priznati neovisnost Karabaha od strane Armenije, pa tek onda neovisnosti ostalih teritorija po načelu prava na samoopredjeljenje. Sargsjan je u ožujku 2008. naglasio da je Armenija uvijek bila pristaša prava naroda na samoopredjeljenje i da u tom pogledu Armenija pozdravlja neovisnost Kosova. Sargsjan je tom prilikom pozvao na ozbiljne rasprave glede priznanja Kosova i izjavio da armensko priznanje Kosova ne bi naštetilo armensko-ruskim odnosima.<ref>[http://www.panarmenian.net/rus/news/25228/ Armenija ne promatra Kosovo kao presedan] (ruski)</ref> U rujnu je Sargsjan također iznio svoje stajalište zbog nepriznavanja [[Abhazija|Abhazije]] i [[Južna Osetija|Južne Osetije]] te rekao da Armenija nije priznala njihovu neovisnost iz istoga razloga što nije priznala Kosovo. Kao razlog je naveo trenutno nepriznavanje neovisnosti Gorskog Karabaha te naveo da se to pitanje mora prvo riješiti. Istom je prilikom naglasio da Armenija radi na tome da [[Azerbajdžan]] prihvati gubitak Karabaha.<ref>[http://asbarez.com/58589/armenia-rules-out-abkhazia-south-ossetia-recognition/ Armenija isključuje priznavanje Abhazije i Južne Osetije] (engleski)</ref>

U srpnju 2009. predsjednik Srbije [[Boris Tadić]] posjetio je Armeniju i sastao se sa Sargsjanom. Sargsjan i Tadić su se složili da se regionalni sukobi moraju riješiti mirnim putem bez uporabe sile u okvirima međunarodnog prava.<ref>[http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2009&mm=07&dd=29&nav_id=60797 Tadić okončao posjetu Armeniji] (engleski)</ref>

U rujnu 2010. kosovski ministar vanjskih poslova [[Skënder Hyseni]] sastao se s armenskim ministrom vanjskih poslova [[Edvard Nalbandjan|Edvardom Nalbandjanom]] u [[New York|New Yorku]] i tražio priznavanje kosovske neovisnosti od strane Armenije. Tom prilikom je Nalbandjan izjavio da načelo prava na samoopredjeljenje ne smije biti podvrgnuto niti jednom drugom načelu, no nije najavio skorije priznavanje Kosova, već je samo rekao da će Armenija održavati "korisne" veze s Kosovom.<ref>[http://asbarez.com/85726/kosovo-seeks-recognition-from-armenia/ Kosovo traži priznanje od Armenije]</ref>

== Počasti ==

;Armenska odlikovanja<ref name=Zivotopis/>

{| class="wikitable" cellpadding="5" align="center" 
!width="0%" |vrpca
!width="0%" |odlikovanje
!width="0%" |država
|-
|
|[[Red vojnog križa]]
|{{ZD+X/A|ARM}}
|-
|
|[[Red Tigrana Velikog]]
|{{ZD+X/A|ARM}}
|-
|[[Datoteka:Ոսկե արծիվ - Gold eagle order (NKR).jpg|20px]]
|[[Heroj Arcaha]]
|{{ZD+X/G|GOR KAR}}
|-
|}

;Strana odlikovanja

{| class="wikitable" cellpadding="5" align="center" 
!width="0%" |vrpca
!width="0%" |odlikovanje
!width="0%" |nadnevak
!width="0%" |država
|-
|[[Datoteka:Legion Honneur GC ribbon.svg|50px]]
|[[Legija časti|Veliki križ Reda legije časti]]<ref>[http://www.regnum.ru/news/polit/1453713.html#ixzz1a7F5UESS Predsjednik Francuske odlikovao Serža Sargsjana Velikim križem Reda legije časti] (ruski)</ref>
|7. listopada 2011.
|{{ZD+X/F|FRA}}
|-
|[[Datoteka:GEO Golden Fleece Order BAR.svg|50px]]
|[[Red zlatnog runa (Gruzija)|Red zlatnog runa]]
|2009.
|{{ZD+X/G|GRU}}
|-
|[[Datoteka:Order of Honor (Georgia) ribbon.svg|50px]]
|[[Red časti (Gruzija)|Red časti]]
|2008.
|{{ZD+X/G|GRU}}
|-
|[[Datoteka:Medal10Astana.png|50px]]
|[[Medalja "10 godina Astana"]]
|2008.
|{{ZD+X/K|KAZ}}
|-
|[[Datoteka:Order of Prince Yaroslav the Wise 1st 2nd and 3rd Class of Ukraine.png|50px]]
|[[Red kneza Jaroslava Mudrog]]<ref>[http://www.panarmenian.net/rus/news/73738/ Predsjednik Armenije odlikovao Viktora Janukoviča Redom svetog Mesropa Maštoca"] (ruski)</ref>
|2. srpnja 2011.
|{{ZD+X/U|UKR}}
|-
|[[Datoteka:За заслуги перед Калининградской областью.png|50px]]
|[[Odlikovanja Kalinjingradske oblasti|Medalja "Za zasluge za Kalinjingradsku oblast"]]
|3. srpnja 2009.
|{{DZ+X|RO-KALI}}
|-
|}

== Osobni život ==

Sargsjan se oženio Ritom Sargsjan 1983., također rođene u Stepankertu u vojničkoj obitelji. Rita Sargsjan je po zanimanju učiteljica glazbe. Rita i Serž imaju dvije kćeri, Anuš i Satenik, jednu unuku, Mariam, i dva unuka, Ara i Serža.<ref name=Zivotopis/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Sargsjan, Serž}}
[[Kategorija:Životopisi, Armenija]]
[[Kategorija:Predsjednici]]