Vidi kôd stranice Sarajevo

<!--'''Sarajevo'''-->{{Infookvir naselje
| ime = Sarajevo
| ime_genitiv = Sarajeva
| izvorno_ime = 
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| kolaž  = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/4/2/4
| image1                 = Sarajevo City Panorama.JPG
| image2                 = JesusesHearthCathedral.jpg
| image3                 = Sarajevo ortodox church.JPG
| image4                 = Sarajevo gazi husrev bey mausoleum IMG 1279.JPG
| image5                 = Sebilj, Sarajevo.jpg
| image6                 = Latin (Princip) Bridge on Miljacka River.jpg
| image7                 = Academy of fine art and Festina lente.jpg
| image8                 = Sarajevo City Hall 01.jpg
| image9                 = National Museum of BiH Aerial.JPG
| image10                = Vječna vatra, Sarajevo (by Pudelek).JPG
}}
| opis_kolaža             = Od vrha, s lijeva na desno: Pogled na Sarajevo s [[Bijela tabija|Bijele tabije]], [[Katedrala Srca Isusova]], [[Saborna crkva u Sarajevu]], [[Gazi Husrev-beg]]ovo turbe, [[Sebilj]], [[Latinska ćuprija]] na [[Miljacka|Miljackoj]], [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], [[Gradska vijećnica u Sarajevu|Vijećnica]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], [[Vječna vatra u Sarajevu|Vječna vatra]]
| slika_zastava                =Flag of Sarajevo.svg
| slika_zastava_veličina       =110px
| slika_grb                    =Coat of arms of Sarajevo.svg
| slika_grb_veličina           =70px
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| veličina_karte1 =300px
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =BiH

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =43
| širina-minute    =52
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =18
| dužina-minute    =25
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info ={{ZD+X/B|BIH}}
| lokacija1_ime  =[[Upravna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info =[[Slika: Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|23px]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]
| lokacija2_ime  =[[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|Županija]]
| lokacija2_info ={{ZD+X/S|SAŽ}}
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =Osnivanje
| utemeljenje_datum  =[[15. stoljeće]]
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            = [[Isa-beg Ishaković]]
| nazvan_po          =[[Perzijski jezik|perzijski]] ''saraj = palača''

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = [[Dodatak:Popis sarajevskih gradonačelnika|Gradonačelnica]]
| ime_vođe       = Benjamina Karić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =142 km<sup>2</sup>
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =500 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =275.524
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =Naselje
| stanovništvo_prazno1      =271.194
| stanovništvo_prazno2_ime     =Procjena 2019.
| stanovništvo_prazno2         =274.879
| vremenska_zona     =srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      =+2
| poštanski_broj     =71000
| pozivni_broj       =+387 (0)33
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =Dan grada
| prazno_info  =[[6. travnja]]
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =
| web_stranica =[http://www.sarajevo.ba/ sarajevo.ba]
| bilješke =
}}

'''Sarajevo''' ([[hrvatski jezik|stari hrvatski naziv:]] '''[[Vrhbosna]]'''<ref>[[Andrija Nikić]], ''Katolici u Sarajevu do 1918.'', Franjevačka knjižnica i arhiv, Mostar, 2002., {{ISBN|9958-653-00-31}}, str. 9. {{COBISS.BH|id=22842669}} {{Citat|Poneki dijelovi hrvatske narodne povijesti stoje i dandanas neobrađeni. Zanimljivo je da među njima ima i takvih koji spadaju u najsvjetlije stranice naše prošlosti. Među takve spada i Vrhbosna - sjedište biskupije, kolijevka današnjeg Sarajeva, sarajevskog kraja koji obuhvaća prostrano područje.|str. 9.}}</ref><ref>Marko Vego, ''Postanak srednjovjekovne bosanske države'', "Svjetlost", OOUR Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1982., str. 72.
{{Citat|Osmanski (turski) kadija naziva se vrhbosanski 27. aprila 1479. godine, nikako sarajevski ili hodidjedski. Zato zaključujem da se još i tada staro ime Vrhbosna upotrebljavalo umjesto Sarajevo.|str. 72.}}</ref>) [[Glavni grad|glavni]] je i najveći grad [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Nalazi se na rijeci [[Miljacka|Miljacki]], desnom pritoku [[Bosna (rijeka)|Bosne]], u istočnom dijelu [[sarajevsko-zenička kotlina|sarajevsko-zeničke kotline]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva 2013. godine]], Grad Sarajevo ima 275.524 stanovnika, a prema procjeni iz lipnja 2019., taj broj se spustio na 274.879 stanovnika.<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/K2_H_E.pdf|title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova
u Bosni i Hercegovini - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest i materinji jezik|author=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|date=2019.|work=popis.gov.ba|language=hrvatski|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|accessdate=28. kolovoza 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2020/06/KS_2020.pdf|title=Kanton Sarajevo u brojkama - 2020|author=Federalni zavod za statistiku FBiH|date=srpnja 2020.|work=fzs.ba|language=bosanski|publisher=Federalni zavod za statistiku FBiH|accessdate=28. kolovoza 2020.}}</ref>

Sarajevo je najveći grad u Bosni i Hercegovini i istaknuti kulturni centar u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]]. Grad je poznat po svojoj tradicionalnoj kulturnoj i vjernoj raznolikosti, sa pripadnicima [[Islam u Bosni i Hercegovini|islama]], [[Pravoslavna crkva|pravoslavlja]], [[Judaizam|judaizma]] i [[Rimokatolička crkva|katolicizma]]. Zbog svoje duge i bogate povijesti i pripadnosti, vjerskih i kulturnih raznolikosti, Sarajevo se ponekad naziva "Jeruzalem Europe".

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Sarajeva}}

[[Datoteka:Sarajevo topographic map.svg|200px|mini|lijevo|Topografska karta Sarajeva i okolice]]
[[Datoteka:Sarajevo SPOT 1050.jpg|200px|mini|lijevo|Satelitska snimka Sarajeva i okolice]]
Sarajevo je smješteno u središnjoj Bosni i Hercegovini. Obuhvaća više reljefnih tipova: ravnicu u jugozapadnom dijelu grada, blago brežuljkasto zemljište, te visoke planinske predjele. Nadmorska visina se kreće od blizu 500 metara u središtu [[Grad Sarajevo|Sarajeva]] do više od 2000 metara u [[Istočno Sarajevo|Istočnom Sarajevu]]. Rijeke i manji vodotoci u Sarajevu su: [[Miljacka]], [[Bosna]],  [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]] i [[Zujevina]].<ref>[https://web.archive.org/web/20081027172406/http://www.geocities.com/avdagic2000/geografija.html#Vodoprivreda Vodotokovi]</ref>

===Klima===
Klima u Sarajevu varira od [[umjerena kontinentalna klima|umjereno kontinentalne]] do oštre planinske. Prosječna godišnja temperatura iznosi 9,5&nbsp;°C, a prosječna količina oborina je oko 900 mm. Najtopliji mjesec je kolovoz, a najhladniji siječanj. Najviše oborina je rujnu, dok je najmanje u siječnju i ožujku.

Najniža zabilježena temperatura je -26,4&nbsp;°C (24. siječnja 1942.), a najviša 40&nbsp;°C (19. kolovoza 1946.)<ref>[http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=69 Klima na sarajevo.ba]</ref>

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Sarajeva}}

Povijest Sarajeva u velikoj je mjeri uvjetovana zemljopisnim položajem grada. Plodna ravnica uz obale rijeka Miljacke, Željeznice, Bosne i pritoka, okružena s tri strane visokim i do modernih vremena praktično neprohodnim planinama, bila je idealno mjesto za formiranje utvrđenih naselja, što je u nekim razdobljima bilo itekako bitno.  

Fortifikacijski, obrambeni objekti i naselja oko njih nastajali su na obroncima tih planina, što potvrđuju i arheološki nalazi iz neolita, brončanog i željeznog doba. Najznačajniji su pronađeni na lokalitetima Debelo brdo <ref> [http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2550  Arheološki lokalitet Debelo brdo ] </ref> i Butmir. 

U srednjem vijeku formiraju se, uz postojeća, i naselja u samoj dolini, sa svrhom brže i učinkovitije trgovine. U tom je smislu veoma važna uloga dubrovačkih trgovaca, odnosno pogodnosti koje je za obje strane donio trgovački sporazum s ondašnjim Dubrovnikom. 

Biskup Ponza je [[1238.]] godine sagradio u mjestu Brdu kod [[Vrhbosna|Vrhbosne]] [[Katedrala sv. Petra i Pavla u Sarajevu|katedralu sv. Petra i Pavla]] i uz katedralu [[kaptol]]. Time je naselje na mjestu današnjeg Sarajeva tri stoljeća prije osmanlijske okupacije dobio ime Vrhbosanje. Iz tih vremena datira kamen s ugraviranim natpisom: 'Beati Petri in Verb(osna)".<ref>[http://www.hkd-napredak-mostar.ba/naslovnica/10-priopcenja/278-predsjednica-hrvatskog-naroda.html HKD Napredak Mostar] fra Andrija Nikić: Predsjednica RH i hrvatskog naroda!, Mostar, 11. rujna 2015. (pristupljeno 19. studenoga 2015.)</ref> Utvrda [[Vrhbosna (utvrda)|Vrhbosna]] spominje se 1379. godine. Župa istog imena spominje se 1415. godine.<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/1613/reportaze/od-vrhbosne-do-vranduka-vrata-bosne Svjetlo riječi] Dubravko Lovrenović: Od Vrhbosne do Vranduka – „Vrata Bosne“, 29. srpnja 2014.  (pristupljeno 19. studenoga 2015.)</ref>

Tijekom osvajačkih pohoda u 15. stoljeću, [[Osmansko Carstvo|osmanski]] [[Turci]] zauzimaju Bosnu i Hercegovinu. [[Isa-beg Isaković]] na ozemlju srednjovjekovnog grada Vrhbosne (Vrhbosanja) i okolnih sela podiže prvu džamiju, gradi rezidencijalni objekt i most, odnosno stvara jezgru oko koje će u idućim stoljećima nastati veliki osmanski grad.

U Sarajevu se spominje franjevačka župa još u 16. stoljeću, kad su zabilježeni progoni između 1521. i 1524. god. u kojima su ubijeni franjevci. Župom su upravljali iz [[franjevački samostan u Visokom|visočkog samostana]] sve dok nije napušten koncem 17. stoljeća. od tada brigu o župi vode kreševski franjevci. Sredinom ovog stoljeća ovdašnji su katolici mahom hrvatski kolonisti iz [[Dubrovnik]]a, naseljeni u [[Latinluk|latinskoj]] mahali (četvrti).<ref name="FPBS-Bistrik">[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/zabava/51.html Franjevačka provincija Bosna Srebrena] ''Sarajevo / Bistrik – samostan sv. Ante'' (pristupljeno 23. srpnja 2016.)</ref> Većinom su to bili trgovci, a i ostali stanovnici ove mahale bili su uglavnom katolici.<ref>[http://www.vecernji.ba/u-telefonskom-imeniku-prezime-hrvat-u-vecini-je-bosnjacko-dok-je-bosnjak-hrvatsko-918653 Večernji list] Zlatko Tulić: ''U telefonskom imeniku prezime Hrvat u većini je bošnjačko, dok je Bošnjak hrvatsko'', 2. veljače 2014.  (pristupljeno 23. srpnja 2016.)</ref> Imali su [[crkva Bezgrješnog začeća BDM u Sarajevu|crkvu Bezgrješnog začeća]]. Prodor [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] do Sarajeva 1697. godine bio je koban. Crkva je izgorjela, a katolici su većinom napustili grad. Broj katolika polako raste tijekom 18. stoljeća, ali početkom 19. stoljeća broj opet opada. Porast bilježe nakon austro-ugarskog [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanja]].<ref name="FPBS-Bistrik"/>
Latinska je četvrt ostavila trag u imenu mosta ''[[Latinska ćuprija|Latinske ćuprije]]'', jednog od najstarijih sarajevskih mostova.<ref>(boš.) [http://www.avaz.ba/clanak/145236/most-nazvan-po-obliznjoj-katolickoj-mahali-latinluk?url=clanak/145236/most-nazvan-po-obliznjoj-katolickoj-mahali-latinluk Dnevni avaz] A. Nalo: ''Most nazvan po obližnjoj katoličkoj mahali Latinluk '', 9. studenoga 2014.  (pristupljeno 23. srpnja 2016.)</ref>

Nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], [[Austro-Ugarska]] dobiva mandat za preuzimanje uprave nad Bosnom i Hercegovinom. Nakon jednodnevnih borbi austrougarska vojska ulazi u Sarajevo 19. kolovoza 1878. godine i formira upravu koja će potrajati sve do okončanja Prvog svjetskog rata. 

U [[1914.]] godini, u Sarajevu su ubijeni austrougarski [[prijestolonasljednik]] [[Franz Ferdinand]] i njegova supruga Sophie, čime je započeo [[Prvi svjetski rat]]. Sedamdeset godina kasnije, [[1984.]] godine u gradu se održavaju [[XIV. Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.|14. Zimske olimpijske igre]].

Veliki požar zahvatio je Sarajevo 1879. godine.<ref name="FPBS-Bistrik"/>

U [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] Sarajevo je bilo glavni grad [[Drinska banovina|Drinske banovine]]. Za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], Sarajevo je bilo upravo sjedište Velike župe Vrhbosne.

24. siječnja 1942. izmjerena je najniža temperatura u Sarajevu ikad: -26,4 Celzijeva stupnja.<ref>[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref>

Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] grad se ubrzano industrijalizirao i širio s izgradnjom novih stambenih naselja na zapadu i sjeveru.

Od [[1992.]] do [[1995.]] godine, tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], grad je bio pod [[Opsada Sarajeva|najdužom opsadom u povijesti modernog ratovanja]], za vrijeme koje je oko 12.000 ljudi izgubilo živote, a još oko 50.000 je ranjeno.

== Poznate Sarajlije ==

[[Datoteka:Sarajevo princip bruecke.jpg|mini|200px|Latinski most (ćuprija)]]
{|
| width="33%" valign="top" |
*[[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]], reisu-l-ulema;
*[[Mehmed Spaho]], političar;
*[[Sulejman Kemura|Sulejman ef. Kemura]], reisu-l-ulema;
*[[Ante Vuletić]], hrv. liječnik, [[Dodatak:Popis hrvatskih pravednika među narodima|Pravednik među narodima]];
*[[Bekim Fehmiu]], kazališni i filmski glumac;
*[[Boris Nemšić]], poduzetnik, Austrija;
*[[Boris Tadić]], predsjednik [[Srbija|Srbije]]; 
*[[Branko Crvenkovski]], predsjednik [[Makedonija|Makedonije]];
*[[David Elazar]], zapovjednik generalštaba izraelske vojske;
*[[Abdulah Sidran]], pisac filmskih scenarija i drama, pjesnik, novinar;
*[[Miljenko Jergović]], književnik i novinar;
*[[Dino Merlin]], pjevač
*[[Kemal Monteno]], pjevač i kantautor
*[[Ervin Rustemagić]], strip autor, producent, distributer i film producent;
*[[Isa-beg Isaković|Isa-beg Isaković]], Isak Hranušić, brat Stjepana Vukčića Kosače
*[[Hrvoje Ostojić]], hrv. književnik

| width="33%" valign="top" |
*[[Jadranka Stojaković]], pjevačica i autorica;
*[[Karlo Malý]], biolog i botaničar; 
*[[Nenad Kecmanović]], politolog;
*[[Edin Džeko]], nogometaš
*[[Dino Mustafić]], redatelj
*[[Davorin Popović]], pjevač poznate grupe Indexi. 
*[[Asim Ferhatović Hase]], nogometni velikan i humanist
*[[Pavle Fukarek]], biolog i botaničar;
*[[Stjepan Kljujić]], političar;
*[[Vladimir Prelog]], kemičar dobitnik Nobelove nagrade;
*[[Dalibor Brozović]], jezikoslovac;
*[[Nikola Filipović]], pedagog;
*[[Alojz Benac]], povjesničar;
*[[Kasim Prohić]], filozof;
*[[Vojislav Šešelj]], pravnik, političar, haški osuđenik;
| width="33%" valign="top" |
*[[Ivan Štraus]], arhitekt, akademik;
*[[Ankica Posavljak]], novinarka
*[[Ivan Kušan]], književnik i akademik
*[[Haris Džinović]], pjevač
*[[Midhat Ajanović]] novinar, karikaturist i književnik
*[[Dražen Ričl]] pjevač, gitarist i osnivač poznate sarajevske grupe "Crvena Jabuka"
*[[Bulend Biščević]], bh. nogometaš
*[[Zlatko Topčić]], književnik i scenarist
*[[Muhamed Hromić]], krilnik
*[[Muhamed Hadžibaščaušević]], visoki dužnosnik i kulturni djelatnik
*[[Ambroz Kapor]], hrv. agronom i povjesničar, voditelj sarajevske područne ustanove Uprave državnih monopola<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9631 Leksikografski zavod Miroslav Krleža] Zdravka Jelaska Marijan: ''Ambroz Kapor'', Hrvatski biografski leksikon, 2009.</ref>
*[[Vlatko Konjevod]], hrv. nogometni trener
*[[Šejla Kamerić]], bh. umjetnica
*[[Sarajevski mučenici]], kršćanski mučenici, franjevci
*[[Samra Gulamović]], bh. dirigentica
|}

== Stanovništvo ==

{{glavni|Stanovništvo Sarajeva}}
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Sarajevo}}

Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva 2013. godine]], Grad Sarajevo ima 275.524 stanovnika, od toga 271.194 stanovnika u naseljenom mjestu Sarajevo.<ref name=":0" />

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo Grada Sarajeva'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]''' 
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Muslimani'''
|259.470 (49,23%) 
|189.139 (42,16%)
|161.088 (44,81%)
|-
|'''Srbi'''
|157.143 (29,81%) 
|132.646 (29,57%)
|130.138 (36,20%)
|-
|'''Hrvati'''
|34.873 (6,61%)
|36.714 (8,18%)
|41.354 (11,50%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|56.470 (10,71%)
|75.563 (16,84%)
|13.551 (3,76%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|19.093 (3,62%)
|14.457 (3,22%)
|13.321 (3,70%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''527.049'''
|'''448.519'''
|'''359.452'''
|}

==== Sarajevo (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Sarajevo'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|208.827 (50,13%)
|136.487 (42,78%)
|114.942 (47,11%) 
|-
|'''Srbi''' 
|108.074 (25,94%)
|74.120 (23,23%)
|70.230 (28,78%) 
|-
|'''Hrvati'''
|30.839 (7,40%)
|31.051 (9,73%)
|34.844 (14,28%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|51.875 (12,45%)
|65.136 (20,41%)
|12.277 (5,03%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|16.882 (4,05%)
|12.223 (3,83%)
|11.687 (4,79%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''416.497'''
|'''319.017'''
|'''243.980'''
|}

=== Etnički sastav Sarajeva po naseljima ===
;Popis stanovništva 2013. godine
<gallery>
Slika:Sarajevo_-_Etnicki_sastav_po_naseljima_2013_1.gif|Etnički sastav Sarajeva po naseljima 2013. godine
Slika:Sarajevo_-_Etnicki_sastav_po_naseljima_2013_2.gif|Etnički sastav Sarajeva po naseljima 2013. godine
Slika:Sarajevo_-_Udeo_Bosnjaka_po_naseljima_2013.gif|Udio Bošnjaka u Sarajevu 2013. godine
Slika:Sarajevo_-_Udeo_Srba_po_naseljima_2013.gif|Udio Srba u Sarajevu 2013. godine
Slika:Sarajevo_-_Udeo_Hrvata_po_naseljima_2013.gif|Udio Hrvata u Sarajevu 2013. godine
</gallery>

== Uprava ==
{{glavni|Dodatak:Popis sarajevskih gradonačelnika}}

Do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992. - 95.]], Grad Sarajevo pokrivao je ozemlje gradskih općina: [[Centar, Sarajevo|Centar]], [[Ilidža]], [[Novi Grad, Sarajevo|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]] i [[Stari Grad, Sarajevo|Stari Grad]], te prigradskih općina: [[Hadžići]], [[Ilijaš]], [[Pale]], [[Trnovo]] i [[Vogošća]] (cijelo područje  527.049 stanovnika). 
Nakon rata [[Grad Sarajevo]] dobiva status jedinice lokalne samouprave i ulazi u sastav entiteta Federacija BiH. Obuhvatio je općine [[Centar, Sarajevo|Centar]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], [[Ilijaš]], [[Novi Grad, Sarajevo|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad, Sarajevo|Stari Grad]] i federalni dio bivše općine [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]. 

Čelna tijela vlasti u Gradu Sarajevo su Gradonačelnik, u čijem je djelokrugu rad gradskih službi, te Gradsko vijeće.  

Od dijelova predratnih općina Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, [[Pale]] i cijelog teritorija općine [[Sokolac]] 1993. formiran je Grad Istočno Sarajevo, koji je pripao entitetu Republici Srpskoj.<ref> [http://www.gradisarajevo.net/ogradu.htm Istočno Sarajevo] </ref> Izvršna i zakonodavna tijela vlasti u Istočnom Sarajevu su Gradonačelnik i Skupština grada Istočno Sarajevo.

{{Široka slika|Sarajevo panorama.jpg|1000px|Panorama Sarajeva}}

== Promet ==
[[Datoteka:Sarajevo tram.jpg|mini|253px|Sarajevski tramvaj]]
[[Datoteka:Sarajevo, trolejbus.jpg|mini|Sarajevski trolejbus]]
Sarajevo je središte cestovnog prometa u BiH. Sedam magistralnih cesta povezuje grad s ostalim dijelovima zemlje. Na sjever vodi M5 u pravcu [[Travnik]]a, [[Banja Luka|Banje Luke]] i [[Bihać]]a, M17 ka [[Zenica|Zenici]] i [[Doboj]]u, kao i M18 prema [[Tuzla|Tuzli]]. Na istok vode M5 prema [[Višegrad]]u i [[Goražde|Goraždu]], kao i M19 ka [[Zvornik]]u. Na jug vodi M18 preko [[Foča|Foče]] za [[Dubrovnik]], a na zapad M17 u pravcu [[Mostar]]a.

Od [[2003.]] Sarajevo je povezano autocestom [[Autocesta A1 (BiH)|A1]] s mjestima [[Ilijaš]], [[Visoko (BiH)|Visoko]], [[Kakanj]] i [[Zenica]]. Planirana europska autocesta, [[koridor 5c]], prolazi kraj Sarajeva povezujući ga s [[Budimpešta|Budimpeštom]] na sjeveru i s [[Ploče|Pločama]] na jugu. <ref>[http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14 "Bosmal: Koridor 5C"]</ref>

Položaj Sarajeva, uske gradske ulice i nedostatak parkinga ograničavaju [[automobil]]ski promet u gradu, te su podzemne garaže dosta česta pojava. U vrijeme Olimpijskih igara grad je dobio dio zaobilaznice što je djelomice olakšalo prometnu situaciju, no 2,6 km i dva tunela koja su trebala povezati naselja [[Ciglane]] i [[Pofalići]], zbog nedostatka novca, još nisu u potpunosti završeni. Sam centar grada pretvoren je [[1970-ih|1970-ih]] u pješačku zonu. Dvije glavne ulice u gradu su [[Tito]]va i Zmaja od Bosne.

[[Tramvajski promet u Sarajevu|Električni tramvaji]], koji su u službi od [[1885.]], najstarija su vrsta javnog prijevoza u gradu.<ref>[http://www.virtualnosarajevo.com.ba/trams.htm O tramvajima na "virtualnom Sarajevu"]</ref>

Naselja [[Dobrinja]] i [[Vogošća]] od [[1980-ih|1980-ih]] povezana su s centrom grada [[trolejbus]]nim linijama. Trolejbusna veza sa Vogošćom je prekinuta za vrijeme rata. Danas u gradu postoji pet trolejbusnih te mnogo autobusnih linija koje autobusima i za Sarajevo specifičnim minibusima (kombibus) povezuju strme i teško dostupne dijelove grada s centrom. 

Glavna željeznička postaja u Sarajevu se nalazi u sjevernom  dijelu grada. Grad je dnevno željeznicom povezan sa [[Zagreb]]om, [[Beograd]]om i Pločama, a od [[2002.]] ponovno sa Budimpeštom. Dobro razgranatom autobusnom mrežom Sarajevo je dostupno iz bilo kojeg pravca.

[[Zračna luka Sarajevo|Međunarodna zračna luka Sarajevo]] (SJJ) smještena je desetak kilometara jugozapadno od centra grada, u naselju [[Butmir]]. Otvorena je [[1969.]] godine i povezuje Sarajevo s [[Europa|europskim]] gradovima. Tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] koristila se za letove [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i transport humanitarne pomoći. Od [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]] otvorena je za putničke letove. Među ostalim zrakoplovnim tvrtkama koristi ju i [[Croatia Airlines]]. Godine [[2019.]] 1.143.680 putnika je prošlo kroz sarajevsku zračnu luku, za razliku od samo 25.000 iz [[1996.]] godine.<ref>Zahid Krkić, [https://web.archive.org/web/20010619074934/http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm Statistički podaci za sarajevski aerodrom]</ref>

[[Datoteka:Centrotrans gradski prevoz Sarajevo.JPG|mini|Autobus Centrotransa ]]

== Komunikacije i mediji ==
Kao glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo je medijski centar u zemlji. Većina komunikacijskih i medijskih infrastruktura je uništena tijekom rata, ali rekonstrukcija je pomogla modernizaciji medija. <ref>Evropski žurnalistički centar (novembar 2002). [http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html Krajolik bosanskohercegovačkih medija]</ref> [[Internet]] je ponovo postao dostupan u gradu [[1995.]]<ref>Jelenka Vockić-Avdagić. [http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm Internet i javnost Bosne i Hercegovine]</ref>

[[Oslobođenje]], osnovano [[1943.]], su najstarije sarajevske dnevne novine i jedine koje su preživjele rat. Ipak tiražem su ove novine iza [[Dnevni Avaz|Dnevnog Avaza]], osnovanog 1995. i [[Jutarnje novine|Jutarnjih novina]]. <ref>Radenko Udovičić (5. ožujka 2002.). [http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211 Šta se događa sa najstarijim bosanskohercegovačkim novinama: Oslobođenje se prodaje za 4.7 miliona KM]</ref> U druge lokalne periodične novine spadaju novine [[Hrvatska riječ (Sarajevo)|Hrvatska riječ]] na hrvatskom jeziku i magazin [[Start (novine)|Start]], kao i tjednici [[Slobodna Bosna]] i [[BH dani]].

[[BHT|Bosanskohercegovačka televizija]] je državna TV stanica, jedna od tri u Bosni i Hercegovini. Druge stanice u gradu su NRTV "Studio 99", [[NTV Hayat]], [[OBN|Open Broadcast Network]], [[TV Kantona Sarajevo]] i TV Alfa. Postoje nezavisne, privatne i institucionalne radio stanice, poput [[Radio M|Radija M]], [[Radio Stari Grad|RSG]], eFM studentskog radija, Radija 202 (do prve polovice 2010.) i Radija BIR. Pored ovih, i [[Radio Slobodna Europa]], kao i nekoliko američkih i zapadno-evropskih stanica.

=== Arhitektura i znamenitosti ===
{{glavni|Arhitektura Sarajeva}}[[Datoteka:Sarajevo – UNITIC towers from Žuta tabija.jpg|mini|UNITIC centar ( dva tornja u narodu poznata i kao "Momo i Uzeir")]][[Datoteka:Sarajevo Admejdan.jpg|mini|170px||Muzički paviljon]]

U [[Arhitektura|arhitektonskom]] smislu, Sarajevo je zanimljiv primjer prepletanja raznih umjetničkih utjecaja, odnosno graditeljskih stilova. Unutar uske kotline, široke tek kilometar-dva, koja se značajnije širi tek u današnjoj općini [[Novi Grad, Sarajevo|Novi Grad]], odnosno u istočnom dijelu [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], smješteni su brojni egzemplarni objekti ranoosmanske, zrele osmanske arhitekture, potom [[neogotika|neogotička]], [[neoromanika|neoromanička]], [[Eklekticizam|eklektistička]], [[Secesija|secesijska]], [[Futurizam|futuristička]] i druga zdanja. 

Iz razdoblja [[Osmansko Carstvo|osmanske]] vlasti u Bosni i Hercegovini posebice je značajan dobro očuvani trgovački dio grada, [[Baščaršija]], bogat jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanske gradske arhitekture.

==== Vjerski objekti ====
*[[Džamija Muslihudina Čekrekčije]]
*[[Crkva sv. Vinka Paulskog u Sarajevu]]
*[[Katedrala Srca Isusova]]
*[[Stara srpska pravoslavna crkva u Sarajevu]]
*[[Saborna crkva u Sarajevu]]
*[[Franjevački samostan sv. Ante na Bistriku]]
*[[Jordanska džamija]]
*[[Sarajevska sinagoga]]
*[[Careva džamija u Sarajevu]]
*[[Gazihusrefbegova džamija]]
*[[Alipašina džamija]]
*[[Franjevački studentski centar]]
*[[Crkva sv. Ignacija Lojolskog]]
*[[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu]]
*[[Crkva presvetog Trojstva]]

== Obrazovanje ==
Kako su [[obrt]]i i [[trgovina]] bili u vrhu gospodarskih prioriteta grada od njegova osnutka, tako se i početci školstva moraju vezati za ta područja života. Obrazovanje budućih obrtnika i trgovaca, odvijalo se kod istaknutih i dokazanih majstora, a znanja su uglavnom prenošena i testirana u praksi. No, nije zanemarivana ni vjerska poduka, o kojoj su skrb, ovisno o mogućnostima, preuzimale vjerske zajednice. Prednjačila je, po prirodi stvari, najbrojnija islamska vjerska zajednica, koja je imala institucijalno razvijen sustav vjerskog školstva sve do visokoškolskog ranga, što potvrđuje činjenica da je u šesnaestom stoljeću funkcionirala visoka teološka škola sufijske orijentacije, u kojoj je proučavano, uz [[teologija|teologiju]] i [[filozofija|filozofiju]] i [[Šerijat|šerijatsko pravo]].  
Spomenuta teološka škola obično se smatra pretečom [[Univerzitet u Sarajevu|Sveučilišta u Sarajevu]], osnovanog 1949. godine.
Devedesetih godina dvadesetog stoljeća Sarajevo je imalo zaokružen školski sustav, od pučkoškolske do sveučilišne razine, a demokratske promjene donijele su i mogućnost otvaranja privatnih škola, pa danas (2009.) u Sarajevu funkcionira nekoliko škola i fakulteta u privatnom vlasništvu.

=== Visokoškolske ustanove ===
* [[Sveučilište u Sarajevu]] (utemeljeno 1949.)
* [[Međunarodno sveučilište u Sarajevu]] (utemeljeno 2003.)
* [[Franjevačka teologija Sarajevo|Franjevačka teologija]] (od 1909.)
[[Datoteka:Sarajevo catholic church.JPG|mini|170px|Katedrala Srca Isusova]]
*[[Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu|Katolički bogoslovni fakultet]]
Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu zasnovan je na temeljima najstarije sustavno organizirane visokoškolske ustanove u BiH, Vrhbosanske katoličke teologije, koju je 1890. utemeljio prvi vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler. Ova je visokoškolska ustanova od svoga osnutka izvršavala svoje crkveno poslanje odgoja i obrazovanja svećeničkih kandidata koji su nakon svoje formacije preuzimali svoj dio odgovorne svećeničke službe u Vrhbosanskoj metropoliji. Katolički bogoslovni fakultet uz ovu zadaću koju ima od svog osnutka, danas ima i zadaću formacije katoličkih laika koji će nakon završenog studija preuzeti svoj dio odgovornosti u Crkvi i društvu, te na taj način izvršavati svoje poslanje u svijetu, koje je Krist povjerio svim svojim učenicima.

== Kultura ==
*[[Hrvatsko planinarsko društvo "Bjelašnica - 1923", Sarajevo]] <ref>https://hpd-bjelasnica1923.ba</ref>
*[[HKD Napredak]]
* [[Sarajevski jazz festival]]
* [[Sarajevski filmski festival|Sarajevo Film Festival]]
* ansambli suvremene glazbe [[MOMUS]] i [[Masmantra]]
* ansambli [[Allegro (ženski vokalni sastav)|Allegro]] i [[Preporod (vokalni sastav)|Preporod]]
* [[Sarajevska filharmonija]]
*[[Sarajevska zima]]
*[[Baščaršijske noći]]
*[[Sarajevski filmski festival]]

== Šport ==
=== Zimske olimpijske igre ===
Sarajevo je [[1984.]] bilo domaćin [[XIV. Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.|XIV. Zimskih olimpijskih igara]], za koje se smatra da su bile najbolje organizirane do tada.

=== Športski klubovi ===
* nogomet
* [[FK Sarajevo|FK Sarajevo]]
* [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar Sarajevo]]
* [[FK Olimpic Sarajevo|FK Olimpic Sarajevo]]
* [[FK Famos SAŠK Napredak Hrasnica|FK Famos SAŠK Napredak Hrasnica]]
* rukomet
* [[RK Bosna]]
* [[RK Željezničar]]
* košarka
* [[KK Bosna]]
* džudo
* [[Judo Klub Sarajevo]]<ref>[http://www.jcsarajevo.com Judo Klub Sarajevo]</ref>
*Umjetnicko klizanje
*Klub sportova na ledu "Unity"
*MMA "Pretorian"

== Gradovi partneri ==
{|
| width="18%" valign="top" |
* {{ZD|A|ALB}} [[Tirana]]
* {{ZD|A|ALŽ}} [[Tlemcen]]  
* {{ZD|A|AZE}} [[Baku]] 
* {{ZD|H|HRV}} [[Zagreb]]
* {{ZD|K|KIN}} [[Tianjin]] 
* {{ZD|N|NJE}} [[Friedrichshafen]]
| width="18%" valign="top" |
*{{ZD|N|NJE}} [[Magdeburg]]  
*{{ZD|N|NJE}} [[Wolfsburg]]
*{{ZD|S|SAD}} [[Dayton, Ohio|Dayton]] 
*{{ZD|F|FRA}} [[Serre-Chevalier]] 
*{{ZD|U|UK}} [[Coventry]]  
*{{ZD|I|ITA}} [[Ferrara]] 
| width="18%" valign="top" |
* {{ZD|I|ITA}} [[Napulj]] 
* {{ZD|I|ITA}} [[Prato]] 
*{{ZD|I|ITA}} [[Venecija]]
*{{ZD|K|KAN}} [[Calgary]]
*{{ZD|K|KUV}} [[Kuvajt (grad)]]  
*{{ZD|L|LIBI}} [[Tripoli]] 
| width="18%" valign="top" |
*{{ZD|A|AUT}} [[Innsbruck]] 
*{{ZD|Š|ŠVE}} [[Stockholm]] 
*{{ZD|Š|ŠPA}} [[Barcelona]]  
*{{ZD|Š|ŠPA}} [[Madrid]]  
*{{ZD|T|TUR}} [[Ankara]] 
*{{ZD|T|TUR}} [[Bursa]] 
| width="18%" valign="top" |
* {{ZD|T|TUR}} [[Istanbul]] 
* {{ZD|M|MAĐ}} [[Budimpešta]]<ref>Gradovi pobratimi [http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=24 Službena web stranica grada Sarajeva]</ref>
* {{ZD|H|HRV}} [[Dubrovnik]]<ref>[http://www.dubrovnik.hr/gradska-uprava/gradsko-vijece/gradovi-prijatelji Gradovi prijatelji], dubrovnik.hr, pristupljeno 8. studenog 2020.</ref>
* {{ZD|H|HRV}} [[Pula]]<ref>[https://www.pula.hr/hr/vodici/medunarodna-suradnja/o-odsjeku/medunarodna-suradnja/gradovi-pobratimi/ Gradovi pobratimi], pula.hr, pristupljeno 8. studenog 2020.</ref>
|}

== Galerija ==

<gallery>
Datoteka:Sarajevo, Otoka suburb at sunset.jpg|Hrasno po noći
Datoteka:Sarajevo Synagogue.jpg|Sinagoga
Datoteka:JesusesHearthCathedral.jpg|Katedrala
Datoteka:Thetzarsmosque.PNG|Careva džamija
Datoteka:Sarajevo ortodox church.JPG|Srpska saborna crkva
Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|Begova džamija 1900. godine
Datoteka:Academy of Arts Sarajevo.jpg|Akademija likovnih umjetnosti
Datoteka:Sarajevo Panorama 2011-11-07 (7).jpg|Sarajevo u sumrak
Datoteka:Sarajevo panorama image 2010.jpg|lijevo|Panorama Sarajeva sa Zmajevca
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori|2}}

* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.sarajevo.ba/ba/index.php Službene stranice Grada Sarajeva] {{bos oznaka}} {{eng icon}}
*[http://www.visitsarajevo.ba/ Sarajevo Top City Guide] {{eng icon}}
*[http://www.bih-x.com/top_destinacije/sarajevo.htm Sarajevo] {{bos oznaka}}
*[http://bih-x.info/regije-i-gradovi/gradovi-bih/sarajevo/ Sarajevo ] {{bos oznaka}}
*[http://www.sarajevo-guide.com Sarajevo Guide] {{eng icon}}

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Sarajevo
|commonscathr   = Sarajevo
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{BiH}}
{{Građevine u Sarajevu}}

[[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]]
[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sarajevo| ]]
[[Kategorija:Gradovi domaćini Zimskih olimpijskih igara]]