Vidi kôd stranice Richard Feynman

<!--'''Richard Feynman'''-->[[Datoteka:RichardFeynman-PaineMansionWoods1984 copyrightTamikoThiel bw.jpg|thumb|220px|Richard Feynman]]
'''Richard Phillips Feynman''' ([[New York]], [[11. svibnja]] [[1918.]] - [[Los Angeles]], [[15. veljače]] [[1988.]]), [[SAD|američki]] fizičar.

Jedan je od najutjecajnih američkih fizičara [[20. stoljeće|20. stoljeća]], koji je naročito radio na polju [[kvantna elektrodinamika|kvantne elektrodinamike]]. Uz to što je bio nadahnuti predavač i amaterski [[glazba|glazbenik]], sudjelovao je u razvoju [[atomska bomba|atomske bombe]], a bio je kasnije i član odbora koji je istraživao nesreću [[Space Shuttle|Space Shuttlea]] [[Space Shuttle Challenger|Challengera]]. Za svoj rad na kvantnoj elektrodinamici Feynman je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1965.]], zajedno s [[Julian Schwinger|Julianom Schwingerom]] i [[Shin'ichirō Tomonaga|Shin'ichirōm Tomonagom]]. 

Knjige o [[Klasična mehanika|mehanici]], [[Elektromagnetizam|elektromagnetizmu]] i [[Kvantna fizika|kvantnoj fizici]] napisane po njegovim predavanjima na California Institute of Technology (Caltech) među najboljim su i najutjecajnijim udžbenicima fizike svih vremena.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.feynmanlectures.caltech.edu/|title=The Feynman Lectures on Physics|author=Richard Feynman, Robert Leighton i Matthew Sands|date=|work=|language=en|publisher=California Institute of Technology|accessdate=2020-11-12}}</ref> 

== Rana mladost ==
Richard Phillips Feynman rođen je 11. svibnja 1918. godine u Queensu, grad New York, kao sin Lucille rođ. Phillips (koja je bila domaćica) i Melvillea Arthura Feynmana (koji je bio prodajni zastupnik) rodom iz Minska (danas Bjelorusija, onda Carska Rusija), a koji su oboje bili aškenazi židovi. No nisu bili religiozni, a sam Feynman se od svoje mladosti izjašnjavao kao ateist.

Poput Alberta Einsteina i Edvarda Tellera, Richard je kao dijete nešto kasnije počeo govoriti i do svoje treće godine jedva da je izustio pokoju riječ. Kao odrastao zadržao je brooklynski naglasak, a taj naglasak kod njega ljudi su ponekad percipirali kao izvještačenost.

Kada je Richardu bilo pet godina, majka mu je rodila brata, ali on je umro već nakon svega nekoliko tjedna života. Četiri godine kasnije, Richard je dobio sestru Joan i obitelj se preselila u Far Rockaway, Queens. Iako je razlika među njima bila devet godina, Joan i Richard bili su bliski i oboje su gajili zajedničku prirodnu znatiželju u progledu na svijet.

Na mladog Richarda veliki utjecaj je imao njegov otac koji ga je ohrabrivao u postavljanju pitanja o svijetu i preispitivanju ustaljenih mišljenja i koji ga je uvijek bio spreman podučiti nečemu novome. Od majke je stekao smisao za humor koji ga je pratio cijeli život. Još kao dijete imao je smisla za tehniku te je u domu napravravio vlastiti mali eksperimentalni laboratorij/radionicu u kojemu je rado popravljao radio uređaje.

== Obrazovanje ==
Richard je pohađao [[Far Rockaway High School|Far Rockaway srednju školu]] u Queensu, koju su također pohađali laureati Nobelove nagrade [[Burton Richter]] i [[Baruch Samuel Blumberg]]. Vrlo brzo na početku srednje škole Feynman je prebačen na viši razred matematike. Službeni test inteligencije proveden u školi procjenjuje njegov IQ na 125, što je već samo po sebi respektabilno, ali prema biografu [[James Gleick|Jamesu Gleicku]] rezultat bi bio i bolji da je, po njemu, testiranje pravilno provedeno. Njegva sestra Joan imala je i bolji rezultat na testiranju. Godinama kasnije odbijao je pristupiti [[Mensa International]] tvrdeći da je njegov kvocijent inteligencije prenizak za to.

Kada je Feynmanu bilo 15 godna, sam je proučavao trigonometriju, algebru, nizove, analizu, integralni i diferencijalni račun. U srenjoj školi razvijao je matematičku intuiciju na Taylorovim nizovima matematičkih operatora. Prije upisa u visoku školu, eksperimentirao je s raznim matematičkim područjima kao kod poluderivacija gdje je koristio vlastitu notaciju. Stvorio je posebne znakove za logaritme, sinus (sin), kosinus (cos) i tangens (tan) funkcije da ne izgledaju kao tri varijable međusobno pomnožene, kao i za derivacije. Kao član društva [[Arista – National Honor Society|Arista Honor Society]], na svojoj posljednjoj godini srednjeg školovanja pobijedio je na matematičkom natjecanju newyorškog fakulteta [[New York University]].

Feynman se prijavio na [[Columbia University]], ali nije bio primljen zbog njihove prijemne kvote za židove. Umjesto toga, upisao je [[Massachusetts Institute of Technology]], gdje se pridružio [[Phi Beta Delta]] bratstvu. Kao preddiplomac objavio je dva rada u časopisu ''[[Physical Review]]''. Jedan u suradnji s [[Manuel Vallarta|Manuelom Vallartaom]], bio je "Raspršenje kozmičkih zraka od zvijezda galaksije".
<ref>{{cite journal |title=The Scattering of Cosmic Rays by the Stars of a Galaxy |last=Vallarta, M. S. and Feynman |first= R. P. |journal=[[Physical Review]] |volume=55 |issue=5 |pp=506–507 |year=March 1939 |publisher=American Physical Society |doi=10.1103/PhysRev.55.506.2}}</ref>.
Drugi je bio teza "Sile u molekulama", <ref>{{cite journal |title=Forces in Molecules |last=Feynman |first= R. P. |journal=[[Physical Review]] |volume=56 |issue=4 |pp=340–343 |year=August 1939 |publisher=American Physical Society |doi=10.1103/PhysRev.56.340}}</ref> temeljen na ideji [[John C. Slater|Johna C. Slatera]] koji je radom bio dovolno impresioniran da ga i objavi. Danas je to poznato kao [[Hellmann–Feynman theorem|Hellmann–Feynmanov teorem]].

1939. godine Feynman je završio preddiplomski studij i imenovan je jednim od pobjednika natjecanja Putnam ([[Putnam Fellow]]).<ref name=MMA>{{Citiranje web|title=Putnam Competition Individual and Team Winners|url=http://www.maa.org/programs/maa-awards/putnam-competition-individual-and-team-winners|publisher=MMA: Mathematical Association of America|accessdate=March 8, 2014|year=2014}}</ref> Imao je izuzetne rezultate iz matematike i fizike kod polaganja prijemnog ispita za diplomski studij na [[Princeton University]], ali loš rezultat iz povijesti i engleskog jezika. Voditelj odjela fizike tamo, [[Henry D. Smyth]], imao je drugu brigu, pišući [[Philip M. Morse|Philipu M. Moreseu]] i pitajući ga: "Je li Feynman židov? Iako nemamo definitivni propis protiv židova, ipak bih volio u našem odjelu zadržati njihov postotak razumno malen". Morse je zaključio kako Feynman doista jest židov, ali je uvjerio Smytha da Feynmanov svjetonazor i ponašanje nema ortodoksni židovski karakter.

Na prvom Feynmanovom seminaru, koji je bio klasična verzija [[Wheeler-Feynman absorber theory|Wheeler-Feynmanova teorija apsorpcije]], prisustvovali su [[Albert Einstein]], [[Wolfgang Pauli]] i [[John von Neumann]]. Pauli je dao predviđajuću opasku da bi teoriju bilo ekstremno teško kvantizirati, a Einstein je rekao da bi netko mogao pokušati primijeniti tu metodu na gravitaciju u njegovoj [[Opća teorija relativnosti|Općoj teoriji relativnosti]] što su [[Sir Fred Hoyle]] i [[Jayant Narlikar]] i uradili znatno kasnije i pretvorili u [[Hoyle–Narlikar theory of gravity|Hoyle–Narlikarova teoriju gravitacije]].<ref>{{cite journal |title=A New Theory of Gravitation |author1=F. Hoyle |author2=J. V. Narlikar |year=1964 |journal=[[Proceedings of the Royal Society A]] |doi=10.1098/rspa.1964.0227|bibcode = 1964RSPSA.282..191H |volume=282 |pages=191–207}}</ref>

Feynman je obranio doktorsku disertaciju na Princetonu 1942. godine; njegov mentor na tezi bio je [[John Archibald Wheeler]]. Njegova doktorska teza primijenila je princip stacionarne akcije na probleme kvantne mehanike, inspiriran željom da kvantizira [[Wheeler–Feynman absorber theory|Wheeler–Feynmanovu teoriju apsorpcije]] u elektrodinamici, postavljajući temelj za [[Feynmanov dijagram|Feynmanove dijagrame]], te je nazvana "Princip najmanje akcije u kvantnoj mehanici". <ref>{{cite<!--  thesis  -->|title=The Principle of Least Action in Quantum Mechanics |url=https://cds.cern.ch/record/101498/files/Thesis-1942-Feynman.pdf |type=Ph.D. |publisher=[[Princeton University]] |year=1942 |first=Richard P. |last=Feynman }}</ref> Ključni dio bio je taj da se pozitroni ponašaju kao elektroni koji se kreću vremenski unatrag.

Jedan od uvjeta Feynmanove stipendije na Princetonu bio je da se ne smije oženiti; no on je nastavio vezu sa svojom ljubavi iz srednjoškolskih dana, Arline Greenbaum, i naumio je oženiti jednom kad dođe do znanstvenog doktorata bez obzira na to što je bio svjestan kako je ona ozbiljno oboljela od tuberkuloze. Tada je to bila neizlječiva bolest i nije se očekivalo da ona tada preživi više od dvije godine. 1942. godine odvezli su se trajektom na  [[Staten Island]], gdje su se službeno i vjenčali bez prisustva roditelja ili prijatelja, a svjedoci su im bili par neznanaca. Feynman je mogao poljubiti Arline jedino u obraz. Nakon toga odveo ju je u bolnicu, gdje ju je viđao vikendima.

== Ekscentričnost ==

Također je poznat po mnogim avanturama, opisanim u knjigama ''Surely You're Joking, Mr. Feynman!'', ''What Do You Care What Other People Think?'' i ''Tuva or Bust!''. Richard Feynman je bio u mnogim stvarima ekscentrik i slobodni duh.

== Izvori ==
{{izvori}}

<!--(Ovaj tekst je prijevod engleskog sažetka)-->

{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{Mrva-nobel-fizika}}

{{GLAVNIRASPORED:Feynman, Richard}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]