Vidi kôd stranice Reverzibilne hidroelektrane

<!--'''Reverzibilne hidroelektrane'''-->{| align="right"
|[[Datoteka:Pumpstor racoon mtn.jpg|mini|desno| Shema postrojenja reverzibilne hidroelektrane TVA (Tennessee Valley Authority) na planini Raccoon]]
|-
|[[Datoteka:Pumpspeicherkraftwerk engl.png|mini|Spektar snage struje dobivene sustavom napumpanog spremnika. Zelena boja predstavlja snagu utrošenu za pumpanje vode, dok crvena boja predstavlja generiranu snagu.]]
|}
Kod konvencionalnih [[hidroelektrana]] voda iz [[akumulacijsko jezero|akumulacijskog jezera]] protječe kroz postrojenje i nastavlja dalje svojim prirodnim tokom. Postoji i druga vrsta hidroelektrana, tzv. '''reverzibilne hidroelektrane''' (eng.: pumped-storage plant), koja ima dva skladišta vodene mase. To su:
* '''''gornja akumulacija''''' - istovjetan je akumulacijskom jezeru klasičnih [[hidroelektrana]]. Gradnjom brane osigurava se akumulacija [[voda|vode]], koja protiče kroz postrojenje i rezultira proizvodnjom [[električna energija|električne energije]].
* '''''donja akumulacija''''' - voda koja izlazi iz [[hidroelektrana|hidroelektrane]] ulijeva se u drugo, donje, [[akumulacijsko jezero]], umjesto da se vraća u osnovni tok rijeke. 

== Pregled ==
U razdoblju niske potražnje [[električna energija|električne energije]] [[voda]] se pumpa iz nižeg u viši spremnik [[voda|vode]]. U razdoblju više potražnje za električnom energijom voda se propušta, kroz [[turbina|turbinu]] natrag u niži rezervoar i pritom se proizvodi električna struja! Reverzibilna [[turbina]]/[[generator]] može se ponašati i kao [[pumpa]] i kao [[turbina]] (obično kao [[Francis turbina]]). Postoje postrojenja koja koriste napuštene [[rudnik|rudnike]] kao niže spremnike, ali u većini slučajeva su to prirodni spremnici ili čak "umjetni" (iskopani) spremnici. Čiste reverzibilne [[hidroelektrana|hidroelektrane]] izmjenjuju [[voda|vodu]] između dvaju spremnika, a kombinirane reverzibilne hidroelektrane ujedno proizvode [[električna energija|električnu energiju]] kao konvencionalne hidroelektrane kroz energiju toka [[voda|vode]]! Za elektrane koje ne koriste tzv. sustav napumpanog spremnika (eng.: pumped-storage) možemo reći da su konvencionalne [[hidroelektrana|hidroelektrane]]. Konvencionalne [[hidroelektrana|hidroelektrane]] koje koriste akumulaciju [[voda|vode]] mogu imati sličnu ulogu u [[električna mreža|električnoj mreži]] kao one sa sustavom napumpanog spremnika, tako da odgađaju proizvodnju [[električna energija|električne energije]] sve dok to nije potrebno.

Uzimajući u obzir gubitke uslijed [[isparavanje|isparavanja]] akumulirane [[voda|vode]] i gubitke uslijed pretvorbe, približno 70% do 85% [[električna energija|električne energije]] koja se koristi za pumpanje [[voda|vode]] u viši spremnik može biti ponovno dobijeno. Ova tehnologija je trenutno najisplativija u smislu spremanja velike količine električne energije, ali investicijski troškovi i prisutnost problema primjerenog geografskog položaja (razlika u visini između spremnika) su kritični čimbenici pri odlučivanju o izgradnji.

Relativno niska [[gustoća]] [[energija|energije]] pumpanog spremnika iziskuje ili veliku količinu [[voda|vode]] ili veliku razliku u visini između dvaju spremnika. Naprimjer, [[1000.]] [[kilogram]]a [[voda|vode]] (1 [[kubični metar]]) na vrhu sto [[metar]]a visokog tornja ima [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]] od oko 0,272 [[KWh]]. Jedini način da stvorimo značajniju količinu [[električna energija|električne energije]] je taj da imamo veliku količinu [[voda|vode]] na što višem mjestu iznad donjeg spremnika. Na nekim područjima ovo se pojavljuje prirodno, a na nekim je čovjek svojim djelovanjem to omogućio.

Sustav može biti vrlo ekonomičan jer poravnava razlike u opterećenju mreže, dozvoljavajući [[termoelektrana|termoelektranama]] (npr. termoelektrana na ugljen), [[nuklearna elektrana|nuklearnim elektranama]] i [[obnovljivi izvori energije|obnovljivim izvorima energije]] da opskrbljuju sutav [[energija|energijom]]. Ovo omogućuje da sustav radi s vršnom iskoritivošću, a da se pritom izbjegne rad na makimalnom opterećenju gore navedenih [[elektrana]]. To za sobom povlači velike uštede na sve skupljim [[gorivo|gorivima]]. No, investicijski troškovi za izgradnju spremnika s [[voda|vodom]] su poprilično visoki.

Zajedno s gospodarenjem i upravljanjem [[energija|energijom]], sustavi s napumpanim spremnikom (eng.: pumped-storage) pomažu kontrolirati [[frekvencija|frekvenciju]] električne mreže i omogućuju stvaranje zaliha. [[Termolektrana|Termoelektrane]] puno teže podnose iznenadne promjene električne potražnje, a ujedno mogu uzrokovati nestabilnost [[frekvencija|frekvencije]] i [[napon|napona]] mreže. [[Elektrana|Elektrane]] sa sustavom napumpanog spremnika (eng.: pumped-storage), kao i ostale [[hidroelektrana|hidroelektrane]], jako se dobro nose s promjenama opterećenja.

[[Datoteka:Stwlan.dam.jpg|mini|lijevo|Gornji spremnik (Llyn Stwlan) i brana Ffestniog reverzibilne hidroelektrane u sjevernom Walesu. Hidrocentrala ima 4 vodene turbine koje proizvode 360 MW snage. Koliko je brana zapravo velika, za usporedbu pogledajte automobil koji se nalazi u podnožju.]]

Sustav s napumpanim spremnikom (eng.: pumped-storage) prvi je put izveden [[1890.]] [[godina|godine]] u [[Italija|Italiji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]]. Reverzibilne [[turbina|turbine]] su se pojavile tek [[1930.]] [[godina|godine]]. Takve turbine mogu raditi i u režimu turbina/generator i kao pumpa pogonjena [[elektromotor|elektromotorom]]. Posljednja tehnologija na ovom polju su strojevi s varijabilnom (promjenjivom) [[brzina|brzinom]] vrtnje zbog veće učinkovitosti. Takvi strojevi proizvode električnu energiju u sinkronizaciji s frekvencijom mreže, ali djeluju asinkrono kao [[pumpa]].

Danas se [[hidroelektrana|hidroelektrane]] sa sustavom napumpanog spremnika (eng.: pumped-storage) koriste kako bi se izjednačio kolebljiv output [[intermitentni izvori energije|intermitentnih izvora energije]]. Sustav napumpanog spremnika apsorbira opterećenje u razdobljima visoke proizvodnje i niske potražnje. U nekim slučajevima, cijene [[električna energija|električne energije]] mogu biti blizu nule ili povremeno čak i negativne ([[Ontario]], početkom [[rujan|rujna]] [[2006.]]). To pokazuje da postoji više [[električna energija|električne energije]] nego što opterećenje može apsorbirati. Iako, to se događa samo zbog [[vjetar|vjetra]]. Što više [[struja|struje]] dobijemo iz [[vjetar|vjetra]], mogućnost za takvo što raste. Poprilično je moguće da će sustavi s napumpanim spremnikom (eng.: pumped-storage) postati posebno važni kao balans za proizvodnju [[električna struja|električne struje]] iz [[fotovotalici|PV]].

U [[2000.]] [[godina|godini]] [[SAD]] su imale 19,5 [[GW]] instaliranih u obliku reverzibilnih [[hidroelektrana]] (ukupno 2,7% od ukupne instalirane [[snaga|snage]]). PHS (Pumped Hydroelectric Storage) je proizveo (neto) -5,5 [[GWh]] [[električna energija|električne energije]] zbog toga što je više energije iskorišteno za pumpanje [[voda|vode]] nego što je proizvedeno. Gubici se pojavljuju u obliku isparavanja vode, stupnja korisnosti turbine/generatora i [[trenje|trenja]].

[[1999.]] [[godina|godine]] [[EU]] je imala 32 [[GW]] instalirane [[snaga|snage]] u obliku reverzibilnih hidroelektrana od ukupno 188 [[GW]] instalirane snage svih [[hidroelektrana]] u širem smislu, što je 5,5% od ukupnog kapaciteta proizvodnje u [[EU]].

== Perspektivne tehnologije ==
Ispitivala se upotreba podzemnih spremnika koji bi služili kao niže brane! Mogu se koristiti crpilišta [[sol|soli]]
(eng.: salt mines), međutim nepoželjno otapanje [[sol|soli]] može predstavljati problem. Ako se pokažu dostupnima, podzemni sustavi mogli bi uvelike povećati broj lokacija gdje bi se [[električna energija]] dobijala sustavom napumpanih spremnika. Solna otopina ima za oko 20% veću [[gustoća|gustoću]] nego što to ima svježa voda. 

Novi planovi za sustave napumpanih spremnika je iskoristit što je više moguće [[vjetroturbine]] ili [[solarna energija|solarnu energiju]] za pogon [[pumpa|pumpi]]. To bi moglo omogućiti da cijeli proces bude mnogo učinkovitiji i da se uglade promjenjivosti energije dobijene od [[vjetar|vjetra]] ili [[sunce|sunca]].

== Popis reverzibilnih hidroelektrana u svijetu ==
[[Datoteka:Cijev hidrocentrale 2009.jpg|mini|300px|Cijev RHE Velebit]]
;[[Argentina]]
* Rio Grande-Cerro Pelado Hydroelectric Complex (1986.), 750 MW

;[[Australija]]
* Bendeela hydroelectric pumping station (1977.), 80 MW
* Kangaroo Valley hydroelectric pumping station (1977.), 160 MW
* Tumut Power Station, New South Wales (1973.), 1500 MW
* Wivenhoe Power Station, Queensland, 510 MW

;[[Austrija]]
* Häusling (1988.), 360 MW
* Lünerseewerk  (1958.), 232 MW
* Kraftwerksgruppe Fragant, 100 MW
* Kühtai  (1981.), 250 MW
* Malta-Hauptstufe (1979.), 730 MW
* Rodundwerk I  (1952.), 198 MW
* Rodundwerk II (1976.), 276 MW
* Roßhag  (1972.), 231 MW
* Silz  (1981.), 500 MW

;[[Belgija]]
* Coo (1979.), 110 MW
* Plate Taille (1981.), 136 MW

;[[Bosna i Hercegovina]]
* [[Crpna hidroelektrana Čapljina|CHE Čapljina]] (1979.), 420 MW

;[[Bugarska]]
* PAVEC Batak (1958.), 48 MW
* PAVEC Belmeken (197?.), 375 MW
* PAVEC Chaira (1998.), 864 MW
* PAVEC Orfey (1975.), 160 MW
* PAVEC Peshtera (1959.), 128 MW
* PAVEC Vacha (1973.), 20 MW

;[[Češka Republika]]
* Dalešice Dam|Dalešice (1978.), 480 MW
* Dlouhé Stráně Dam (1996.), 650 MW
* Štěchovice Reservoir (1947.), 45 MW

;[[Filipini]]
* CBK, 700 MW

;[[Francuska]]
* Grand Maison (1997.), 1,070 MW
* La Coche (1976.), 285 MW
* Le Cheylas (1979.), 485 MW
* Montézic (1983.), 920 MW
* Rance tidal power plant (1966.), 240 MW 
* Revin (1976.), 800 MW
* Super Bissorte (1978.), 720 MW

;[[Hrvatska]]
* CHE Fužine (1957.). 4,6 MW
* [[Reverzibilna hidroelektrana Lepenica|RHE Lepenica]] (1985.), 1,14/1,25 MW<ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/zapad/vinodol.aspx HE Vinodol, HEP Proizvodnja<!-- Bot generated title -->]</ref>
* RHE Velebit (1984.),  276/240MW<ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/velebit.aspx RHE Velebit, HEP Proizvodnja<!-- Bot generated title -->]</ref>

;[[Italija]]
* Chiotas (1981.), 1184 MW
* Lago Delio (1971.), 1040 MW
* Piastra Edolo (1982.), 1020 MW
* Presenzano (1992.), 1000 MW

;[[Indija]]
* Bhira, Maharashtra, 150 MW
* Kadamparai, Coimbatore, Tamil Nadu, 400 MW (4 x 100 MW)
* Nagarjuna Sagar PH, Andhra Pradesh, 810 MW (1 x 110 MW + 7 x 100 MW)
* Purulia Pumped Storage Project, Ayodhya Hills, Purulia, Zapadni Bengal, 900 MW
* Srisailam Left Bank PH, Andhra Pradesh, 900 MW (6 x 150 MW)
* Tehri Dam, Uttranchal (u izgradnji), 1000 MW 

;[[Iran]]
* [[Hidroelektrana Sijah-Biše|Sijah-Biše]], [[Iran]] (2013.), 1140 MW

;[[Irska]]
* Turlough Hill (1974.), 292 MW

;[[Japan]]
* Imaichi (1991.), 1050 MW
* Kannagawa (2005.), 2700 MW 
* Kazunogawa (2001.), 1600 MW 
* Kisenyama, 466 MW 
* Matanoagawa (1999.), 1200 MW
* Midono, 122 MW
* Niikappu, 200 MW
* Okawachi (1995.), 1280 MW
* Okutataragi (1998.), 1932 MW 
* Okuyoshino, 1206 MW
* Shin-Takasegawa, 1280 MW
* Shiobara, 900 MW
* Takami, 200 MW
* Tamahara (1986.), 1200 MW
* Yagisawa, 240 MW
* [http://www.jcold.or.jp/Eng/Seawater/Seawater.htm Yanbaru], Okinawa (1999.), 30 MW 

;[[Južna Afrika]]
* Drakensberg Pumped Storage Scheme (1983.), 1000 MW 
* Palmiet Pumped Storage Scheme, 400 MW
* Ingula (u izgradnji), 1332 MW

;[[Kanada]]
* Sir Adam Beck Hydroelectric Power Stations, Niagarini slapovi (1957.), 174 MW - reverzibilne Deriaz turbine

;[[Kina]]
* Guangzhou (2000.), 2400 MW
* Tianhuangping (2001.), 1800 MW 

;[[Litva]]
* Kruonis Pumped Storage Plant (1993.),  900 MW postavljeno, 1600 MW projektirano

;[[Luksemburg]]
* Vianden (1964.), 1100 MW

;[[Norveška]]
Naputak: Norveška ima mnogo velikih hidroelektrana. Na nekim lokacijama izlistanim dolje, nema proizvodnje električne energije: pumpe se koriste za premještanje vode u akumulacije konvencionalnih hidroelektrana. 
<ref>http://www.statkraft.no/pub/vannkraft/Kraftverkene/index.asp]</ref><ref>[http://www.mika.no/Nygaard%20pumpekraftverk.htm]</ref><ref>[http://www.miljostatus.no/aust-agder/tema/vann/vassdrag/vassdragsregulering/kraftverk.htm]</ref>

:;Aust-Agder
:* Breive, Bykle 
:* Skarje, Bykle

:;Hordaland
:* Aurland III (1979.), 270 MW
:* Jukla, 40 MW
:* Kastdalen
:* Nygard, Modalen
:* Skjeggedal

:;Møre og Romsdal
:* Mardal
:* Monge

:;Nordland
:* Tverrvatn

:;Rogaland
:* Duge
:* Hjorteland
:* Hunnevatn
:* Saurdal, 640 MW
:* Stølsdal, 17 MW

;[[Njemačka]]
* Erzhausen (1964.), 220 MW
* Geesthacht (Hamburg) (1958.), 120 MW
* Goldisthal (2002.), 1060 MW
* Happurg (1958.), 160 MW
* Hohenwarte II (1966.), 320 MW
* Koepchenwerk (1989.), 153 MW
* Langenprozelten (1976.), 160 MW
* Markersbach (1981.), 1050 MW
* Niederwartha, Dresden (1958.), 120 MW
* Waldeck II (1973.), 440 MW
<!-- 50 -->

;[[Poljska]]
* Dychów, 79,5 MW
* Niedzica, 92,6 MW
* Porąbka-Żar, 500 MW
* Solina, 200 MW
* Żarnowiec, 716 MW
* Żydowo, 150 MW

;[[Portugal]]
* Aguieira, 270 MW
* Alqueva, 260 MW
* Alto Rabagão, 72 MW
* Torrão, 144 MW
* Vilarinho II, 74 MW

;[[Rusija]]
* Kuban (1968.), 15,9/19,2 MW
* Zagorsk (1994.), 1200/1320 MW
* Zelenčuk (u izgradnji), 140/150,6 MW

;[[Slovačka]] [http://www.seas.sk/elektrarne/vodne-elektrarne/9400.html]
* Čierny Váh,  735,16 MW
* Liptovská Mara, 198 MW
* Ružín, 60 MW
* Dobšiná, 24 MW

;[[Slovenija]]
* Avče, 600 MW

;[[Srbija]]
* Bajina Bašta (1982.), 614 MW

;[[Španjolska]]
* Aguayo (Cantabria), 339 MW
* Aldeadavila (Salamanca), 422 MW (2 X 211 MW) [http://industcards.com/hydro-spain.htm]
* Moralets-Llauset (Lleida/Huesca), 210 MW [http://xaf.smugmug.com/gallery/1923365]
* La Muela (Valencia), 628 MW
* Sallente-Estany Gento (Lleida), 451 MW [http://xaf.smugmug.com/gallery/1923289]
* Tajo de la Encantada (Málaga), 360 MW
* Tavascan-Montmara (Lleida), 52 MW
* Villarino (Salamanca), 810 MW (6 X 135 MW) [http://industcards.com/hydro-spain.htm]

;[[Švedska]]
* Juktan, 334 MW <ref>[http://hem.passagen.se/kts/english/turbin/francis/francis.htm Francisturbinen<!-- Bot generated title -->]</ref>

;[[Švicarska]]
* Cleuson-Dixence VS, Lac des Dix, 2099 MW (turbine)
* Guttannen BE / Grimsel 2 (Kraftwerke Oberhasli), Grimselsee, 1070 MW (turbine)
* Peccia, Cavergno, Verbano, Bavona, Altstafel, Robiei TI (Maggia Kraftwerke AG), 620 MW (turbine)
* Hongrin VD, Lac de l'Hongrin, 240 MW postavljeno, 420 MW planirano
* Mapragg SG, Stausee Mapragg (Kraftwerke Sarganserland), 370 MW (turbine)
* Linthal GL, Linth-Limmern, 340 MW turbina postavljena; 1000 MW planirano pumpa i turbina do 2015
* Altendorf SZ / Einsiedeln, Sihlsee, 340 kubnih metara po sekundi
* Lobbia GR (EW der Stadt Zürich), 37 MW (pumpa)
* Ova Spin GR (Engadiner Kraftwerke AG), 47 MW (pumpa)
* Ferrera GR, Valle di Lei, 82 MW (pumpa)

;[[Tajvan]]
* Minghu (1985.) 1000 MW
* Mingtan (1994.) 1620 MW

;[[Ukrajina]]
* Dniestr HPSP, 972 MW postavljeno, 2268 MW planirano [http://www.uhp.kharkov.ua/img/photo/dnestrovskaya_hps/photo2.jpg fotografija]
* Kaniv HPSP (u fazi projekta), 1800 MW [http://www.uhp.kharkov.ua/english/projects/?object=kanevskaya_hps_p]
* Kyiv HPSP, 235,5 MW [http://www.uhp.kharkov.ua/img/photo/kiev_hps/photo4.jpg]
* Tashlyk HPSP, 905 MW/-1325 MW [http://www.uhp.kharkov.ua/img/photo/tashlikskaya_hps/photo7.jpg]

;[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* Ben Cruachan, [[Škotska]] (1965.), 440 MW (2 × 120 MW + 2 × 100 MW units)
* Dinorwig Power Station, [[Wales]] (1984.), 1728 MW  (6 × 288 MW units)
* Falls of Foyers, [[Škotska]] (1975.), 305 MW
* Ffestiniog power station, [[Wales]] (1963.), 360 MW (4 × 90 MW units)
<!-- 162 -->

;[[Sjedinjene Američke Države]]
<!-- NOTE TO EDITORS: Alphabetize states; alphabetical within states. -->

:; California
:* Castaic Dam (1978.), 1566 MW
:* Edward C. Hyatt (1968.), 780 MW
:* Helms (1984.), 1200 MW
:* Iowa Hill, (Planirano za 2010.), 400 MW [http://hydrorelicensing.smud.org/docs/docs_iowa.htm]
:* John S. Eastwood (1988.), 200 MW
:* Pyramid Lake (California) (1973.), 1495 MW
:* San Luis Dam (William R. Gianelli) (1968.), 424 MW

:;Colorado
:* Cabin Creek (1967.), 324 MW
:* Mount Elbert 200 MW, 1212 MW

:;Connecticut
:* Rocky River (1929.), 31 MW

:;Georgia
:* Rocky Mountain Pumped Storage Station, 848 MW
:* Wallace Dam, Lake Oconee/Lake Sinclair, 4 x 52 MW reversible units - operated by Georgia Power

:;Hawaii
:* Koko Crater, Oahu, Hawaii (Prijedlog) 

:;Massachusetts
:* Bear Swamp Generating Station (1972.), 600 MW
:* Northfield Mountain (1972.), 1080 MW

:;Michigan
:* Ludington Pumped Storage Power Plant (1973.), 1872 MW

:;Missouri
:* Mark Twain Lake|Clarence Cannon dam (1983.), 58 MW (Sposobnost pumpanja natrag testirana 2 puta u 1984. i pumpe od tada nisu korištene.[http://mdc.mo.gov/fish/watershed/salt/hydro/])
:* Taum Sauk pumped storage plant|Taum Sauk, 450 MW (čisti pump-back; ne radi od prosinca, 2005)

:;New Jersey
:* Mt. Hope, 2000 MW<ref>[http://www.osti.gov/energycitations/product.biblio.jsp?osti_id=6263841Developing Mt. Hope: The megawatt line]</ref>
:* Yards Creek Generating Station (1965.), 400 MW [http://www.pseg.com/companies/fossil/plants/yardscreek.jsp]

:;New York
:* Blenheim-Gilboa Pumped Storage Power Project (1973.), 1200 MW
:* Robert Moses Hydro-Electric Dam (Niagara) (1961.), 240 MW

:;Oklahoma
:* Salina Pumped Storage (Grand River Dam Authority) (1971.), 260MW

:;Pennsylvania
:* Muddy Run Pumped Storage Facility, 1071 MW
:* Seneca Pumped Storage Generating Station, 435 MW

:;South Carolina
:* Bad Creek (1991.), 1065 MW - voda se pumpa iz jezera Jocassee
:* Lake Jocassee (1973.), 610 MW

:;Tennessee
:* Raccoon Mountain Pumped-Storage Plant (1978.), 1530 MW

:;Virginia
:* [[Reverzibilna hidroelektrana Bath County]], 2772 MW (Najveća na svijetu)<ref>[http://www.dom.com/about/stations/hydro/bath.jsp Bath County Pumped Storage Station]</ref>
:* Smith Mountain Lake and Leesville Lake

:;Washington
:* Grand Coulee Dam (1981.), 314 MW<ref>[http://www.usbr.gov/dataweb/html/columbia.html Grand Coulee Dam]</ref>

== Poveznice ==
*[[Francisova turbina]]
*[[Električna mreža]]
*[[Hidroelektrana]]
*[[Hidroenergija]]
*[[Kaplanova turbina]]
*[[Turbina]]
*[[Vodene turbine]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
* {{dmoz|/Science/Technology/Energy/Storage/Pumped_Storage}}
* [http://www.asme.org/Communities/History/Landmarks/Rocky_River_Pumpedstorage.cfm Rocky River Pumped-storage Hydroelectric Plant (1929)]
* [http://www.asme.org/Communities/History/Landmarks/Hiwassee_Dam_Unit_2.cfm Hiwassee Dam Unit 2 Reversible Pump-Turbine (1956)]
* [http://www.hk-phy.org/energy/alternate/print/hydro_phy_print_e.html Energy storage using water]
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commonscat   = Pumped-storage hydroelectric power plants
|commonscathr = Reverzibilne hidroelektrane
}}

[[Kategorija:Hidroelektrane]]

[[it:Centrale idroelettrica#Centrali con impianti ad accumulazione]]