Vidi kôd stranice Razavi Horasan

<!--'''Razavi Horasan'''-->{{Iranska pokrajina
|ime = Razavi Horasan
|perzijsko ime = {{fas icon}} خراسان رضوی
|ime_genitiv = Razavi Horasana
|slika = Locator map Iran Razavi Khorasan Province.png <!-- 11.02.2011. nisu popravljena tri okruga na jugu koja su dodana Južnom Horasanu -->
|sjedište = [[Mašhad]]<ref name="IranOstan2006">[[#IranOstan2006|SCI: Administrative divisions]]</ref>
|broj_okruga = 28<ref name="Okruzi">[[#Khorasan.ir2|Horasan: Politička podjela pokrajine - Okruzi]], str. 1., 2. i 3.</ref>
|broj_općina = 62<ref name="IranOstan2006"/>
|broj_naselja = 221<ref name="IranOstan2006"/><br>• 66 gradova<br>• 155 seoskih agl.
|jezik = '''[[perzijski]]''', [[kurdski]], [[turkmenski]]
|površina = 118.854
|površ_br = 5
|stanovnika = 5,593.079<ref name="IranPop2006">[[#IranPop2006|SCI: Population]]</ref>
|god_popisa = [[2006.]]<ref name="1385.2006">1385. [[Iranski kalendar|iranska godina]] preklapa se sa [[2006.]] i [[2007.]] g. [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskog kalendara]]</ref>
|stan_br= 2
|gust_naseljen = 47,1
|gust_br = 17
|pošt_br = 93xxx-xxxxx,<br>94xxx-xxxxx,<br>95xxx-xxxxx,<br>96xxx-xxxxx<ref>[[#GeoPlanet|GeoPlanet]], Iran: Razavi Khorasan (Ostan)</ref>
|poz_broj = 511, 512, 528, 529, 531, 532, 535, 551, 552, 571, 572, 581 i 582<ref>[[#ACCC|Area Codes & Country Codes]], Iran: Khorasan</ref>
|auto_reg = 12, 32 i 42
|ISO = [[ISO 3166-2:IR|IR-30]]
|vremenska_zona = [[IRST]]
|utc_pomak = +3:30
|vremenska_zona_DST = [[IRST|IRDT]]
|utc_pomak_DST = +4:30
|web = [http://www.khorasan.ir/ www.khorasan.ir]
|slika2 = RazaviHorsanOkruzi.PNG
}}

'''Razavi Horasan''' ([[Perzijski jezik|perz.]] خراسان رضوی; ''Horāsān-e Razavi'', punim imenom استان خراسان رضوی; ''Ostān-e Horāsān-e Razavi'') jedna je od 31 [[iran]]ske [[Iranske pokrajine|pokrajine]]. Smještena je na sjeveroistoku zemlje, a omeđena je [[Južni Horasan|Južnim Horasanom]] i [[Jazdska pokrajina|Jazdskom pokrajinom]] na jugu, [[Semnanska pokrajina|Semnanskom pokrajinom]] na zapadu, [[Sjeverni Horasan|Sjevernim Horasanom]] na sjeverozapadu, te [[Turkmenistan]]om na sjeveru i [[Afganistan]]om na istoku. Razavi Horasan ima površinu od 118.854 [[km²]]<ref name="IranOstan2006"/>, a prema popisu stanovništva iz [[2006.]] godine u pokrajini je živjelo 5.593.079 stanovnika<ref name="IranPop2006"/>. Sjedište pokrajine je velegrad [[Mašhad]]<ref name="IranOstan2006"/>.

== Upravna podjela ==

Pokrajina Razavi Horasan službeno je nastala [[2004.]] godine podjelom stare pokrajine [[Horasan (pokrajina)|Horasan]]<ref>[[#ISO|ISO 3166-2 Newsletter (17.4.2007.)]], str. 17.</ref> na [[Južni Horasan|Južni]] i [[Sjeverni Horasan]] koji su imenovani prema [[Strane svijeta|stranama svijeta]], odnosno sam Razavi Horasan koji je nazvan prema [[Šijiti|šijitskom]] [[imam]]u [[Imam Reza|Rezi]]. Glavni grad pokrajine [[Mašhad]] drugi je najveći grad u [[Iran]]u, a status pokrajinskog sjedišta imao je i prije podjele stare pokrajine. Razavi Horasan prvotno je bio podjeljen na 19 okruga i 62 općine u kojima je bilo ukupno 221 naselja (66 [[grad]]ova i 155 [[Selo|seoskih]] aglomeracija)<ref name="IranOstan2006"/>, no [[2007.]] godine tri okruga (Bošruja, Firdus i Sarajan) pridodana su [[Južni Horasan|Južnom Horasanu]], a sam broj okruga je [[2013.]] godine porastao na 28<ref name="Okruzi"/>:

{| class="wikitable sortable"
|-
! Br.
! Okrug
! Površina
! Stanovništvo
|-
|align="right"| 1.
|align="left"| [[Mašhadski okrug]]
|align="right"| 9445 km²
|align="right"| 2.817.341
|-
|align="right"| 2.
|align="left"| [[Sarahški okrug]]
|align="right"| 5472 km²
|align="right"| 87.442
|-
|align="right"| 3.
|align="left"| [[Torbat-e Džamski okrug]]
|align="right"| 8166 km²
|align="right"| 24.445
|-
|align="right"| 4.
|align="left"| [[Tajbadski okrug]]
|align="right"| 4756 km²
|align="right"| 127.679
|-
|align="right"| 5.
|align="left"| [[Hvafski okrug]]
|align="right"| 9797 km²
|align="right"| 110.378
|-
|align="right"| 6.
|align="left"| [[Gonabadski okrug]]
|align="right"| 10.287 km²
|align="right"| 110.135
|-
|align="right"| 7.
|align="left"| [[Badžestanski okrug]]
|align="right"| 4815 km²
|align="right"| 30.342
|-
|align="right"| 8.
|align="left"| [[Bardaskanski okrug]]
|align="right"| 7664 km²
|align="right"| 65.393
|-
|align="right"| 9.
|align="left"| [[Sabzevarski okrug]]
|align="right"| 12.429 km²
|align="right"| 319.893
|-
|align="right"| 10.
|align="left"| [[Džogatajski okrug]]
|align="right"| 1692 km²
|align="right"| 46.782
|-
|align="right"| 11.
|align="left"| [[Džovajinski okrug]]
|align="right"| 1721 km²
|align="right"| 50.134
|-
|align="right"| 12.
|align="left"| [[Turkapsko-šandiški okrug]]
|align="right"| 1005 km²
|align="right"| 51.009
|-
|align="right"| 13.
|align="left"| [[Firuški okrug]]
|align="right"| 1605 km²
|align="right"| 45.166
|-
|align="right"| 14.
|align="left"| [[Kučanski okrug]]
|align="right"| 3810 km²
|align="right"| 153.463
|-
|align="right"| 15.
|align="left"| [[Dargaški okrug]]
|align="right"| 3957 km²
|align="right"| 73.603
|-
|align="right"| 16.
|align="left"| [[Kalatski okrug]]
|align="right"| 3276 km²
|align="right"| 40.667
|-
|align="right"| 17.
|align="left"| [[Čenaranski okrug]]
|align="right"| 3350 km²
|align="right"| 93.708
|-
|align="right"| 18.
|align="left"| [[Nišapurski okrug]]
|align="right"| 8836 km²
|align="right"| 411.235
|-
|align="right"| 19.
|align="left"| [[Halilabadski okrug]]
|align="right"| 1137 km²
|align="right"| 45.008
|-
|align="right"| 20.
|align="left"| [[Kašmarski okrug]]
|align="right"| 3350 km²
|align="right"| 149.000
|-
|align="right"| 21.
|align="left"| [[Torbat-e Hejdarijski okrug]]
|align="right"| 6319 km²
|align="right"| 243.051
|-
|align="right"| 22.
|align="left"| [[Mahvelatski okrug]]
|align="right"| 3061 km²
|align="right"| 45.205
|-
|align="right"| 23.
|align="left"| [[Rašthvarski okrug]]
|align="right"| 4360 km²
|align="right"| 55.269
|-
|align="right"| 24.
|align="left"| [[Baharški okrug]]
|align="right"| n. d.
|align="right"| 53.528
|-
|align="right"| 25.
|align="left"| [[Zavski okrug]]
|align="right"| 2437 km²
|align="right"| 67.000
|-
|align="right"| 26.
|align="left"| [[Farimanski okrug]]
|align="right"| 3325 km²
|align="right"| 77.555
|-
|align="right"| 27.
|align="left"| [[Davarzanski okrug]]
|align="right"| 2461 km²
|align="right"| 30.000
|-
|align="right"| 28.
|align="left"| [[Hošapski okrug]]
|align="right"| 1886 km²
|align="right"| 37.914
|}

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Irana}}
Razavi Horasan zauzima približno 7,8% ukupne površine [[Iran]]a i peta je najveća [[Iranske pokrajine|pokrajina]] u zemlji (nakon [[Sistan i Beludžistan|Sistana i Beludžistana]], [[Kermanska pokrajina|Kermanske pokrajine]], [[Fars]]a i [[Jazdska pokrajina|Jazdske pokrajine]]). Razavi Horasan ima važan strateški položaj s obzirom da se u širem smislu nalazi na granici [[Središnja Azija|središnje]] i [[Južna Azija|južne Azije]], odnosno u užem smislu predstavlja političku tromeđu [[Iran]]a, [[Afganistan]]a i [[Turkmenistan]]a. Zahvaljujući tim zemljopisnim čimbenicima šira regija [[Veliki Horasan|Horasana]] bila je važnom stanicom na [[Put svile|Putu svile]] koji je spajao [[Daleki Istok]] sa [[Zapadni svijet|Zapadnim svijetom]].

[[Reljef]] pokrajine okvirno se može podijeliti na [[Planina|planinski]] sjever s plodnim dolinama, te ravničarske krajeve na jugu pogodne za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] i [[stočarstvo]]. Dijelove sjevernih područja također karakteriziraju [[Suptropi|suptropske]] [[Stepa|stepe]], dok se na jugu nalaze i polupustinje kao i istočni ogranci [[Dašt-e Kavir]]a („Velike slane pustinje”). Najveći gradovi pokrajine poput [[Mašhad]]a, [[Nišapur]]a, [[Sabzevar]]a i [[Fariman]]a smješteni su na sjeveru Razavi Horasana<ref name="Zemljopis">[[#Khorasan.ir1|Horasan: O pokrajini]]: Zemljopis</ref>. Najviša točka pokrajine je vrh planine [[Binalud]] (3211 m)<ref name="Binalud">[[#Binalud|Binalud (vodič)]]</ref>, a najnižom se smatra nizinsko područje na sjeveru okruga Sarahs odnosno [[iran]]sko-[[turkmenistan]]skoj granici (oko 300 m [[Nadmorska visina|n. m.]])<ref name="Zemljopis"/>.

Značajnije [[Planina|planine]] u Razavi Horasanu su Kopet-Dag, Binalud, Džagataj i Hizarmasdžid. [[Kopet-Dag]] na krajnjem sjeveru nastavak je planinskog masiva [[Alborz]] koji se u smjeru [[sjeverozapad]]-[[jugoistok]] proteže većim dijelom sjevernog [[Iran]]a sve do zapadnog [[Afganistan]]a. Između [[Nišapur]]a i [[Mašhad]]a smještena je [[Binalud]]<ref name="Binalud"/>, najviša planina u pokrajini na njoj se nalaze tri vrha iznad 3000 m: Širbad, Flisk i Kvačgir<ref name="Binalud"/>. Susjedna plaina Binaludu je [[Hizarmasdžid]] („Tisuću džamija”) koji je poznat po raznolikosti [[Biljka|biljnih]] i [[Životinje|životinjskih]] vrsta. Planina [[Džagataj]] nalazi se na sjeverozapadu pokrajine, a nazvana je prema [[Džagataj-kan]]u, sinu [[Mongolsko Carstvo|mongolskog]] osvajača [[Džingis-kan]]a. Položaj ovih planina značajno utječe na [[Klima|klimu]] i snabdijevanje lokalnih vodotoka, odnosno [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] i vodoopskrbu o kojima ovisi stanovništvo pokrajine. Najveće [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] u Razavi Horasanu su [[Atrak]] na sjeverozapadu koji izvire u okolici [[Kučan]]a, te [[Harirud]] koji dijelom tvori prirodnu [[Državna granica|državnu granicu]] s [[Afganistan]]om.

<center>
<gallery perrow="5">
Datoteka:Mashhadcountryside.jpg|Zeleni krajolik u okolici [[Mašhad]]a
Datoteka:Aerial view South of Mashad 26.11.2008 03-32-45.JPG|Pulupustinjski krajolik južno od [[Mašhad]]a
Datoteka:Akhlamad 8310833.jpg|[[Vodopad]] od 40 m u blizini sela Ahlamad podno [[Binalud]]a
Datoteka:Binaalud0.jpg|[[Binalud]] (3211 m), najviša planina u pokrajini
</gallery>
</center>

=== Klima ===

Razavi Horasan smješten je u sjevernom [[Umjereni pojas|umjerenom pojasu]] i ima promjenjivu [[Klima|klimu]]<ref name="Klima">[[#Khorasan.ir1|Horasan: O pokrajini]]: Vrijeme</ref>. Zbog zemljopisnih i reljefnih čimbenika [[temperatura]] raste od sjevera prema jugu, dok istovremeno opada količina [[oborina]]. Primjerice, na planinskim područjima [[Kopet-Dag]]a, [[Binalud]]a, [[Džagataj]]a i [[Hizarmasdžid]]a količina oborina kreće se između 500 i 700 mm odnosno između 300 i 400 mm u okolnim gradovima niže nadmorske visine<ref name="Klima"/>, dok u suhim područjima na jugu pokrajine opada ispod 150 mm<ref name="Klima"/>.

Pokrajina se okvirno može podijeliti na četiri klimatske zone:
* Hladna [[planinska klima]] - karakteristična je za područja visoke nadmorske visine, npr. planine Kopet-Dag, Binalud, Džagataj i Hizarmasdžid.
* [[Umjerena klima|Umjerena]] [[kontinentalna klima]] - podrazumijeva gradove i okolice prosječne nadmorske visine u sjevernom dijelu pokrajine, npr. Bodžnord, Kučan, Širvan, Mašhad, itd.
* Polusuha [[umjerena klima]] - nalazimo je u ravničarskim dijelovima u središtu pokrajine, npr. gradovi Birdžand, Gonabad, itd.
* Vruća [[suha klima]] - obuhvaća isključivo južna i jugoistočna područja odnosno približno polovicu pokrajine.

=== Flora i fauna ===
[[Datoteka:Persian Leopard sitting.jpg|mini|desno|250px|Razavi Horasan najveće je svjetsko stanište perzijskih [[leopard]]a (''Panthera pardus saxicolor'')]]
Zahvaljujući raznolikoj klimi odnosno zemljopisnim čimbenicima kao i [[snijeg]]u s [[planina]] koji otapanjem stvara veći broj relativno kratkih [[Rijeka (vodotok)|rijeka]], Razavi Horasana stanište je velikog ima [[Biljka|biljnih]] i [[Životinje|životinjskih]] vrsta. Među potonjima vrijedi izdvojiti divlje [[ovce]], [[Magarac|magarce]] i [[Divlja mačka|mačke]], zatim [[Obični ris|euroazijske risove]], [[Gazela|gazele]], [[Jeleni|jelene]], [[Baktrijska deva|baktrijske deve]], [[Crvena lisica|crvene lisice]], [[hijene]], [[vuk]]ove, [[ždral]]ove, [[sadže]], te na desetke raznih [[Ptica|ptičjih]] vrsta. Pokrajina se izdvaja kao značajno stanište za dvije ugrožene vrste velikih mačaka: perzijskog [[leopard]]a<ref name="irn.wl">[[#Imamreza.net|ImamReza.net: Khorasan Province]], Wild life</ref> (''[[Perzijski leopard|Panthera pardus saxicolor]]'') čiji rod ima svega par stotina jedinki, odnosno azijskog [[gepard]]a (''[[Azijski gepard|Acinonyx jubatus venaticus]]'') kojih ima svega nekoliko desetaka. Do početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u pokrajini su obitavali i [[Azijski lav|azijski lavovi]] na jugu odnosno [[Kaspijski tigar|kaspijski tigrovi]] na sjeveru, a [[2000-ih]] pokrenuti su vladini programi kako bi se dvije vrste ponovo naselile u matičnim staništima. Od biljnih vrsta ističu se šume [[Pistacija|pistacije]] odnosno polja [[šafran]]a koji čine značajan doprinos [[Gospodarstvo Irana|gospodarstvu]] pokrajine. Također, u pokrajini uspijevaju i [[pšenica]], [[riža]], [[badem]]i, [[Datulja|datulje]], [[jabuke]], [[grožđe]], itd.<ref name="PovPozadina">[[#Khorasan.ir1|Horasan: O pokrajini]]: Povijesna pozadina</ref>

=== Nacionalni parkovi ===

U Razavi Horasanu nalazi se jedan [[iran]]ski [[nacionalni park]] (Tandura) i još deset zaštićenih produčja koji obuhvaćaju ukupno područje od 418.619 hektara<ref name="IranPZ2006">[[#IranPZ2006|SCI: Protected Zones]]</ref>. Nacionalni park Tandura proglašen je [[1975.]] godine, a nalazi se u blizini grada [[Dargaz]]a<ref name="irn.wl"/> na krajnjem sjeveru pokrajine odnosno uz granicu sa [[Sjeverni Horasan|Sjevernim Horasanom]] i [[Turkmenistan]]om. Prostire se na 35.658 hektara<ref name="IranPZ2006"/>, dok je dodatnih 23.000 hektara na sjeverozapadu proglašeno [[Park prirode|parkom prirode]]. NP Tandura važan je iz povijesne perspektive jer se radi o spojnici [[Dargaz]]a i [[Kučan]]a, a osim izvanredne prirodne u njemu se nalaze i [[Stari vijek|starovjekovne]] citadele poput Radžabi Gale odnosno grobnica kao što su Čihilmir ili Babanistan. Kroz NP Tanduru protječu rijeke [[Harirud]], [[Kašaf]] i Darungar, najviši planinski vrh je [[Ganbar Ali]] (2586 m) na jugu, a najniža područja su na sjeveru (oko 900 m n. v.). Na širem području nacionalnog parka postoji oko 60 [[Biljke|biljnih]] [[Porodica (taksonomija)|porodica]] odnosno 373 [[vrsta]]. 

Među ostalim zaštićenim područjima vrijedi izdvojiti parkove Hajdari, Hizarmasdžid i Miandašt<ref name="irn.wl"/>. Park Hajdari smješten je oko 70 km sjeverozapadno od [[Nišapur]]a, a nazvan je prema istoimenom selu koje se nalazi unutar njegovih granica. Zaštićenim područjem proglašen je [[2002.]] godine, a prostire se na 46.350 hektara. Karakterističan je prema velikom broju jedinki divljih [[Koze|koza]] odnosno vrsta planinskih [[Ptice|ptica]], a prema statističkom istraživanju iz [[2007.]] godine u Hajdariju obitavalo je više životinjskih vrsta nego u NP Tanduri. Krajolik NP Hajdarija obuhvaća i 23 [[izvor]]a odnosno šest manjih rijeka. Park Miandašt smješten je na sjeverozapadu uz granicu sa susjednom pokrajinom [[Sjeverni Horasan]] i stanište je geparda, vukova, divljih koza i magaraca, gazela, ždralova, sadža, itd. Park Hizarmasdžid obuhvaća zaštićeno područje uz istoimenu planinu.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Irana|Veliki Horasan}}

Najstariji materijalni dokazi o prisutnosti ljudskog života u Razavi Horasanu pa čak i cijeloj zapadnoj [[Euroazija|Euroaziji]] pronađeni su u dolini rijeke Kašafrud nedaleko od [[Mašhad]]a<ref name="irn.a">[[#Imamreza.net|ImamReza.net: Khorasan Province]], Archaeology</ref>: kameno oruđe, oštrice i druge rukotvorine datiraju se u [[starije kameno doba]] odnosno prije 800.000 do milijun godina<ref name="irn.a"/>. Nalazišta iz iste [[Prapovijest|prapovijesne epohe]] postoje i u vidu niza [[špilja]] diljem Razavi i [[Južni Horasan|Južnog Horasana]] čiji se tragovi datiraju 50 do 60 tisuća godina pr. Kr.<ref name="PovPozadina"/> Jedno od [[Neolitik|neolitičkih]] nalazišta je brežuljak Jasin Tepe koji se nalazi u okolici grada [[Dargaz]]a<ref name="irn.a"/>, a u istu epohu datiraju se i prapovijesna nalazišta kod [[Kučan]]a<ref name="PovPozadina"/>.
[[Datoteka:Ancient Khorasan highlighted.jpg|mini|desno|250px|Regija [[Veliki Horasan|Horasan]] oko [[750.]] godine]]
Najvažniji događaj u povijesni pokrajine jest masovna seoba [[Iranski narodi|iranskih naroda]]<ref name="PovPozadina"/> iz [[Središnja Azija|središnje Azije]] prema jugu u drugoj polovici [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] s obzirom da ta etnička porodica i dan danas čini većinu stanovništva pokrajine odnosno šire regije. Navedeni događaji opisani su u [[Zoroastrizam|zoroastrijskoj]] zbirci [[Avesta|Aveste]] odnosno [[Iranska mitologija|legendama]] iz [[Firdusi]]jeve „[[Šahname]]”, a brojni povjesničari smatraju da je na širem području [[Veliki Horasan|Horasana]] živio i sam [[Zarathuštra]]<ref name="PovPozadina"/>. U [[Stari vijek|starom vijeku]] u regiji je bio rasprostranjen [[avestički jezik]]<ref name="PovPozadina"/>, a njen teritorij približno se podudara s drevnom [[Partija (pokrajina)|Partijom]], [[satrap]]ijom [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskog]] i [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidskog Perzijskog Carstva]].

Regija [[Veliki Horasan|Horasan]] je od najranije povijesti bila poprištem brojnih oružanih okršaja<ref name="irn.kih">[[#Imamreza.net|ImamReza.net: Khorasan Province]], Khorasan in history</ref>. Još u [[Stari vijek|starom vijeku]] vođene su žestoke borbe između [[iran]]skih dinastija [[Medijsko Carstvo|Medijaca]], [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenida]], [[Partsko Carstvo|Parta]] i [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanida]] protiv [[Skiti|skitskih]] odnosno kasnije i [[Turkijski narodi|turkijskih]] plemena, dok je u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] predstavljao i „vrata” prema [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]] brojnim ratničkim [[nomad]]ima iz [[Središnja Azija|središnje Azije]] kao što su bili [[Seldžuci]] i [[Mongoli]]. Drevni [[Geograf|zemljopisci]] dijelili su [[Veliki Iran]] na osam regija među kojima je [[Veliki Horasan|Horasan]] bio teritorijalno najveći<ref name="irn.kih"/>. Tijekom vladavine [[islam]]skog [[Abasidi|abasidskog]] [[kalifat]]a regija Horasan bila je podjeljena na četiri dijela prema pripadajućim najvećim gradovima [[Herat]]u, [[Marv]]u, [[Balh]]u i [[Nišapur]]u koji se nalazi u današnjem Razavi Horasanu. Dvostoljetnu [[Arapi|arapsku]] dominaciju u Horasanu prekida [[iran]]ska dinastija [[Tahiridi|Tahirida]], a nakon njih vladaju iranski [[Safaridi]] i [[Samanidi]]. Usponom [[Gaznavidi|Gaznavida]] krajem [[10. stoljeće|10. stoljeća]] započinje razdoblje turijsko-iranskih dinastija među koje se ubrajaju [[Seldžuci]] i [[Horezmijci]]. Tijekom [[13. stoljeće|13.]] i [[14. stoljeće|14. stoljeća]] regijom haraju agresivne [[Mongoli|mongolske]] horde [[Džingis-kan]]a i [[Timur]]a koje su opustošile brojne iranske gradove, a ponovno nacionalno ujedinjenje nastupa [[1500.]] godine usponom [[Safavidi|Safavida]]<ref name="irn.kih"/>. Iduća četiri stoljeća Horasan će prvo obilježiti ratovi između iranskih dinastija [[Safavidi|Safavida]] i [[Afšaridi|Afšarida]] protiv [[Uzbeci|Uzbeka]], a zatim i obračuni imperijalnih sila [[Iran]]a, [[Rusko Carstvo|Ruskog]] i [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], te lokalnih [[Paštunci|afganskih]] dinastija koji su rezultirali podjelom regije<ref name="irn.kih"/>.

== Kultura ==

=== Arheološka nalazišta ===

Izuzevši [[Prapovijest|prapovijesne]] špilje, među [[Arheologija|arheološkim]] nalazištima u pokrajini vrijedi izdvojiti Kohandiška brda i palaču Šadijah koji se nalaze u blizini [[Nišapur]]a. Istraživanje Kohandiških brda provedeno je između [[1935.]] i [[1940.]] godine od strane [[SAD|američke]] arheološke ekspedicije prilikom čega su otkriveni brojni [[artefakt]]i koji su podijeljeni između američkih [[muzej]]a i [[iran]]e vlade [[Reza-šah Pahlavi|Reza-šaha]]. O [[nišapur]]skim [[Keramika|keramičkim]] rukotvorinama izdane su brojne publikacije među kojima se posebno ističu one američkog muzeja [[Metropolitan]]a. Artefakti iz Kohandiza danas predstavljaju značajan doprinos razumijevanju rane [[islam]]ske [[Islamska umjetnost|umjetnosti]].
[[Datoteka:Kohandezh Panorama.jpg|600px|središte|mini|<center>Panorama Kohandiza ([[2007.]]) u [[Nišapur]]u nakon [[Arheologija|arheoloških]] iskopavanja između [[1935.]] i [[1940.]] godine</center>]]
Šadijah je od [[9. stoljeće|9. stoljeća]] do [[Mongolsko Carstvo|mongolskih]] razaranja u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] bila značajna [[palača]] stare gradske jezgre [[Nišapur]]a, a među njenim najznamenitijim stanovnicima bio je i plemić [[Farid al-Din Atar]], slavni [[iran]]ski [[Hagiografija|hagiofraf]] i [[Sufizam|sufijski]] pjesnik čija je grobnica smještena u Šadijahu.

<center>
<gallery perrow="5">
Datoteka:Shadiyakh excavation skeleton0.jpg|Jedan od pronađenih [[kostur]]a, obložen staklenom kutijom
Datoteka:Shadiyakh excavation0.jpg|[[Zaštita na radu|Zaštitna]] struktura nad palačom
Datoteka:Shadiyakh excavation siaahchaal dar kaakh.jpg|Podrumski [[zatvor]]
Datoteka:Shadiyakh excavation kaargaahe shishegari.jpg|Pogon za proizvodnju [[Staklo|stakla]]
Datoteka:Shadiyakh excavation hamaam va.jpg|Kupaonica i javna dvorana
</gallery>
</center>

Arheološka istraživanja Šadijaha i okolnih lokacija započela su [[2000.]] godine.

=== Znamenitosti ===

Osim zaštićenih područja prirode i [[Šijiti|šijitskih]] svetišta, posjetitelje u Razavi Horasan privlači i veliki broj kulturnih spomenika koji su uglavnom smješteni u najvećim gradovima pokrajine.

<center>
<gallery perrow="5">
Datoteka:Goharshad2.jpg|Portal džamije Goharšad u [[Mašhad]]u
Datoteka:Mashad masjed khiyaboon.jpg|Džamija Masdžid Hijabun u [[Mašhad]]u
Datoteka:Stmesropchurch.jpg|Crkva sv. Maštoca u [[Mašhad]]u
Datoteka:Nadershahtomb.jpg|Muzej [[Nadir Šah]]a u [[Mašhad]]u
Datoteka:SaffMHD.jpg|Trgovina skupocjenog [[šafran]]a u [[Mašhad]]u
Datoteka:IranianHandicrafts.JPG|Rukotvorine u Torgabu pokraj [[Mašhad]]a
Datoteka:Mausolee mohammed attar.jpg|Mauzolej [[Farid al-Din Atar|Farida al-Din Atara]] u [[Nišapur]]u
Datoteka:Moarraqhaaye Imamzadeh Mahruq0.jpg|Portal Imamzadi Mahruka u [[Nišapur]]u
|Mauzolej [[Omar Hajam|Omara Hajama]] u [[Nišapur]]u
Datoteka:Kamal-al-molk-ghabr.jpg|Grobnica [[Kamal al-Molk]]a u [[Nišapur]]u
Datoteka:Heydar Yaghma tomb.jpg|Grobnica Hajdar Jagme u u [[Nišapur]]u
Datoteka:Ferdowsi tomb 01.jpg|Spomenik [[Firdusi]]ju u [[Tus]]u
Datoteka:Haruniyeh.JPG|Harunija, [[Sufizam|sufijsko]] okupljalište u [[Tus]]u
Datoteka:Akhangan.jpg|Grobnica Ahangan iz timuridskog razdoblja
Datoteka:Shandiz.jpg|Sagovi u Šandizu
</gallery>
</center>

=== Poznate osobe ===
* [[Geber]] ([[721.]] – [[815.]]) iz [[Tus]]a, kemičar, alkemičar, astronom, astrolog, inženjer, geolog, filozof, fizičar, farmaceut i liječnik
* [[Firdusi]] ([[935.]] – [[1020.]]) iz [[Tus]]a, autor [[Šahname]] i jedan od najznačajnijih pjesnika u [[Perzijska književnost|perzijskoj književnosti]]
* [[Abu al-Vafa Buzdžani]] ([[940.]] – [[998.]]) iz [[Torbat-e Džam]]a, matematičar i astronom
* [[Omar Hajam]] ([[1048.]] – [[1131.]]) iz [[Nišapur]]a, matematičar, astronom, liječnik, filozof i pjesnik
* [[Asadi Tusi]] (?–[[1072.]]) iz [[Tus]]a, jedan od najvećih pjesnika perzijske književnosti
* [[Farid al-Din Atar]] ([[1145.]] – [[1221.]]) iz [[Nišapur]]a, [[Sufizam|sufijski]] pjesnik, farmaceut i hagiofraf 
* [[Nasir al-Din al-Tusi]] ([[1201.]] – [[1274.]]) iz [[Tus]]a, astronom, biolog, kemičar, matematičar, filozof, fizičar, liječnik i teolog
* [[Šaraf al-Din al-Tusi]] ([[1213.]] – [[1135.]]) iz [[Tus]]a, matematičar i astronom
* [[Goharšad]] ([[1378.]] – [[1457.]]), supruga [[Timuridi|timuridskog]] vladara [[Šah Ruh]]a
* [[Ali Šarijati]] ([[1933.]] – [[1977.]]) iz [[Sabzevar]]a, sociolog i revolucionar
* [[Ali Hamenei]] ([[1939.]]–) iz [[Mašhad]]a, trenutni [[iran]]ski [[Iranski vrhovni vođa|vrhovni vođa]]
* [[Mohammad Bagher Ghalibaf|M. Bagir Galibaf]] ([[1961.]]–) iz Torgabija pokraj [[Mašhad]]a, političar i [[teheran]]ski gradonačelnik

== Gospodarstvo ==
{{glavni|Gospodarstvo Irana}}
[[Datoteka:Provinces of Iran GDP 2004 (Cro).jpg|mini|desno|250px|Razavi Horasan je [[2004.]] godine bio četvrta najproduktivnija pokrajina [[iran]]skog [[Gospodarstvo Irana|gospodarstva]]]]
Razavi Horasan spada među najvažnije pokrajine od vitalnog značaja za [[Gospodarstvo Irana|iransko gospodarstvo]]<ref name="irn.kt">[[#Imamreza.net|ImamReza.net: Khorasan Province]], Khorasan Today</ref>, što je uvjetovano nizom čimbenika: zemljopisni smještaj pokrajine je od visoke strateške važnosti, a [[Mašhad]] je drugi po veličini [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|iranski grad]] kojem je do [[2004.]] godine gravitirala nekad najveća pokrajina [[Horasan (pokrajina)|Horasan]]. Također, u [[Mašhad]]u se nalazi i važno [[Šijiti|šijitsko]] svetište odnosno grobnica [[Imam Reza|Imama Reze]] koju godišnje posjeti dvadesetak milijuna [[Turizam|turista]]<ref name="irn.kt"/> zbog čega se grad smatra vjerskim i kulturnim središtem [[Šijiti|šijitskog svijeta]]<ref name="irn.kt"/>. Razavi Horasan također je i važno [[Industrija|industrijsko]] središte u kojem se proizvodi [[cement]], [[hrana]], [[tekstil]], [[drvo]], [[bakar]], [[metal]]i, rukotvorine, [[sag]]ovi, [[keramika]], itd. Pokrajina i njena šira regija slavni su u svijetu po [[Drago kamenje|dragom kamenju]]<ref name="irn.kt"/> (posebno tirkiznom) kao i proizvodnji skupocjenih [[začin]]a. Naime, u Razavi i [[Južni Horasan|Južnom Horasanu]] nalazi se 70% ukupnih svjetskih polja [[šafran]]a od kojih se dobiva istoimeni [[začin]] čija cijena skuplja od [[Zlato|zlata]] jednake mase<ref name="irn.kt"/>. Prema službenim podacima iz [[2004.]] godine, Razavi Horasan doprinosi [[Gospodarstvo Irana|gospodarstvu]] [[Iran]]a udjelom od 5% ukupnog državnog [[BDP]]-a<ref name="SCIudioBDP">[[#SCIudioBDP|SCI: Ostan's share in GDP (2004.)]]</ref> što ga čini četvrtom najznačajnijom pokrajinom (nakon [[Teheranska pokrajina|Teheranske]], [[Huzestan]]a i [[Isfahanska pokrajina|Isfahanske]])<ref name="SCIudioBDP"/>.

== Promet ==

Pokrajina je sa susjednim državama i ostalim dijelovima [[Iran]]a [[promet]]no povezana nizom [[Brza cesta|brzih cesta]], [[Željeznica|željezničkih]] koridora i [[Zračna luka|zračnih luka]]. Tri [[Brza cesta|brze ceste]] (''22'', ''36'' i ''44'') pružaju se u smjeru [[istok]]-[[zapad]], a najvažnija među njima je br. 44 koja preko [[Semnanska pokrajina|Semnanske pokrajine]] spaja [[Mašhad]] s glavnim [[iran]]skim gradom [[Teheran]]om. Ukupne je dužine 860 km i dijelom je tzv. „azijske autoceste” koju se poistovjećuje s drevnim [[Put svile|Putom svile]]<ref name="irn.kt"/>. Cesta br. 22 proteže se sjeverom Razavi Horasana odnosno [[Iran]]a ukupnom dužinom od 1327 km: počinje u gradu [[Sarahs]] na [[turkmenistan]]skoj granici, a zatim se preko [[Mašhad]]a nadovezuje na [[Kaspijsko jezero|kaspijsko]] priobalje sve do [[Ardabilska pokrajina|Ardabilske pokrajine]]. Karakteristična je po izuzetno raznolikom krajoliku kroz koji se proteže; od [[Planina|planinskih]] i polupustinjskih područja u Razavi Horasanu, do [[Džungla|džungli]] u [[Gulistan]]u. Brza cesta br. 36 proteže se 330 km jugom Razavi Horasana i povezuje grad Bardaskan na zapadu, Torbat-e Hejdariju, Halilabad i Kašmar u središtu pokrajine s [[Afganistan]]om na istoku. 

U pokrajini postoje i tri sporedne državne ceste koje se pružaju u smjeru [[sjever]]-[[jug]] (''91'', ''95'' i ''99'') i spajaju Razavi Horasan s južnim [[iran]]skim [[Iranske pokrajine|pokrajinama]]. Polazišna točka ceste br. 91 je grad [[Kašmar]], a dužinom od 1720 km proteže se preko [[Jazdska pokrajina|Jazdske]] i [[Kermanska pokrajina|Kermanske pokrajine]] do obalnog [[Hormuzgan]]a na krajnjem jugu zemlje. Istočnije od te prometnice prolazi cesta br. ''95'' koja se dužinom od 1636 km pruža od [[Mašhad]]a preko pokrajine [[Južni Horasan|Južnog Horasana]] do [[Sistan i Beludžistan|Sistana i Beludžistana]] odnosno [[Omanski zaljev|Omanskog zaljeva]] na krajnjem jugoistoku zemlje. Državna cesta br. 99 je najistočnija iranska prometnica: proteže se uz [[afganistan]]sku granicu ukupnom dužinom od 940 km i uglavnom je [[Oružane snage Irana|vojnog]] karaktera s obzirom da služi za opskrbu jedinica u borbi protiv međunarodne trgovine [[Psihoaktivne droge|drogom]]. Značajniji gradovi Razavi Horasana kroz koje prolazi ova prometnica su [[Sarahs]], [[Torbat-e Džam]] i [[Tajbad]].

[[Željeznica|Željeznički]] koridori u pokrajini se također pružaju u smjeru istok-zapad; prvotno je postojala veza između [[Mašhad]]a i [[Teheran]]a, a [[1996.]] godine pruga je produžena na istok do Sarahsa odnosno [[turkmenistan]]ske granice čime je nekad prometno izolirana [[središnja Azija]] spojena s [[Južna Azija|južnom]]<ref name="irn.kt"/>. Trenutačno je u izgradnji i željeznička pruga [[Mašhad]]-[[Jazd]] koja će Razavi Horasan povezati sa središtem zemlje tj. [[Jazdska pokrajina|Jazdskom pokrajinom]], te daljnjim grananjem s [[Bandar Abas]]om i [[Perzijski zaljev|Perzijskim zaljevom]] na jugu odnosno [[Pakistan]]om i [[Indija|Indijom]] na istoku<ref name="irn.kt"/>. Međunarodna [[zračna luka]] nalazi se u [[Mašhad]]u<ref>[[#WAD1|World Aero Data: Mashhad Intl.]]</ref>, dok postoji i niz regionalnih zračnih luka smještenih uz veće gradove, npr. [[Sabzevar]] i [[Sarahs]]<ref>[[#WAD2|World Aero Data: Airports in Iran]]</ref>.

== Stanovništvo ==

Turbuletna politička [[Povijest Irana|povijest]] šire regije [[Veliki Horasan|Horasana]] i strateški smještaj na [[Trgovina|trgovačkom]] zemljovidu svijeta uvjetovali su stvaranje široke lepeze etničkih skupina u Razavi Horasanu. Golemu većinu stanovništva pokrajine čine [[Perzijanci]] i ostali [[iranski narodi]] poput [[Kurdi|Kurda]], [[Beludži|Beludža]] i [[Luri|Lura]]<ref name="IranicaPop">[[#IranicaPop|Iranica (15.12.2008.)]]</ref>, no postoji i znatan broj [[Turci|Turaka]], [[Arapi|Arapa]], [[Židovi|Židova]], [[Romi|Roma]] i [[Mongoli|Mongola]]<ref name="IranicaPop"/>. [[Iranski narodi]] prva su očuvana etnojezična porodica koja je naselila regiju još u drugoj polovici [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] i činili su apsolutnu većinu stanovništva sve do početka [[2. tisućljeće|2. tisućljeća]] odnosno provala [[Turkijski narodi|turkijskih]] i [[Mongoli|mongolskih]] plemena, no unatoč smanjenju ukupnog postotka i dan danas čine etničku većinu. [[Arapi|Arapska]] manjina vuče podrijetlo od vojnika iz vremena [[kalifat]]a koji su bili stacionirani u [[Nišapur]]u<ref name="IranicaPop"/>, priljev [[Turkijski narodi|turkijskih naroda]] počinje širenjem [[Seldžuci|Seldžuka]] u [[11. stoljeće|11. stoljeću]], a manja [[Mongoli|mongolska]] plemena naseljavaju se prilikom osvajanja [[Džingis-kan]]a i [[Timur]]a. Početak druge polovice [[2. tisućljeće|2. tisućljeća]] obilježavaju i provale [[Turkijski narodi|turkijskih]] [[Uzbeci|Uzbeka]] i [[Turkmeni|Turkmena]]<ref name="IranicaPop"/>, a kao odgovor na iste [[iran]]ski [[Safavidi|safavidski]] vladari naseljavaju tisuće [[Kurdi|Kurda]] kako bi pridonijeli obrani zemlje<ref name="IranicaPop"/>. Manje zajednice [[Židovi|Židova]] i [[Romi|Roma]] rezultat su trgovačkih [[karavana]] koje su prolazile [[Put svile|Putom svile]]. [[Šijiti|Šijitski]] [[Islam|muslimani]] čine najveću vjersku skupinu u pokrajini, dok u manjine spadaju beludžijske zajednice [[Suniti|sunita]], te nekoliko stotina [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]] i [[Kršćanstvo|kršćana]]<ref>[[#Imamreza.net|ImamReza.net: Khorasan Province]], Geographic Features</ref>.

<center>
{| class="wikitable" 
|-
|align="center"|''Statistika (2006.)''<ref name="IranPop2006"/>
!align="center"|[[Grad|Urbano]]:
!align="center"|[[Selo|Ruralno]]:
!align="center"|[[Nomadi|Nomadsko]]:
!align="center"|Ukupno:
|-
!align="center"|Domaćinstva:
|align="center"|999.493 <small>(69,16%)</small>
|align="center"|445.384 <small>(30,82%)</small>
|align="center"|239 <small>(0,02%)</small>
|align="center"|'''1,445.116''' <small>(100%)</small>
|-
!align="center"|Stanovništvo:
|align="center"|3,811.900 <small>(68,15%)</small>
|align="center"|1,779.980 <small>(31,83%)</small>
|align="center"|1199 <small>(0,02%)</small>
|align="center"|'''5,593.079''' <small>(100%)</small>
|}
</center>

Prema popisu stanovništva iz [[2006.]]<ref name="1385.2006"/> godine u pokrajini Razavi Horasan živjelo je 5,593.079 stanovnika raspoređenih na 1,445.116 domaćinstava<ref name="IranPop2006"/>, postotak [[Grad|urbanog]] stanovništva iznosio je približno 70%, a dokumentiran je i mali broj od oko 1200 [[Turkijski narodi|turkijskih]] [[nomad]]a. Među ukupno 66<ref name="IranOstan2006"/> gradova u Razavi Horasanu pet najvećih bili su: sjedište [[Mašhad]] (2,427.316), [[Sabzevar]] (214.582), [[Nišapur]] (208.860), [[Torbat-e Hejdarije]] (121.300) i [[Kučan]] (101.313)<ref>[[#SCIpopGrad|SCI: Cities by population (2006.)]]</ref>.

== Obrazovanje ==

U Razavi Horasanu djeluje dvadesetak ustanova za više ili visoko [[obrazovanje]]:
{{col-begin}} 
{{col-2}}
* [http://um.ac.ir/ Firdusijevo sveučilište u Mašhadu]
* [http://mums.ac.ir/ Medicinsko sveučilište u Mašhadu]
* [http://stu.usm.ir/ Salmanov institut visokog obrazovanja]
* [http://khayyam.ac.ir/ Hajamov institut visokog obrazovanja]
* [http://uast.ac.ir/ Iranski znanstveni centar za obrazovanje, kulturu i istraživanje (mašhadski odjel)]
* [http://mashadmit.ir/ Tehnički fakultet Montazeri u Mašhadu]
* [http://mshdiau.ac.ir/ Islamsko slobodno sveučilište u Mašhadu]
* [http://medsab.ac.ir/ Medicinsko sveučilište u Sabzevaru]
* [http://sttu.ac.ir/ Sveučilište Tarbiat Moalem u Sabzevaru]
* [http://www.iaus.ac.ir/ Islamsko slobodno sveučilište u Sabzevaru]
* [http://iauq.ac.ir/ Islamsko slobodno sveučilište u Kučanu]
{{col-2}}
* [http://isatc.ac.ir/ Sveučilište primijenjenih znanosti u Horasanu]
* [http://aqrazavi.org/ Sveučilište Imama Reze]
* [http://sadjad.ac.ir/ Institut visokog obrazovanja u Saddžadu]
* [http://baharihe.ac.ir/ Institut visokog obrazovanja u Baharu]
* [http://gmu.ac.ir/ Medicinsko sveučilište u Gonabadu]
* [http://iau-gonabad.ac.ir/ Islamsko slobodno sveučilište u Gonabadu]
* [http://eqbal.ac.ir/ Institut visokog obrazovanja Ekbal Lahuri]
* Islamsko slobodno sveučilište u Nišapuru
* Islamsko slobodno sveučilište u Torbat Hidariji
* Islamsko slobodno sveučilište u Torbat Džamu
* Sveučilište Pajam Nur u Mašhadu
{{col-end}}

== Poveznice ==
* [[Veliki Horasan]]
* [[Južni Horasan]]
* [[Sjeverni Horasan]]

== Izvori ==

=== Bilješke ===
{{izvori}}

=== Citirane stranice ===
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|ref=ACCC|last=Area Codes & Country Codes|title=Iran: Khorasan|url=http://www.1areacodescountrycodes.com/international-country-codes-city-calling-code-iran.htm|location=USA|publisher=1areacodescountrycodes.com|year=2011.|accessdate=11. veljače 2011}}
*{{fas icon}} {{Citiranje knjige|ref=Binalud|last=Binalud|title=Planinarski vodič|url=http://www.binalud.com/?Ip=1786|location=Razavi Horasan, Iran|publisher=Binalud.com|year=2008.|accessdate=11. veljače 2011}}
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|ref=GeoPlanet|last=GeoPlanet|title=Iran: Razavi Khorasan (Ostan)|url=http://isithackday.com/geoplanet-explorer/detail.php?woeid=56189824&type=children|location=USA|publisher=Isithackday.com|year=2011.|accessdate=11. veljače 2011}}
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|ref=Imamreza.net|last=Imamreza.net|title=Khorasan Province|url=http://www.imamreza.net/eng/imamreza.php?id=1150|location=Mashhad|publisher=Imamreza.net|year=2011.|accessdate=11. veljače 2011}}
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|ref=ISO|last=ISO 3166-2 Newsletter|title=Changes in the list of subdivision names and code elements|url=http://www.iso.org/iso/iso_3166-2_newsletter_i-8_en.pdf|location=Geneva|publisher=International Organization for Standardization|date=17. travnja 2007.|accessdate=11. veljače 2011}}
*{{fas icon}} {{Citiranje knjige|ref=Khorasan.ir1|last=Khorasan.ir|title=O pokrajini|url=http://www.khorasan.ir/tabid/60/Default.aspx|location=Mašhad|publisher=Khorasan.ir|year=2011.|accessdate=11. veljače 2011}}
*{{fas icon}} {{Citiranje knjige|ref=Khorasan.ir2|last=Khorasan Official Page|title=Politička podjela pokrajine|url=http://www.khorasan.ir/tabid/90/PageNumber/1/Default.aspx|location=Mašhad|publisher=Khorasan Official Page|year=2013.|accessdate=9. ožujka 2013}}
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|ref=IranicaPop|last=Oberling|first=Pierre||title=Khorasan i. Ethnic groups|publisher=Encyclopedia Iranica|location=New York|url=http://www.iranica.com/articles/khorasan-1-ethnic-groups|date=15. prosinca 2008.|accessdate=11. veljače 2011}}
*{{fas icon}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige|ref=IranOstan2006|last=Statistical Centre of Iran|title=1.4. General characteristics of ostans according to the administrative divisions at the end of 1385|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98469&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=11. veljače 2011}}
*{{fas icon}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige|ref=IranPZ2006|last=Statistical Centre of Iran|title=1.19. Number and area of zones protected by Iran department of environment at the end of the year 1385|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98484&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=11. veljače 2011}}
*{{fas icon}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige|ref=IranPop2006|last=Statistical Centre of Iran|title=2.6. Settled and unsettled population and households of ostans, 1385 census|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98492&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=11. veljače 2011}}
*{{fas icon}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige|ref=SCIpopGrad|last=Statistical Centre of Iran|title=2.8. Cities with a population of 100,000 and more|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98494&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=11. veljače 2011}}
*{{fas icon}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige|ref=SCIudioBDP|last=Statistical Centre of Iran|title=140. Ostan's share in GDP|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98451&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2004.|accessdate=11. veljače 2011}}
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|ref=WAD2|last=World Aero Data|title=Airports in Iran|url=http://www.worldaerodata.com/countries/Iran.php|location=USA|publisher=Worldaerodata.com|year=2011.|accessdate=11. veljače 2011}}
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige|ref=WAD1|last=World Aero Data|title=Mashhad Intl.|url=http://worldaerodata.com/wad.cgi?id=IR87394&sch=OIMM|location=USA|publisher=Worldaerodata.com|year=2011.|accessdate=11. veljače 2011}}

== Vanjske poveznice ==
*{{fas icon}} [http://www.khorasan.ir/ Službene stranice pokrajine Razavi Horasan]
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat   = Razavi Khorasan province
|commonscathr = Razavi Horasan
}}

{{iranske pokrajine}}

[[Kategorija:Razavi Horasan| ]]
[[Kategorija:Iranske pokrajine]]