Vidi kôd stranice Pula

<!--'''Pula'''-->
{{dz}}
{{Grad
| ime                        = Pula
| zastava                    = Zastava Pule.svg
| članak o zastavi           = Zastava Pule
| grb                        = Grb Pule (2).svg
| članak o grbu              = [[Grb Pule]]
| slika_panorama             = Pula Aerial View.jpg 
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Pogled iz zraka
| županija                   = {{ZD+X/HŽ|ISŽ}}
| površina                   = 51,65
| površina_bilješke          =
| površina_uža               =
| visina                     = 30
| visina_izvor               =
| visina_max                 =
| visina_min                 =
| broj stanovnika            = 57.460<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_06_01/H01_06_01.html Stanovništvo u najvećim gradovima i općinama], Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, [http://www.dzs.hr Državni zavod za statistiku]</ref> 
| stanovništvo_godina        = 2011.
| stanovništvo_bilješke      = 
| stanovništvo_gustoća       = 1112
| stanovništvo_uže           =
| stanovništvo_uže_gustoća   =
| stanovništvo_šire_naziv    = metropolitansko područje
| stanovništvo_šire          = cca. 105.000
| gradonačelnik              = [[Filip Zoričić]] ([[nezavisni|nezavisni]])
| broj članova poglavarstva  = 9
| gradsko vijeće ime         = 
| predsjednik vijeće         = Tiziano Sošić<ref>[http://www.pula.hr/en/news/detail/16149/tiziano-sosic-novi-je-predsjednik-gradskog-vijeca-grada-pule/ Tiziano Sošić novi je predsjednik Gradskog vijeća Grada Pule]</ref>
| gradsko vijeće             = 25
| gradska naselja            =
| samoupravne jedinice       = 
| broj samoupravnih jedinica = 
| dan grada                  = [[5. svibnja]]
| zaštitnik                  = [[Toma Apostol]]
| poštanski broj             = 52100
| pozivni broj               = (0)52
| autooznaka                 = PU
| web_stranica               = [http://www.pula.hr www.pula.hr]
| z. širina                  = 44.87
| z. dužina                  = 13.85 
| bilješke                   = <sup>1</sup>  67.803 (neslužbena procjena [[2007.]])
}}
'''Pula''' ([[talijanski jezik|tal.]] ''Pola'', [[venetski jezik|istrovenetski]] ''Poła'', [[istriotski jezik|istriotski]] ''Puola'', [[latinski jezik|lat.]] ''Pietas Iulia'', stariji [[hrvatski jezik|hrv.]] [[čakavsko narječje|čak.]] ''Pul'',<ref name="ZČ">[[Zvane Črnja]], ''Eseji'', Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., {{ISBN|86-385-0070-X}}, str. 109., 110., 112. [str. 108. – 112.] {{NSK-zapis|id=000388165}} {{Citat|Međutim u Slovinsko-talijanskom rječniku [[Dragutin Antun Parčić|Dragutina Parčića]] (Zadar 1874), koji je najbolji takav rad iz onog vremena, navedena su oba naziva, stariji Pul i noviji Pula, što je bilo ispravnije, jer se stari čakavski oblik tada još upotrebljavao u većem dijelu Istre, a potpuno je ustuknuo pred novijim štokavskim oblikom tek u naše doba.|str. 110.}}</ref> [[slovenski jezik|slov.]] ''Pulj'', [[njemački jezik|njem.]] ''Polei''), grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Najveći je grad [[Istarska županija|Istarske županije]], leži na jugozapadnom području [[Istra|istarskog]] [[poluotok]]a u dobro zaštićenom zaljevu.

Grad ima dugu tradiciju [[vinarstvo|vinarstva]], [[ribarstvo|ribarstva]], [[brodogradnja|brodogradnje]] i [[turizam|turizma]], a ujedno je i tranzitna [[luka]]. Pula je kulturni centar Istre još od [[Rimsko Carstvo|rimskoga]] doba.

==Povijest==
{{glavni|Povijest Pule}}

===Prapovijest===
[[Datoteka:Croatia Pula Amphitheatre 2014-10-11 11-04-27.jpg|mini|desno|200px|[[Amfiteatar u Puli]].]]
[[Datoteka:Arena pula inside.JPG|mini|desno|200px|[[Amfiteatar u Puli]].]]
Ljudski ostaci, datirani unatrag milijun godina prije Krista, pronađeni su u spilji [[Šandalja]] blizu Pule.<ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/jadran.html A short historical overview of Istria and, especially, Pula]</ref> Lončarija iz perioda [[neolitik]]a ([[6. tisućljeće pr. Kr.|6000]]. - [[2. tisućljeće pr. Kr.|2000. pr. Kr.]]), koja ukazuje na ljudska naselja, pronađena je u okolici Pule.

Najraniji zapis trajnog naseljavanja na područja grada Pule potječu iz [[10. stoljeće pr. Kr.|10. stoljeća pr. Kr.]] Prvo naselje osnovalo je [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Histri|Histra]], drevnog naroda koje je živjelo u Istri.

Grad je bio poznat grčkim putnicima i moreplovcima, jer se [[osnutak Pule|njegov osnutak]] povezuje s [[Kolhiđani]]ma. Pula se spominje u mitološkoj priči o [[Jazon]]u i [[Medeja|Medeji]], koji su oteli [[zlatno runo]]. Kolhiđani su se dali u potjeru za Jazonom stigavši do sjevernog [[Jadransko more|Jadrana]]. Budući da nisu uspjeli uhvatiti Jazona i vratiti zlatno runo, nisu se smjeli vratiti kući, pa su na obližnjoj obali gdje je živjelo ilirsko pleme podigli naselje. Nazvali su ga ''Polai'' što znači "grad bjegunaca". Prisutnost [[Antička Grčka|grčke kulture]] dokazuje pronalazak grčke lončarije i dijela [[Apolon]]ova kipa.

===Antičko razdoblje===
[[Rimljani]] su istarski poluotok zauzeli [[177. pr. Kr.]], započevši proces romanizacije. Grad je uzdignut na kolonijalnu razinu između [[46. pr. Kr.|46]]. - [[45. pr. Kr.]] Tijekom tog razdoblja grad je cvjetao, te je dostigao vrhunac s oko 30.000 stanovnika. Postao je značajna rimska luka s velikim okolnim područjem pod svojom upravom. Nakon građanskog rata [[42. pr. Kr.]] između trijumvira [[Oktavijan]]a, [[Marko Antonije|Antonija]] i [[Marko Emilije Lepid (trijumvir)|Lepida]] s jedne strane i Cezarovih ubojica [[Marko Junije Brut|Bruta]] i [[Gaj Kasije Longin|Kasija]] s druge, Pula je pristala uz Kasijevu stranu jer je grad osnovao [[Lucije Kasije Longin (konzul iz 107. pr. Kr.)|Kasije Longin]], Kasijev brat. Nakon [[Bitka kod Akcija|Oktavijanove pobjede kod Akcija]] [[31. pr. Kr.]] grad je razoren i opustošen. Međutim, grad je ubrzo obnovljen na zahtjev Oktavijanove kćeri Julije, te je nazvan ''Colonia Pietas Iulia Pola Pollentia Herculanea''. Podignuta su velika klasična zdanja od kojih je nekoliko preživjelo sve do danas<ref>Milena Galeva, [http://www.essenceofcroatia.com/blog/98-rome-the-internal-city-who-needs-it-when-there-is-pula ''Rome Colosseum | Who Needs it when there is Pula?''], essenceofcroatia.com {{eng oznaka}}</ref>. Rimljani su također u gradu izgradili vodovod i kanalizaciju. Utvrdili su grad bedemom s deset vrata od kojih su neka još uvijek očuvana: [[Slavoluk Sergijevaca]], [[Herkulova vrata]] (u kojima su uklesana imena osnivača grada) i [[Dvojna vrata]]. Tijekom vladavine cara [[Septimije Sever|Septimija Severa]] ime grada je promijenjeno u "Res Publica Polensis".

Godine [[425.]] grad je postao [[Pulska biskupija|sjedište biskupa]] o čemu svjedoče ostaci temelja nekoliko vjerskih građevina.

===Srednji vijek===
Nakon pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] grad i regiju su razorili [[Ostrogoti]]. Njihova vladavina je završila nakon 60 godina, kad je Pula došla pod [[Ravenski egzarhat]] ([[540.]] – [[751.]]). Tijekom tog perioda Pula se razvijala pa je postala glavna luka [[bizant]]inske mornarice. Katedrala i crkva sv. Marije Formose potječu iz tog razdoblja.

Prvi dolazak [[Hrvati|Hrvata]] u okolicu grada bilježi se u [[7. stoljeće|7. stoljeću]]. Povijest grada nastavlja odražavati njegovu lokaciju i važnost, kao i čitave regije, u prekrajanju granica među [[Europa|europskim]] silama.

Od [[788.]] nadalje Pulom vlada [[Franci|Franačko]] kraljevstvo pod [[Karlo Veliki|Karlom Velikim]]. Pula je postala sjedište izbornih grofova Istre sve do [[1077.]] Mlečani su preuzeli grad [[1148.]], a [[1150.]] Pula je prisegnula na odanost [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]], postavši tako mletačkim posjedom. Stoljećima kasnije, sreća i sudbina grada ostali su tijesno povezani uz mletačku silu. Godine [[1192.]] osvojili su ga [[Pisa|Pižani]], ali su ga Mlečani ubrzo vratili pod svoju upravu.

Godine [[1238.]] papa [[Grgur IX.]] stvorio je savez između Genove i Venecije protiv Carstva, a uskoro i protiv Pise. Pošto je Pula stala na stranu Pise, grad su opljačkali Mlečani [[1243.]] Ponovno je razoren [[1267.]] te [[1397.]] Kada su [[Genova|Đenovljani]] porazili Mlečane u pomorskoj [[bitka kod Pule|bitci]]. Pula je već u 13. stoljeću imala svoj pisani [[Pulski statut|statut]].<ref>[http://www.istrapedia.hr/hrv/936/statuti/istra-a-z/ Istrapedia] J. Bratulić: ''Statuti'' (pristupljeno 4. travnja 2017.)</ref>

U Puli je nakon toga počeo polagan pad. Ovo opadanje ubrzano je sukobima lokalnih obitelji: antičkom obitelji Sergijevaca s obitelji Ionotasi ([[1258.]] – [[1271.]]) i sukobom Venecije s Genovom oko kontrole nad gradom i njegovom lukom (kasno [[13. stoljeće|13]]. - [[14. stoljeće]]).

Talijanski pjesnik [[Dante Alighieri]] spominje Pulu u svojoj ''Božanskoj komediji'': ''come a Pola, presso del Carnaro ch'Italia chiude e i suoi termini bagna'' ili u hrvatskom prijevodu ''i ko što su [grobne rake] kod Pule, blizu žala, gdje [[Kvarner]] među Italije pere'' (''Pakao'' IX, 113-114). ''[[Istarski razvod]]'' ([[1325.]]) potječe iz istog razdoblja. To je važan hrvatski dokument napisan na latinskom, njemačkom i hrvatskom jeziku, pisanim najstarijim hrvatskim [[pismo]]m, [[glagoljica|glagoljičnim]] [[Abeceda|alfabetom]].

===Mletačka, Napoleonova i rana Habsburška uprava===
[[Mletačka Republika|Mlečani]] su zauzeli Pulu [[1331.]] i vladali su njome sve do [[1797.]] godine. Tijekom [[14. stoljeće|14]]., [[15. stoljeće|15]]. i [[16. stoljeće|16. stoljeća]] Pulu su napadali i osvajali Đenovljani, [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|hrvatsko-ugarska]] vojska, habsburška vojska. To je dovelo i do odumiranja brojnih malih srednjovjekovnih naselja i sela. Pored ratnih osvajanja, pulsko i istarsko stanovništvo desetkovano je velikim epidemijama [[kuga|kuge]], [[malarija|malarije]], [[tifus]]a, [[velike boginje|velikih boginja]]. Do [[1750-ih]] grad je nastanjivalo samo 300 žitelja.

Nakon propasti Mletačke Republike [[1797.]], kada je Mletke porazio [[Napoleon]], grad postaje dijelom [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Godine [[1805.]] u grad su provalili Francuzi nakon što su porazili Austrijance. Grad je uključen u [[Prvo Francusko Carstvo|francusko]] marionetsko [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo Italiju]], a zatim stavljen pod izravnu kontrolu [[Ilirske provincije|Ilirskih provincija]] Francuskoga Carstva.

===Austro-Ugarska ===
Godine [[1813.]] Pula i Istra su vraćeni pod upravu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] (kasnije [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]]), te su postali dio [[krunska zemlja|krunske zemlje]] [[Austrijsko primorje|Austrijskog primorja]]. Tijekom tog razdoblja Pula je povratila blagostanje. Od [[1859.]] godine pulska ogromna prirodna luka postala je glavna i najutvrđenija austrijska ratna luka i glavno središte [[brodogradnja|brodogradnje]]. Grad je proživio preobrazbu iz gradića s izbljedjelim antičkim sjajem u industrijski grad. Otok [[Lošinj]] (Lussino) smješten južno od Pule postao je ljetna rezidencija austrijske [[carska obitelj|carske obitelj]] [[Habsburg]]. 1900. godine prvi je automobil provozio pulskim ulicama, a 1901. i prvi [[električni automobil]].<ref name=70godinaAK>[http://www.haks.hr/R03Obilje%C5%BEeno70godinapostojanjaAutoklubaPula.aspx HAKS] ''Obilježeno 70 godina postojanja Autokluba Pula-Rovinj'' (mik), 2018. (pristupljeno 5. studenoga 2019.)</ref>

Od početka Prvoga svjetskog rata bila je jedna od primarnih ciljeva Talijanske ratne mornarice. Austro-ugarsko zapovjedništvo odlučilo se za borbu flotom za odvraćanje i izbjegavati bitke na pučini. Talijani su nekoliko puta pokušali kriomice prodrijeti u luku i potopiti neki brod, no nisu uspjeli, jer je luka bila dobro nadzirana a postavljene su razne pomorske prepreke. Nakon preokreta ratne sreće 1918., bilo je sve izvjesnije da će Austro-Ugarska propasti i nastati jedna ili više novih slavenskih država. Da bi izbjegla predaju mornarice silama Antante, car Karlo I. odlučio je predati vlastitu mornaricu državi koja se već proglasila neutralnom, Državi SHS. Nadao se da će nova kraljevina pripojiti se novoj federaciji država kojom će on vladati.

Uslijedila je nepotrebna egoistična talijanska vojna akcija koja nije imala nikakvi vojni, ni strateški ni diplomatski učinak. Kraj rata bio je izvjestan, kao i iscrpljenost obiju strana za nastavak rata, a ratni neprijatelj Austro-Ugarska je nestao. Za vrijeme proglašenog primirja 1. studenoga 1918. dvojica poručnika Talijanske kraljevske ratne mornarice izvršili su [[prepad na Pulu|prepad]] na usidrenu flotu. Potopljen je bivši admiralski brod carske mornarice [[SMS Viribus Unitis]], sada pod hrvatskom zastavom. Rezultat je bio oko 300 žrtava i nestalih. Poginuli su članovi posade, hrvatski, češki i slovenski mornari, koji su na brodu čekali kraj rata. Te su noći u pulskoj luci slavili su na osvijetljenim brodovima (pošto je oglašen [[prekid vatre]]), ne sluteći crnu sudbinu.<ref>[http://www.udhrm.com/clanci/2011/slucaj-bojnog-broda-viribus-unitis.html Udruga Dragovoljaca Hrvatske Ratne Mornarice - Slučaj bojnog broda 'Viribus Unitis', Autor: Stjepan Bernadić Kula, dipl. ing.]</ref>

===Talijanska uprava ===
Nakon propasti Austrougarskog Carstva [[1918.]], Pula i čitava Istra predani su [[Italija|Italiji]] prema [[Londonski ugovor|mirovnom sporazumu]]. To je razdoblje obilježeno ekonomskim i političkim nemirima. Pod fašističkom vladom [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]], netalijani, posebice Hrvati, izloženi su ogromnoj političkoj i kulturnoj represiji, zatvarani su u logore, pljačkani i talijanizirani pa su mnogi izbjegli iz grada i Istre. Talijanska uprava trajala je do kapitulacije tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u rujnu [[1943.]] godine. [[Nacistička Njemačka|Njemačka]] vojska ubrzo je ispunila vakuum koji je nastao povlačenjem talijanskih vojnika. Tijekom njemačke uprave Pula je proživjela najgore razdoblje do tada:  uhićenja, deportacije i egzekucije ljudi za koje se sumnjalo da potpomažu partizanskoj borbi. Također, [[Bombardiranje Pule u Drugom svjetskom ratu|savezničko strateško bombardiranje]] uzastopno je razaralo čitave dijelove grada.

===Poslijeratno i suvremeno doba===
Nakon oslobođenja [[5. svibnja]] [[1945.]], što se danas slavi kao dan grada Pule, grad su zauzele [[partizani|partizanske snage]] koje su prethodno oslobodile čitavu [[Istra|Istru]] i [[Pazinske odluke|sjedinile ju]] s maticom [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Nešto nakon oslobođenja od fašističke Italije i dolazak pod hrvatsku vlast, Vlada DF Jugoslavije i vlade Velike Britanije i SAD potpisale su u Beogradu 9. VI. 1945. sporazum o podjeli teritorija Julijske Venecije na Zonu A i Zonu B. Pula s bližom okolicom našla se u zoni A, zapadno od Morganove linije. JNA se iz Pule, Trsta i drugih dijelova zone A povukla do do 12. VI. 1945. Zapovjednik savezničkih snaga na Sredozemlju feldmaršal Harold Alexander je u proglasu objavio daje saveznička vojna uprava ponovno u Zoni A uvela talijansko zakonodavstvo i upravu prema stanju prije 9. IX. 1943. Nekoliko godina nakon [[1945.]] Pulom su upravljali [[Ujedinjeni narodi]]. Istra je podijeljena u okupacijske zone, [[Zona A|Zonu A]] i [[Zona B|Zonu B]]. Teritorijalna razdioba rješavana je na [[Pariška mirovna konferencija 1946.|Pariškoj mirovnoj konferenciji]]. Na konferenciji su veliku ulogu imali hrvatski katolički svećenici. Među njima najpoznatiji je po ulozi bio monsinjor Božo Milanović, jedan od predstavnika Istre na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946. na kojoj se odlučivalo o sudbini Istre nakon rata. Podatke koje su prikupili mons. Milanović, Zvonimir Brumnić i drugi hrvatski svećenici bili su jedan od glavnih argumenata zašto je Istra kao dio Hrvatske ušla u sastav Jugoslavije. Glavni dokument po kome se u Parizu postupalo bila je Spomenica hrvatskog svećenstva u Istri Savezničkoj komisiji za razgraničenje Julijske krajine donesena u Pazinu 12. veljače 1946. godine. Spomenicu je donio ''Zbor svećenika sv. Pavla za Istru'', a potpisali su je predsjednik Tomo Banko, tajnik Miro Bulešić, odbornici Božo Milanović, Leopold Jurca, Josip Pavlišić, Antun Cukarić i Srećko Štifanić, kao i 48 članova odbora. U spomenici su prikazali sve strahote koje su od Talijana podnosili Hrvati naročito svećenici od 1918. do 1943. godine, ali je Istra i pored toga ostala nastanjena u velikoj većini Hrvatima, pa zbog toga treba zauvijek pripasti jedino Hrvatskoj.

Dotad je veći dio tog teritorija bio pod privremenim tijelom [[Slobodni Teritorij Trsta|Slobodnim Teritorijem Trsta]] u kojem je privremeni režim uprave prihvatilo je Vijeće sigurnosti UN-a, no civilna uprava s guvernerom nije zaživjela. Pula je bila pod savezničkom kontrolom ostala je sve dok nije službeno sjedinjena s ostatkom [[Hrvatska|Hrvatske]] unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističke Jugoslavije]] [[15. rujna]] [[1947.]] godine.<ref>[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3102 Zona A, Zona B, Istarska enciklopedija LZMK, Autor: D. Mandić]</ref><ref name="istra.lzmk.hr">[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2523 Slobodni Teritorij Trsta (STT)], Istarska enciklopedija LZMK, Autor: I. Duda</ref>

Nakon potpisivanja [[Pariški mirovni ugovori|mirovnog sporazuma]] sa Saveznicima [[10. veljače]] [[1947.]], Jugoslaviji je pripao veći dio Istre<ref name="istra.lzmk.hr"/> i granice su uglavnom povučene po etničkom načelu. Većina onih koji nisu nakon pada Italije otišli, učinili su to tada. Između prosinca [[1946.]] i rujna [[1947.]] grad je optiranjem napustila većina talijanskog stanovništva ([[istarski egzodus]]) i mnoštvo hrvatskog stanovništva. Između [[1947.]] i [[1953.]] talijansko kulturno naslijeđe, koje se uglavnom pojavilo nakon I.svj. rata (tj. nakon pada Austro-Ugarske monarhije), (natpisi, simboli itd.) u potpunosti je uklonjeno s puljskih spomenika. Fašisti su pobjegli davno prije, nešto Talijana i potalijančenih Hrvata otjerano je, neki Hrvati i Talijani otišli su u strahu od sukoba i straha od progona, bojeći se komunističkih progona i priča koje su stizale iz ostatka Hrvatske, treći su spontano optirali za ponuđeno rješenje. Mnogo je stanovništva otišlo.

Dana [[18. kolovoza]] [[1946.]] u Puli se dogodila strašna [[eksplozija na Vergaroli]].

Godine [[1946.]] C. Schiffer bilježi da u Puli živi 87.787 stanovnika (54.074 (64%) Talijana, 27.102 (32%) Hrvata, 771 Slovenac){{nedostaje izvor}}. Godine [[1931.]] Pula je imala 41.439 stanovnika, a [[1948.]] ondje je živjelo samo 19.595 stanovnika.

Saveznički pritisak na Jugoslaviju je rastao. Vlade SAD-a, Velike Britanije i Francuske predložile su [[Tripartitna deklaracija|Tripartitnom deklaracijom]] 20. ožujka 1948. prepuštanje cjelokupnog STT-a talijanskoj upravi, na što je Jugoslavija prosvjedovala kod UN-a. [[Rezolucija Informbiroa]] i sukob Tito - Staljin otežale su situaciju. Italija je htjela izigrati Jugoslaviju i prisvojiti veći dio STT-a, nudeći joj manji dio zone B. Italija je 1952. odbila jugoslavenski prijedlog kondominija. Pula se nalazila u Zoni A, a 8. X. 1953. SAD i Velika Britanija najavili da će povući svoje snage i Zonu A prepustiti Italiji. Jugoslavija je burno reagirala i poslala velike vojne snage na granicu, a isto je napravila Italija te je izbila tzv [[Tršćanska kriza]]. Situacija je riješena pregovorima koji su trajali od veljače 1954. a završili [[Londonski memorandum|Londonskim memorandumom]] kojim je STT ukinut, podijeljen, a Jugoslavija dobila cijelu Zonu B i dio Zone A s Pulom.<ref name="istra.lzmk.hr"/>
Naposljetku je hrvatski naziv grada, Pula, postao službeni (naziv ''Pulj'' je izvorni, odatle je pridjev ''puljski'' kojega se sreće u književnosti, publicistici i znanstvenim radovima<ref>Vanesa Begić, [https://www.glasistre.hr/gradska-storija/i-pulski-i-puljski-590863 ''I pulski i puljski''], glasistre.hr, 17. lipnja 2019., pristupljeno 11. kolovoza 2019.</ref>). Konačnom podjelom Zone A i Zone B, Pula je došla u sastav NR Hrvatske, s kojom od onda dijeli svoju sudbinu.
1948. godine osnovan je današnji [[Autoklub Pula-Rovinj]]. Godine 1949. godine na današnjem Danteovu trgu, ondašnjem trgu Revolucije, na prostoru remontno–transportnog poduzeća AMK Pula je istinski počeo djelovati, uz dodatno proširenje aktivnosti s autoradionicama. Na tom su prostorudjelovali preko 40 godina. Od 1951. do 1959. godine Pulom se održavaju auto-moto utrke. Moto-utrka iz 1961. godine vožena je kod Arene i prenošena je preko radija. 1989. godine je na inicijativu ondašnjeg predsjednika auto-moto kluba Vlade Drndića pokrenuta gradnja novog objekta na Monvidalu, današnja Štiglićeva ulica. Svečano je otvoren 13. travnja 1991. godine, na isti kad kad je u Puli izglasovan i donesen novi Statut [[Hrvatski autoklub|Hrvatskog autokluba]].<ref name=70godinaAK/>

=== U samostalnoj Hrvatskoj ===

Nakon Londonskog memoranduma 1954., Pula je definitivno u Hrvatskoj. Grad je obilježila bogata (sub)kulturna povijest koja se može pratiti već od pedesetih godina dvadesetog stoljeća. 1977. godine fenomen punka obilježava prekretnicu. Polako se širio iz Britanije, bez utjecaja komunikacijskih tehnologija kakve danas poznajemo, uz relativno zanemarivanje (ili tiho zgražanje) medija, pogotovo jugoslavenskih socijalističkih. Već iduće je godine u Puli osnovana prva punk grupa - Problemi.

U Puli je klub Uljanik desetljećima bio prava institucija subkulture mladih. Iznimka je bilo razdoblje između 1975. i 1992. kad je funkcionirao kao klasični disco klub u kojem su se povremeno održavali rock koncerti. U samostalnoj Hrvatskoj doživio je procvat. U devedesetima je postao jedinom scenom "alternativnog" izričaja u Puli, a i u hrvatskome dijelu Istre, čak i kad je polako posustajao riječki Palach.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/137918 Subkulture mladih u Puli - od punka do rasapa alternativne scene, Nar. umjet. 49/2, 2012, str. 71–95, Autor:Joshua Kalčić]</ref>

==== U Domovinskom ratu ====

Temeljem zapovijedi admirala [[Sveto Letica|Letice]], zapovjednika [[HRM]] [[21. listopada]] [[1991.]] utemeljena je Ratna luka Pula, prvi zapovjednik bio je kapetan bojnog broda [[Ante Budimir]], sada kontraadmiral u mirovini; krajem iste godine preustrojem HV-a i HRM-a RL Pula preustrojava se u Pomorsko zapovjedništvo za Sjeverni Jadran Pula. Povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, u Puli se svake godine od 2013. na Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, održava Mimohod hrvatskih branitelja Istarske županije, u organizaciji Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata te Grada Pule i Istarske županije. Program mimohoda započinje u 8 sati ujutro misom u Katedrali, nastavlja se odavanjem počasti hrvatskim braniteljima polaganjem vijenaca na Centralnom križu Gradskog groblja i Spomeniku poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu u Parku Franje Josipa te minutom šutnje odaje počast svim poginulim braniteljima.

Mimohod započinje oglašavanjem brodskih i tvorničkih sirena, nakon čega se oglašavaju crkvena zvona, a članovi Društva speleologa s pulske Arene spuštaju desetmetarsku hrvatsku zastavu. Mimohod ide dalje rivom, ulicom Svetog Ivana, Carrarinom ulicom, te Giardinima i Laginjinom ulicom do Doma hrvatskih branitelja (ulaz nasuprot Kazališta). Prati ga Puhački orkestar Grada Pule i mažoretkinje, a uz pomoć policijskih djelatnika i sudjelovanje predstavnika lokalne samouprave i Javne vatrogasne postrojbe Pule i Ministarstva obrane. Ultramaratonac Ivan Jagustin za mimohod istrčava mini maraton, održava se prigodna izložbu ratnih i mirnodopskih fotografija u Domu hrvatskih branitelja te prigodni glazbeni program koji izvode školarci. Na kraju je domjenak za sve sudionike. Građani su pozvani da na taj dan izvjese zastave na svoje prozore. Za sudionike mimohoda tiskaju se prigodne majice s pleterom. Mimohod se održava bez obzira na kišu. Uz članove 17 braniteljskih udruga iz cijele Istre, doprinos mimohodu dao je i pulski nogometni prvoligaš NK Istra 1961, čiji su predstavnici zajedno s predstavnicima kluba navijača Demoni. Prvi je mimohod okupio oko 500 sudionika, drugi 700, a na trećem više od tisuću sudionika.<ref>[http://www.glasistre.hr/multimedija/foto/nakon-18-godina-i-u-puli-mimohod-ponosa-i-sjecanja-418920 Glas Istre] G. Rojnić: Nakon 18 godina i u Puli mimohod ponosa i sjećanja, 7. kolovoza 2015.</ref><ref>[http://www.klub119brigade.hr/hr-hr/novosti/2mimohodbraniteljapula.aspx Najavljen Klub 119. brigade], D.F.: 2. Mimohod branitelja Istarske Županije, 2014., S. Rojnić Sinković: Na mimohodu ponosa 700 sudionika, 31. srpnja 2014. [https://www.youtube.com/watch?v=CSrclPx3Uf8 Kanal TV Istre na YouTube] Dug mimohod ponosa, 6. kolovoza 2014.</ref><ref>[http://www.regionalexpress.hr/site/more/najavljen-2.-mimohod-branitelja-istarske-zhupanije Regional Express] D.F.: Najavljen 2. Mimohod branitelja Istarske Županije, 31. srpnja 2014.</ref><ref>[http://ipress.rtl.hr/istra/za-dan-pobjede-i-oluju-mimohod-branitelja-u-puli-39364.html iPress] Za Dan pobjede i Oluju mimohod branitelja u Puli , 5. kolovoza 2015.</ref><ref>[https://hr-hr.facebook.com/pula.hr/photos/a.10150193098099456.329494.47309199455/10151768874929456/ Facebook - Pula] Održava se Prvi mimohod hrvatskih branitelja, 1. kolovoza 2013.</ref><ref>[http://narod.hr/hrvatska/mimohod-branitelja-istarske-zupanije-u-puli Narod.hr] dg: Proslave diljem Hrvatske - Mimohod branitelja Istarske županije u Puli, 5. kolovoza 2015.</ref><ref>[http://www.istarski.hr/node/19421 Istarski.hr] Više od tisuću sudionika na mimohodu ponosa i slave u Puli, 5. kolovoza 2015.</ref>

==Zemljopisni položaj ==
{{klimatogram|Pulu
|0.8|9.5|78
|1.5|10.6|64
|3.3|13.3|65
|5.5|15.7|70
|10.0|20.8|56
|14.3|25.0|53
|16.5|27.5|48
|16.2|27.4|75
|13.6|24.1|85
|9.5|19.0|80
|4.6|13.8|112
|1.8|10.7|85
|float=left
|izvor=Worldclimate.com<ref name="worldclimate.com">[http://www.worldclimate.com/cgi-bin/grid.pl?gr=N44E013 Worldclimate.com] {{eng oznaka}}</ref>
}}
Pula se nalazi na 44° 52' sjeverne [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]] i 13° 51' istočne [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]], na prosječnoj nadmorskoj visini od oko 30 m.

Grad na jugozapadnom kraju istarskog poluotoka, razvio se podno i na sedam brežuljaka (Monte Zaro, Monte Serpente, Monte Ghiro, Monte Magno, Monte Paradiso, Monte Rizzi i Monte Vidal), na unutrašnjem dijelu prostranoga zaljeva i prirodno dobro zaštićene luke (dubine do 38 m) koja je otvorena prema sjeverozapadu s dva prilaza, neposredno s mora i kroz [[Fažanski kanal]].

Današnja površina Grada Pule iznosi 5165 ha, od čega 4150 ha na kopnu i 1015 ha na moru, a omeđena je sa sjevera otocima [[Sv. Jerolim (otok)|Sv. Jerolimom]] i [[Kozada|Kozadom]], gradskim naseljima [[Štinjan]], [[Veli Vrh]] i [[Šijanska šuma|Šijanskom šumom]]; s istoka područjima [[Monteserpo]], [[Valmade]], [[Busoler]] i [[Valdebek]]; s juga Starom Plinarom, marinom Veruda i otokom [[Veruda (otok)|Veruda]]; te sa zapada [[Verudela|Verudelom]], [[Lungomare, Pula|Lungomareom]] i [[Musil]]om.

==Klima==
U Puli prevladava [[umjereno topla vlažna klima]] Cfa, blagih zima i toplih ljeta s prosječnom [[insolacija|insolacijom]] 2316 sati godišnje ili 6,3 sata dnevno, uz prosječnu godišnju temperaturu zraka od 13,2&nbsp;°C (od prosječnih 6,1&nbsp;°C u veljači do 26,4&nbsp;°C u srpnju i kolovozu) i temperaturnom oscilacijom mora od 7 do 26&nbsp;°C.

Uz prevladavajući oblik klime (Cfa), klima Pule pokazuje i malen utjecaj Sredozemne klime koja prevladava južnije u priobalju Središnje Dalmacije i u Južnoj Dalmaciji te zbog toga biljni pokrov pokazuje mješavinu [[submediteran]]skih (hrast medunac,bijeli grab,crni jasen.itd...) i [[eumediteran]]skih (hrast crnika,...) obilježja. Mala područja crnog i alepskog bora nastala su utjecajem čovjeka: pošumljavanjem. 
{{Infobox vrijeme
|mjesto akuzativ=Pulu
|Sij_sr_maks=9.5
|Velj_sr_maks=10.6
|Ožu_sr_maks=13.3
|Tra_sr_maks=15.7
|Svi_sr_maks=20.8
|Lip_sr_maks=25.0
|Srp_sr_maks=27.5
|Kol_sr_maks=27.4
|Ruj_sr_maks=24.1
|Lis_sr_maks=19.0
|Stu_sr_maks=13.8
|Pro_sr_maks=10.7
|God_sr_maks=18.1

|Sij_sr=5.6
|Velj_sr=5.5
|Ožu_sr=8.3
|Tra_sr=11.7
|Svi_sr=15.9
|Lip_sr=19.9
|Srp_sr=22.7
|Kol_sr=22.7
|Ruj_sr=19.4
|Lis_sr=15.1
|Stu_sr=10.0
|Pro_sr=7.2
|God_sr=13.7

|Sij_sr_min=0.8
|Velj_sr_min=1.5
|Ožu_sr_min=3.3
|Tra_sr_min=5.5
|Svi_sr_min=10.0
|Lip_sr_min=14.3
|Srp_sr_min=16.5
|Kol_sr_min=16.2
|Ruj_sr_min=13.6
|Lis_sr_min=9.5
|Stu_sr_min=4.6
|Pro_sr_min=1.8
|God_sr_min=8.1

|Sij_obo=78.2
|Velj_obo=64.4
|Ožu_obo=64.5
|Tra_obo=70.1
|Svi_obo=55.8
|Lip_obo=53.0
|Srp_obo=48.1
|Kol_obo=75.3
|Ruj_obo=85.3
|Lis_obo=79.5
|Stu_obo=111.8
|Pro_obo=84.5
|God_obo=871.0
|Izvor=Worldclimate.com<ref name="worldclimate.com"/>, podatci za razdoblje 1952. – 1991.
}}

==Stanovništvo i etnički sastav==

=== Popis [[2011.]] ===

Pula je najveći grad [[Istarska županija|Istarske županije]]. U samom gradu je prema popisu iz 2011. godine živjelo 57.460 stanovnika, što ga svrstava na sedmo mjesto gradova po broju stanovnika u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup18.html|title=Popis stanovništva iz 2011.|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=3. rujna 2019.}}</ref>

Gustoća naseljenosti Grada Pule prema popisu iz 2001. godine iznosi 1093,27 stanovnika/km² te je peti grad po gustoći stanovništva u Hrvatskoj.

Stopa [[natalitet]]a je 7,39 ‰ a mortaliteta 13,05 ‰ (2017. rođeno je 417 a umrlo 736 osoba), odnosno prirodni prirast je -5,66 ‰ uz vitalni indeks 56,7. Od ukupnog stanovništva, 27.550 ili 47,94 % je muškaraca, a 29.910 ili 52,05 % žena.

* [[Hrvati]] 40.302 ( 70,14 % )
* Regionalna pripadnost 4.152 ( 7.23% )
* [[Srbi]] 3.454 ( 6,01 % )
* [[Talijani]] 2.545 ( 4,43 % )                  
* [[Bošnjaci]] 2.011 ( 3,5 % )                  
* [[Albanci]] 605 ( 1,05 % )
* [[Slovenci]] 549 ( 0.96 % ) 
* Neopredijeljeni 1.258 ( 2,19 % )

===Popis [[1991.]]===
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Pula}}

==Ekonomija==
[[Datoteka:Pula Uljanik (4).jpg|mini|desno|300px|Nekadašnje brodogradilište na poluotoku Uljaniku ]]
Glavne industrijske grane obuhvaćaju: brodogradnju, prehrambenu industriju, industriju proizvodnje cementa, proizvodnja turizma.  

Velika poduzeća smještena u Puli su: 

* Tehnomont d.d. - (brodogradnja) 

*  Calucem d.d. - (proizvodnja cementa) 

* Schott Boral d.d. - (proizvodnja stakla) 

* Brionka d.d. - (prehrambena industrija) 

* Arenaturist d.d. - (turizam) 

* Uniline d.d. - (turizam)

==Administrativna podjela==

Na području Grada Pule osnovano je 16 mjesnih odbora kao oblika neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Svi su mjesni odbori dužni uvažavati interes Grada Pule u cjelini. Mjesni odbor osniva se za dio Grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja).

Mjesni odbori Grada Pule jesu:

{|  border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; float: left;"
|-
! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Mjesni odbor
! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Područje
! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Površina ([[kvadratni metar|m²]])
! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Stanovništvo (2001)
! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Gustoća naseljenosti (st./km²)
|-
| '''[[Povijest Pule|Stari Grad]]''' || gradske četvrti Grad, [[Sveti Martin, Pula|Sveti Martin]], [[Slavoluk Sergijevaca|Portarata]] i [[Arsenal u Puli|Arsenal]] || 1.803.570 || 4.803 || 2663,1
|-
| '''[[Kaštanjer]]''' || gradska četvrt Kaštanjer || 688.533 || 5.166 || 7502,9
|-
| '''[[Monte Zaro]]''' || gradska četvrt Monte Zaro || 323.720 || 3.502 || 10818,0
|-
| '''[[Sv. Polikarp, Pula|Sv. Polikarp]] - [[Sisplac]]''' || gradske četvrti Sveti Polikarp, [[Mornarička bolnica u Puli|Mornarička bolnica]] i Sisplac || 794.822 || 7.776 || 9783,3
|-
| '''[[Veruda]]''' || gradske četvrti Veruda, [[Valsaline]] i gradski turistički predjeli [[Monsival]], [[Saccorgiana]] i [[Verudella]] || 1.807.715 || 5.698 || 3152,0
|-
| '''[[Stoja]]''' || gradske četvrti [[Musil]], [[Vergarola]], [[Sveti Petar, Pula|Sveti Petar]], [[Barake, Pula|Barake]], [[Valkane]] i gradski turistički predjeli [[Valovine]] i Stoja || 2.955.950 || 1.622 || 548,7
|-
| '''[[Nova Veruda]]''' || gradske četvrti [[Vidikovac, Pula|Vidikovac]] i gradski turistički predjeli [[Marina Veruda]], [[Ribarska koliba, Pula|Fischerhutte]] i [[Bunarina]] || 1.369.152 || 2.748 || 2007,1
|-
| '''[[Šijana]]''' || gradske četvrti Šijana, [[Monteghiro]] i prigradska naselja [[Valica-Ilirija]], [[Vidrijan]] i [[Vernal]] || 3.421.918 || 6.897 || 2015,5
|-
| '''[[Štinjan]]''' || prigradska naselja Štinjan, prigradski turistički predjeli [[Puntakristo]], [[Puntižela]], [[Valdežunac]] i [[Monumenti|Camulimenti]] i otoci [[Sv. Jerolim (otok)|Sv. Jerolim]], [[Kozada]], [[Sveta Katarina (Pulski zaljev)|Sv. Katarina]] || 6.055.036 || 1.366 || 225,6
|-
| '''[[Veli Vrh]]''' || prigradska naselja Veli Vrh, [[Paganor]], [[Karšiole]] i prigradski turistički predio [[Vallelunga]] || 3.596.220 || 2.944 || 818,6
|-
| '''[[Busoler]]''' || prigradska naselja Busoler, [[Škatari]], [[Šikići]], [[Valmade]], [[Monteserpo]]-[[Komunal]], [[Kaiserwald]] i [[Valtursko polje]] || 11.070.417 || 2.376 || 214,6
|-
| '''[[Valdebek]]''' || prigradska naselja Valdebek i [[Dolinka]] || 4.715.057 || 2.226 || 472,1
|-
| '''[[Amfiteatar u Puli|Arena]]''' || gradske četvrti Arena, Croatia i Kolodvor || 467.687 || 4.971 || 10628,9
|-
| '''[[Vidikovac, Pula|Vidikovac]]''' || gradske četvrti [[Monte-rizzi]] i [[Drenovica]] || 1.098.976 || 5.883 || 5353,2
|-
| '''[[Gregovica]]''' || gradske četvrti [[Pragrande]], [[Sveti Mihovil, Pula|Sveti Mihovil]], [[Opća bolnica Pula|Bolnica]] i Gregovica || 1.408.490 || 2.680 || 1902,7
|-
| '''[[Monvidal]]''' || gradske četvrti Monvidal || 349.259 || 2.044 || 5852,4
|-
<!--|  || UKUPNO || 41.926.522 || 62.702 || 1495,5-->
! style="background: #efefef; border-top: 2px solid gray;" |  
! style="background: #efefef; border-top: 2px solid gray;" | UKUPNO 
! style="background: #efefef; border-top: 2px solid gray;" | 41.926.522
! style="background: #efefef; border-top: 2px solid gray;" | 62.702
! style="background: #efefef; border-top: 2px solid gray;" | 1495,5
|-
|}
{{clear}}

==Promet==
[[Zračna luka Pula]] smještena sjeveroistočno od Pule služi kao domaće i međunarodno odredište, koje ponovno postaje jako prometno središte. Prije [[1990.]] godine pulska je zračna luka imala više od 700.000 putnika godišnje. Obližnje međunarodne zračne luke jesu [[Trst]], [[Rijeka]], [[Ljubljana]] i [[Zagreb]].

[[Željeznica|Željeznički promet]] je danas u Puli slabo razvijen, izuzev županijskog željezničkog prijevoza kojim se u Pulu i obrnuto iz velikog dijela Istre svakodnevno vozi priličan broj putnika (Pula-[[Lupoglav]]). Razlog tomu je činjenica da Pula nije izravno povezana s ostatkom hrvatskog sustava željeznica, već se u druge dijelove [[Hrvatska|Hrvatske]] mora putovati preko [[Slovenija|Slovenije]]. Planovi za izgradnju tunela koji trenutno predstavlja 'kariku koja nedostaje' između istarskih željeznica i Rijeke postojali su mnogo godina, ali unatoč nekoliko puta započetim radovima nisu nikad završeni do kraja.

Istočnim krakom [[Istarski ipsilon|Istarskog ipsilona]] Pula je spojena na mrežu hrvatskih autocesta, a zapadnim krakom iste poluautoceste izravno je spojena sa slovenskim autocestama, dakle, čitavim sustavom autocesta [[EU|EU-a]]. U tijeku je širenje Istarskog ipsilona u puni profil autoceste.

Pula je autobusima povezana velikim brojem mjesnih, domaćih i  međunarodnih linija koje kreću s glavnog autobusnog kolodvora u samome gradu.  Javni gradski prijevoz održava Pulapromet, svakim danom od 05:00 do 23:00 sata, na 11 gradskih i 12 prigradskih linija.

Putnički pomorski promet također povezuje grad s obližnjim otocima, ali i s [[Lošinj]]om, [[Zadar|Zadrom]], te [[Venecija|Venecijom]] u [[Italija|Italiji]].

Pula je imala [[Tramvajski promet u Puli|električni tramvajski sustav]] na početku [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Izgrađen je [[1904.]] kao dio pulskog gospodarskog uzlaza tijekom austrougarske uprave. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], tijekom fašističke uprave, potreba za tramvajskim prijevozom je opala, pa je tramvaj konačno ukinut [[1934.]] godine.

Obrazovanje

U Puli postoji 13 osnovnih škola, 12 srednjih, a to su:
1 Tehnička škola Pula 
2 Strukovna škola Pula
3 Ekonomska škola Pula 
4 Trgovačka škola Pula
5 Medicinska škola Pula
6 Gimnazija Pula
7 Glazbena škola "Ivana Matetića Rovinjgoa" Pula

8 Škola za umjetnost i dizajn Pula
9 Obrtnička škola Pula
10 Informatička škola Pula 
11 Ugostiteljska škola Pula 
12 Talijanska srednja škola Pula

A velike škole u Puli su:
Visoka Učiteljska škola Pula
Viša trenerska škola Pula 
Visoka teološka škola u Puli

Fakulteti:
Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"
Pedagoški fakultet Pula
Teološki fakultet Pula
Informatički fakultet Pula
Trenerski fakultet Pula
Tehnički fakultet Pula 
Medicinski fakultet Pula
Strukovni fakultet Pula

==Kultura==
Kao rezultat svoje bogate političke povijesti, Pula je grad s kulturnom mješavinom ljudi i jezika sa [[Sredozemlje|Sredozemlja]] i [[srednja Europa|srednje Europe]], iz antike i suvremenosti. Pulska [[arhitektura]] odražava te povijesne slojeve. Stanovnici su obično vični stranim jezicima, posebice [[talijanski jezik|talijanskom]], a često i [[njemački jezik|njemačkom]] i [[engleski jezik|engleskom]]. Od [[30. listopada]] [[1904.]] do ožujka [[1905.]] [[Irci|irski]] [[pisac]] [[James Joyce]] podučavao je engleski jezik u školi Berlitz; njegovi studenti uglavnom su bili [[Austro-ugarska ratna mornarica|austrougarski mornarički časnici]] koji su bili stacionirani u mornaričkom brodogradilištu. Za vrijeme svog boravka u Puli organizirao je mjesno tiskanje svojega djela ''The Holy Office'', satiri o [[William Butler Yeats|Williamu Butleru Yeatsu]] i [[George Russell|Georgeu Russellu]]. U isto vrijeme na [[Brijuni|Brijunskim otocima]] radio je [[liječnik]] i [[mikrobiolog]] [[Robert Koch]].

Pri [[Gradska knjižnica i čitaonica Pula|puljskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici]] [[Središnja knjižnica Talijana u Republici Hrvatskoj|Središnja knjižnica]] [[Talijani u Hrvatskoj|Talijana u Hrvatskoj]].<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=200 Ministarstvo kulture RH] Središnje knjižnice nacionalnih manjina</ref> (Servizio bibliotecario centrale per la Comunita' nazionale italiana in Croazia)

===Mediji===

Danas se u Puli nalazi uredništvo dnevnih novina [[Glas Istre|Glasa Istre]].

Od 2. polovice 19. st. do raspada Austro-Ugarske 1918. je u Puli bila bogata nakladnička djelatnost austrougarske Mornarice i civilnih nakladnika na njemačkom jeziku. Ista je bila značajna i za hrvatsko novinstvo, jer su te tiskovine radili i hrvatski nakladnici i tiskari, a Hrvati su bili i među autorima i/ili prevoditeljima članaka.<ref>[http://eprints.rclis.org/archive/00007099/ E-LIS - Nakladništvo na njemačkom jeziku u Puli od druge polovice 19_ stoljeća do 1918_ godine]</ref>

===Ostale kulturne lokacije i događaji===

U Puli trenutno postoje dva muzeja, [[Arheološki muzej Istre]] i [[Povijesni muzej Istre]]. Ostali muzejski postavi mogu se pronaći u [[Amfiteatar u Puli|Amfiteataru]], [[Augustov hram|Augustovom hramu]] i [[Nezakcij]]u. U planu je otvaranje i četiri nova muzeja, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Istre, Muzeja tiskarstva, Pomorskog muzeja, te Muzeja Antuna Motike.

Grad ima i dvije knjižnice, "Sveučilišnu knjižnicu u Puli" u sastavu Sveučilišta Jurja Dobrile, te "[[Gradska knjižnica i čitaonica Pula|Gradsku knjižnicu i čitaonicu]]" koju čine Središnja knjižnica i ogranci: Knjižnica Veruda, Knjižnica Vodnjan, Knjižnica Žminj, Dječja knjižnica. Također, tradicionalno se održava godišnji [[Sa(n)jam knjige u Istri|Sa(n)jam knjige]].<br>
Grad ima '''Zavičajnu knjižaru Histria Croatica Petit'''{{pojasniti|Ako je knjižara javna, onda podatak može stati.}} otvorenu 29. ožujka 2012., a koja ima knjišku građu u svezi s povijesnom i kulturnom baštinom, ili pak književno stvaralaštvo hrvatskih i istarskih književnih autora, na hrvatskom i stranim jezicima.<ref>[http://kulturistra.hr/lang/hr/2012/03/otvorena-zavicajna-knjizara-histria-croatica-petit-u-puli/ Portal za kulturu Istarske županije] Otvorena zavičajna knjižara Histria Croatica “Petit” u Puli</ref>

Najvažnija kazališna ustanova je "[[Istarsko narodno kazalište|Istarsko narodno kazalište (INK) - Gradsko kazalište Pula]]". Od ostalih kazališta postoje "MILK - Malo istarsko lutkarsko kazalište" i "Kazalište Dr. Inat".

Iako je kroz povijest imala brojne kinematografe koje su posjećivali brojni građani, danas djeluje samo jedno kino, "Kino Valli", koje je, nakon preuređenja, otvoreno uoči 55. [[Festival igranog filma u Puli|pulskog filmskog festivala]] u lipnju 2008. Uz ovo kino postoji i "Kinoteka INK-a" i sezonski otvoreno "Ljetno kino na [[Mletačka utvrda u Puli|Kaštelu]]".

Na području grada djeluju 4 kulturno-umjetnička društva koja njeguju tradicionalne istarske običaje, ali jednako tako i prezentiraju suvremena glazbena djela. Kulturno-umjetnička društva su [[OKUD Istra]], "KUD Matko Brajša Rašan", "[[KUD Uljanik]]" i "KUD Lino Mariani". U gradu još, kao samostalna udruga djeluju [[Mažoretkinje Grada Pule|pulske mažoretkinje]], [[Puhački orkestar Grada Pule|puhački orkestar]], te [[zbor Zaro]].

Autonomna kulturna proizvodnja i organiziranje civilnog društva događaju se prvenstveno u društvenom centru [[Kulturni centar Karlo Rojc|Karlo Rojc]], bivšoj vojarni u kojoj danas djeluje preko stotinu registriranih udruga, organizacija i inicijativa, mnoštvo sastava te kreativnih pojedinaca/ki.

Glazbena scena je prepuna raznih stilova, od poznatih grupa poput [[Atomsko sklonište|Atomskog skloništa]], [[KUD Idijoti|KUD Idijota]], [[Nola (sastav)|Nole]], [[Popeye (sastav)|Popeyea]] pa sve do underground kulture. Od brojnih klubova najpoznatiji je [[Klub Uljanik]].<!-- ne smijemo upadati u šeme od reklama --> Također, od 2004. se u Puli održava poznati međunarodni glazbeni festival [[Viva la Pola!]], glazbeno-edukativna manifestacija [[Anti-fa fest]] i festival [[Monteparadiso]].

==Arhitektura i znamenitosti==
[[Datoteka:Templo de Augusto, Pula, Croacia, 2017-04-17, DD 71-73 HDR.jpg|mini|desno|[[Augustov hram|Hram Rome i Augusta]].]]
Grad je najpoznatiji po svojim sačuvanim antičkim rimskim građevinama od kojih je najpoznatiji [[amfiteatar]] iz [[1. stoljeće|prvog stoljeća]], šesti po veličini u svijetu, popularno zvan '''[[Amfiteatar u Puli|Arena]]'''. Njegova gradnja započela je u vrijeme vladavine cara Augusta, dograđen za Klaudija, dok konačan oblik dobiva za cara Vespazijana. Jedan je od najbolje sačuvanih amfiteatara iz antike te se i danas koristi tijekom ljetnih [[Festival igranog filma u Puli|filmskih festivala]] i raznih kulturnih priredbi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] za vrijeme [[Italija|talijanske]] [[fašizam|fašističke]] uprave javili su se pokušaji rastavljanja i prijenosa amfiteatra na talijansko kopno, no ideja je ubrzo napuštena zbog visoke cijene izvedbe.

Druge dvije značajne i dobro očuvane antičke rimske građevine su [[trijumfalni luk]], '''[[Slavoluk Sergijevaca]]''' iz [[1. stoljeće|1. stoljeća]] i '''[[Augustov hram|Hram Rome i Augusta]]''', također iz [[1. stoljeće|1. stoljeća]], koji je sagrađen na [[forum]]u za vrijeme vladavine rimskog cara [[August]].

'''[[Dvojna vrata]]''' (''Porta Gemina'') jedna su od nekoliko vratiju preostalih nakon rušenja gradskih zidina na početku [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Potječu iz sredine [[2. stoljeće|2. stoljeća]], a nastala su na mjestu starijih vrata. Sastoje se od dva luka, stupova, ravnog [[arhitrav]]a i dekoriranog [[friz]]a. U blizini se mogu pronaći ostaci starih gradskih zidina.

'''[[Herkulova vrata]]''' su najstariji sačuvani spomenik rimske arhitekture u Puli, izgrađena sredinom [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeća pr. Kr.]] Na zaglavnom kamenu isklesana je glava [[Herkul (mitologija)|Herkul]]a, zaštitnika antičkog grada Pole, i njegova toljaga. Oštećeni natpis, u blizini toljage, sadrži imena [[Lucije Kalpurnije Pizon Cezonin|Lucija Kalpurnija Pisona]] i [[Gaj Kasije Longin|Gaja Kasija Longina]] kojima je [[Rimski Senat]] povjerio osnivanje rimske kolonije Pole. Stoga se može zaključiti da je Pula osnovana između [[47. pr. Kr.|47]]. i [[44. pr. Kr.]]

Augustinski '''[[Pulski forum|Forum]]''' sagrađen je u [[1. stoljeće|1. stoljeću]] blizu mora. Tijekom rimskog razdoblja okruživali su ga hramovi [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]]a, [[Junona|Junone]] i [[Minerva|Minerve]]. Na forumu su se po svoj vjerojatnosti održavale gladijatorske borbe prije nego li se izgradio rimski amfiteatar izvan obrambenih zidina rimske Pule. Ovaj rimski trgovački i administrativni centar grada ostao je glavni trgom klasične i srednjovjekovne Pule. Administrativni i legislativni centar grada i danas je smješten na tom dijelu. Hram Rome i Augusta ostao je očuvan do danas. Dio stražnjeg zida Junoninog hrama ugrađen je u [[Komunalna palača u Puli|Komunalnu palaču]] u [[13. stoljeće|13. stoljeću]].

Dva rimska kazališta oduprla su se povijesnim pustošenjima. '''[[Malo rimsko kazalište u Puli|Malo rimsko kazalište]]''' promjera oko 50 m potječe iz [[2. stoljeće|2. stoljeća]], dok su od '''[[Veliko rimsko kazalište u Puli|Velikog rimskog kazališta]]''' promjera 100 m iz [[1. stoljeće|1. stoljeća]] ostale samo ruševine na južnom rubu grada.

Stare gradske četvrti s uskim ulicama uz koje se nalaze [[srednji vijek|srednjovjekovne]] i [[renesansa|renesansne]] zgrade, popločene su još uvijek antičkim rimskim pločama.

Bizantinska '''[[kapelica sv. Marije Formose u Puli|kapelica sv. Marije Formose]]''', ostatak istoimene ranokršćanske bazilike koja je činila dio sklopa Benediktinske opatije, podignuta je u drugoj polovici [[6. stoljeće|6. st]]. u obliku grčkog križa nalik crkvama u [[Ravenna|Ravenni]]. Sagrađena je zahvaljujući ravenskom nadbiskupu Maksimijanu, porijeklom iz Istre. Trobrodna bazilika imala je dvije bočne kapele uz svetište, od kojih je južna sačuvana do danas, a sjeverna je dobrim dijelom ugrađena u susjedne stambene zgrade. Dekoracije nalikuju onima iz [[Mauzolej Gale Placidije|Mauzoleja Gale Placidije]] u Ravenni. Nadvratni zid sadrži bizantinsku klesanu kamenu ploču. Zidne slike iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] mogle bi biti restauracije ranokršćanskih slika. Kada su Mlečani opustošili Pulu [[1605.]], odnijeli su mnoge dragocjenosti iz kapelice u Veneciju, uključujući četiri stupa orijentalnog alabastera koji stoje iza visokog oltara [[Bazilika sv. Marka|Bazilike sv. Marka]].

[[Datoteka:Franjevačka sveta obitelj u Puli.jpg|mini|lijevo|[[samostan i crkva sv. Franje u Puli|Crkva sv. Franje u Puli]].]]
'''[[Samostan i crkva sv. Franje u Puli|Samostan i crkva sv. Franje]]''' potječu s kraja [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. Sagrađeni su [[1314.]] u kasnom [[romanika|romaničkom]] stilu s gotičkim dodacima poput [[rozeta (arhitektura)|rozete]]. [[Brod (arhitektura)|Jednobrodna]] crkva sadrži tri [[apsida|apside]]. Neobično obilježje ove crkve je dvostruka [[propovjedaonica]] kojoj jedan kraj strši izvan glavnog dijela zgrade prema ulici. Drveni [[poliptih]] iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] kojega je izradio emilijanski umjetnik krasi oltar. Zapadni portal urešen je motivima školjki i [[rozeta (arhitektura)|rozetom]]. Pridruženi samostan potječe iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Klaustar prikazuje antičke rimske rukotvorine.

'''[[Katedrala u Puli|Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije]]''' sagrađena je u [[6. stoljeće|6. stoljeću]], kada Pula postaje sjedište [[Pulska biskupija|biskupije]], nad ostacima izvornog mjesta na kojem su se kršćani okupljali i molili tijekom rimskih vremena. Zid na začelju katedrale ostatak je prve trobrodne baziliike iz V. st. Proširena je u [[10. stoljeće|10. stoljeću]]. Nakon što su je Đenovljani razorili, a Mlečani opustošili, gotovo u potpunosti je obnovljena u [[15. stoljeće|15. stoljeću]]. Današnju formu dobila je u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] kada joj je dodana kasno renesansna fasada. Crkva i danas sadrži nekoliko romaničkih i bizantskih obilježja poput dijelova zidova (datiranih u [[4. stoljeće]]), nekoliko izvornih [[kapitel]]a i gornjih prozora glavnog broda. U području oltara i u sobi okrenutoj na jug još se uvijek mogu vidjeti fragmenti podnog mozaika iz [[5. stoljeće|5]]. i [[6. stoljeće|6. stoljeća]] s natpisima štovatelja koji su platili mozaike. Prozori pobočnih lađa rekonstruirani su u gotičkom stilu nakon požara [[1242.]] godine. Zvonik ispred crkve građen je između [[1671.]] i [[1707.]] kamenom od amfiteatra. Ispred crkve stajala je i krstionica iz [[5. stoljeće|5. stoljeća]] koja je srušena [[1885.]] godine.

'''[[Pravoslavna crkva sv. Nikole u Puli|Pravoslavna crkva sv. Nikole]]''' s poligonalnom apsidom ravenskog stila, izvorno potječe iz [[6. stoljeće|6. stoljeća]], ali je djelomično nadograđena u [[10. stoljeće|10. stoljeću]]. [[1583.]] godine namijenjena je pravoslavnoj zajednici u Puli, uglavnom izbjeglicama s [[Cipar|Cipra]] i [[Nauplion]]a. Crkva posjeduje nekoliko ikona iz [[15. stoljeće|15]]. i [[16. stoljeće|16. stoljeća]] i [[ikonostas]] kojeg je izradio grčki umjetnik [[Tomios Batos]] u [[18. stoljeće|18. stoljeću]].

'''[[Mletačka utvrda u Puli|Kaštel]]''' zvjezdolikog oblika s četiri [[bastion]]a smješten je na vrhu središnjeg brežuljka starog grada. Sagradili su ga Mleci nad ostacima rimskog [[Kapitolij]]a u [[14. stoljeće|14. stoljeću]] prema planovima francuskog vojnog arhitekta [[Antoine de Ville|Antoinea de Villea]]. Od 1961. u njemu se nalazi [[Povijesni muzej Istre]]. U blizini, na jugoistočnim padinama, mogu se vidjeti ostaci kazališta iz [[2. stoljeće|2. stoljeća]].

'''[[Arheološki muzej Istre]]''' nalazi se u parku na razini nižoj od rimskog kazališta, a blizu Dvojnih vratiju. Muzejsku zbirku je pokrenuo maršal [[Auguste Marmont|Marmont]] u kolovozu [[1802.]] kada je prikupio nekoliko kamenih spomenika iz hrama Rome i Augusta. Današnji muzej otvoren je [[1949.]] godine i sadrži bogatstva sakupljena u Puli i okolici od prapovijesti do [[srednji vijek|srednjeg vijeka]].

'''[[Samostan i crkva sv. Antuna u Puli|Samostan i crkva sv. Antuna]]''' je jedan od sakralnih spomenika grada Pule. Zvonik crkve sv. Antuna s visinom od 45 m najviša je građevina u Puli.

'''[[Pulske fortifikacije]]''' predstavljaju niz od dvadesetak tvrđava oko grada, građenih za potrebe austrijske vojske u 19. stoljeću, kada je Pula bila glavna ratna luka [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]].

U blizini Pule raste jedina šuma [[hrast plutnjak|hrasta plutnjaka]] u Hrvatskoj. Nastala je prije 200 godina, a zasadili su je hrvatski pomorci.

[[Datoteka:Visualia-Arena-rekord2015.jpg|mini|300px|Arena - "Light Postcard"]]

U sklopu festivala moderne tehnologije 3D video mappinga i dizajna rasvjete "Visualia" u Areni je srušen [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessov rekord]] u kategoriji fotografije najvećeg broja ljudi u formaciji svjetlosnog znaka "Light Postcard".

==Turizam==

Prirodna ljepota pulske okolice i tirkizno plavoga [[Jadransko more|Jadranskoga mora]] učinili su grad međunarodno popularnim ljetnim odmorišnim odredištem. Obližnji biser je [[nacionalni park]] [[Brijuni]] kojeg su posjetili mnogi svjetski vođe dok je još bio ljetna rezidencija vremešnog državnika [[Josip Broz Tito|Josipa Broza]]. [[rimska vila|Rimske vile]] i hramovi još uvijek leže zakopani među obradivim poljima i duž obale nekoliko okolnih ribarskih i poljodjelskih naselja.

Obalne vode nude plaže, ribarenje, ronjenje do olupina antičkih rimskih [[galija (brod)|galija]] i ratnih brodova iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], te plovidba u netaknute špilje i velike i male otoke. Od [[Pulske plaže|pulskih plaža]] najpoznatije su Gortanova Uvala na [[Lungomare, Pula|Lungomareu]], Ambrela i Havajsko na [[Verudela|Verudeli]], te Pješčana Uvala i [[Valkane]].

Pula je završna točka biciklističke rute [[EuroVelo]] 9 koja ide od [[Gdanjsk]]a na [[Baltičko more|Baltičkome moru]] kroz [[Poljska|Poljsku]], [[Češka|Češku]], [[Austrija|Austriju]], [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]].

Na obližnjim [[more|morskim]] obalama mogu se vidjeti otisci [[dinosaur]]a od kojih su zasigurno važni pronalasci napravljeni na neotkrivenom mjestu pored [[Bale|Bala]].

==Šport==

U Puli djeluje brojni športski klubovi i organizacije. Nogometni klubovi na području Pule su "[[NK Istra]]", "[[NK Istra 1961]]", [[NK Uljanik Pula (2003.)|"NK Uljanik"]], "[[NK Pula ICI]]", "[[NK Veli Vrh]]" i "[[NK Štinjan]]".

U okviru tvornice stakla Boris Kidrić od kasnih šezdesetih sve do prve polovine osamdesetih godina djelovao je "[[NK Staklar Pula|NK Staklar]]" i "[[NK Šijana]]".<ref>[http://www.regionalexpress.hr/site/more/legenda-o-nk-staklar Regional Express] (REX): Legenda o NK Staklar, 28. travnja 2009.</ref> 
U Puli su još bili djelovali nogometni klubovi [[Veloce Club Polese|"Polese"]], "[[Club Iris]]", [[Olimpia Football Club Pula|"Olimpija"]], [[Associazione Sportiva Edera Pula|"Edera"]], [[Gruppo Sportivo Fascio Giovanni Grion Pola|"Grion"]], [[Hrvatski nogometni klub Čitaonica Pula|"Čitovnica"]], [[Unione Sportiva Operaia Pula|"USO"]], [[NK Proleter Pula|"Proleter"]], "[[Associazione Partigiani Giuliani Pula|APG]]",<ref name="Prikaz">[https://hrcak.srce.hr/file/160626 Histria 2/2012] Igor Jovanović: Ocjene, prikazi, izvješća. Anton Percan: Nogomet u Puli, str. 326-330 (pristupljeno 25. veljače 2018.)</ref> [[Sempre Amici Terdi Aurelio|SATA]]. Najstariji sudionik puljske nogometne i športske povijest bio je [[Tulio Pericin]].<ref>[http://www.regionalexpress.hr/site/more/preminuo-je-tulio-pericin-1924.-2017 Regional Express] rex/Anton Percan: ''Preminuo je Tulio Pericin (1924.-2017.)'', 1. prosinca 2017. (pristupljeno 25. veljače 2018.)</ref>

Krajem godine u [[Dom sportova „Mate Parlov”|Domu sportova „Mate Parlov”]] tradicionalno se održava poznati malonogometni turnir [[Moja ulica, moja ekipa]]. Tradiciju boćanja održavaju klubovi "[[boćarski klub Olimpija (Pula)|Olimpija]]" i "[[boćarski klub Uljanik|Uljanik]]". Borilačke vještine promiču hrvački klub "[[hrvački klub Istarski borac|Istarski borac]]", [[Boksački klub Pula|boksački klub "Pula"]] - ''jedini klub iz Hrvatske koji je osvojio boksačko prvenstvo Jugoslavije''  i Karate & kickboxing klub "Lav" Pula.

Pula kao primorski grad sadrži brojne klubove vezane uz vodene športove: vaterpolski klubovi "[[vaterpolski klub UPAS Jadrograd|UPAS Jadrograd]]" i "[[vaterpolski klub Pula|Pula]]", veslački klub "Istra", jedriličarski klubovi "Uljanik" i "Vega", te plivački klubovi "Pula" i "Arena".

U gradu još djeluju košarkaški klubovi [[KK Pula 1981|"Pula 1981"]], [[ŽKK Pula|"ŽKK Pula"]], [[KK Istrauni Pula|"Istrauni"]] i [[KK Stoja Pula|"Stoja"]], odbojkaški klubovi "Otp banka" i "Veli Vrh", atletski klub "Istra", muški i ženski rukometni klub "[[Muški rukometni klub Arena|Arena]]", stolnoteniski klubovi "Istra" i "Arena", šahovski klubovi "Pula" i "Uljanik", te [[Udruga za promicanje amaterskog sporta]] (UPAS), kao i drugi športski klubovi.

Od poznatijih športskih objekata, u Puli je [[Dom sportova „Mate Parlov”]], u kojem su se održala europska športska natjecanja.

Trkačka utrka "Dan Uljanika", zamišljena kao posveta početku izgradnje brodogradilišta, neprekidno se održava od 1983. godine.<ref>[http://www.trickeri.org/17-blogs/najava-utrka/914-31-utrka-dan-uljanika 31. utrka Dan Uljanika], trickeri.org</ref>

Održavaju se brojne jedriličarske regate s dugom tradicijom: Dan Uljanika (1994.), Istarska regata (Umag–Pula; 1949.), Pulska regata (1965.), Regata Pesaro – Pula – Pesaro (službenog naziva Sulla Rotta dei Trabaccoli; 1985.), Regata Sv. Nikola (1992.).

Od 1975. godine održava se ''Plivački mini maraton perajama Fratarski otok - Bunarina'', dok se od 1980. održava ''Plivački mini maraton Stoja - Valsaline'' poznat i kao ''Plivački mini maraton grada Pule''.

Šahovski turnir ''Pula Open'' i ''Veslačka regata Pula'' održavaju se od 1987. godine.

Boksački turnir [[Arena Cup (boks)|Arena Cup]], <!--ima i nogometni turnir--> koji se uz prekide održava od 1999. je najstariji i najjači hrvatski amaterski boksački turnir.<ref>[https://www.profightstore.hr/portal/boks/9-medunarodni-boksacki-turnir-arena-cup-u-puli/3254 9. Međunarodni boksački turnir „Arena Cup” u Puli], profightstore.hr, 11. svibnja 2009.</ref><ref>[http://amateur-boxing.strefa.pl/Tournaments/Croatia.html Croatia], amateur-boxing.strefa.pl, {{eng oznaka}}</ref>

Održavale su se [[WTC-ove triatlonske utrke u Hrvatskoj|Ironman utrke za WTC-ov svjetski kup]].

==Obližnji gradovi i naselja==

[[Datoteka:Pula beach (1).JPG|mini|320px|desno|Plaža u uvali Havajsko u Puli.]]
{| style="background:transparent;"
| width="25%" align="left" valign="top" |
* [[Bale]] (''Valle'')
* [[Banjole]] (''Bagnole'')
* [[Barban]] (''Barbana'')
* [[Brijuni]] (''Brioni'')
* [[Fažana]] (''Fasana'')
* [[Galižana]] (''Gallesano'')
* [[Krnica (Marčana)|Krnica]] (''Carnizza'')

| width="25%" align="left" valign="top" |
* [[Ližnjan]] (''Lisignano'')
* [[Loborika]] (''Lavarigo'')
* [[Marčana]] (''Marzana'')
* [[Medulin]] (''Medolino'')
* [[Peroj]] (''Peroi'')
* [[Pomer]] (''Pomer'')
* [[Premantura]] (''Promontore'')

| width="25%" align="left" valign="top" |
* [[Šišan]] (''Sissano'')
* [[Štinjan]] (''Stignano'')
* [[Valtura]] (''Altura'')
* [[Vodnjan]] (''Dignano'')
* [[Vinkuran]] (''Vincural'')
|}

==Važnije kulturne udruge==
* [[Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika]]
* [[Rondo Histriae]], mješoviti pjevački zbor

==Gradovi pobratimi i partnerski gradovi==
===Povelje o bratimljenju===
*{{ZD|A|AUT}} [[Datoteka:Wappen_Graz.svg|15px]] '''[[Graz]]''', [[Austrija]] ''(1972., suradnja od 1961.)''
*{{ZD|N|NJE}} [[Datoteka:Trier Rheinland-Palatinate Germany CoA.svg|15px]] '''[[Trier]]''', [[Njemačka]] ''(1971.)''
*{{ZD|I|ITA}} '''[[Imola]]''', [[Italija]] ''(1972.)''
*{{ZD|I|ITA}} [[Datoteka:CoA Comune di Verona-Stemma.png|15px]] '''[[Verona]]''', [[Italija]] ''(1982.)''
*{{ZD|S|SLO}}  '''[[Kranj]]''', [[Slovenija]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Datoteka:Čabar (grb).gif|15px]] '''[[Čabar]]''', [[Hrvatska]] ''(1974.)''
*{{ZD|H|HRV}} [[Datoteka:Varaždin (grb).gif|15px]] '''[[Varaždin]]''', [[Hrvatska]] ''(1979.)''
*{{ZD|J|JAP}} [[Datoteka:Emblem of Hekinan, Aichi.svg|15px]] '''[[Hekinan]]''', [[Japan]] ''(2007.)''
*{{ZD|F|FRA}} [[Datoteka:Blason ville fr Villefranche-de-Rouergue (Aveyron).svg|15px]] '''[[Villefranche-de-Rouergue]]''', [[Francuska]] ''(6. svibnja 2008., mjesto hrvatskog ustanka, suradnja od 2005.)''
*{{ZD|B|BIH}} [[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo.svg|15px]] '''[[Sarajevo]]''', [[Bosna i Hercegovina]] (2012.)

===Ostali oblici suradnje===
*{{ZD|M|MAĐ}} [[Datoteka:Szeged COA.png|15px]] '''[[Segedin]]''', [[Mađarska]] ''(Pismo namjere o suradnji iz 2003.)''
*{{ZD|M|MAC}} [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Veles_Municipality.png|15px]] '''[[Veles (grad)|Veles]]''', [[Makedonija]] ''(Nacrt sporazuma o prijateljstvu i kulturnoj suradnji iz 2002.)''
*{{ZD|R|RUS}} [[Datoteka:Coat of Arms of Novorossiysk (Krasnodar kray) (2006).png|15px]] '''[[Novorossijsk]]''', [[Rusija]] ''(Protokol o suradnji i bratimljenju iz 1997.)''

===Jake prijateljske veze i stalni kontakti s ostalim gradovima===
*{{ZD|A|AUT}} [[Datoteka:Wien_3_Wappen.svg|15px]] '''[[Beč]]''', [[Austrija]]
*{{ZD|A|AUT}} [[Datoteka:Steiermark_Wappen.svg|15px]] više gradova iz '''[[Štajerska|Štajerske]]''', [[Austrija]]
*{{ZD|M|MAĐ}} [[Datoteka:Pecs, COA.jpg|15px]] '''[[Pečuh]]''', [[Mađarska]]
*{{ZD|Č|ČEH}} [[Datoteka:Brno (znak).svg|15px]] '''[[Brno]]''', [[Češka]]

==Galerija==

<center>
<gallery widths="120" heights="120px" perrow="6" style="border: 5px solid #29733B; box-shadow: 0.1em 0.1em 0.5em rgba(0,0,0,0.75); -moz-box-shadow: 0.1em 0.1em 0.5em rgba(0,0,0,0.75); -webkit-box-shadow: 0.1em 0.1em 0.5em rgba(0,0,0,0.75); border-radius: 0.5em; -moz-border-radius: 0.5em; -webkit-border-radius: 0.5em;">
Slika:Pula panorama (1).JPG|Panorama grada
Slika:Croatia Pula Cathedral BW 2014-10-11 11-20-50.jpg|[[Katedrala u Puli|Katedrala]]
Slika:Porta Gemina, Pula, Croacia, 2017-04-16, DD 56.jpg|[[Dvojna vrata]]
Slika:Arco de los Sergios, Pula, Croacia, 2017-04-16, DD 43.jpg|[[Slavoluk Sergijevaca|Zlatna vrata]]
Slika:Templo de Augusto, Pula, Croacia, 2017-04-16, DD 51.jpg|[[Augustov hram]]
Slika:Fort Bourgignon (3).jpg|[[Fort Bourguignon]]
Slika:Fuerte Kaštel, Pula, Croacia, 2017-04-16, DD 46.jpg|[[Mletačka utvrda u Puli|Kaštel]]
Slika:Pula Uljanik (1).jpg|Nekadašnje brodogradilište "Uljanik" 
Slika:Pula-bs-1702.JPG|[[Valerijin park]]
Slika:Croatia Pula Arch of the Sergii 2014-10-11 12-29-06.jpg|[[Portarata]]
Slika:Pula harbour (4).JPG|[[Grand Hotel Riviera u Puli|Grand Hotel Riviera]]
Slika:Riva walkway, Pula.JPG|[[Pulska riva|Riva]]
</gallery>
</center>

{{Široka slika|Anfiteatro de Pula, Croacia, 2017-04-16, DD 01-06 PAN.jpg|1000px|Panoramski pogled na Arenu}}

==Povezani članci== 
*[[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Pule]]
*[[Dodatak:Popis pulskih gradonačelnika]]
*[[Istra]]
*[[Luka Pula]]

==Više informacija==
* [[Pulska biskupija]]
* [[Porečko-pulska biskupija]]
* [[Mornarička zvjezdarnica u Puli]]
* [[Nagrade i priznanja Grada Pule]]
* [[Agripinina kuća]]

==Bilješke==
{{izvori|2}}

==Literatura==

* Cambi, Nenad.: ''Antika'', Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.
* Durman, Aleksandar.: ''Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.
* ''Pula 3000 Pola: prilozi za povijesnu sintezu: znanstveni skup održan u Puli 10. svibnja 2004. godine u povodu završnice obilježavanja tri tisuće godina grada Pule'', Histria Croatica c.a.s.h., Pula, 2004. 
* Buovac, Marin.: ''Amphitheatres in the Republic of Croatia'', 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2007.

==Vanjske poveznice==
{{commons|Pula}}
*[http://www.pula.hr Službene stranice]
*[http://www.karteGradova.com/pula Interaktivna karta grada Pule]
*[http://www.pula-online.com O Puli neslužbeno & žute stranice]
*[http://www.gradpula.com Vijesti iz Pule]
*[http://www.pulainfo.hr/hr/ Turistička zajednica grada Pule]
*[http://www.ami-pula.hr/ Arheološki muzej Istre]
*[http://www.istrapedia.hr/hrv/736/pula/istra-a-z/ Članak o Puli na Istrapediji, ''www.istrapedia.hr''] (pristupljeno 8. kolovoza 2014.)

{{GiO IŽ}}
{{Pula}}

[[Kategorija:Pula| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Istarskoj županiji]]
[[Kategorija:Paleontološka nalazišta]]
[[Kategorija:Dinosauri u Hrvatskoj]]