Vidi kôd stranice Proračun rashladnika

<!--'''Proračun rashladnika'''-->Svaki [[rashladnik]] koji se nalazi u upotrebi mora biti dimenzioniran prema uređaju kojeg hladi i prema uvjetima kojima će biti izložen. 

Pri pristupanju izračuna rashladnika  prvo moramo izračunati količinu [[toplina|topline]] koja će se odvoditi u njemu. Kako odvedena toplina ovisi o nekoliko čimbenika, nju je teško odrediti bez preciznih podataka. 

Količina topline je umnožak specifične potrošnje [[motor]]a i postotka otpadne topline koja se preda vodi. Kada se izračuna ta vrijednost, može se pristupiti sljedećem izračunu.

Treba znati temperaturu hlađene tekućine na ulazu i izlazu, i iz nje dobiti srednju temperaturu hlađene tekućine. 
Zatim se izmjeri najveća temperatura rashladne vode (ili zraka) i odredi se porast temperature u rashladniku do izlaza. Iz ovih vrijednosti dobivamo također srednju vrijednost. 

Oduzimanjem dviju srednjih vrijednosti dobiti ćemo  
::<math>\Delta t\,</math> – srednju temperaturnu razliku u rashladniku. 

Dimenzioniranje debljine stijenke plašta i stijenke cijevi je jednostavno:

<math>s =  s_0 + b + c\,\!</math> (mm)
:<math>s_0\,</math> – teoretska debljina stijenke
:<math> b \,</math> – dodatak zbog savijanja
:<math> c \,</math>– dodatak na koroziju 

<math>s_0 = \frac{d\times\ p}{20\times\delta_d\times\phi\ +\ p}</math>
:<math> \phi \,</math> – faktor čvrstoće vara ( 0,9 za varene cijevi,1,0 za bešavne cijevi)
:<math> d \,</math> – potrebni promjer cijevi
:<math> P \,</math> – najveći radni tlak

<math>b = \frac{d \times\ s_0}{2,5 R}\,</math>
:<math> R \,</math>– srednji polumjer savijanja cijevi


Koeficijent prijelaza topline sa jednog medija na drugi (m2):

<math>K = \cfrac{1}{\cfrac{1}{\alpha_1}+ \cfrac{1}{\alpha_2}+ \cfrac{\lambda}{\delta} }</math>  

:<math> \alpha \,</math>- koeficijent prijelaza topline s medija na stijenku

:<math> \lambda \,</math>-  koeficijent toplinske provodljivosti stijenke

:<math> \delta \,</math>-  debljina stijenke

Koeficijent prijelaza topline za vodu iznosi 1420 - 2840 W/m ˚C, gdje su uračunati gubici uslijed nečistoća. 

Ukupna toplina koja se predaje u rashladniku jest: 

<math>Q = K \times\ A \times\Delta t\,</math>

a odatle izlazi da je 

<math>A = \frac{Q}{K\times\Delta t}</math>  (m2)

Sada smo dobili rashladnu površinu, iz koje ćemo moći odabrati ili konstruirati rashladnik.
  

== Vidi članke ==

* [[Rashladnik]]
* [[Izmjenjivač topline]]
* [[Brodski rashladnici]]
* [[Koeficijent prijelaza topline]]
* [[Parni kondenzator]]

[[Kategorija: Energetika]]
[[Kategorija:Izmjenjivači topline]]