Vidi kôd stranice Primorsko-goranska županija

{{Županija 
|ime             = Primorsko-goranska županija
|ime_genitiv     = Primorsko-goranske županije
|zastava         = Zastava primorsko goranske zupanije.gif
|grb             = Primorje-Gorski Kotar County coat of arms.png
|sjedište        = [[Rijeka]]
|površina        = 3.588	
|broj stanovnika = 296.195	
|gustoća         = 82,55	
|broj gradova    = 14	
|broj općina     = 22	
|broj naselja    = 510	
|iso             = HR-08
|pozivni broj    = (0)51
|dan županije    = [[14. travnja]]<ref>[http://www.pgz.hr/Naslovnica/Press PGŽ Press] Pristupljeno 29. studenoga 2013.</ref>
|web_stranica    = http://www.pgz.hr
|župan           = [[Zlatko Komadina]] ([[SDP]])
}}

'''Primorsko-goranska županija''' nalazi se na zapadu [[Hrvatska|Hrvatske]], 3.582 km² kopnene površine. Obuhvaća područje grada Rijeke, sjeveroistočni dio istarskog poluotoka, [[Kvarner]]ske otoke, [[Hrvatsko primorje]] i [[Gorski kotar|Gorski kotar]]. Sjedište joj je [[Rijeka]], treći po veličini hrvatski grad. Primorsko-goranska županija sastoji se od 14 gradova, 22 općine i 536 naselja u sastavu gradova i općina.<ref>[http://www.pgz.hr/Nas_kraj/Gradovi_i_opcine Gradovi i općine PGŽ] Pristupljeno 29. studenoga 2013.</ref>Duljina obalne crte u županiji je 1065 km.<ref>[http://www.pgz.hr/docs/pgz2010HR/documents/21/1.0/Original.pdf Strateške smjernice rada Primorsko-goranske županije 2005-2009. godine (str. 31.)] Pristupljeno 29. studenoga 2013.</ref> Najviši vrh je [[Bjelolasica-Kula]] (1534 m.), a najviše naselje [[Begovo Razdolje]], na visini od 1060 m.<ref>http://www.pgz.hr/ozupaniji.html</ref>

Županijska je [[himna]] [[skladba]] [[Ante Pecotić]]a "Zavičaju, tebi".<ref>http://www.mojarijeka.hr/vijesti/poslusajte-himnu-primorsko-goranske-zupanije/</ref>

== Administrativna podjela i stanovništvo ==
[[Datoteka:Zgrada Primorsko goranske zupanije 180908.jpg|200px|minijatura|Zgrada Primorsko-goranske županije u Rijeci]]
Županija je podijeljena na 14 gradova i 22 općine.

* Gradovi:
** Grad [[Bakar (grad)|Bakar]]
** Grad [[Cres (grad)|Cres]]
** Grad [[Crikvenica]]
** Grad [[Čabar]]
** Grad [[Delnice]]
** Grad [[Kastav]]
** Grad [[Kraljevica]]
** Grad [[Krk (grad)|Krk]]
** Grad [[Mali Lošinj]]
** Grad [[Novi Vinodolski]]
** Grad [[Opatija]]
** Grad [[Rab (grad)|Rab]]
** Grad [[Rijeka]] 
** Grad [[Vrbovsko]]

*Općine:
** Općina [[Baška]]
** Općina [[Brod Moravice]]
** Općina [[Čavle]]
** Općina [[Dobrinj]]
** Općina [[Fužine]]
** Općina [[Jelenje]]
** Općina [[Klana]]
** Općina [[Kostrena]]
** Općina [[Lokve]]
** Općina [[Lopar]]
** Općina [[Lovran]]
** Općina [[Malinska-Dubašnica]]
** Općina [[Matulji]]
** Općina [[Mošćenička Draga]]
** Općina [[Mrkopalj]]
** Općina [[Omišalj]]
** Općina [[Punat]]
** Općina [[Ravna Gora]]
** Općina [[Skrad]]
** Općina [[Vinodolska općina|Vinodolska]]
** Općina [[Viškovo]]
** Općina [[Vrbnik]]
=== Stanovništvo ===
[[Datoteka:Primorje-Gorski kotar County Population Pyramid Census 2011 HRV.png|thumb|300px|Dobno-spolna piramida Primorsko-goranske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.]]

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] županija je imala 296.195 stanovnika (6.91 % ukupnog stanovništva Hrvatske) sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 82,55 stanovnika/km<sup>2</sup>.

Etnički sastav je bio sljedeći: [[Hrvati]] 86,34 %, [[Srbi]] 5,03 %, [[Talijani]] 1.16 %, [[Bošnjaci]] 1,65 % i drugi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup08.html|title=Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske|work=www.dzs.hr|accessdate=2021-02-15}}</ref>

==Najčešća prezimena==
Prema [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|popisu stanovništva iz 2011.]] 10 najčešćih prezimena u Primorsko-goranskoj županiji su:<ref>http://www.dzs.hr/Eng/censuses/census2011/results/htm/e01_01_31/e01_01_31_zup08.html</ref>
#Babić	
#Tomić	
#Kovačević
#Petrović	
#Štimac
#Knežević	
#Ružić	
#Grgurić	
#Malnar
#Jovanović

== Županijska uprava ==
Postoji 12 upravnih tijela Primorsko-goranske županije.
* Upravni odjel za gospodarenje imovinom i opće poslove
* Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu
* Upravni odjel za odgoj i obrazovanje
* Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze
* Upravni odjel za proračun, financije i nabavu
* Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša
* Upravni odjel za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima
* Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade
* Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj
* Upravni odjel za zdravstvo
* Ured unutarnje revizije
* Ured županije<ref>http://www.pgz.hr/Zupanijski_ustroj/Upravna_tijela</ref>
== Zemljopis ==
[[Datoteka:LokvarskoJezero1.jpg|200px|minijatura|[[Gorski kotar]]]]
Upravo su zemljopisni smještaj i raznolika obilježja - more, bogato razvedena obala s otocima i vrlo šumoviti [[Gorski Kotar]], odredili i gospodarski razvitak Županije. U fizičko-zemljopisnom smislu Županija se sastoji od tri fizionomski dobro izražene cjeline:
*priobalja s neposrednim zaleđem (oko 34 % teritorija Županije);
*otoka (oko 29% teritorija Županije) ;
*[[Gorski kotar|Gorskog kotara]] (oko 37% teritorija Županije).
Na prostoru od 3.582 km<sup>2</sup> naseljene površine (oko 6,3% naseljene površine [[Hrvatska|Hrvatske]]), obitava oko 6,9% stanovništva države s prosječnom gustoćom naseljenosti 84,9 stanovnika/km<sup>2</sup>.
Priobalje je većim dijelom građeno od [[vapnenac|vapnenaca]] [[mezozoik|mezozojske]] starosti između kojih se izdvajaju dolomitne zone, osobito u sjevernom priobalju Riječkog zaljeva oko [[Kastav|Kastva]] i na [[Cres|Cresu]]. Mjestimično su preko mezozojsko-paleogene vapnenačke osnove nataložene nepropusne naslage paleogenog [[fliš|fliša]] što je uvjetovalo reljefnu izmjenu usporednih vapnenačkih grebena i dolomitnih ili flišnih udolina.
Podzemnim tokovima iz planinskog zaleđa nastaju brojni izvori od opatijskog preko riječkog do vinodolskog primorja kojima se napajaju vodovodi obalnih gradova i naselja no njihova slabija izdašnost nije dovoljna za suvremenu vodoopskrbu, naročito za potrebe turizma.
Područje priobalja obilježava pretežito [[mediteranska klima]] s utjecajem [[planinska klima|planinske klime]] ([[bura]], kiša i snijeg) tijekom zimskih mjeseci. Sa stanovišta zaštite i očuvanja bioraznolikosti priobalje je zbog veće gustoće naseljenosti jedno od najugroženijih područja, budući ova cjelina predstavlja najznačajnije turističko, prometno i industrijsko središte Županije.
Goranska subregionalna cjelina obuhvaća visoravni, manja polja i doline [[Gorski kotar|Gorskog kotara]], visoke gorske predjele i kraška polja [[Risnjak|Risnjaka]] i [[Snježnik|Snježnika]] te dolinu rijeke [[Kupa|Kupe]]. Osnovnu stjensku podlogu sačinjavaju karbonatni mezozojski i paleogenski kompleks te kompleks paleozojskih i trijaskih klastita.
Najviši planinski vrhovi u zapadnom dijelu Gorskog kotara su [[Risnjak]] (1528 m) i [[Snježnik]] (1506 m), a u jugoistočnom [[Bjelolasica]] (1534 m) i [[Viševica]] (1428 m). Između njih proteže se niža središnja zona dolinama rijeka [[Dobra|Dobre]] i [[Kupa|Kupe]]. Planine Gorskog kotara sprečavaju širenje toplinskog utjecaja [[Jadransko more|Jadranskog mora]] u unutrašnjost, a velika nadmorska visina utječe na povećanje količine padalina te se ova cjelina odlikuje umjereno kontinentalnom do planinskom klimom.

== Povijest ==

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Rijeka riva city.png|200px|minijatura|Riva, Rijeka]]
Izvanredno povoljan geoprometni položaj (raskrižje važnih europskih kopnenih i morskih putova) utjecao je na to da se stanovništvo već od davnina opredijelilo za pomorstvo i druge gospodarske djelatnosti vezane uz more.

Zato se ovo područje, a posebno [[Rijeka]] kao županijski centar, razvilo u jako pomorsko središte s razvijenom lučkom, pomorsko-prometnom, brodograđevnom i turističkom djelatnošću od značenja za cijelu Hrvatsku, a Gorski kotar u tradicionalno jako šumarsko i drvoprerađivačko gospodarsko područje.

== Kultura ==
== Prirodne znamenitosti ==
Za nadzor i upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima u Županiji nadležna je [[Javna ustanova Priroda]] koja ima svoje sjedište u [[Rijeka|Rijeci]] i djeluje od 2006. godine.

== Kulturne znamenitosti ==

== Povezani članci ==

* [[Riječka nadbiskupija]]
* [[Modruško-riječka županija]]
* [[Dodatak:Popis velikih gospodarskih subjekata iz Primorsko-goranske županije|Popis velikih gospodarskih subjekata iz Primorsko-goranske županije]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.pgz.hr/ Službene stranice Županije]
* [http://www.ju-priroda.hr/index.shtml Javna ustanova Priroda]


{{Hrvatske županije}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Hrvatske županije]]
[[Kategorija:Primorsko-goranska županija| ]]