Vidi kôd stranice Predsjednik Europske središnje banke

{{Infookvir politička funkcija
|funkcija                = Predsjednik Europske središnje banke
|entitet                 = 
|izvorno_ime             = 
|zastava                 = Logo European Central Bank.svg
|zastava_veličina        = 100px
|zastava_border          = 
|zastava_opis            = Logo Europske središnje banke
|simbol                  = 
|simbol_veličina         = 
|simbol_opis             = 
|odjel                   = 
|odgovara                = 
|slika                   = Christine Lagarde (cropped).jpg
|slika_veličina          = 200px
|alt                     = 
|inkumbent               = [[Christine Lagarde]]
|inkumbent_od            = 1. studenog 2019.
|titula                  = Predsjednik Europske središnje banke
|sjedište                = palača Europske središnje banke, [[Frankfurt na Majni]]
|predlagatelj            = 
|predlagatelj_funkcija   = 
|imenuje                 = Predsjednik Europske komisije
|imenuje_funkcija        = 
|mandat                  = 8 godina neobnovljivo
|inauguracijski          = 
|formiranje              = 
|prvi                    = [[Wim Duisenberg]]
|posljednji              = 
|ukinuta                 = 
|sukcesija               = 
|zamjenik                = [[Luis de Guindos]]
|plaća                   = 396 900 € godišnje<ref>{{cite news|last= Atalaia|first=Rita|url= https://eco.pt/2018/02/22/no-ultimo-ano-no-bce-constancio-ganhou-340-mil-euros/|title= Constâncio ganhou 340 mil euros no último ano no BCE|agency=ECO  |access-date= 22 February 2018}}</ref> 
|odanost                 = 
|činovi                  = 
|web                     = https://www.ecb.europa.eu|ecb.europa.eu
}}

'''Predsjednik Europske središnje banke''' je čelnik [[Europska središnja banka|Europske središnje banke]] (ESB), glavne institucije odgovorne za upravljanje [[Euro|eurom]] i za [[Monetarna politika|monetarnu politiku]] u [[Eurozona|eurozoni]]. 

Trenutačna predsjednica Europske središnje banke je [[Christine Lagarde]], a prethodno je bila na poziciji direktorice [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]]. Lagarde obnaša dužnost predsjednice ESB-a od [[1. studenoga]] [[2019.]]

== Uloga i imenovanje ==
Predsjednik je na čelu Izvršnog odbora, Upravnog vijeća i Općeg vijeća Europske središnje banke. On ili ona zastupa banku u inozemstvu, primjerice na [[G-20|forumu G-20]]. Nositelj dužnosti imenuje se na osmogodišnji neobnovljivi mandat kvalificiranom većinom glasova [[Europsko vijeće|Europskog vijeća]], ''de facto'' svih zemalja članica [[Europska unija|EU]] koje su usvojile [[euro]] kao svoju valutu.<ref>[[wikisource:Consolidated protocols, annexes and declarations attached to the treaties of the European Union/Protocols#PROTOCOL_(No_4)_ON_THE_STATUTE_OF_THE_EUROPEAN_SYSTEM_OF_CENTRAL_BANKS_AND_OF_THE_EUROPEAN_CENTRAL_BANK|Protocol 4 of the consolidated European treaties]]</ref> 

== Povijest ==
=== Duisenberg ===
[[Wim Duisenberg]] bio je predsjednik [[Europski monetarni institut|Europskog monetarnog instituta]] (EMI) kada je kasnije u sklopu šireg [[Ugovor iz Maastrichta|Ugovora iz Maastrichta]] i neposredno prije lansiranja eura [[1. lipnja]] [[1998.]] postao [[Europska središnja banka]] (ESB). Duisenberg je tada postao prvi predsjednik ESB-a.

Tijekom procesa izbora Wima Duisenberga na dužnost predsjednika ESB-a došlo je do francuskog opiranja njegovom imenovanju, pa je dogovoreno da će Duisenberg podnijeti ostavku nakon samo četiri godine osmogodišnjeg mandata, a zamijenit će ga Francuz [[Jean-Claude Trichet]] u drugoj polovici istog mandata.<ref>{{Citiranje weba|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/1809417.stm|title=New ECB chief 'must be French'|work=BBC, Friday, 8 February 2002|accessdate=9 April 2012}}</ref> Duisenberg je uvijek oštro poricao da je sklopljen takav sporazum i u veljači [[2002.]] izjavio je da će ostati na funkciji do svog 68. rođendana [[9. srpnja]] [[2003.]]

U međuvremenu Jean-Claude Trichet našao se pod sudskom istragom i još nije bio oslobođen pravnih optužbi prije [[1. lipnja]] [[2002.]], stoga nije mogao započeti svoj mandat nakon Duisenbergove prve četiri godine predsjedavanja. Ni [[9. srpnja]] [[2003.]] Trichet nije oslobođen optužbi, pa je stoga Duisenberg ostao na funkciji do [[1. studenoga]] [[2003.]] Duisenberg je umro [[31. srpnja]] [[2005.]]

=== Trichet ===
[[Datoteka:Duisenberg-Trichet-Draghi-10_€.jpeg|200px|poveznica=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Duisenberg-Trichet-Draghi-10_%E2%82%AC.jpeg|mini|Potpisi Duisenberga, Tricheta i Draghija na novčanicama eura]]
[[Jean-Claude Trichet]] imenovan je predsjednikom [[Europska središnja banka|ESB]]-a [[2003.]] godine i obnašao je dužnost tijekom [[Europska dužnička kriza|europske krize državnog duga]]. Trichetova snaga ležala je u održavanju konsenzusa i vidljive smirenosti unutar ESB-a i s partnerima u drugim europskim institucijama. Za trajanja svog mandata Trichet se morao obraniti od kritika [[Predsjednik Francuske|predsjednika]] [[Nicolas Sarkozy|Nicolasa Sarkozyja]] koji je od ESB-a zahtijevao odlučniju politiku usmjerenu na rast povećanjem novčane mase. [[Njemački kancelar|Njemačka kancelarka]] [[Angela Merkel]] je stala u Trichetovu obranu i podržala ga je u zahtjevu da se poštuje neovisnost banke.<ref>{{Citiranje novina|last=Murphy|first=Francois|url=https://www.reuters.com/article/idUSPAB00349820070923|title=Trichet brushes off French criticism of ECB|accessdate=26 June 2011|date=23 September 2007}}</ref> 

Tijekom krize, kritike su stizale i protiv politike odstupanja od mandata središnje banke kupnjom [[Državna obveznica|državnih obveznica]] država članica [[Eurozona|eurozone]]. Članovi odbora [[Europska središnja banka|ESB]]-a [[Axel A. Weber]] i [[Jürgen Stark]] podnijeli su ostavke u znak prosvjeda protiv takve politike, čak i ako je to presudno utjecalo da najviše zadužene države u eurozoni ne završe u [[Stečaj|stečaju]]. Ekonomist [[Međunarodni monetarni fond|MMF-]] a Pau Rabanal tvrdio je da je Trichet "održavao relativno ekspanzivnu monetarnu politiku" i čak je "žrtvovao cilj inflacije ESB-a radi većeg gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta, a ne obrnuto". Iako je zanemario postavke mandata ESB-a, on je i dalje držao [[Kamatna stopa|kamatne stope]] pod kontrolom i održavao veću stabilnost cijena nego što je to primjerice činila [[Njemačka savezna banka|Deutsche Bundesbank]] prije eura.<ref name="elpais">By Xavier Vidal-Folch (translated by Anton Baer) 6 October 2011 [http://www.presseurop.eu/en/content/article/1029351-what-it-would-have-cost-without-trichet What it would have cost without Trichet], EL PAÍS, on [[Presseurop]]</ref> <ref name="isanyone">[http://www.economist.com/node/21530960 The euro crisis: Is anyone in charge?], The Economist 1 October 2011</ref>

Osim što je branio neovisnost ESB-a i protivio se smanjivanju kamatnih stopa na štetu ekonomske stabilnosti, Trichet se također žestoko protivio prijedlogu francuskog predsjednika Sarkozyja za uvođenje automatskih sankcija zemljama članicama u sklopu fiskalnih reformi [[Europska unija|EU]]-a i suprotstavio se [[Angela Merkel|Angeli Merkel]] u pokušaju sudjelovanja privatnih investitora u jamstvima državama u krizi kako bi se izbjegao strah na financijskim tržištima. Međutim, tijekom krize počinio je neke pogreške, primjerice podigavši kamatne stope neposredno nakon što je inflacija dosegla vrh i neposredno prije recesije koju je pokrenuo [[Stečaj Lehman Brothersa|kolaps Lehman Brothersa]], kao i odbijanjem i nepovjerenjem naspram politike kupnje državnih obveznica eurozone.<ref name="elpais2">By Xavier Vidal-Folch (translated by Anton Baer) 6 October 2011 [http://www.presseurop.eu/en/content/article/1029351-what-it-would-have-cost-without-trichet What it would have cost without Trichet], EL PAÍS, on [[Presseurop]]</ref> <ref name="isanyone2">[http://www.economist.com/node/21530960 The euro crisis: Is anyone in charge?], The Economist 1 October 2011</ref>

U svom posljednjem nastupu (35.) pred [[Europski parlament|Europskim parlamentom]], Trichet je pozvao na više političkog jedinstva, te je predložio davanje značajnih novih ovlasti ESB-u, uspostavu izvršne vlasti s europskim ministarstvom financija i veće nadzorne ovlasti za Europski parlament. Ustvrdio je da se ne smije zanemariti uloga ESB-a u održavanju stabilnosti cijena tijekom financijske krize i porasta cijena nafte.<ref>Martin Banks - 4 October 2011 [http://www.theparliament.com/latest-news/article/newsarticle/ecb-chief-calls-for-significant-new-powers-for-eu/ ECB chief calls for 'significant' new powers for EU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111020082459/http://www.theparliament.com/latest-news/article/newsarticle/ecb-chief-calls-for-significant-new-powers-for-eu/}}, the Parliament Magazine</ref>
Kao odgovor na pitanje jednih njemačkih novina koje su napadale kredibilitet ESB-a povodom kupovine državnih obveznica, Trichet je izjavio:

{{citat|...prije svega, naš je poziv osiguravanje stabilnosti cijena! ...Osigurali smo stabilnost cijena tijekom prvih 12 – 13 godina postojanja eura! Savršeno! Bilo bi mi draže čuti bar riječ zahvalnosti naspram ove institucije, koja je osigurala stabilnost cijena u Njemačkoj kroz gotovo  13 godina s godišnjom inflacijom od oko 1,55%. Ovaj je rezultat bolji od bilo kojeg rezultata postignutog u rasponu od 13 godina u Njemačkoj u zadnjih 50 godina. Dakle, moja osnovna opaska je ta: imali smo mandat i izvršili smo taj mandat! I izvršili smo ga na način da nije samo brojčano uvjerljiv, već je bolji od bilo čega postignutog u prošlosti.|author=Jean Claude Trichet u Europskom Parlamentu, 8. rujna 2011.<ref>[http://www.ecb.int/press/pressconf/2011/html/is110908.en.html Introductory statement to the press conference (with Q&A)], ECB</ref>}}

=== Draghi ===
Iako se smatrao jednim od mogućih nasljednika,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.bloomberg.com/news/2011-02-09/weber-throws-ecb-race-open-as-he-signals-no-second-term-as-bundesbank-head.html|title=Weber Throws ECB Race Open by Ruling Out Second Bundesbank Term|author=Randow|first=Jana|date=9 February 2011|publisher=Bloomberg|accessdate=26 June 2011}}</ref> [[Axel A. Weber|Axel Weber]] je podnio ostavku na funkciju u [[Europska središnja banka|ESB-u]] u znak prosvjeda protiv politike spašavanja zaduženih članica [[Eurozona|eurozone]] kršenjem pravila mandata ESB-a. [[Mario Draghi]] izabran je za novog predsjednika ESB-a [[24. lipnja]] [[2011.]]<ref>{{Citiranje novina|last=Baker|first=Luke|url=http://uk.reuters.com/article/2011/06/24/uk-eu-summit-draghi-idUKTRE75N1JO20110624|title=EU leaders appoint Mario Draghi as new ECB president &#124; Reuters|publisher=Uk.reuters.com|accessdate=26 June 2011|date=24 June 2011}}</ref> Draghi je bio na dužnosti predsjednika od [[1. studenoga]] [[2011.]] do [[31. listopada]] [[2019.]] (naslijedila ga je [[Christine Lagarde]]).

[[Pascal Canfin]], francuski član [[Europski parlament|Europskog parlamenta]], tvrdio je da je Draghi u svojstvu direktora Goldman Sachsa sudjelovao u swap operacijama za vlade nekih europskih zemalja, pogotovo [[Grčka|Grčke]], u pokušaju da tako prikrije stvarno ekonomsko stanje pretjerano zaduženih članica. Draghi je na saslušanjima za nominaciju u Europskom parlamentu 2011. godine izjavio da su swap ugovori "sklopljeni prije mog pridruživanja [[Goldman Sachs|Goldman Sachsu]] [i] nisam imao nikakve veze s njima".

U prosincu [[2011.]] Draghi je nadzirao trogodišnji program zajma ESB-a europskim bankama u iznosu 489 milijardi [[Euro|eura]]. Program je bio približno iste veličine kao [[Sustav federalnih rezervi|Fed-ov]] "program za pomoć u nevolji" ([[2008.]]), ali ipak mnogo manji od ukupnog američkog monetarnog odgovora na [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetsku krizu u to doba]].

U veljači [[2012.]] pokrenut je drugi, nešto veći krug zajmova ESB-a europskim bankama, nazvan [[Europska središnja banka|operacija dugoročnog refinanciranja (LTRO)]]. Komentator Matthew Lyn tvrdi da je ubrizgavanje sredstava ESB-a, zajedno s [[Kvantitativno popuštanje|kvantitativnim popuštanjem]] [[Sustav federalnih rezervi|Sustava federalnih rezervi SAD-a]] i [[Engleska banka|Instrumenta za kupnju imovine]] [[Engleska banka|Engleske banke]] imalo za posljedicu povećanje cijene [[Nafta|nafte]] u [[2011.]] i [[2012.]] godini.<ref>{{Citiranje novina|last=Lynn|first=Matthew|title=What central banks provide, oil markets take away|url=http://www.marketwatch.com/story/what-central-banks-provide-oil-markets-take-away-2012-02-29|work=MarketWatch|date=29 February 2012|accessdate=29 February 2012}}</ref>

Za vrijeme krize državnog duga u eurozoni u srpnju 2012., uslijed obnovljenog straha financijskih tržišta od bankrota pojedinih zemalja članica, Draghi je na konferenciji za tisak izjavio da je ESB "... spreman učiniti '''''sve što je potrebno''''' za očuvanje eura. I vjerujte mi, biti će dovoljno." <ref>{{cite AV media|people=Mario Draghi|date=26 July 2012|access-date=17 December 2012|title=ECB's Draghi to the euro's rescue?|medium=Video|publisher=[[Euronews]] via [[YouTube]]|url=https://www.youtube.com/watch?v=Pq1V0aPEO3c}}</ref> Ova je izjava dovela do brzog pada prinosa na obveznice (troškovi posudbe) za zemlje eurozone, posebno [[Španjolska|Španjolsku]], [[Italija|Italiju]] i [[Francuska|Francusku]]. S obzirom na spori politički napredak u rješavanju krize eurozone, Draghijeva se izjava smatra ključnom prekretnicom u smirivanju krize.<ref>{{Citiranje novina|last=Watts|first=William L.|title=Here's how things look a year after Mario Draghi pledged 'whatever it takes' to save the euro (blog)|url=http://blogs.marketwatch.com/thetell/2013/07/26/heres-how-things-look-a-year-after-mario-draghi-pledged-whatever-it-takes-to-save-the-euro/|work=MarketWatch|date=26 July 2013|accessdate=17 December 2013}}{{Neaktivna poveznica}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Dixon|first=Hugo|authorlink=Hugo Dixon|title=Saving face and the Euro will be tough|url=https://www.nytimes.com/2012/07/30/business/global/30iht-dixon30.html|work=[[The New York Times]]|date=30 July 2012|accessdate=23 August 2018}}</ref>

=== Predsjednici ===
{| class="wikitable" style="text-align:center; style="width=85%"
|-
! width=1%|N.
! width=10%|Slika
! width=20%|Predsjednik
! width=10%|Država
! width=15%|Početak mandata
! width=15%|Kraj mandata
! width=22%| Karijera
|- style="height:10em;"
! 1
| [[Datoteka:Wim Duisenberg (cropped).jpg|130px]]
| '''[[Wim Duisenberg]]'''
|{{ZD+X/N|NIZ}}
| 1. lipnja 1998.
| 31. listopada 2003.
| {{Collapsible list 
| title = Karijera
| Ministar financija Nizozemske; <br> Predsjednik [[De Nederlandsche Bank|Banke Nizozemske]]; <br> Predsjednik [[Europski monetarni institut|Europskog monetarnog instituta]] preteče ESB-a.}}
|- style="height:10em;"
! 2
| [[Datoteka:Jean-Claude Trichet 2011 (cropped).jpg|130px]]
| '''[[Jean-Claude Trichet]]'''
|{{ZD+X/F|FRA}}
| 1. studenoga 2003.
| 31. listopada 2011.
|{{Collapsible list 
| title = Karijera
| Generalni direktor Riznice ministarstva financija [[Republika Francuska|Republike Francuske]]; <br> Guverner [[Banka Francuske|Banke Francuske]].}}
|- style="height:10em;"
! 3
| [[Datoteka:Mario Draghi 2021 cropped.jpg|130px]]
| '''[[Mario Draghi]]'''<br>
|{{ZD+X/I|ITA}}
| 1. studenoga 2011.
| 31. listopada 2019.
|{{Collapsible list 
| title = Karijera
| Direktor [[Goldman Sachs]]a; <br> Izvršni direktor [[Svjetska banka|Svjetske banke]]; <br> Predsjedajući [[Savjet za financijsku stabilnost|Savjeta za financijsku stabilnost]]; <br> Guverner [[Banka Italije|Banke Italije]], Predsjednik vlade Republike Italije.}}
|- style="height:10em;"
! 4
| [[Datoteka:Christine Lagarde (cropped).jpg|130px]]
| '''[[Christine Lagarde]]'''<br>
|{{ZD+X/F|FRA}}
| 1. studenoga 2019.
| ''Trenutačna predsjednica''
|{{Collapsible list 
| title = Karijera
| Ministar trgovine [[Republika Francuska|Republike Francuske]]; <br> Ministar gospodarstva, financija i industrije Republike Francuske; <br> Izvršna direktorica [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]].}}
|}

=== Potpredsjednici ===
{| class="wikitable" style="text-align:center; style="width=85%"
|-
! width=1%|N.
! width=10%|Slika
! width=20%|Podpredsjednik
! width=10%|Država
! width=15%|Početak mandata
! width=15%|Kraj mandata
! width=22%| Karijera
|- style="height:10em;"
! 1
| [[Datoteka:Christian Noyer 2008 cropped.jpg|130px]]
| '''[[Christian Noyer]]'''
|{{ZD+X/F|FRA}}
| 1. lipnja 1998.
| 31. svibnja 2002.{{efn|Noyer je jedini podpredsjednik izabran na funkciju u trajanju od četiri godine kako bi se njegov okraj mandata podudarao s krajem mandata predsjednika Duisenberga.}}
|{{Collapsible list 
| title = Karijera
| Savjetnik i šef osoblja ministarstva financija [[Republika Francuska|Republike Francuske]]; <br> Generalni direktor riznice Ministarstva gospodarstva i financija Republike francuske.}}
|- style="height:10em;"
! 2
| [[Datoteka:Lucas Papademos 2011-11-11.jpg|130px]]
| '''[[Lucas Papademos]]'''<br>
|{{ZD+X/G|GRČ}} 
| 1. lipnja 2002.
| 31. sviblnja 2010.
|{{Collapsible list 
| title = Karijera
| Stariji ekonomist [[Sustav federalnih rezervi|FED-a]] u [[Boston, Massachusetts|Bostonu]]; <br> Glavni ekonomist, kasnije guverner [[Banka Grčke|Banke Grčke]].}}
|- style="height:10em;"
! 3
| [[Datoteka:Vítor Constâncio 2017 (cropped).jpg|130px]]
| '''[[Vítor Constâncio]]'''<br>
|{{ZD+X/P|POR}} 
| 1. lipnja 2010.
| 31. svibnja 2018.
|{{Collapsible list 
| title = Karijera
| ministar financija [[Portugal|Portugala]]; <br> Guverner [[Banka Portugala|Banke Portugala]].}}
|- style="height:10em;"
! 4
| [[Datoteka:Luis de Guindos 2017 cropped.jpg|130px]]
| '''[[Luis de Guindos]]'''<br>
|{{ZD+X/Š|ŠPA}}
| 1. lipnja 2018.
| ''trenutačni podpredsjednik''
|{{Collapsible list 
| title = Karijera
| Ministar gospodarstva i konkurencije [[Kraljevina Španjolska|Kraljevine Španjolske]]; <br> Ministar industrije Kraljevine Španjolske.}}
|}
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.ecb.int/ecb/orga/decisions/govc/html/index.en.html Organizacija Europske središnje banke]
** [http://www.ecb.int/ecb/orga/decisions/html/cvtrichet.en.html Curriculum vitae predsjednika ESB-a]
* [http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2008:115:0047:0199:EN:PDF Europski ugovori; Sekcija 6, članak 282 o Europskoj središnjoj banci]

[[Kategorija:Europska središnja banka]]