Vidi kôd stranice Posebni rezervat prirode Malostonski zaljev i Malo more

<!--'''Posebni rezervat prirode Malostonski zaljev i Malo more'''-->[[Datoteka:Posebni rezervat prirode Malostonski zaljev i Malo more.jpg|mini|desno|200px|Posebni rezervat prirode Malostonski zaljev i Malo more]]
[[Datoteka:Podjela rezervata Malostonskog zaljeva i Malog mora na strogi i posebni rezervat.jpg|mini|desno|200px|Podjela rezervata na strogi i posebni rezervat.]]
'''Malostonski zaljev''' je [[posebni rezervat prirode]] u moru. Nalazi se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Registarski broj je 343, naziv po rješenju je "Malostonski zaljev i malo more", a Upisnik MZOIP je "Malostonski zaljev". Zaštićenim područjem upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.<ref>[http://zastita-prirode-dnz.hr/zasticeni-dijelovi-prirode/zasticena-podrucja/ Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije] ''Zaštićena područja Dubrovačko-neretvanske županije'' (pristupljeno 27. rujna 2017.)</ref>

Školjkaše se u njemu uzgaja još od starog vijeka. Godine [[1983.]] proglašen je posebnim rezervatom prirode u moru. Razlog je odnosno velika proizvodnost i važnost za uzgoj školjkaša. Zaljev se nalazi na završetku Neretvanskoga kanala. Dužine je 28 km. Najširi dio zaljeva je širok 6,1 km, a nadmorske visine obale su od 0 do 400 m. Zaljev je vrlo razvedene obale i u unutarnjem i u vanjskom dijelu. Zbog toga je obalna crta duga oko 100 km. U najdubljem dijelu dubok je 29 m, ali više od 80 posto zaljeva je duboko između 20 i 29 m.<ref name="hamradio">[http://web.hamradio.hr/9aff/9AFF-029_Malostonski_MaloMore/malostonski_mm.htm CROATIAN Amateur Radio FLORA FAUNA Program] Croatian Protected Areas - Malostonski zaljev & Malo more - 9AFF-029 (pristupljeno 17. rujna 2017.)</ref> 

Istraživanja izvršena u Malostonskom zaljevu pokazala su kompleksnost i složenost problematike u ovog plitkog i zatvorenog zaljeva zaštićenog od dinamizma mora. Zbog toga u njemu vladaju specifični ekološki čimbenici koji su se odrazili na živi svijet. Utjecaj nije toliko po sastavu, koliko kvantitativna dominacija, prije svega se odnosi na neke jestive školjkaše, među kojima je i kamenica. Istraživanja su pokazala da kretanja ličinka kamenice u Malostonskom zaljevu od Otoka života prema mjestu Dubi, povoljno za polaganje snopića za njihov prihvat.<ref name="hamradio"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Prirodni rezervati u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Zaštićena područja u Hrvatskoj]]