Vidi kôd stranice Portal:Hrvatska/Osnovna tablica/Izabrani članak/1 2017

<!--'''Portal:Hrvatska/Osnovna tablica/Izabrani članak/1 2017'''-->[[Datoteka:MarijaJurićZagorka.jpg|mini|desno|150px|Marija Jurić Zagorka, spomenik Stjepana Gračana, [[1990.]] g.]]
'''Marija Jurić Zagorka''' ([[Negovec]] kraj Vrbovca, [[2. ožujka]] [[1873.]] – [[Zagreb]], [[29. studenoga]] [[1957.]]) - [[hrvatska]] [[hrvatska književnost|književnica]] i [[novinarka]].

Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Jedno je vrijeme uređivala ''[[Obzor (novine)|Obzor]]''. Pokrenula je i uređivala ''[[Ženski list]]'', prvi hrvatski časopis za žene, i ''[[Hrvatica (novine)|Hrvaticu]]''. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je  [[Josip Juraj Strossmayer]], koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana.

O životu Marije Jurić, mnogo je toga bilo nepoznato, čak i datum rođenja. Dosad se najčešće spominjao [[1. siječnja]] [[1873.]], no uvidom u matične knjige u [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskomu državnom arhivu]] ustanovljeno je da je rođena [[2. ožujka]] [[1873.]] u selu Negovec kraj Vrbovca u imućnoj obitelji od [[Majka|majke]] Josipe Domin i [[Otac|oca]] Ivana Jurića. [[Krštenje|Krštena]] je [[3. ožujka]] [[1873.]] imenom Marianna. Iako dobrog imovnog stanja, obitelj u kojoj je bilo četvero djece [dvojica braće i sestra Dragica (1879.&ndash;1896.)], živjela je, kako to sama Zagorka svjedoči, prilično nesretno. Djetinjstvo je provela u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskomu zagorju]], gdje je njezin otac posjedovao imanje [[Stari Golubovec|Golubovec]] (kod [[Lobor]]a) i upravljao imanjem Šanjugovo, u vlasništvu baruna Geze Raucha.

Marija je odrasla na selu i djetinjstvo je provela u toj zagorsko-gospoštijskoj sredini. Pučku je školu, u kojoj se isticala inteligencijom i nadarenošću, polazila u [[Varaždin]]u i Zagrebu. Otac je planirao Mariju poslati na studij u Švicarsku, ali se tomu usprotivila majka. Marija je izrazila želju postati glumicom. U petnaestoj godini, pred sam završetak, napušta školovanje zbog nesređenih obiteljskih odnosa i od tada će joj njezina škola biti njezin život. No ipak je htjela postići neko zvanje i njezina velika želja je od tada postati poštaricom.{{fact}} Nakon šest godina školovanja u zagrebačkomu Samostanu sestara milosrdnica sv. [[Vinko Paulski|Vinka Paulskog]], Zagorka odlazi iz Zagreba. Konačno će se vratiti tek nakon sedam godina, da bi tu doživjela duboku starost i umrla [[29. studenoga]] [[1957.]] godine.

<small>...[[Marija Jurić Zagorka|Pročitaj cijeli članak]]</small>