Vidi kôd stranice Portal:Fizika/Izabrani fizičar/05, 2011.

Albert Einstein''' ({{audio|De-Albert Einstein-Pronuciation.ogg|njemački izgovor}}, [[Ulm]], [[14. ožujka]] [[1879.]] – [[Princeton, New Jersey]], [[18. travnja]] [[1955.]]) bio je teorijski [[Fizika|fizičar]], prema jednom izboru najveći fizičar uopće.<ref>{{cite news | url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/541840.stm | title=Einstein najveći | publisher=BBC | date=29. studenog 1999.}}</ref><ref>{{Citiranje weba | url=http://www.cerncourier.com/main/article/40/1/10 | title=Einstein najbolji fizičar | publisher=Institute Of Physics|accessdate=2006-09-28}}</ref> Mladost je provodio u  [[München]]u, [[Italija|Italiji]] i zatim u [[Švicarska|Švicarskoj]], gdje je (1900.) završio studij na [[ETH Zürich|Tehničkoj visokoj školi u Zürichu]]. Od godine 1902. do 1909. radio je u [[Bern]]u u [[patent]]nom uredu. U tom razdoblju otkrio je niz osnovnih zakona prirode ([[brzina svjetlosti|brzinu svjetlosti]] kao maksimalnu [[brzina|brzinu]], [[Vremenska dilatacija|dilataciju vremena]] i novo objašnjenje dilatacije [[dužina]], te [[Ekvivalencija mase i energije|ekvivalentnost mase i energije]], [[Korpuskularna teorija|korpuskularnu]] prirodu [[svjetlost]]i i načelo ekvivalencije, osnovu [[Opća teorija relativnosti|opće teorije relativnosti]]). Godine 1909. postao je izvanredni [[profesor]] [[Teorijska fizika|teorijske fizike]] na Sveučilištu u [[Zürich]]u, a 1911. profesor teorijske fizike u [[Prag]]u; 1912. vratio se u Zürich i postao redoviti profesor na Tehničkoj visokoj školi; 1914. izabran je za člana Pruske akademije znanosti; 1914. postao je u [[Berlin]]u direktor Kaiser-Wilhelmova instituta za fiziku. Po [[Hitler]]ovu dolasku na vlast (1933.) Einsteinu su oduzete sve funkcije i konfisciran imetak. U znak prosvjeda Einstein se odrekao njemačkoga državljanstva i otišao u SAD, gdje je do kraja života radio u Institutu za viša znanstvena istraživanja u Princetonu. Bio je čovjek širokih shvaćanja, slobodouman, slobodoljubiv i dosljedan [[Mirotvorstvo|mirotvorac]] (pacifist), koji se zalagao za pravdu i mir. Na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] odbio je potpisati deklaraciju njemačkih učenjaka koji su se složili s ulaskom Njemačke u rat. Na njegovo upozorenje 1939. da bi Nijemci mogli načiniti [[atomska bomba|atomsku bombu]], započeli su u [[SAD]]-u istraživački radovi za proizvodnju takve bombe ([[Projekt Manhattan]]). Poslije se Einstein uporno borio protiv primjene tog oružja.

Einsteinovo je glavno djelo njegova [[teorija relativnosti]] (1916.), koja je ne samo od osnovne važnosti kao temeljni okvir za daljnji razvoj teorijske fizike, već duboko zahvaća i u [[filozofija|filozofske koncepcije]], napose o [[prostor]]u i [[Vrijeme (fizika)|vremenu]], a povrh toga u probleme [[Kozmologija|kozmologije]] i [[Kozmogonija|kozmogonije]]. Einstein je neprekidno usavršavao teoriju relativnosti, pa je u posljednjim godinama života razvio takozvanu [[teorija polja|unificiranu teoriju polja]], koja poopćuje njegovu teoriju [[gravitacija|gravitacije]] i uključuje teoriju [[elektromagnetizam|elektromagnetizma]]