Vidi kôd stranice Pokolj u Rami 1942. godine

Pokolj u [[Prozor-Rama|Rami]]''' (kraju oko grada [[Prozor-Rama|Prozora]] u  [[Bosna i Hercegovina|BIH]]) dogodio se tijekom ofenzive talijanskih i četničkih snaga protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] u Hercegovini, u listopadu [[1942.]] godine ("[[Operacija Alfa]]"). 

Partizani su talijansko-četničkim snagama pružali slab otpor i organizirano se povlačili. Stanovništvo Rame - koje sa partizanima u principu nije surađivalo - nije se skrivalo niti povlačilo, ne očekujući da će od Talijana pretrpjeti veće neugodnosti.

Međutim su četnici iskoristili priliku da masovno zlostavljaju, ubijaju i pljačkaju ne-srpsko stanovništvo na području Rame: u izvješću [[Dragoljub (Draža) Mihailović|Draži Mihailoviću]] četnički zapovjednik major [[Petar Baćović]] piše da je "popaljeno 15 katoličkih sela" i "zaklano preko 2.000 šokaca i muslimana. Većinom ustaše ili komunisti".<ref>Knjiga primljenih depeša štaba Draže Mihailovića, Arhiv Vojnoistorijskog instituta, četnički fond, registarski broj. 1/1, kutija 280</ref>

U izvještaju kapetan talijanske vojske Vigiaca načelniku Obavještajnog odjeljenja talijanskog 6. armijskog korpusa majoru Angelu de Mateisu od 18. listopada 1942. godine iznosi se da je stanovništvo navodno bježalo pred talijansko-četničkim snagama, ali da su četnici ipak uspjeli pronaći i ubiti mnogo takvih civilnih bjegunaca:

{{citat|Brigada Gacko pod komandom potporučnika Festinija potpomognutog od srpskog poručnika [[Milorad M. Popović|Popović Milorada]] dobila je naređenje da se sjedini sa brigadom Bileće, pod komandom poručnika Ogrizena, potpomognut od srpskog oficira [[Miloš Kureš|Miloša Kureša]].

Čitava zona uzduž maršrute odavno je pod okupacijom partizana; domaćini su dobrim dijelom pobjegli i tako dokazali da se civilno stanovništvo sa njima saživjelo; zato su sela i kuće potpuno uništene.

Od 6. do 10. listopada nađeno je preko 700 mrtvih među borcima i stanovništvom raznih sela koji su davali otpor. (...)

Izđržavajući svakovrsne teškoće i napore, na vrlo teškom terenu, antikomunističke kolone doline Drežnice, vođene od italijanskih oficira i podoficira dokazale su i ovaj put svoju izdržljivost, svoj polet, svoju agresivnost i svoju suradnju sa talijanskom vojskom u borbi protiv zajedničkog neprijatelja: komunista.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, arhivski fond D. M., BH-X-71.</ref>}}

O pokolju u Prozoru se raspravljalo na [[beogradski proces|beogradskom procesu]] četničkom vođi generalu [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]].

Svjedok Aleksa Pranjušić iz [[Ripci|Ripaca]], srez Prozor svjedoči na suđenju [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]] u Beogradu 1946. godine:
{{citat|Ja sam bio u planini sa mojom ženom, kopao sam krumpir. Kad sam došao uvečer kući oko 7 sati našao sam neke nepoznate ljude koji su imali bradu. Oni su mi rekli da ne bježim od kuće inače će sve poklati i popaliti. Onda smo se mi zadržali kod svojih kuća i izjutra oko osam, devet sati naišli su bradati ljudi koji su nosili puške sa krvavim noževima, a i u ruci su držali krvave noževe. Svi su bili dobro naoružani. Jedan je došao kod mene i pita me: „Šta si ti?" Ja mu kažem: „Ja sam čovjek, seljak." A on meni kaže: „Ti si komunista". Ja kažem da nisam, on meni kaže: „Lezi da te koljem, milion ti bogova". A ja ga onda pitam zašto da me kolje kad nikoga nisam ubio niti sam kome šta skrivio. Zatim on me uhvati za bradu i povuče nož da me zakolje. Ja se otrgnem, a on hoće da me ubode nožem u lijevu sisu. Kako sam se ja naglo okrenuo on mi prereže lijevu mišicu. Sada mi je sakata lijeva ruka, ne mogu da je podignem, a mogu samo da povučem njom. (Svjedok Pranjušić pokazuje grlo i lijevu ruku gdje su ga unakazili četnici i nastavlja) Odatle sam pobjegao u šumu i prenoćio.<ref name="Ispitivanje">[http://www.znaci.net/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: "Dokumenta sa suđenja Draži Mihailoviću: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata", Beograd 2001]</ref>}} 

Svjedoči isti svjedok: 
{{citat|Metnu dijete pored puške pa ako je za dlaku veće od puške oni ga strijeljaju...Zapale kuću, i ako koja žena dođe da moli, da joj ne pale, onda je oni bace u vatru da živa izgori<ref name="Ispitivanje"/>}}
{{citat|Zapale kuću, i ako koja žena dođe da moli, da joj ne pale, onda je oni bace u vatru da živa izgori.<ref name="Ispitivanje"/>}} 

Prema evidencijama sačinjenim nakon II. svjetskog rata, u ovim je događanjima ubijeno u prozorskom kraju 849, a u jablaničkom 170 civila.<ref>Enver Ćemalović, "Mostarski bataljon", Mostar 1986., str. 131</ref> 

== Izvori ==

{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=23985:sedam-desetljea-od-etnikog-zloina-u-zapadnoj-hercegovini&catid=28:povijesni-identitet&Itemid=112 "Sedam desetljeća od četničkog zločina u zapadnoj Hercegovini"], D. Šimić za HRSVIJET.NET, 3.10.2012.
* [http://www.ramska-zajednica.hr/index.php/vijesti/674-i-nakon-sedamdeset-godina-od-zlocina-pokrov-nametnute-sutnje-je-jos-jak "I nakon sedamdeset godina od zločina pokrov nametnute šutnje još je jak"], Matej Škarica za "Ramska zajednica", 11.10.2012.
* [http://www.rama-prozor.info/index.php/rama/item/1880-video-znanstveno-stru%C4%8Dni-skup-%C4%8Detni%C4%8Dki-pokolj-u-rami-1942 "VIDEO: Znanstveno-stručni skup 'Četnički pokolj u Rami 1942.'"], www.rama-prozor.info, 19.10.2012.
* [http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=43199 "Predstavljenja knjiga 'Rama 1942"'"], Katolička Tiskovna Agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, 4.2.2014.

[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]]