Vidi kôd stranice Podatak, informacija, znanje, mudrost

<!--'''Podatak, informacija, znanje, mudrost'''-->[[Thomas Stearns Eliot|T. S. Eliot]] je anticipirao raspravu koja se nastavila od njegovih [[pjesnik|pjesničkih]] redova. Pored toga je u odnosu [[mudrost]]i sa [[znanje]]m i znanja sa informacijom on predložio niz, [[hijerarhija|hijerarhiju]], izričite veze između svakog od tih [[koncept|koncepat]]a. Ova hijerarhija također pokazuje da jedan koncept može utjecati na drugi, a može čak biti i promijenjen u drugi.

==Podatak==

Riječ [[podatak]] potječe od mn. [[latinski jezik|lat.]] ''datum'' što znači dio informacije. Podatak je jednostavna neobrađena izolirana misaona [[činjenica]] koja ima neko značenje. Podaci ([[engleski jezik|eng.]] Data) su znakovni prikaz činjenica i pojmova koji opisuju svojstva objekata i njihovih odnosa u [[prostor]]u i [[vrijeme|vremenu]]. Podatak je nematerijalne prirode, on jednostavno postoji u našim mislima i nema značenje unutar ili izvan svog postojanja ili o samom sebi pa se pridružuje značenju kojim opisujemo svojstva objekata. Može postojati u bilo kojem obliku bio upotrebljiv ili ne. Oblici podataka su zvučni, slikovni, brojčani i tekstualni. Bilježe se na njima sukladne načine. Struktura podatka je apstraktna i čine ju: [[značenje]] (naziv i opis značenja određenog svojstva), [[vrijednost]] ([[mjera]] i iznos) i [[vrijeme]]. Podaci u kontekstu i kombinirani unutar strukture čine informaciju.

==Obrada podataka==

Obrada podataka je proces pretvorbe podataka u informacije. Da bi podatak postao informacija mora imati značenje [[novost]]i za primatelja, odnosno mora utjecati na povećanje razine znanja primatelja. Provođenje različitih postupaka: [[račun]]skih ([[zbrajanje]], [[oduzimanje]]...) i [[logika|logičkih]] ([[usporedba]], manji, veći...).

==Informacija==

Riječ [[informacija]] potječe od lat. ''Informare'' što znači informiranje, obavještavanje. Informacija (eng. Information) je rezultat analize i organizacije podataka na način da daje novo znanje primatelju. Informacija je raznolikost poruka od pošiljatelja do primatelja. Ona postaje [[znanje]] kad je interpretirana, odnosno stavljena u kontekst ili kad joj je dodano značenje. Informaciju čine podaci kojima je dano značenje putem relacijskih [[veza]], odnosno organizirani podaci koji su uređeni za bolje shvaćanje i razumijevanje. Značenje informacije može biti korisno, ali i ne mora.

==Znanje==

[[Znanje]] je odgovarajuća zbirka [[informacija]] kojoj je namjera da bude korisna. Znanje čine organizirane informacije koje se mogu koristiti za stvaranje novih značenja i podataka. Znanje je [[ćovjek|ljudska]] sposobnost poduzeti učinkovite postupke u raznolikim i neizvjesnim situacijama. Znanje je predodređen proces. Kada netko memorira informacije tada on skuplja, odnosno gomila znanje. To znanje ima korisno značenje njemu, ali ne osigurava samo po sebi uklapanje, odnosno integraciju kao što bi rezultiralo ili zaključilo daljnje znanje. Npr., djeca u [[osnovna škola|Osnovnoj školi]] mogu odgovoriti da je 2+2=4 jer imaju usvojeno to znanje, ali ne mogu odgovoriti koliko je 1267 x 300 jer bi to zahtijevalo pohranjena dodatna znanja koja bi morala biti obuhvaćena [[razumijevanje]]m.

Znanje čine činjenice koje postoje unutar psihičke strukture koju svijest može obraditi. Ljudski [[um]] koristi to znanje za biranje između mogućnosti, a time reagiranje i ponašanje postaje [[inteligencija|inteligentnije]]. Kada vrijednosti i obveze vode inteligentno ponašanje, ono je zapravo temeljeno na [[mudrost]]i. '''Mudrost''' je imanje iskustva, znanja, razumijevanja uz moć primjenjivanja sveg troje sa razboritošću, praktičnošću, diskretnošću i zdravim [[razum]]om, odnosno mudrost je sposobnost donošenja ispravnih odluka.

==DIKW==

[[DIKW]] (Data, Information, Knowledge, Wisdom) je prijedlog strukturiranja podataka, informacija, znanja i mudrosti u jednu informacijsku hijerarhiju gdje svaka razina dodaje određena svojstva iznad i ispod one prethodne. Podatak je '''najosnovnija''' razina, informacija dodaje '''kontekst''', znanje dodaje '''kako''' ga upotrijebiti, a mudrost dodaje '''kada''' i '''zašto''' ga upotrijebiti.

DIKW model se temelji na pretpostavljanju sljedećeg niza postupaka: '''podatak''' dolazi u obliku neobrađenih zapažanja i [[dimenzija]], '''informacija''' se oblikuje analiziranjem veza i odnosa između podataka, '''znanje''' se oblikuje koristeći informaciju za djelovanje, '''mudrost''' se oblikuje kroz upotrebu znanja, kroz [[komunikacija|komunikaciju]] korisnika znanja i kroz razmišljanja. Općenita je misao da je podatak manji od informacije, a informacija je manja od znanja, odnosno, da bi se kreirala informacija potreban je podatak i samo kada postoji informacija znanje može izaći na vidjelo. 

Dijagrami ispod pokazuju dva pogleda DIKW hijerarhije. Prvi prikazuje linearni niz, a drugi [[piramida|piramidu]] znanja.

[[Datoteka:Figure 1 One view of DIKW hierarchy (Clark, 2004).JPG|mini|okvir|centre|300px|Figure 1 One view of DIKW hierarchy (Clark, 2004)]] 

[[Datoteka:Figure 2 The Knowledge Pyramid.JPG|mini|okvir|centre|250px|Figure 2 The Knowledge Pyramid]]

Sadržaj ljudskog [[um]]a (prema [[Russell Ackoff|Russellu Ackoffu]]) čine: podatak, informacija, znanje, razumijevanje (spoznajni i analitički proces koji odgovara na pitanje '''zašto''') i mudrost. Ackoff pritom upozorava da se prve četiri kategorije odnose na [[prošlost]] i bave se onim što je bilo ili onim što je poznato. Samo se peta kategorija, mudrost, bavi budućim vremenom jer sadržava maštovitost, [[pronicljivost]] i [[kreativnost]]. Do mudrosti se ne dolazi lagano i jednostavno, najprije se mora uspješno proći kroz sve prethodne kategorije. S pomoću razumijevanja se može postojećim znanje stvarati novo, odnosno, ljudi koji imaju razumijevanje mogu poduzimati korisne aktivnosti zato što mogu sastaviti novo znanje ili barem nove informacije na temelju već postojećeg znanja. Razlika između znanja i razumijevanja je kao i između učenja i memoriranja. 

Iako su naše koncepcije podatka, informacije i znanja napredovale tijekom vremena u potpunosti je jasno da je T. S. Eliot bio sposoban da se bavi time i definira neke vrlo ozbiljne odnose koji su nastavili utirati put našem današnjem poimanju svijeta. Ono što možemo izvesti kao [[zaključak]] iz ovog teksta, a ujedno i povezati sa modernim načinom [[život]]a jest sljedeće: Znanje je rezultat učenja. Povećanje razine znanja dovodi do boljeg odlučivanja. Nove [[tehnologija|tehnologije]] dovode do ubrzanja i sve većih [[količina]] podataka i informacija. 

==Izvori==
* [[:en:DIKW]]
* [http://www.systems-thinking.org/dikw/dikw.htm Data, Information, Knowledge, and Wisdom] by Gene Bellinger, Durval Castro, Anthony Mills
* [http://ioc.unesco.org/Oceanteacher/OceanTeacher2/02_InfTchSciCmm/DIKWchain.pdf The Data, Information, Knowledge, Wisdom Chain: The Metaphorical link] by Jonathan Hey
* [http://www-personal.si.umich.edu/~nsharma/dikw_origin.htm The Origin of the “Data Information Knowledge Wisdom” Hierarchy] by Nikhil Sharma
* [http://erg4146.casaccia.enea.it/wwwerg26701/gad-dict.htm Information, Preferences and Knowledge]	
* [http://jis.sagepub.com/cgi/content/abstract/33/2/163 The wisdom hierarchy: representations of the DIKW hierarchy]


[[Kategorija:Informacijske znanosti]]