Vidi kôd stranice Pijal-paša

<!--'''Pijal-paša'''-->{{Infookvir vojna osoba
|ime            = Pijal-paša
|slika          = PiyalePasha IstanbulNavalMuseum.JPG
|opis           = 
|veličina       = 220px
|datum rođenja  = oko [[1515.]]
|mjesto rođenja = [[Viganj]], [[Hrvatska]]
|datum smrti    = [[21. siječnja]] [[1578.]]
|mjesto smrti   = [[Carigrad]], [[Turska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       = 
|nadimak        = 
|supruga        = 
|suprug         = 
|titule         = [[Vezir]]
|knjige         = 
|služba         = 1554. - 1573.
|čin            = [[admiral flote]]
|ratovi         = [[Osmansko-mletački rat]]
|bitke          = [[bitka kod Džerbe]]<br>[[Opsada Malte]]
|vojska         = [[Osmanska mornarica]]
|rod            = 
|jedinice       = 
|zapovijedao    = 
|odlikovanja        = 
}}

'''Pijal-paša''' (oko [[1515.]] – [[1578.]]), [[Osmansko Carstvo|osmanski admiral]] [[Hrvati|hrvatskog podrijetla]]<ref>[http://books.google.com/books?id=gxwB5fQeMWIC&pg=PA90#v=onepage&q=Croatian%20Piyale&f=false The companion guide to Istanbul and around the Marmara - John Freely]</ref><ref>[http://books.google.hr/books?id=pePPvGkGZDQC&pg=PA156&lpg=PA156&dq=Croat+Piyale+Pasha&source=bl&ots=QMT1ANIXG1&sig=RsVhXFhLWJFH2RVg70wxD2b5e1Q&hl=hr&ei=DkadSoBsmo6cA9Tk4LkC&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1#v=onepage&q=Croatian%20Piyale%20Pasha&f=false Europe and Islam - Franco Cardini]</ref><ref>[http://books.google.hr/books?id=Xd422lS6ezgC&pg=PA106&lpg=PA106&dq=Croat+Piyale+Pasha&source=bl&ots=hYW1oBl-lp&sig=Wi313bu3f2sivjoit_XdO4MNEho&hl=hr&ei=DkadSoBsmo6cA9Tk4LkC&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5#v=onepage&q=Croat%20Piyale%20Pasa&f=false History of the Ottoman empire and modern Turkey - Stanford Jay Shaw]</ref><ref>(tur.) Yayın Kurulu, "Piyale Paşa", (1999) Yaşamları ve Yapıtlarıyla Osmanlılar Ansiklopedisi, İstanbul:Yapı Kredi Kültür Sanat Yayıncılık A.Ş. C.2 s.441 {{ISBN|975-08-0072-9}}<br>''Aslen Hırvat'tı.''</ref>.

Rođen je u [[Viganj|Vignju]] na [[Pelješac|Pelješcu]]. Bio je poznati osmanski admiral s činom zapovjednika flote (''Kaptan Paşa'') između 1553. i 1567. Osmanski [[vezir]] postao je nakon 1568. Često se nalazi pod imenom ''Piale Pasha'' u zapadnim zemljama i kao ''Pialí Bajá'' u [[Španjolska|Španjolskoj]]; njegovo ime na [[Turski jezik|turskom]] je ''Piyale Paşa''.

Pijal-paša obrazovan je na [[Enderun]]u (Carska akademija) u današnjem [[Istanbul]]u, [[Turska]]. Diplomirao je na Endurnu  s naslovom ''Kapıcıbaşı'' i postavljen za ''Sanjak Beya'' (provincijski beg; provincijski vladar) [[Galipolje|Galipolja]].

==Admiral==
Promaknut je kao ''Bahriye Beylerbeyi'' (član Vrhovnog vodstva mornarice) i postao admiral flote osmanske mornarice s 39 godina.

Godine [[1554.]] zauzeo je otoke [[Elba|Elbu]] i [[Korzika|Korziku]] s velikom flotom, a u tu flotu bili su uključeni i veliki turski admirali kojima je zapovijedao, među njima [[Turgut Reis]] i [[Salih Reis]]. Sljedeće godine, [[sultan]] [[Sulejman I.|Sulejman Veličanstveni]] dao mu je zadatak da brani [[Francuska|Francusku]] u borbi protiv [[Španjolci|Španjolaca]], kada je majka kralja [[Franjo II., kralj Francuske|Franje II.]] zatražila pomoć. Pijal-paša je otplovio 26. lipnja 1555. Turska flota sastala se s Francuskom flotom kod [[Piombino|Piombina]] i uspješno odbacila španjolski napad i zauzela nekoliko španjolskih utvrda na [[Sredozemno more|Sredozemlju]].

==Bitka kod Džerbe==
U lipnju 1558., kada mu se pridružio [[Turgut Reis]], Pijal-paša otplovio je prema [[Mesinski tjesnac|Mesinskom tjesnacu]] i dva admirala zauzimaju grad [[Reggio di Calabria]]. Otuda odlaze prema [[Eolsko otočje|Eolskom otočju]] i zauzima nekoliko otoka, prije nego se iskrcao u [[Amalfi]], u [[Salerno|Salernskom zaljevu]], zauzeo je gradove [[Massa Lubrense]], Cantone i [[Sorrento]]. Kasnije se njegova flota iskrcala u [[Torre del Greco]], na obalu [[Tuskanija|Tuskanije]], i [[Piombino]]. U rujnu 1558. Pijal-paša napada obale [[Španjolska|Španjolske]], a prije toga zauzeo je [[Menorka|Menorku]] i oštetio otočnu luku.

Njegov napadaj izazvao je strah širom sredozemne Španjolske, pa je kralj [[Filip II., španjolski kralj|Filip II.]] tražio pomoć od [[Pavao IV.|Pavla IV.]] i njegovih europskih saveznika da okončaju strah kojeg su izazvali Turci. Godine 1560. Filip II. preuzeo je vodstvo nad Svetom ligom i njezinu organizaciju u kojoj se nalazila Španjolska, [[Mletačka Republika]], [[Republika Genova]], [[Papinska Država]], [[Savojsko Vojvodstvo]] i [[Ivanovci|Malteški vitezovi]]. Ujedinjena flota okupila se kod [[Messina|Messine]] i imala je 54 galije i 66 drugih plovila pod zapovjedništvom [[Giovanni Andrea Doria|Giovannija Andree Dorija]], nećaka slavnog đenovskog admirala [[Andrea Doria|Andree Dorije]].

12. ožujka 1560., Sveta liga zauzela je otok [[Džerba|Džerbu]] koji je bio strateški položaj i kontrolirao je trgovački put [[Alžir]] - [[Tripoli]]. Kao odgovor na to, [[Sulejman I.|Sulejman I. Veličanstveni]] poslao je osmansku flotu u veličini 86 [[galija]] i [[galijun]]a i dao je pod zapovjedništvo Pijata-paše, koji u pred Džerbu stiže 11. svibnja 1560. i uništava veliku kršćansku flotu za nekoliko sati u događaju kojeg je povijest zabilježila kao [[Bitka kod Džerbe|Bitku kod Džerbe]]. Giovanni Andrea Doria uspio je umaći s malim plovilom, no, preživjeli kršćani, kojima je sada zapovjedao D. Alvaro de Sande, pobjegli su u utvrdu na otoku Džerba koju su napravili u vrijeme dolaska. Pijal-paša i [[Turgut Reis]] prisilili su [[garnizon]] na predaju i Pjal-paša uzeo je 5 000 ratnih zarobljenika, uključujući i de Sandea, te ih odvodi [[Istanbul]], gdje ga je dočekala oduševljena gomila. Oženio je unuku sultana Sulejmana, tj. kćer sultana [[Selim II.|Selima II.]], sultanicu Gevher Han.

Godine 1563. Pijal-paša zauzima [[Napulj]] i utvrde oko grada da pomogne [[Francuzi]]ma. No, kada su Turci napustili ove položaje, Francuzi nisu bili u stanju da ih obrane, pa ih Španjolci uzimaju natrag.

==Opsada Malte==
Godine 1565. Pijal-paša, zajedno s generalom [[Lala Mustafa-paša|Lala Karom Mustafa-pašom]] i admiralom [[Turgut Reis|Turgutom Reisom]], dobiva naredbu od sultana Sulejmana da [[Opsada Malte|opsjedne Maltu]], no opsada nije uspjela zbog jakog otpora [[Ivanovci|Malteških vitezova]]. Turci su pretrpjeli velike gubitke, a i pogibiju admirala [[Turgut Reis|Turguta Reisa]].

Godine 1566. Pijal-paša zauzima otok [[Khíos]] i okončava đenovsku prisutnost na [[Egejsko more|Egejskom moru]]. Kasnije se iskrcao u [[Apulja|Apulju]] u [[Italija|Italiji]] i zauzeo nekoliko strateški važnih utvrda.

Godine 1568. promaknut je kao [[vezir]], postavši tako prvi admiral u povijest Osmanskog Carstva koji je nosio taj naslov.

==Zauzeće Cipra==
Godine 1570. otplovio je prema [[Cipar|Cipru]], koji je tada bio [[Mletačka Republika|mletačko]] vlasništvo, s velikim snagama koje su bile ukrcane na brodovima. Napustivši Istanbul 15. svibnja 1570., flota je stigla na Cipar 1. srpnja 1570. 22. srpnja, [[Turci]], pod zapovjedništvom [[Lala Mustafa-paša|Lala Mustafe]] (petog vezira, koji je pet godina ranije pokušavao zauzeti Maltu), opsjedaju [[Nikozija|Nikoziju]], a sam grad zauzimaju 9. rujna. Nakon što je zauzet [[Pafos]], [[Limassol]] i [[Larnaca]] u brzom nizanju uspjeha, Turci okružuju [[Magosa|Magosu]] (Famagusta), zadnje mletačko uporište na Cipru 18. rujna 1570. Magosa je zauzeta 1. kolovoza 1570. i tako je zauzet Cipar.

==Zadnji zadatci==
Nakon što je poražena turska flota [[Ali-paša Mujezinović|Ali-paše Mujezinovića]] u [[Bitka kod Lepanta|Bitci za Lepanto]] 1571., Pijal-paša pozvan je da ponovno preuzme zapovjedništvo nad osmanskom mornaricom. Osmanlije su uspjele izgraditi flotu kakva je bila prije poraza kod Lepanta u manje od godinu dana. [[Uluch Ali-paša]] preoteo je [[Tunis]] od Španjolaca i vratio turske hafsidske vazale 1574.

Godine 1573. Pijal-paša još jednom se iskrcao u Apulju. To je bila njegova zadnja morska ekspedicija.

==Smrt==
Pijal-paša umire [[21. siječnja]] [[1578.]] i pokopan je u [[džamija Pijal-paše u Istanbulu|džamiji Pijal-paše]] u četvrti [[Kasımpaşa (četvrt)|Kasımpaşi]] u okrugu [[Beyoğlu]] u Carigradu, koju je sam sagradio, a kreator bio je poznati turski arhitekt [[Mimar Sinan]] u posljednjim godinama života.

==Nasljeđe==
Nekoliko ratnih brodova [[Turska ratna mornarica|Turske ratne mornarice]] nosi ime po Pijal-paši.

==Izvori==
{{Izvori}}
* {{en}} E. Hamilton Currey, ''Sea-Wolves of the Mediterranean'', London, 1910.
* {{es}} Bono, Salvatore: ''Corsari nel Mediterraneo'', Oscar Storia Mondadori. Perugia, 1993.
* {{it}} [http://www.corsaridelmediterraneo.it/indice/a.htm Corsari nel Mediterraneo: Condottieri di ventura]
* {{en}} Bradford, Ernle, ''The Sultan's Admiral: The life of Barbarossa'', London, 1968.
* {{en}} Wolf, John B., ''The Barbary Coast: Algeria under the Turks'', New York, 1979.; {{ISBN|0-393-01205-0}}
* {{en}} [http://www.theottomans.org/english/chronology/index.asp# The Ottomans: Comprehensive and detailed online chronology of Ottoman history]
* {{tr}} [http://www.dzkk.tsk.mil.tr/TURKCE/tarihiMiras.asp?strAnaFrame=TarihiMiras&strIFrame=INDEX Službena stranica Turske mornarice: Povijesno nasljeđe turske mornarice]

[[Kategorija:Vojni zapovjednici Osmanskog Carstva]]
[[Kategorija:Paše Osmanskog Carstva]]
[[Kategorija:Hrvati u Turskoj]]
[[Kategorija:Životopisi, Orebić]]