Vidi kôd stranice Orašje

<!--'''Orašje'''-->{{dz}}
{{Infookvir naselje
| ime = Orašje
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = 
| veličina_slike =
| opis_slike = Orašje

| slika_zastava = 
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Coat of Arms of Orasje.svg
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Posavina Canton.gif|border|25 px]] [[Županija Posavska|Posavska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = 
| utemeljenje_datum = 
| utemeljenje1_ime = 
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po = 

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Načelnik
| ime_vođe = [[Marijan Oršolić]]
| stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| titula_vođe1 = 
| ime_vođe1 = 
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 122 km²
| površina_prazno2_ime = 
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 1991.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =  3.907
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže = 28.367 (općina) 
| stanovništvo_uže_gustoća = 
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća = 
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 = 
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = 
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 76270
| pozivni_broj = (+387) 031
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.orasje.ba www.orasje.ba]

| slika_karta = Orasje Municipality Location.png
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Orašje u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

'''Orašje''' je [[naselje]] i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na rijeci [[Sava|Savi]]. 

Most Županja-Orašje preko [[Sava|Save]] spaja [[Bosna i Hercegovina|BiH]] s [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Gradnja novog mosta okončana je 1998. godine. 

Prijašnji most na istom mjestu srušila je [[Hrvatska vojska]] 1991. godine zbog srbočetničke agresije na BiH i RH. Na njegovom mjestu sve do 1995. godine (kada su pripadnici oružanih snaga SAD-a izgradili [[pontonski most]]), riječna [[skela]] je bila jedini način prelaska s desne na lijevu stranu [[Sava|Save]], odnosno iz BiH u Hrvatsku i obrnuto.

== Zemljopis ==

Grad je naslonjen na desnu obalu rijeke [[Sava|Save]] i uglavnom je ravnog terena. Umjetni nasipi (koji se nastavljaju iz pravca [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]]) štite grad od poplava u proljeće kada [[Sava]] nabuja.

== Povijest ==
Orašje i okolica oduvijek je bila naseljena Hrvatima-katolicima.{{ni}} Nakon srpskih ustanaka, rusko-turskih ratova, Osmanlije su bile u uzmaku u Srbiji. Na mirovnoj konferenciji 1862. u Kandidži kod Carigrada velike sile odredile su ponižavajuće mirovne uvjete za muslimane. Većina muslimana iz Srbije izabrala je [[Iseljavanje muslimana iz Kneževine Srbije u Bosanski vilajet 1862.-1867.|iseljavanje]]. Raselili su se po Turskom Carstvu. U proces se uključila turska vlast da bi planski upravlja iseljavanjem. Zbog političkih i strateških razloga mnoge je naselila u Bosnu, tada najistureniju tursku provinciju na zapad u Europi. Dosta ih je naselila u sjevernom pograničnom području da bi ojačala brojnost muslimana i tako osnažila pozicija za nadolazeća teritorijalna prekrajanja. Radi ublažavanja posljedica preseljavanja, sultan je naseljenike oslobodio od obveza prema državi i od slanja u vojsku, a mjera je trajala sljedećih 14 godina. U procesu je zahvaćeno i Orašje.<ref name=Postanak>[https://zupanjac.net/postanak-orasja-donje-azizije Županjac.net - Prvi nezavisni portal Grada Županje] Dominković, Mato: Postanak Orašja - Donje Azizije. 15. prosinca 2019. (pristupljeno 14. srpnja 2020.)</ref>

Do tog iseljavanja muslimana iz Srbije, na mjestu današnjeg Orašja bilo je manje naselje-selište imena Orašje. Budući da je Osmansko Carstvo uspostavilo obrambeni pogranični sustav sličan Vojno – krajiškom graničarskom sustavu s druge strane, vjerojatno je u blizini bila i kakva turska karaula za obranu granice. Orašje i okolica oduvijek je bila Hrvatima-katolicima. Bilo je vrlo malo muslimana. Grupiranjem muslimana u pograničnom području Osmansko Carstvo namjeravalo je ojačati granice. Tako su se muslimanski izbjeglice iselili u Bosansku Posavinu u Gornju Aziziju (Bosanski Šamac) i Donju Aziziju (Orašje). Grupiranje nije spriječilo austro-ugarsko zauzimanje 1878., ali u Bosanskoj Posavini najjača muslimanska mjesta otpora zauzimanju bila su Brčko i Ugljara (Orašje).<ref name=Postanak/>

Muslimani su došli iste 1862. godine i u istoj godini Orašje / Donja Azizija kao varoš, planski je urbanizirana je i naseljena. Projektanti naselja bili su francuski inženjeri. Naselje su projektirali u obliku šahovske ploče. Već 1863. sagrađena je oraška džamija imena Azizija. Naselja odakle su došli srpski muslimani su Užice, Sokol, Šabac i Beograd. Muslimani iz Beograda i Užica bavili su se obrtom i trgovinom, iz Sokola zemljoradnjom i stočarstvom, iz Šapca obrtom, ribarstvom i skeledžijskim poslovima. Tradicija zanimanja kod muslimana zadržala se do danas te i danas većina muslimana potomaka doseljenih u Orašje ne bavi se obradom zemlje.<ref name=Postanak/>

{{stilska dorada}}

Oružanom agresijom na hrvatsko selo [[Ravno]] u Hercegovini, [[2. listopada]] [[1991.]] godine, započeto je rat u Bosni i Hercegovini. S obzirom na velikosrpske apetite, na udaru našla se i [[Bosanska Posavina]], u proljeće 1992. godine. Posavski narod, nedovoljno naoružan i pripremljen za obrambeni rat, nije se u potpunosti mogao suprotstaviti srpskoj okupatorskoj oružanoj sili (jednoj od najjačih u Europi), te su većinu [[Hrvati|hrvatskih]] i [[Bošnjaci|bošnjačkih]] naselja [[Vojska Republike Srpske|Srbi]] osvojili na nekoliko mjeseci. Nakon osvajanja slijedila je bespoštedna [[pljačka]] pokretnih dobara, a zatim ono što nije stradalo prilikom osvajanja, Srbi su uništavali na drugi način, [[miniranje]]m i paljenjem [[obitelj]]skih kuća i zgrada, što je pouzdano i utvrđeno. Osvajajući Posavinu, Srbi su počinili brojne zločine ubijajući i [[masakr]]irajući civilno pučanstvo, koje nije uspjelo napustiti svoja ognjišta, radeći pritom neviđeni [[genocid]], [[kulturocid]], urbicid i ekocid. Most na rijeci [[Save|Savi]], koji povezuje Bosnu i Hercegovinu i Republiku Hrvatsku, kod [[Orašje|Orašja]], porušen je [[24. rujna]] [[1991.]] godine.
[[Datoteka:Općina Orašje.svg|mini|Općina Orašje]]
Ocijenivši i procijenivši postojeću vojno-političku situaciju u Bosni i Hercegovini, mjerodavne općinske strukture su, još krajem 1991. godine, formirale krizne stožere i uveliko počele intenzivne pripreme za obrambeni rat. U proljeće 1992. godine, definirane su i utvrđene prve crte obrane i ustrojene prve vojne obrambene postrojbe. U početku su to bile manje vojne formacije sačinjene od dragovoljaca iz kojih je izrasla [[106. brigada HVO-a|106. brigada Hrvatskog Vijeća Obrane]], sastavljena od četiri bojne (I., II., III. i IV. bojna). Početne obrambene postrojbe su bile uglavnom naoružane lakim [[pješačko naoružanje|pješačkim naoružanjem]] i ponekim protuoklopnih sredstvom, ali i jakim moralom. S vremenom, 106. brigada je oružano i logistički u svakom pogledu, ojačala do te mjere da je postala pouzdani bastion obrane općine Orašje, spremna i za oslobađanje okupiranih dijelova općine. Srpska [[vojna agresija]] na općinu Orašju započela je [[29. travnja]] [[1992.]] godine, topničkim napadom na hrvatsko selo [[Vidovice]]. Nakon 2 dana neprestanog [[topništvo|topničkog]] napada koji je trebao poslužiti kao zastrašivanje i razbijanje prve obrambene crte, uslijedio je pješački napad [[1. svibnja]] 1992. godine. Toga dana, snage pod zapovjedništvom [[Željko Ražnjatović Arkan|Željka Ražnjatovića Arkana]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]], oko 600 pješaka potpomognuti sa nekoliko tenkova, krenuli su u osvajanje Vidovica u čemu, zbog brojčane i tehničke nadmoći, i uspijevaju. Dana 2. svibnja 1992. godine, konsolidirana i oporavljena hrvatska obrana, pojačana dragovoljcima iz ostalih naselja oraške općine, u protunapadu ponovno zauzima Vidovice. Takvo stanje nije dugo trajalo, jer su već 4. svibnja 1992. godine srpske snage potpomognute snagama iz [[Brčko]]g, sa više strana izvršili jaki napad na Vidovice, pa dolazi do borbe i prsa u prsa. Malobrojniji branitelji su ponovno napustili Vidovice i povukli se na pričuvne položaje. U razdoblju od 29. travnja do 4. svibnja 1992. godine, u borbama za Vidovice poginulo je oko 40 branitelja, a na desetine ih je teže ili lakše ranjeno. Na neprijateljskoj strani poginulo je preko 50 vojnika, a ništa manje i ranjeno, također je uništeno i oštećeno nekoliko tenkova. Ulaskom u hrvatska sela Vidovice, [[Kopanice]] i [[Jenjić]], srpski vojnici su na najokrutniji način masakrirali i ubili desetke civila koji nisu mogli ili htjeli napustiti spomenuta sela.
[[Datoteka:Samostan Tolisa 04.JPG|mini|Samostan u [[Tolisa (Orašje, BiH)|Tolisi]]]]
Od 4. svibnja crta obrane 106. brigade je neprestano ojačavana i utvrđivana čvrstim rovovima i bezbrojnim tranšeama, a protezala se u duljini 27-30 km, tj. od sela [[Oštra Luka]] sa zapadne strane bojišnice, preko [[Bok]]a, [[Matići|Matića]], [[Kostrč]]a, [[Donja Mahala|Donje Mahale]] i [[Orašje|Orašja]], sve do Vidovica na krajnjem istoku općine. Popunjenost brigade ljudstvom je svakim danom rasla i prelazila formaciji 100%, što samo po sebi govori o moralu i odlučnosti branitelja. Jačih neprijateljskih pješačkih napada nije bilo sve do [[19. srpnja]] 1992. godine, nego su se vodile rovovske bitke i diverzantske akcije. U tom periodu srpski agresor je tukao oraško područje oružjem najveće razorne moći: Lunama, Volkovima, topništvom najtežeg kalibra, uz česta zračna bombardiranja, sa najrazornijim avio-bombama, tkz. "krmačama". Pored crte bojišnice, na udaru su bili industrijski objekti, [[škola|škole]], sakralni objekti, gospodarski objekti, a nekritički je gađano i cijelo područje općine. Najveće štete trpjela su sva naselja naslonjena na prvu crtu obrane: Oštra Luka, Bok i Matići, te Orašje, kao centar općine. Svakodnevno su brojne neprijateljske granate zasipale slobodno područje, a najčešće su stradavali civili. Dana 19. srpnja 1992. godine, Srpske snage su po cijeloj crti bojišnice, uz jaku topničku potporu, izveo žestok pješačko-tenkovski napad sa namjerom da zauzmu oraški teritorij. Najveća žestina napada bila je oko sela Oštra Luka, zaselak Galići. Desetine tenkova i nekoliko tisuća neprijateljskih vojnika, naišli su na žestok otpor branitelja, borbe su bile toliko snažne, da ne isti dan crta obrane nekoliko puta probijana i vraćana. U konačnici, borbom prsa u prsa, neprijatelj je doživio teški poraz, kako u ljudstvu, tako i u tehnici. Srpski gubicu su bili stotine poginulih i ranjenih vojnika, te nekoliko uništenih tenkova. I na strani branitelja bilo je na desetine ranjenih i poginulih. Spomenuta četnička ofenziva u narodu se najčešće  spominje kao ''Boj na Galićima''. Srpske snage su nastavile sa svakodnevnim granatiranjem oraških naselja. Tisuće granata izazivalo je materijalne štete i civilne žrtve. Takvo stanje je trajalo sve do [[23. listopada]] 1992. godine, kada su postrojbe 106. brigade HVO, u zoni odgovornosti IV bojne totalno razbile i uništile neprijatelja i oslobodile okupirano selo Vidovice, a 25. listopada na isti način oslobođeno je i selo Kopanice. Srpske snage su pretrpjeli teške gubitke.
 
Treba napomenuti da je crta bojišnice 106. brigade bila naslonjena i na slobodni dio općine [[Bosanski Šamac]] (sela: dio [[Grebnice|Grebnica]], [[Bazik]] i [[Domaljevac]]), gdje je djelovala [[104. brigada HVO-a]]. Ove su brigade jedna drugoj olakšavale obranu, međusobno štiteći leđa i ne dozvoljavajući agresoru da bilo koju stavi u okružene, ali su i priskakale u pomoć kad je napad na bilo koju od njih prijetio da pokida crte obrane.Poslije okupacije većeg dijela Bosanske Posavine i padom općina [[Derventa]], [[Bosanski Brod]], [[Modriča]] i [[Odžak]], došlo je do povlačenja i postrojbi HVO-a sa tih prostora. Tako su se krajem 1992. godine, [[101. bosansko-brodska brigada|101. brigada HVO Bosanski Brod]], [[102. brigada HVO|102. brigada HVO Odžak]], [[103. brigada HVO - Derventa|103. brigada HVO Derventa]] i [[105. brigada HVO Modriča]] preselile na slobodno oraško područje. Iako formacijski nedovoljno popunjene ljudstvom i tehnikom, činile su vrlo značajnu pomoć u daljnjoj obrani općine Orašje, a bile su pripravne i za eventualno oslobađanje svojih matičnih prostora. Preustrojem HVO i uspostavom jedinstvenih snaga Hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, u Posavini je 1994. godine formirana 4. Gardijska motorizirana brigada HVO "Sinovi Posavine". U njezinom sastavu bili su borci iz svih 6 brigada HVO Bosanske Posavine i činila je glavnu okosnicu u daljnjem vojnom djelovanju, kako obrambenom, tako i napadačkom. Od 6 brigada HVO Bosanska Posavina vojnim preustrojem formirane su 3 domobranske pukovnije.
 
Godine 1994. na slobodnom prostoru općine Orašje bila je ogromna koncentracija vojnog potencijala, kako u ljudstvu, tako i u tehnici, što je bilo garant opstojnosti, a čekalo je i "zeleno svjetlo" za oslobađanje okupiranih područja Bosanske Posavine. Stanje na oraškoj bojišnici je i dalje ostalo isto, uz stalno, obostrano, topničko djelovanje, sve do svibnja 1995. godine, kada su poražene srpske snage u Republici Hrvatskoj, nakon akcija [[operacija Bljesak|Bljesak]] i [[operacija Oluja|Oluja]], prebačene na [[Posavski koridor]], u okolicu Orašja. Oporavljene od poraza u Hrvatskoj, pojačane i izuzetno naoružane srpske snagu krenule su u odlučujuću ofenzivu, pod nazivom "Osveta", sa namjerom okupiranja prostora općine Orašje. Ofenziva je počela [[5. svibnja]] i neprekidnih napadima trajala više dana. Neprijatelj je upotrijebio svu moguću tešku tehniku, uključujući i [[bojni otrovi|bojne otrove]]{{fact}}. Tisuće srpskih vojnika i specijalaca bezuspješno je napadalo i pokušavalo probiti crte obrane. HVO je sve napade uspješno odbijao, pa je crta bojišnice do [[Daytonski sporazum|Daytonskog potpisa]], bila uglavnom mirna i bez većih djelovanja.

== Klima ==

Hladne zime s puno [[snijeg|snijega]] i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine.

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Orašje}}

Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Orašje imala je 28.367 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja.

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Orašje'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]''' 
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]''' u promijenjenim granicama
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]''' 
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Hrvati'''
|17.345 (87,33%)
|19.818 (82,06%)
|21.308 (75,11%)
|20.705 (74,46%)
|19.354 (75,19%)
|-
|'''Srbi'''
|157 (0,79%)
|1.599 (6,62%)
|4.235 (14,92%) 
|4.151 (14,92%)
|4.266 (16,57%)
|-
|'''Muslimani'''
|2.015 (10,15%) 
|1.879 (7,78%) 
|1.893 (6,67%) 
|1.548 (5,56%)
|1.867 (7,25%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|
|
|626 (2,20%)
|1.056 (3,79%)
|131 (0,50%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|344 (1,73%)
|855 (3,54%)
|305 (1,07%)
|346 (1,24%)
|122 (0,47%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''19.861'''
|'''24.151'''
|'''28.367'''
|'''27.806'''
|'''25.740'''
|}

====Orašje (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
| colspan="8" | '''Orašje'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|[[2013.|'''2013''']].           
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|1 974 (54,62%)
|1.843 (47,17%)
|1.503 (43,94%)
|1.840 (66,02%) 
|-
|'''Srbi''' 
|42 (1,162%)
|875 (22,39%)
|662 (19,35%)
|442 (15,85%) 
|-
|'''Hrvati'''
|1 350 (37,35%)
|591 (15,12%)
|426 (12,45%)
|333 (11,94%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|0
|470 (12,02%)
|761 (22,25%)
|92 (3,30%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|248 (6,862%)
|128 (3,27%)
|68 (1,98%)
|80 (2,87%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''3.614''' 
|'''3.907'''
|'''3.420'''
|'''2.787'''
|}

== Naseljena mjesta ==

Naseljena mjesta iz popisa stanovništva [[1991.]]:

[[Bok (Orašje, BiH)|Bok]], [[Bukova Greda]], [[Čović Polje]], [[Donja Mahala]], [[Donji Žabar]], [[Jenjić]], [[Kopanice]], [[Kostrč]], [[Lepnica]], [[Lončari (Donji Žabar, BiH)|Lončari]], [[Matići (Orašje, BiH)|Matići]], [[Orašje]], [[Oštra Luka (Orašje, BiH)|Oštra Luka]], [[Tolisa (Orašje, BiH)|Tolisa]], [[Ugljara]] i [[Vidovice]].

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Orašje ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. 

U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: Čović Polje, Donji Žabar i Lončari, te dijelovi naseljenih mjesta: Lepnica, Jenjić i Oštra Luka. Od ovog područja formirana je općina [[Donji Žabar]].

== Uprava ==

== Gospodarstvo ==

Općina Orašje je jedna od BiH općina koje su tijekom 2004. godine prihvatila sugestije Agencije za međunarodni razvoj [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] ([[USAID]]) i otpočela implementiranje Projekta novog pristupa za pružanje usluga društvu, te na principu sufinanciranja s USAID-m i njenim podizvođačima , u prvom redu PADCO-m , između ostalih i projekt šalter sale "''Sve na jednom mjestu''".

== Spomenici i znamenitosti ==

* Katolička crkva blaženog [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]].
* oraška džamija [[Azizija]]. Poznata kao jedna od rijetkih koja sadrži bocu s dlakom poslanika [[Muhammed]]a.
* spomenik poginulim partizanima iz 2. svjetskog rata i novoizgrađeni spomenik poginulim braniteljima iz rata 1992.-1995. godine.

== Obrazovanje ==

* Osnovna škola "Orašje" 
* Srednjoškolski centar "[[Martin Nedić|fra Martin Nedić]]"
* Srednja strukovna škola Orašje
* Vrtić "Pčelica"

== Kultura ==

* "Dani općine Orašje". Održavaju se krajem listopada svake godine.

* Međunarodna motorijada (prva na području bivše Jugoslavije) u organizaciji Moto kluba Posavac iz Orašja. U to vrijeme grad posjeti veliki broj turista iz svih okolnih zemalja, kao i iz Austrije, Njemačke, Italije, Švicarske.

* "[[Dani hrvatskog filma Orašje|Dani hrvatskog filma]]" kulturna je manifestacija koja traje 10 dana.

== Zanimljivosti ==

* Granični prijelaz prema Hrvatskoj jedan je od tri suvremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini.
* U gradu se nalazi veliki broj ugostiteljskih objekata u čemu su najpoznatije oraške [[ćevapi|ćevabdžinice]].

== Šport ==

* [[HNK Orašje]] 
* [[NK Hajduk Orašje]]
* Kajak-kanu klub Sidro<ref>[http://www.kkksidro.com/ Kajak-kanu klub Sidro]</ref><ref name="Orašje"/>
* Karate klub Bosanac<ref name="Orašje"/>
* Taekwando klub Orašje<ref name="Orašje"/>
* Šahovski klub Orašje<ref>[https://www.cin.ba/budzetska_rezerva/detail.php?nivo=5&korisnik=%C5%A0ahovski%20klub%20%22Ora%C5%A1je%22 Centar za istraživačko novinarstvo] Izdatci za proračunske pričuve na razini Posavske županije 2010. (pristupljeno 19. siječnja 2018.)</ref>
* Auto-moto klub Posavac, Orašje<ref name="Orašje">[http://www.orasje.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=102&Itemid=514 Općina Orašje] ''Registrirani športski klubovi'' (pristupljeno 19. siječnja 2018.)</ref><ref>[http://www.mk-posavac.com/ MK Posavac]</ref>
* KBV Muay thai Škorpion<ref name="Orašje"/>
* Kuglački klub Posavina<ref name="Orašje"/>
* Tavla klub Bosna<ref name="Orašje"/><ref>[http://www.bosna.tavla.ba/ Tavla klub Bosna]</ref>
* Teniski klub Orašje<ref name="Orašje"/>
*Ženski odbojkaški klub Orašje

== Zdravstvo ==

U gradu djeluju Županijska bolnica "Orašje", kao i istoimeni Dom zdravlja, s ukupno oko 150 zaposlenih.

Donacijom Republike Hrvatske 2004. godine, započeta je gradnja nove bolnice.

== Mediji ==

* [[Radio Orašje|Radio postaja Orašje]]
* TV Studio Orašje

== Značajne osobe ==

* [[Anto Baotić]], pisac
* [[Miroslav Baotić]], pjesnik
* [[Branko Damjanović]], odbojkaš<ref>[http://www.tolisa.info/index.php?option=com_content&task=view&id=583&Itemid=1 Branko Damjanović, nova odbojkaška zvijezda] Tolisa portal </ref><ref>[http://www.ok-mladost-marina-kastela.com/novosti.html OK Mladost Marina Kaštela]</ref>
* [[Ivo Gregurević]], glumac
* [[Pavo Kobaš]], pisac, metodičar i političar
* [[Mato Neretljak]], nogometaš
* [[Marko Topić]], nogometaš
* [[Aleksandar Živković]], nogometaš
* [[Ilija Živković – Čokić]], svećenik, psiholog
* [[Joso Živković]], pjesnik i slikar
*[[Pavo Živković]], povjesničar i romanopisac
*[[Mato Nedić]], književnik

==Izvori==

{{Izvori}}
* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 

* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.orasje.ba Službena stranica općine Orašje]
* [http://www.radioorasje.com Radio postaja Orašje]

{{Orašje}}
{{BiH}}

[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Posavska županija]]
[[Kategorija:Naselja u Posavskoj županiji]]
[[Kategorija:Orašje| ]]