Vidi kôd stranice Operacija Lipanjske zore

<!--'''Operacija Lipanjske zore'''-->{{NPOV/popraviti|autor=Mostarac}}
{{Infookvir bitka
|naziv        = Lipanjske zore
|sukob        = Rat u Bosni i Hercegovini
|slika        = [[Datoteka:Map 16 - Herzegovina Dubrovnik April-June 1992.jpg|220px]]
|opis slike   = karta operacije Lipanjske zore
|vrijeme      = 7. lipnja - 26. lipnja 1992.
|mjesto       = Dolina [[Neretva|Neretve]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
|povod        = 
|teritorij    = oslobođenje [[Mostar|Mostara]] i doline Neretve
|ishod        = pobjeda hrvatskih snaga
|strana1      = {{ZD|H|HB}} [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]]{{-}}{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska vojska|HV]]{{-}}{{ZD|H|HOS}} [[Hrvatske obrambene snage|HOS]]
|strana2      = {{ZD|S|SFRJ}} [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]{{-}}{{ZD|R|RS}} [[Vojska Republike Srpske|VRS]]
|strana3      = 
|zapovjednik1 = {{ZD|H|HRV}} [[Janko Bobetko]]{{-}}{{ZD|H|HB}} [[Slobodan Praljak]]{{-}}{{ZD|H|HB}} [[Petar Zelenika]]{{-}}{{ZD|H|HB}} [[Mladen Naletilić]]{{-}}{{ZD|H|HB}} [[Jasmin Jaganjac]]{{-}}{{ZD|H|HOS}} [[Stanko Primorac]]
|zapovjednik2 = {{ZD|J|JUG}} [[Momčilo Perišić]]{{-}}{{ZD|R|RS}} [[Radovan Grubač]]
|zapovjednik3 = 
|postrojbe1   = {{ZD|H|HB}} [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]]{{-}}{{ZD|H|HRV}} [[4. gardijska brigada "Pauci"]]{{-}}{{ZD|H|HRV}} [[156. brigada HV]]<br>{{ZD|H|HOS}} [[Hrvatske obrambene snage|HOS]]
|postrojbe2   = {{ZD|R|RS}} Hercegovački korpus [[VRS]]{{-}}{{ZD|J|JUG}} ostatci Titogradskog i Užičkog korpusa JNA
|postrojbe3   = 
|jačina1      = 
|jačina2      = 
|gubitci1     = nepoznato
|gubitci2     = nepoznato
|gubitci3     = 
|bilješke     = 
}}

'''Operacija Lipanjske zore''' je zajednička operacija [[HVO]]-a, [[HV]]-a i [[HOS]]-a iz lipnja [[1992.]] godine. Akcija je trajala od [[7. lipnja]] do [[26. lipnja]] [[1992.]] godine. To je [[Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine#Domovinski rat|prva pobjeda]] nad velikosrpskim agresorom u [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]]. Operacijom Lipanjske zore oslobođena je dolina rijeke [[Neretva|Neretve]], a na nekim mjestima (poput [[Ošanjići|Ošanjića]] kod [[Stolac (BiH)|Stoca]]) združene hrvatske snage su izbile na današnju crtu razgraničenja između [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]].

== Stanje prije bitke ==

Dana [[7. svibnja]] [[1991.]] godine upućene su tenkovske snage u pravcu [[Mostar]] - [[Široki Brijeg]] - [[Posušje]] - [[Tomislavgrad]] - [[Kupres]] pod izlikom vojne vježbe. Istog dana, tenkovi su zaustavljeni u mjestu [[Polog]], na granici mostarske i širokobriješke općine. Na zahtjev Generalštaba [[JNA]] i generala [[Blagoje Adžić|Blagoja Adžića]] u dotad posve nepoznato selo Polog stižu zbunjeni predstavnici bosanskohercegovačkih vlasti na čelu s predsjednikom predsjedništva [[Alija Izetbegović|Izetbegovićem]] i [[Stjepan Kljujić|Kljujićem]] te pokušavaju nagovoriti okupljene Hrvate da se raziđu i tako omoguće daljnje kretanje tenkovske kolone. Međutim, ta misija nije uspjela. Okupljeno mnoštvo popustilo je tek nakon molbe hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i propustilo kolonu 9. svibnja 1991. godine.

Plan velikosrpskog agresora bilo je blokiranje zapadne i južne Hercegovine, odsijecanje Dalmacije, stvaranje preduvjeta za uvođenje snaga JNA iz pravca [[Banja Luka]] - [[Donji Vakuf]] - [[Kupres]] - [[Mrkonjić Grad]] - [[Drvar]] - [[Livno]] i produžiti s daljnjim borbenim djelovanjima u cilju presijecanja Dalmacije na tri djela. Istovremeno su tenkovske snage poslane u pravcu Čapljine, a ostale snage su bile planirane u pravcu [[Mostar]] - [[Bijelo Polje (Mostar, BiH)|Bijelo Polje]] - [[Sarajevo]].

Uvođenjem ovih snaga cilj je bio zauzeti komunikacije [[Privalj]] - [[Grude]] - [[Posušje]] - [[Imotski]] - [[Split]] te [[Livno]] - [[Aržano]] - [[Split]] i time blokirati bilo kakvu pomoć bosanskohercegovačkih Hrvata  Hrvatskoj i obratno. Odsijecanjem komunikacije [[Čapljina]] - [[Metković]] - [[Ploče]], a s obzirom na granična područja [[Trebinje]] - [[Crna Gora]] smatrali su da će Hrvatska lako pasti. No, zaustavljanjem tenkova JNA je morala korigirati segmente operacije RAM, koji se odnosio na odsijecanje Hercegovine od Dalmacije, a i napad na srednju Dalmaciju je morao biti odgođen. 
[[Datoteka:JNA offensive plan 1991 - hr.svg|mini|300px|Plan JNA za napad na Hrvatsku]]
Već nakon incidenta na Plitvicama ([[Krvavi Uskrs]]), [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] i [[Bošnjaci]] [[Hercegovina|Hercegovine]] preko kriznih stožera počinju formirati seoske postrojbe, a usporedno počinje formiranje i bolje opremljenih i pokretnijih vojnih postrojbi. Upravo su te postrojbe odigrale iznimnu ulogu kod dolaska pričuvnika. U rujnu [[1991.]], u [[Mostar]] dolaze pričuvne postrojbe [[JNA]]. Iako je njihov dolazak bio nenajavljen, mostarski krizni stožer u suradnji sa hrvatskim kadrovima u ondašnjem MUP-u zaustavlja prvi nalet pričuvnih postrojba (''rezervista'') da uđu u grad. Pričuvnike se zaustavilo u [[Gnojnice (Mostar, BiH)|Gnojnicama]] i mostarskoj zračnoj luci, gdje je ondašnji MUP postavio svoje policijske punktove. Tek kasnije pričuvne postrojbe [[JNA]] uspijevaju zaposjesti crtu [[Čapljina]] - [[Dretelj]] te crtu [[Slipčići]] - [[Krivodol (Mostar, BiH)|Krivodol]] - brdo Orlovac (kod [[Mostar]]a) - brdo Hum (iznad [[Mostar]]a) - grad [[Mostar]] - [[Potoci (Mostar, BiH)| Bijelo Polje]] - [[Borci (Konjic, BiH)|Borci]] - [[Konjic]]. 

Zahvaljujući odlučnosti i dobrim procjenama, branitelji zauzimaju strateški važne kote: Gornja Kozica, brdo [[Galac]], [[Grabova Draga]] i brdo [[Planinica (brdo iznad Mostara)|Planinica]] te zaustavljaju plan napredovanja JNA. S početkom borbi dolazi do iseljavanja stanovništva iz općina [[Mostar]], [[Široki Brijeg]] i [[Čapljina]]. Dogovorom tadašnjeg MUP-a općine [[Mostar]] i Kriznog stožera vrši se mobilizacija pričuvnog sastava policije, u koju je uključen i velik broj dragovoljaca, koji preuzimaju točke po prometnicama i dežurstva po gradu. 

Postrojba [[ZNG]] izlazi na plato Bile i [[20. rujna]] [[1991.]] [[Okršaj na Bilima 20. rujna 1991.|sprječava]] [[desant]] čime Hrvati i Bošnjaci Mostara praktično ulaze u rat sa srpsko-crnogorskim agresorom. Dana 3. siječnja 1992. utemeljen je stožer [[Hrvatske obrambene snage|HOS-a]] za [[Hercegovina|Hercegovinu]]. Dana 10. travnja 1992. godine srpskocrnogorski agresor izvodi žeštok napad na Dubrave i [[Stolac (BiH)|Stolac]] gdje su lokalni muslimani i njihovi čelnici tenkove JNA dočekali kao oslobodilačke. Većina se Bošnjaka na nagovor svojih vjerskih vođa ubrzo vratila u Stolac i na Dubravsku visoravan gdje su imali povlašteni položaj te su od Srba i [[JNA]] dobili pravo da osnuju i svoju policiju. 
{{wikizvor|Mostarska 1992.|Mostarska 1992.}}
Za to vrijeme 50-tak starijih i nemoćnih [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] koji su ostali u svojim kućama, je zlostavljano, mučeno i odvođeno u logore u [[Bileća|Bileću]], pa se i danas vode kao nestali i uopće se ne zna njihova sudbina. Većina hrvatskih kuća i crkava na tom području je zapaljena i porušena. Za to vrijeme trajalo je i često granatiranje Čapljine, Mostara, [[Čitluk]]a, [[Metković]]a i [[Dubrovnik]]a, iz topova, tenkova i zrakoplova. 
[[Datoteka:Cuvajmo bratstvo i jedinstvo kao zenicu oka svoga.jpg|mini|Ostaci jedne zgrade, koja je bila dio vojarne JNA Sjeverni logor, u Mostaru, uništene eksplozijom cisterne.]]
U Mostaru, oporbene stranke organiziraju razne mitinge podrške za JNA. Dana [[3. travnja]] [[1992.]] godine, u popodnevnim satima, na autobusnom stajalištu u naselju Zalik preko puta Sjevernog logora, vojarne JNA, eksplodirala je cisterna. Taj događaj je označio početak rata u Mostaru. Na zapovijed generala Momčila Perišića, 7. travnja 1992. godine dolazi do otvorene agresije na Mostar, prvog granatiranja naselja [[Cim]], [[Ilići]] i Rudnik. Dan kasnije odlukom predsjednika [[Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]], Mate Bobana, formira se [[Hrvatsko vijeće obrane]], koje i preuzima obranu grada, nakon prvog oružanog sukoba, a za zapovjednika obrane općine Mostar imenuje se Petar Zelenika

Od 14. travnja traju borbe za oslobađanje vojarne u [[Čapljina|Čapljini]] gdje je JNA izvela i desant te je helikopterima izvlačila svoju opremu. Dana 23. travnja 1992. godine, oslobođena je čapljinska vojarna, koja je tako postala prva vojarna oslobođena od srpskog agresora u [[rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]]. Tijekom tih borbi, srušeno je 5 zrakoplova JNA. [[29. travnja]] [[1992.]] Krizni stožer općine [[Mostar]], a kasnije i krizni stožeri općina [[Čapljina]] i [[Široki Brijeg]] svu vlast i obranu tih općina povjeravaju [[HVO|Hrvatskom vijeću obrane]].

== Urbicid nad Mostarom ==
{{glavni|Bitka za Mostar 1992.}}
[[Datoteka:Streets in Mostar 005.jpg|mini|desno|240px|Ruševine robne kuće Razvitak]]
[[Datoteka:Mostar - Bosnia - Ruined Building 1 - 2007.jpg|mini|desno|240px|Ruševine hotela Neretva]]
Od [[7. travnja]] [[1992.]] godine do operacije Lipanjske zore, [[JNA|srpsko-crnogorski]] agresor je počinio urbicid, sustavno rušenje gradskih područja nad Mostarom. Danonoćno granatiranje zapadnog dijela [[Mostar]]a ostavilo je neizbrisiv trag. No još veće razaranje doživio je istočni dio grada, koji se nalazio pod okupacijom agresora. Agresor je opljačkao, zapalio i minirao sve važnije objekte u tom gradu. Stara gradska jezgra potpuno je uništena, a [[Stari most]] oštećen s nekoliko izravnih pogodaka.

[[Radio]]postaja Mostar je emitirala svoj program iz Centra za motrenje i obavješćivanje jer su samo dan nakon početka otvorene agresije na Mostar, dvije granate izravno pogodile prostorije tadašnjeg Radio Mostara. Radivši na jednoj žici, sa lošom kvalitetom zvuka, koja se čula od ulaza do izlaza iz Mostara, Radio Mostar je bio jedini signal života u gradu, koji je održavao moral u mostarskim podrumima. 

U posljednjem od tri razgovora, kojima je htio staviti radio pod svoju kontrolu, general [[JNA]] [[Momčilo Perišić]] je rekao: ''"Ako bre ne poslušate ovo što vam naređujem, u 10:10 ću da gađam Beli Breg, u 10:20 [[Ilići|Iliće]], u 10:30 [[Cim]]!"'' Kako je rekao, tako je i proveo u djelo svoje prijetnje, za što je nagrađen od vrhovne komande JNA ordenom za hrabrost. Od srpskih granata u gradu je poginulo više civila nego branitelja grada.

Agresor je potpuno porušio sedam mostova na Neretvi, sve osim Starog. Svi gospodarski subjekti u južnoj i sjevernoj gradskoj zoni opljačkani su i potpuno uništeni. Najočitiji primjer su Aluminij i Soko. Potpuno ili djelomice agresor je uništio sva prigradska naselja. U kratkom vremenu srpska vojska uspjela je od 14 mostarskih džamija ostaviti samo dvije neoštećene. Tijekom svibnja 1992. godine zapaljeni su i uništeni: crkva u [[Potoci (Mostar, BiH)|Potocima]] i franjevački samostan u [[Mostar]]u, Biskupski dvor, samostan časnih sestara, a sustavno se granatirala i [[Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru|mostarska katedrala]].

Oštećeni su [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača|dom kulture]], muzej i arhiv, knjižnica, bolnica, Dom zdravlja, zgrada kazališta, glazbena škola, zgrada Simfonijskog orkestra. Uništen je i cijeli niz mostarskih hotela, škola, predškolskih ustanova, studentskih domova i fakulteta, općina, sud, katastar, pošta, robne kuće HIT i Razvitak.

== Hrvatske snage ==
{| {{prettytable}} align=right
|- 
| <center>[[Datoteka:Logo of Croatian Defence Council 2.svg|100px]]</center><br /><center>oznaka Hrvatskog vijeća obrane</center> || <center>[[Datoteka:Pauci.jpg|160px]]</center><br /><center>oznaka 4. gardijske brigade HV-a
|- 
| <center>[[Datoteka:Amblem 156. brigade HV.jpg|100px]]</center><br /><center>oznaka 156. brigade HV-a</center> || <center>[[Datoteka:Patch of the Croatian Defence Forces.svg|120px]]</center><br /><center>oznaka Hrvatskih obrambenih snaga</center>
|}

U operaciji Lipanjske zore sudjelovalo je više od 6.000 hrvatskih vojnika. 

Sudjelovali su pripadnici [[HV]]-a, [[HVO]]-a i [[HOS]]-a kao i postrojbe policije iz općina [[Mostar]], [[Čapljina]] i [[Stolac (BiH)|Stolac]] te jedna bošnjačka dobrovoljačka jedinica.

*zapovjednik južnog bojišta: general [[Janko Bobetko]]
*Glavni stožer [[HVO]]-a u [[Posušje|Posušju]], načelnik: [[Slobodan Praljak]]
*Stožer [[HVO]]-a općine [[Mostar]], zapovjednici: [[Petar Zelenika]] i [[Jasmin Jaganjac]]
*[[4. gardijska brigada "Pauci"|4. gardijska brigada]] [[HV]]-a, zapovjednik: general [[Damir Krstičević]]
*[[156. brigada HV]], zapovjednik [[Ante Urlić]]
*[[ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO|Kažnjenička bojna]] [[HVO]]-a, zapovjednik: [[Mladen Naletilić|Mladen Naletilić "Tuta"]]
*Poskok bojna [[HVO]]-a Široki Brijeg
*diverzantski odred [[HVO]]-a iz Čitluka, zapovjednik: [[Miljenko Dugandžić|Miljenko Dugandžić "Midža"]]
*brigada Knez [[Domagoj]] [[Čapljina]]
*[[1. bosansko-hercegovački korpus Kralj Tomislav|dobrovoljačka pukovnija Kralj Tomislav]]
*bojne HVO-a: [[Stolac (BiH)|Stolac]], [[Neum]], [[Ljubuški]] i [[Čitluk]] 
*satnija HVO-a [[Ravno]], bojna HV-a [[Imotski]] 
*bojna  i dverzantski vod [[HVO]]-a [[Grude]]
*1. bojna [[mostar]]skog [[HVO]]-a Bijelo Polje
*2. bojna [[mostar]]skog [[HVO]]-a Rudnik
*3. bojna [[mostar]]skog [[HVO]]-a Cim
[[Datoteka:Croatian flags of the 1990s.PNG|mini|280px|Hrvatske zastave, koje su isticane nakon oslobođenja pojedinih naselja, kota i dijelova grada Mostara.]]
*4. bojna [[mostar]]skog [[HVO]]-a Balinovac
*5. bojna [[mostar]]skog [[HVO]]-a Ilići
*6. bojna [[mostar]]skog [[HVO]]-a Kruševo
*7. bojna [[mostar]]skog [[HVO]]-a Gnojnice
*8. bojna [[mostar]]skog [[HVO]]-a Rodoč
*9. bojna [[mostar]]skog [[HVO]]-a Jasenica
*4 samostalne satnije, topništvo, inženjerija, logistika, veza, sanitet
*[[Bošnjaci|Samostalni bataljun]] obrane Mostara [[HVO]], zapovjednik: [[Arif Pašalić]]
*bojna Vojne policije [[HVO]]-a
*postrojbe MUP-a [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]]
*dio [[IX. bojna "Rafael vitez Boban"|IX. bojne HOS-a]] (u sastavu 4. gardijske brigade HV-a)
*I. bojna [[HOS]]-a,zapovjednik: [[bojnik]] [[Stanko Primorac|Stanko Primorac "Ćane"]]
*satnija HOS-a "Lovac" (iz sastava [[156. brigada HV|156. brigade HV-a]])
*1. satnija 3. bojne  [[156. brigada HV|156. brigade HV-a]]
*ojačani vod 2. satnije 3. bojne [[156. brigada HV|156. brigade HV-a]]
*Protuoklopna skupina [[156. brigada HV|156. brigade HV-a]]
*Pionirska desetina iz inžinjerskog voda [[156. brigada HV|156. brigade HV-a]]
*Pionirska desetina iz pionirske satnije 40. inžinjerske bojne HV-a
*postrojba [[MUP]]-a [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]]

== Srpske snage ==
[[Datoteka:Stanje u Hercegovini prije operacije Lipanjske zore.png|mini|desno|280px|Hercegovina prije operacije Lipanjske zore]]
Na području [[Hercegovina|Hercegovine]] od rujna [[1991.]] godine djelovala su čak 4 korpusa [[JNA]], a od tih korpusa posebno su bili aktivni Užički, Titogradski i Bilećki korpus, koji je poslije postao Hercegovački korpus VRS-a. Cilj im je bio prijelaz preko [[Neretva|Neretve]] i prodor ka [[Jadransko more|Jadranskom moru]], u čemu ipak nisu uspjeli. Predvodio ih je general [[Momčilo Perišić]].
*[[Hercegovina|Hercegovački]] korpus [[VRS|Vojske Republike Srpske]], zapovjednik: general [[Radovan Grubač]]
*10. mehanizirana brigada [[Mostar]]
*13. mehanizirana brigada [[Nevesinje]]
*472. mehanizirana brigada [[Trebinje]]
*15. hercegovačka pješadijska brigada [[Bileća]]
*13. mješovita artiljerijska pukovnija (MAP) 
*13. mješovita protuoklopna artiljerijska pukovnija (MPOAP) 
*13. lakoartiljerijska pukovnija protuzračne obrane (LAP PVO)
*13. bojna Vojne policije (BVP)
*ostatci [[Titograd]]skog i [[Užice|Užičkog]] korpusa [[JNA]]

== Tijek operacije ==
Dana [[7. lipnja]] [[1992.]] godine pod zapovjedništvom generala [[Janko Bobetko|Janka Bobetka]], zapovjednika Južnog bojišta i zapovjednika Općinskog stožera HVO-a Mostar pukovnika Jasmina Jaganjca, počela je [[operacija Čagalj]]. U ovoj akciji je diverzantski vod bojne [[Grude]] i diverzantski vod bojne  [[Čitluk]] probio neprijateljske bunkere u Ševaš Polju i potisnuo agresora prema [[Gubavica|Gubavici]] i [[Domanovići]]ma.Akcija je potpomognuta postrojbama brigada Knez [[Domagoj]] [[Čapljina]], pukovnija Kralj Tomislav, 7. bojna, 8. bojna i 9. bojna Općinskog stožera HVO-a Mostar, bojna [[Stolac (BiH)|Stolac]], bojna [[Neum]], satnija [[Ravno]], bojna [[Ljubuški]], bojna [[Čitluk]] i bojna [[Imotski]].

[[Datoteka:Klepci 1992.jpg|mini|desno|240px|Hrvatski vojnici u osvojenom selu [[Klepci]]]]
Postrojbe [[HV|Hrvatske vojske]] napadaju glavnim smjerom iz Metkovića prema selima [[Klepci]] i [[Prebilovci]] i pomoćnim smjerovima iz sela [[Dretelj]] prema selima [[Počitelj (Čapljina, BiH)|Počitelj]] i [[Hotanj]], te prema [[Prebilovci|Prebilovcima]]. Spajanje borbenih skupina BG 1 i BG 2 bilo je u selu Hotanj. Od šest diverzantskih grupa na pravcima djelovanja, njih pet uspjele su se neopaženo primaknuti protivniku i izvršiti sve zadaće. Već u 8 sati ujutro probijena je obrana sela [[Klepci]], pa su u 10 sati samo selo i okolne dominantne kote Klepešnica i Šunja Glava bile u rukama HV, a pri čemu najveće zasluge ima postrojba Hrvatskih obrambenih snaga koja je svladala strojnička i snajperska gnijezda na Klepešnici. Prvog dana poginuo je jedan pripadnik HOS-a, a pet ih je ranjeno. Uništen je i jedan hrvatski tenk. Jedna izviđačka skupina nije na vrijeme osvojila Crni vrh i na taj način zatvorila dolinu rijeke Bregave pa su se tamo uspjele izvući neke četničke snage. Ipak na dan napada do popodnevnih sati, Hrvatska vojska je kontrolirala šire područje oko rijeke Bregave. Sljedeći dan oslobođeni su [[Tasovčići]] i [[Prebilovci]] s okolnim zaselcima: Grlići, Hotanj, Kuline i Loznica. U [[Prebilovci|Prebilovcima]] je zarobljen jedan VBR, više topova i minobacača, a u tim borbama zarobljen je i jedan tenk. 

Ukupno tijekom prvih dva dana poginulo je 10 pripadnika HV-a. Gubitci protivnika nisu poznati. [[8. lipnja]] [[1992.]] od srpskog je agresora oslobođeno područje [[Čapljina|Čapljine]] u čemu posebnu zaslugu imaju postrojbe HVO-a iz Čitluka, Gruda, Ljubuškog i Čapljine te vojnici [[4. gardijska brigada "Pauci"|4. gardijske brigade HV-a]] i [[156. brigada HV|156. brigade HV-a]].

Oslobađanje desne obale rijeke [[Neretva | Neretve]] kreće [[11. lipnja]] [[1992.]] godine. [[HVO]] potpomognut [[4. gardijska brigada "Pauci" |4. Splitskom brigadom HV-a]] kreće iz šest pravaca, a od postrojbi HVO-a u akciji sudjeluju Kažnjenička bojna, Poskok bojna, dvije postrojbe [[HVO]]-a iz [[Čitluk]]a i [[Ljubuški|Ljubuškog]], 5. ilićka bojna [[HVO]]-a Mostar, 4. bojna [[HVO]]-a Mostar, te satnija 2. bojne rudničke HVO-a Mostar te pripadnici civilne i vojne policije. U Mostaru su u to vrijeme bile Vojna policija, civilna policija, dio 2. bojne [[HVO]]-a Mostar i Samostalni mostarski bataljun. Prvo je oslobođeno područje Kruševa i brda Orlovac, a zatim brdo [[Hum (brdo iznad Mostara)|Hum]] i zapadni dio grada [[Mostar]]a. 

Podizanje [[Hrvatska zastava|hrvatske trobojnice]] na vrhu Huma, kao bitne kote za nadzor Mostara, navjestilo je oslobađanje i istočnog dijela grada Mostara. Toga [[11. lipnja]] hrvatske su snage ušle u Vojarnu "Stanislav Baja Kraljević" i naselja [[Rodoč]] i [[Jasenica (Mostar, BiH)|Jasenica]] te u krug razorene tvornice Aluminij svladavši žilav neprijateljski otpor. U tim borbama, uništena su dva tenka JNA [[T-34]], koja su se nalazila na brdu iznad [[Jasenica (Mostar, BiH)|Jasenice]]. U samo jednom danu oslobođena je čitava desna obala rijeke [[Neretva|Neretve]]. Tijekom 12. i [[13. lipnja]] oslobođeno je područje [[Stolac (BiH)|Stoca]], a 5 dana kasnije hrvatske snage su izbile na Ošanjiće, današnju međuentitetsku granicu.

U noći s [[13. lipnja|13.]] na [[14. lipnja]] [[1992.]] godine general [[Slobodan Praljak]] donosi odluku da se krene u oslobađanje lijeve obale rijeke Neretve. U Općinskom stožeru [[HVO]]-a u [[Mostar]]u zapovjednici postrojbi dobivaju zapovijedi prema kojima Neretvu treba početi prelaziti rano ujutro [[14. lipnja]] i tako iznenaditi srpsko-crnogorskog agresora. Plan je bio, u tri sata ujutro započeti prelazak preko Neretve. Vojnici su morali čamcima prijeći [[Neretva|Neretvu]] u samom gradu Mostaru na tri mjesta, a jedan dio je trebao prijeći preko tada još uvjetnog [[Stari most|Starog mosta]]. Prijelaz Neretve s čamcima bio je na Buni.

Uz tenkovsku potporu [[4. gardijska brigada "Pauci" | Četvrte gardijske brigade HV-a]] iz Splita i topničku potporu Širokobrijeških slavuja, združene snage Izdvojenog zapovjednog mjesta Vrdi i [[Raška Gora]] pod zapovjedništvom legendarnog pukovnika Tvrtka Miloša i zapovjednika 3. bojne cimske Ilije Vrljića te postrojbe 1. bojne bjelopoljske i 5. bojne ilićke Općinskog stožera Hrvatskog vijeća obrane Mostar i Specijalne policije Policijske stanice Mostar prelaze na lijevu obalu te nakon žestokog okršaja kod Samostana školskih sestara franjevaka, počinju oslobađati prostor od Jasenjana do [[Vrapčići (Mostar, BiH)|Vrapčića]]. 
[[Datoteka:Operacija Lipanjske zore.png|mini|desno|240px|Operacija Lipanjske zore]] 
[[Datoteka:Lipanjske zore.jpg|mini|240px|Karta središnjeg dijela operacije, oslobađanja grada Mostara i njegove okolice]]
U Cernici rijeku prelazi četvrta satnija Cernica Samostalnog mostarskog bataljuna HVO-a, predvođena zapovjednikom Karlom Džebom, a Druga bojna rudnička [[HVO]]-a Mostar dolazi iz [[Raštani|Raštana]] uz stalnu potporu Vojne policije. Prema prvotnom planu, rijeku je Džeba trebao prijeći na Bunuru kod Doma izviđača, no rijeku je prešao na gotovo nemogućem mjestu, ispod srušenoga mosta na Musali i to [[kajak]]om. Džeba je preveslao na lijevu obalu rijeke te pomoću konopa uvezao mostobran i tako se, uključujući i njega, malim gumenim [[čamac|čamcima]] prebacilo dvadeset i sedam ljudi. Bio je to, ispostavit će se kasnije, ključni trenutak u oslobađanju istočnog dijela Mostara. [[JNA|Okupatorske snage]] su bile dobro obaviještene o namjerama [[HVO]]-a. O tome najbolje svjedoči podatak da je točno u 03:02, dok je Džeba u kajaku bio na sredini rijeke, nekih 200 metara iza njegovih leđa, točno na mjestu gdje je njegova postrojba po prvotnom planu trebala prijeći Neretvu, ispaljena svjetleća raketa. Ostali vojnici nisu uspjeli na dogovorenim mjestima prijeći rijeku jer su neprijatelji bili obavješteni o njihovom dolasku. Nekoliko ljudi je pri pokušajima prelaska poginulo, tako da su se sve ostale hrvatske snage povukle. Jedino je Džebina satnija prešla, upravo zahvaljujući odabranom mjestu za prelazak. Na tom mjestu je vidljivost mala, uvjeti za prelazak su skoro nikakvi, čime su u potpunosti iznenadili neprijatelja. Po izlasku iz korita rijeke, naišavši na žestok otpor, četvorica Džebinih suboraca bila su teško ranjena. Već oko 6 sati ujutro, pristiže veliki broj vojnika koji nisu prešli na drugim planiranim mjestima, Vojna policija [[HVO]]-a i snage [[HOS]]-a.

Vode se žestoke bitke, a snage [[HVO]]-a zauzimaju položaje oko Ulice Maršala Tita u istočnom dijelu [[Mostar]]a. Oko podneva [[14. lipnja]], kada su se stekli uvjeti da se prijeđe preko Starog mosta, pristiže još hrvatskih snaga. Tu noć su hrvatski vojnici ostali na zauzetim položajima oko Ulice Maršala Tita. Sutra se nastavljaju borbe te se u sklopu združene akcije, korak po korak oslobođa cijeli niz naselja i mjesta na lijevoj obali [[Neretva|Neretve]]. Toga 15. lipnja, snage HVO ovladavaju strateški važnim [[Vojarna Sjeverni logor u Mostaru|Sjevernim logorom]] (IV. bojna HVO "Tihomir Mišić" potpomognuta sa nekoliko boraca iz Bjelovara). Tada je oslobođen istočni dio grada [[Mostar]]a te naselja [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]] i [[Buna (Mostar, BiH)|Buna]]. Područje od Jasenjana do Vrapčića, čiji veći dio zauzima [[Bijelo Polje (Mostar, BiH)|kotlina Bijelo Polje]] (naselja na lijevoj obali Neretve: [[Potoci (Mostar, BiH)|Potoci]], [[Željuša]], [[Salakovac]], [[Kutilivač]], [[Podgorani]], [[Humilišani]], [[Prigrađani]]), oslobođeno je [[19. lipnja]] [[1992.]] godine. Tijekom akcije, [[21. lipnja]], uhićeno je nekoliko časnika Jugoslavenske narodne armije na Merdžan glavi i osvojena je vojarna na brdu Fortica iznad Mostara, s velikim količinama naoružanja.

Pri povlačenju digli su u zrak sve mostove, osim [[Stari most|Starog mosta]], jer je hrvatski snajperist ubio srpskog vojnika koji je imao zapovijed i taj most srušiti. [[HVO]], odmah po oslobođenju istočnog dijela grada Mostara, okiva Stari most debelim daskama i gumama da bi ga zaštitio od granata. U čast briljantne pobjede i oslobođenja Mostara, sa Starog mosta u rijeku Neretvu zajedno skaču dvojica mladića, jedan s [[hrvatska zastava|hrvatskom]], a drugi s bošnjačkom zastavom u ruci. Tjeranje agresora nastavlja se predma [[Podvelež]]ju, [[Vrapčići (Mostar, BiH)|Vrapčićima]] i Bijelom Polju, a [[26. lipnja]] smatra se danom oslobođenja [[mostar]]ske općine, tada je [[Kažnjenička bojna (HVO)|Kažnjenička bojna]] potpomognuta topništvom i ostalim potrojbama Općinskog stožera HVO-a Mostar neprijatelja odgurnula s releja na Veležu prema [[Nevesinje|Nevesinju]].

== Rezultat operacije==
[[Datoteka:Stanje u Hercegovini prije Bošnjačko-hrvatskog sukoba.PNG|mini|desno|280 px|Hercegovina nakon akcije Lipanjske zore i akcije oslobođenja Ravnog]]
Združene hrvatske snage ([[HVO]], [[HV]] i [[HOS]]) operacijom Lipanjske zore su oslobodile dolinu rijeke [[Neretva|Neretve]] odnosno općine [[Mostar]], [[Čapljina]] i [[Stolac (BiH)|Stolac]]. Oslobođeno je područje od oko 1.800 četvornih kilometara s gradovima Mostar, Čapljina i Stolac te njihovom okolicom, a nekim mjestima (poput Ošanića kod [[Stolac (BiH)|Stoca]]) hrvatske snage su izbile današnju međuentitetsku crtu razgraničenja. 

Tom odlučnom akcijom dijelom su spriječeni napadi srpskog agresora na Južnu [[Dalmacija|Dalmaciju]], a u potpunosti na Srednju [[Dalmacija|Dalmaciju]] što je u potpunosti spasilo [[Dalmacija|Dalmaciju]] od katastrofe. Lipanjske zore su ujedno i prvi poraz [[JNA]] u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]]. Veličina pobjede je još veća jer je na području koje je oslobođeno bila iznimno velika koncentracija postrojbi [[JNA]], njihovog naoružanja i objekata.

U vojnom smislu, taktički poduzete radnje mogu biti predmetom izučavanja za neke buduće ratove. Te radnje se ne mogu podvesti ni pod jedne metode dotad poznatih doktrina ratovanja. Drugim riječima kazano, veliki dio je bila improvizacija, a aktivnih vojnih osoba s praktičnim znanjem bilo jako malo. Osobito uspješan i poseban dio akcije je oslobođenje dijela [[Bijelo Polje (Mostar, BiH)|Bijelog Polja]] (naselja: [[Potoci (Mostar, BiH)|Potoci]], [[Željuša]], [[Salakovac]], [[Kutilivač]], [[Podgorani]], [[Humilišani]], [[Prigrađani]]). Veliki značaj u operaciji je imala izrazita usklađenost rada i međusobna potpora vojnih jedinica: [[HVO]]-a, [[HOS]]-a, [[HV]]-a i policije te samog pučanstva.

== Izvori ==
{{commons|Category:Ruins of the Bosnian War in Mostar|Ratne ruševine}}
{{wikizvor|Mostarska 1992.|Mostarska 1992.}}
*[http://www.hic.hr/domov-rat00-bh-razno02.htm Hrvatski informativni centar] Operacija Lipanjske zore
*[[Darko Juka]], Republika - Petak, 5. lipnja 2009. - Broj 10/11 - Godina I. - Povijest: Munjevito hrvatsko oslobađanje Mostara, str. 30

== Vanjske poveznice ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
*[http://www.youtube.com/watch?v=TJYsz1iuRs0&feature=share Dokumentarni film Lipanjske zore - 20. obljetnica]
*[http://www.youtube.com/watch?v=-tat1paaiAU Predsjednik Tuđman o važnosti Lipanjskih zora]
{{col-2}}
*[http://www.youtube.com/watch?v=urFIwkXV0Jo Napadi na srpska uporišta Orlovac, Varda i Hum]
*[http://www.youtube.com/watch?v=wbwNbwZU8HU Oslobođenje zloglasnog srpskog uporišta Orlovac]
{{col-end}}

{{Operacije u Domovinskom ratu}}
[[Kategorija:Operacije u Domovinskom ratu|Lipanjske zore]]
[[Kategorija:Bitke u Ratu u Bosni i Hercegovini|Lipanjske zore]]