Vidi kôd stranice Odakle su došli preci Crnogoraca

''Odakle su došli preci Crnogoraca''''' je knjiga [[crnogorci|crnogorsko]]g znanstvenika [[Radoslav Rotković|dr. Radoslava Rotkovića]] koje je tiskana [[1995.]] u nakladi [[Matica crnogorska|Matice crnogorske]].

=== Glavna stajališta ===

U svom djelu dr. Rotković u bitnom tvrdi:

* ''Prasrodstvom pretci [[Crnogorci|Crnogoraca]] bili su najbliži [[Poljaci]]ma i [[Rusi]]ma.''

* ''[[Slaveni|Slavenski]] pretci suvremenih Crnogoraca došli su iz Polablja (prostora između rijeke [[laba|Labe]] i [[Baltičko more|Baltičkog pomorja]]). Seoba je tekla sa [[sjever]]a na [[jug]], s Baltika prema [[Jadran]]u. Pristigavši na [[balkan]]ske prostore, vjerojatno u ranom [[6. stoljeće|6. stoljeću]], pretci Crnogoraca naselli su [[Prevalis]]. Kasnije će ''Prevalis'' postati [[Dukljansko kraljevstvo]] a njeni stanovnici Dukljanski Slaveni ili Dukljani.'' 

=== Dokazi ===

* ''U Polabsko-baltičkom pomorju i u [[Zeta (država)|Zetsko-pomorskom arealu]] nalaze se 865 istovjetna [[toponim]]a ([[hidronim|hidronima]], [[oronim]]a, [[patronim]]a, [[antropologija|antroponim]]a, etnonima, fitonima). Ako bi k ovome dodali i svi toponimi koji se ponavljaju (istih [[etimologija|etimoloških osnova]]), onda bi takav [[leksikon]] imao nekoliko tisuća riječi. Rotković piše kako nema zapravo toponimskog naziva u Crnoj Gori, koji je još uvijek u živoj uporabi, a da nema svoj jezični i značenjski pandan u praslavenskom ili praslavensko-[[germani|germanskom]] imeniku nastalom na sjeverozapadu suvremene [[Poljska|Poljske]]. Svoje imenske dvojnike u [[Poljska|Poljskoj]] imaju i [[Zeta (rijeka)|Zeta]], Gorica, [[Podgorica]], Tamnik, Topla, [[Crna Gora]], Trebjesa, Blato, Bakovići, Boškovići, [[Cuce]], Dobro polje, Garač, Gradac, [[Kolašin]], Jablan, Komarno, Ljubišnja, Malošići, Moćevac, [[Morinj]], [[Njegoš]], [[Bojana]], [[Kriči]], Pješivci, [[Lovćen]], Ribnica, [[Grahovo]], [[Rumija]], [[Orjen]], Prekornica, Komovi, [[Vilusi]], Mataguži, Obrovo, Papratno, [[Paštrovići]], Plavnica, [[Plužine]], Poblaće, Pomorje, Pošćenje, [[Mojkovac]], Rasovo, [[Šljivansko]], Svetigora, Topolica, Bajice, [[Bjelice]], Bandići, Šaranci, Rudine, [[Morača]], Riječani, [[Gusinje]], [[Cetinje]], [[Ceklin]], Kokoti, Ljutići, [[Kuči]], Vranići, Doljani, Jezera, [[Rovca]], Pješivci, [[Hoti]], [[Lijeva Rijeka]] i drugi.''

* ''[[Crnogorski jezik|Crnogorski glasovni sustav]] je očuvao paralelnost sa [[poljski|poljskim jezikom]], što govori o skupnom ili suplemenskom životu u pradomovini. Imenitelj im je i [[ijekavski govor|ijekavska varijanta]] za razliku od onih slavenskih grupa koje su [[Balkan]] naseljavale kasnije, uglavnom s istoka, a dolazile su iz oblasti [[Češka|Češke]] ili [[Rusija|Rusije]]. "[[Onomastika|Onomastičko odslikavanje]] predbalkanskog života polabske praslavenske grupe, koliko tajanstveno, toliko je i vjerodostojno", piše Rotković. Između ostalog i po još jednoj podudarnosti koja, po njemu, isključuje slučajnosti: pored masovne značenjske identičnosti, mnogi nazivi su našli istovjetan raspored i u [[zemljopis]]nom smislu.  [[Topografija|topografsko]] grupiranje u crnogorskoj pradomovini ima podudaran , "susjedski" raspored i u novonaseljenom [[Prevalis]]u. [[Onomastika|Onomastička građa]] o Polablju pronađena je i u radovima autoritatvnih imena europske [[slavistika|slavistike]] i njihove su karte tiskane izvorno u knjizi dr. Radoslava Rotkovića.''

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.crnogorskipokret.org/wp-content/uploads/2016/01/rotkovic-radoslav-odakle-su-dosli-preci-crnogoraca.pdf Odakle su došli preci Crnogoraca], stranice [[Crnogorski pokret|Crnogorskog pokreta]]

[[Kategorija:Crnogorci]]
[[Kategorija:Povijest Crne Gore]]
[[Kategorija:Knjige o crnogorskoj naciji]]