Vidi kôd stranice Nova Kaledonija

<!--'''Nova Kaledonija'''-->{{Izdvojeni članak|siječanj 2006.}}
{{Infookvir zemlja svijeta
|ime                        = Nova Kaledonija
|izvorno_ime                = Nouvelle-Calédonie
|ime_genitiv                = Nove Kaledonije
|eng_ime                    = 
|zastava                    = Flag of France.svg
|grb                        =Emblem_of_New_Caledonia.svg
|moto                       = 
|himna                      = [[Marseljeza]]
|lokacija                   = LocationNewCaledonia.png
|lokacija_opis              = 
|lokacija2                  = 
|lokacija2_opis             = 
|glavni_grad                = [[Nouméa]]
|širina-stupnjevi           = 
|širina-minute              = 
|širina-oznaka              = 
|dužina-stupnjevi           = 
|dužina-minute              = 
|dužina-oznaka              = 
|najveći_grad               = 
|najveće_naselje_vrsta      = 
|najveće_naselje            = 
|službeni_jezik             = [[francuski]]
|vrsta_vlasti               = prekomorski teritorij Francuske
|predstavnik_države_množina = 
|predstavnik_države         = 
|predstavnik_države_osoba   = 
|predsjednik_vlade_osoba    = 
|predstavnik_države1        = [[Popis predsjednika Francuske|Predsjednik Francuske]]
|predstavnik_države_osoba1  = [[Emmanuel Macron]]
|predstavnik_države2        = Predsjednik vlade Nove Kaledonije
|predstavnik_države_osoba2  = [[Thierry Santa]]
|predstavnik_države3        = Visoki povjerenik
|predstavnik_države_osoba3  = [[Thierry Lataste]]
|predstavnik_države4        = 
|predstavnik_države_osoba4  = 
|predstavnik_države5        = 
|predstavnik_države_osoba5  = 
|neovisnost                 = 
|utemeljenje_ime            = Prekomorski teritorij Francuske
|utemeljenje_datum          = od 1853.
|utemeljenje1_ime           = 
|utemeljenje1_datum         = 
|utemeljenje2_ime           = 
|utemeljenje2_datum         = 
|utemeljenje3_ime           = 
|utemeljenje3_datum         = 
|površina_poredak           = 154
|površina                   = 18,575
|vode                       = 
|stanovništvo_poredak       = 176
|stanovništvo               = 244,600
|godina_popisa              = 2008.
|gustoća_stanovništva       = 13
|BDP_PKM_godina             = 
|BDP_PKM                    = 
|BDP_PKM_rang               = 
|BDP_PKM_per_capita         = 
|BDP_PKM_per_capita_rang    = 
|valuta                     = [[CFP franak]]
|stoti_dio_valute           = 
|vremenska_zona             = +11
|internetski_nastavak       = [[.nc]]
|pozivni_broj               = +687
|komentar                   = 
}}

'''Nova Kaledonija''' ([[francuski]]: ''Nouvelle-Calédonie'', također se koriste imena ''Le caillou'' i ''Kanaky'') je otočje u [[Melanezija|Melaneziji]], jednom od 3 skupine otoka u [[Oceanija|Oceaniji]]. To je '''Collectivité [[sui generis]]''' (jedina ima takav status) republike [[Francuska|Francuske]], smještena u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]], otprilike 1.500 [[km]] istočno od [[Australija|Australije]] i 2.000 [[km]] sjeverno od [[Novi Zeland|Novog Zelanda]].

Od potpisivanja ugovora u [[Nouméa|Nouméi]], Nova Kaledonija ima poseban status u Republici Francuskoj (''collectivité spécifique''). 

Godine [[2014.]] u Novoj Kaledoniji održali su se lokalni [[referendum]] kojim se namjeravalo odlučiti hoće li Nova Kaledonija postati [[Nezavisnost|samostalna država]] ili će ostati u državnoj zajednici s [[Francuska|Francuskom]]. Referendum je propao te je Nova Kaledonija i dalje u državnoj zajednici s Francuskom.

== Povijest ==

Prvo stanovništvo je naselilo zapadni [[Tihi ocean]] prije 50.000 godina. Kasnije su ovo područje naselili [[austronezijski narodi|Austronežani]]. Skupina ljudi koji su se naselili na Melanežansko otočje su [[Lapitanci]]. Oni su naselili ovo područje otprilike oko 1500 pr. Kr. 

U 11. stoljeću na ovo područje su se naselili [[Polinežani]] koji su se stopili s tadašnjim stanovništvom ovih otoka.

Europljani su prvi put ugledali obale Nove Kaledonije i [[Îles Loyauté]] krajem 18. stoljeća. Britanski istraživač [[James Cook]] je ugledao ''Grande Terre'' [[1774.]] godine i nazvao ju Nova Kaledonija po škotskim gorjima, kojima otok sliči zbog brdovitosti. Kaledonija je inače [[latinski|latinsko]] ime za [[Škotska|Škotsku]].

Britanski i američki lovci na kitove i trgovci su koristili [[alkohol]] i [[duhan]] kako bi podmićivali i iskorištavali lokalno stanovništvo i njihove resurse. Također su na otoke donijeli mnoštvo bolesti iz [[Europa|Europe]] i [[Amerika|Amerike]] koje nisu postojale na ovim otocima. Tako je mnoštvo lokalnog stanovništva umrlo od [[dizenterija|dizenterije]], [[sifilis]]a, [[kozice (varicella)|kozica]] i sličnih [[bolest]]i. Na kraju se lokalno stanovništvo pobunilo što  je rezultiralo i napadom na posadu broda ''[[Cutter]]'' koju je pojelo pleme [[Pouma]].

Mnoštvo stanovništva je i porobljeno i odvedeno na plantaže [[sladorna trska|sladorne trske]] na [[Fidži]]ju i [[Queensland]]u.

[[Katolici|Katolički]] i [[Protestanti|protestantski]] misionari su došli na ova područja u 19. stoljeću i uzrokovali šok na lokalnu kulturu. Tjerali su ljude nositi odjeću i iskorijenili mnoge lokalne tradicije i kulture.

Otok je proglašen francuskim teritorijem [[1853.]] za vladavine [[Napoleon III.|Napoleona III.]]. Slijedeći primjer [[UK|Britanaca]] u obližnjoj [[Australija|Australiji]], između [[1854.]] i [[1922.]] [[Francuska]] je poslala oko 22.000 zatvorenika u kažnjeničke kolonije na jugozapadu otoka. Kada su ukinute kažnjeničke kolonije, europski doseljenici (uključujući i bivše zatvorenike) i razni azijski radnici su podigli naselja na otoku. Broj domorodačkog [[Kanak]] stanovništva je naglo opao u tom razdoblju zbog raznih bolesti i sustavu sličnom [[apartheid]]u (''[[Code de l'Indigénat]]'').

Borbu za nezavisnost je počela skupina [[Front de Libération Nationale Kanak Socialiste]] ([[FLNKS]]) [[1985.]] godine.  Vrhunac sukoba se dogodio [[1988.]] talačkom krizom u mjestu [[Ouvéa]]. Borba je na kraju dovela do povećanja autonomije, [[sporazum u Matignon|sporazumom u Matignonu]] [[1988.]] ([[Hotel Matignon]] u [[Pariz]]u) i [[sporazum u Nouméi|sporazumom u Nouméi]] [[1998.]] godine. Tim sporazumima je stanovništvo Kaledonije izborilo pravo na lokalno državljanstvo, odvojene državne simbole od Francuske i referendum o samostalnosti koji će se održati [[2014.]] godine.

== Politika ==
Do 1946. Nova Kaledonija je bila [[kolonija]] Francuske, da bi od 1946. do 1999. imala status prekomorskog teritorija (''[[territoire d'outre-mer]]'', ili TOM).

==== Teritorijalna podjela ====
Nova Kaledonija se sastoji od tri regije ili pokrajine (francuski: ''provinces''). Svaka regija se sastoji od više općina.Trenutno sveukupno postoje 33 općine.

Pokrajine su :
* [[Province Sud (Nova Kaledonija)|Province Sud]]{{newdsm}}- Južna pokrajina
* [[Province Nord (Nova Kaledonija)|Province Nord]]{{newdsm}} - Sjeverna pokrajina
* [[îles Loyauté|Otočje Loyauté]] (Lojotsko otočje)

Broj zastupnika je: 14 za Lojotsko otočje, 22 za Sjevernu pokrajinu i 40 za Južnu pokrajinu.

Zadnji pokrajinski izbori su bili [[9. svibnja]] [[2004.]] 

==== Skupština ====
Kongres ili Skupština (''[[Congrès de la Nouvelle-Calédonie]]'') je lokalni [[parlament]].
Sastoji se od 54 zastupnika, od kojih su: 7 s otočja Loyauté, 15 iz Sjeverne i 32 iz Južne pokrajine.

==== Predstavništvo ====
Novu Kaledoniju službeno u Francuskom parlamentu predstavljaju dva predstavnika. Trenutno su to: [[Jacques Lafleur]] ([[RPCR]]) i [[Pierre Frogier]] ([[RPCR]]) oba predstavnika su članovi stranačke skupine [[Union pour un mouvement populaire|UMP]]).

==== Političko stanje ====
Trenutno se u Novoj Kaledoniji nalaze dvije političke strane. Lijevu stranu čine pobornici nezavisnosti Nove Kaledonije i socijalisti, dok desnu čine pobornici državne zajednice s [[Francuska|Francuskom]] i desne stranke.

== Zemljopis ==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = [[Lagune Nove Kaledonije]]: ekosustav koraljnog grebena
|slika = New Caledonia - S199828000484.jpg
|godina = [[2008.]] <small>(32. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = vii, ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1115
|država = {{ZD|F|FRA}} 
}}
Nova Kaledonija se sastoji od više melanezijskih otoka i otočja u južnom [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. Nalazi se istočno od [[Australija|Australije]] i sjeveroistočno od [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Na sjeveroistoku se nalazi država [[Vanuatu]].

<!-- a da umjesto iles+naziv stavimo otočje+naziv, odnosno naziv u pridj.obliku+otočje/otoci -->

Glavni otok Nove Kaledonije je [[Grande Terre]]. Oko njega se nalazi mnoštvo manjih otoka: [[îles Belep]] na sjeverno od Grande Terrea, [[île des Pins]] na jugu, istočno su [[îles Loyauté]]  (Ouvéa, Lifou, Tiga i Maré) i daleko na zapadu se nalazi [[otočje Chesterfield]] (''îles Chesterfield'') i [[grebeni Bellone]].

Grande Terre je daleko najveći [[otok]]. Površina mu je 16 372 [[km²]]. Dugačak je oko 400 [[km]] a širok od 50 do 70 [[km]]. Najviša točka otoka je [[Mont Panié]], nadmorske visine od 1 628 [[metar|m]].

Glavni grad, [[Nouméa]], je i najveći grad Nove Kaledonije. Ima 91 386 stanovnika po popisu iz [[2004.]] Šire područje Nouméa (''Le Grand Nouméa'') (sa susjednim općinama Païta, Dumbéa i Mont Dore) ima oko 146 000 stanovnika.

=== Klima ===
Na otocima vlada [[tropska klima]] sa sezonskim kišnim razdobljima koju donose vjetrovi s istoka. Prosječni broj padalina godišnje je: 
*1.500 [[mm]] na otocima Loyauté
*2.000 [[mm]] na istoku [[Grande Terre]]a, a 
*2.000-4.000 [[mm]] na cijelom otoku [[Grande Terre]]. 

Zapadnu stranu Grande Terrea od padalina zaštićuju planine, tako da je prosječni broj padalina 1200 [[mm]] na godinu.

=== Ekologija ===
Za razliku od mnogih drugih otoka u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]], koji su većinom [[Vulkanski otok|vulkanskog]] podrijetla, Nova Kaledonija je dio bivšeg [[superkontinent]]a [[Gondwana|Gondwane]]. 

Nova Kaledonija i [[Novi Zeland]] su se odvojili od [[Australija|Australije]] prije 85 milijuna godina, a jedan od drugoga prije 55 milijuna godina. Iz tog razloga Nova Kaledonija sadrži mnoge rijetke [[endem]]ične biljke i životinje, kao primjerice ptica Cagou ili [[kagu]] koja ne može letjeti i drvo [[Niaouli]] koje također raste i na [[Australija|Australiji]] i u [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]].

[[Novokaledonijski koraljni greben]] koji okružuje [[Grande Terre]] i [[Île des Pins]], je drugi najveći koraljni greben na svijetu poslije australskog [[Veliki koraljni greben|Velikog koraljnog grebena]] (Great Barrier Reef). Dugačak je oko 1500 [[km]].

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:NovaKaledonija.jpg|mini|250px|desno|Karta Nove Kaledonije]]
Nova Kaledonija je jedna od najvećih izvoznica [[nikal|nikla]]. Procjenjuje se da zemlja sadrži oko četvrtine svjetskih zaliha nikla. <ref>http://www.metalbulletin.com/Article/1446693/Nickel-gleams-again-in-New-Caledonia.html</ref> Zbog toga je [[rudarstvo]] vrlo razvijeno, pogotovo na planini [[Koniambo]].
Nikal, (otkrio ga je [[Jules Garnier]] u 19. stoljeću) koji čini 6 % svjetske proizvodnje (koja svakim danom raste, većinom zbog potreba kineskog tržišta) čini 90% izvoza zemlje. 

Također u Novoj Kaledoniji postoje veća nalazišta [[krom]]a, [[željezo|željeza]], [[zlato|zlata]] i [[Bakar (element)|bakra]].

[[Poljoprivreda]] i [[ribolov]] su ponešto razvijeni, većinom za životne potrebe stanovnika. Ove grane čine 6 % proizvodnje zemlje i zapošljavaju oko 30 % ukupne radne snage. Poljoprivreda je razvijena većinom u Južnoj provinciji.

Zadnjih godina se prilično razvio i [[turizam]], većinom zbog ugodne klime, [[laguna]] i [[koraljni greben|koraljnog grebena]]. Turisti su većinom iz [[Japan|Japana]], [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Većina turističke infrastrukture se nalazi u Sjevernoj provinciji. Razvitak turizma još uvijek koči slaba veza s kontinentalnom [[Francuska|Francuskom]] i manjak međunarodnih [[zračna luka|zračnih luka]].

Dok je zračni prijevoz dosta slab, pomorski je vrlo razvijen, pogotovo otkad je međunarodna pomorska kompanija P&O, Nouméu učinila svojom glavnom lukom u južnom [[Pacifik]]u.

== Stanovništvo ==
Većinu stanovništva čini [[Kanaci]] s udjelom u populaciji od 44.6%.
Ostatak stanovništva čine etničke skupine koje su se naselile u Novoj Kaledoniji u posljednjih 150 godina. Većinom su to [[bijelci]] [[Francuzi|francuskog]] podrijetla koji čine 34.5% stanovništva. [[Polinežani]] čine 11.8%, [[Indonežani]] 2.6%, [[Vijetnamci]] 1.4% i [[Ni-Vanuatu|Vanuatanci]] 1.2% stanovništva. Ostale etničke skupine kao [[Arapi]], [[Japanci]], [[Kinezi]] itd. čine 3.9% stanovništva.Većina stanovnika izjašnjavaju se rimokatolicima.

''Caldoches'http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nova_Kaledonija&action=submit' je lokalni naziv za bijelce (većinom francuskog porijekla), a za ljude iz kontinentalne Francuske uobičajen je naziv ''Métros''.

Od [[1996.]] do [[2004.]] porast stanovništva je bio 1.9%.

=== Etničke grupe ===
{{Glavni|Etničke grupe Nove Kaledonije}}
== Jezici ==
Službeni jezik Nove Kaledonije je francuski, a još se govori 38 drugih jezika, a jedan je izumro. Ovi jezici pripadaju [[austronezijski jezici|austronezijskoj]] porodici, i uglavnom [[novokaledonskoi jezici|novokaledonskoj]] skupini. To su: 
*'''peko 1.000 govornika''': [[Ajië jezik|ajië]] [aji] 4.040 (1996 popis); [[Bislama jezik|bislama]] 1.200 (1982 SIL); [[Cemuhî jezik|cemuhî]] 2.050 (1996 popis); [[Dehu jezik|dehu]] 11,300 (1996 popis); [[Dumbea jezik|dumbea]]; [[francuski]] 53,400 (1987); [[istočnofutunski jezik|istočnofutunski]] 3,000  (1986); [[Fwâi jezik|fwâi]] 1,130 (1996 popis);  [[Iaai jezik|iaai]] 1,560 (1996 popis); [[novokaledonski javanski]] 6,750 (1987);  [[Nengone jezik|Nengone]] 6,500 (2000 D. Tryon); [[Numee jezik|numee]] 1,810 (1996 popis); [[Nyâlayu jezik|nyâlayu]] 1,520 (1996 popis); [[Paicî jezik|paicî]] 5,500 (1996 popis); [[Tayo jezik|Tayo]] 2,000 (1996 C. Corne);  [[zapadnouvejski jezik|zapadnouvejski]] 1,110 (1996 popis); [[Uvea jezik|walliški]] 19,400 (2000); [[Xârâcùù jezik|Xârâcùù]] 3,780 (1996 popis); [[Xaragure jezik|Xaragure]] 570 (1996 popis); [[Yuaga jezik|Yuaga]] 1,990 (1996 popis). 
*'''200 do 1.000 govornika''': [[Bwatoo jezik|bwatoo]] (300; 1982 SIL); [[Caac jezik|caac]] 890 (1996 popis); [[Haveke jezik|haveke]] 300 (1982 SIL); [[Hmwaveke jezik|hmwaveke]] 300 (1982 SIL); [[Jawe jezik|jawe]] 730 (1996 popis); [[Mea jezik|mea]] 300 (1982 SIL); [[Neku jezik|neku]] 220 (1996 popis); [[Nêlêmwa-Nixumwak jezik|nêlêmwa-nixumwak]] 950 (1996 popis); [[Nemi jezik|nemi]] 320 (2000 D. Tryon); [[Orowe jezik|orowe]] 590 (1996 popis); [[Pwaamei jezik|pwaame]]i 220 (1996 popis); [[Tiri jezik|tiri]] 260 (1996 popis); 
*'''Manje od 200 i ugroženi jezici''': [[Arhâ jezik|Arhâ]] 35 (1996 popis); [[Arhö jezik|arhö]] 62 (1996 popis); [[Haeke jezik|haeke]] 100 (1982 SIL); [[Pije jezik|pije]] 160 (1996 popis); [[Pwapwa jezik|Pwapwa]] 16 (1996 popis); [[Vamale jezik|vamale]] 150 (1982 SIL); [[Zire jezik|zire]] 4 (1996 popis).
*'''[[Izumrli jezici|Izumrli]]''': [[Waamwang jezik|Waamwang]]

== Kultura ==
Kultura Nove Kaledonije je spoj melanezijske i francuske kulture.

=== Književnost ===
Lokalni [[strip]] autora [[Bernard Berger|Bernarda Bergera]], ''[[La Brousse en folie]]'' sadrži likove različitih etničkih skupina koje žive u Novoj Kaledoniji i bavi se njihovim doživljajima na humorističan način.

==== Vanjske poveznice o književnosti ====
* Udruga pisaca Nove Kaledonije.(www.ecrivains-nc.org) 
* Pacifička književnost. (www.lehman.cuny.edu/ile.en.ile/pacifique/paroles.html)
* Elektronička verzija lokalnih novina "Les Nouvelles Calédoniennes". (www.info.lnc.nc)
* "Le chien bleu", Lokalne satiričke novine. (www.lechienbleu.nc)
* Lista stranica o književnosti. (www.kaledonie.com/index.php?p=1&cat=38)
* ''La Brousse en folie'', stranica izdavača. (www.brousse-en-folie.com) 
* "Lapita", Prapovijest Nove Kaledonije. (site.voila.fr/lapita/index.html)

=== Glazba ===
[[Kaneka]] je glazbeni oblik rođen u osamdesetim godinama prošlog stoljeća iz političkih događanja na otoku. 

Prevladavaju tradicionalna [[kanak glazba]] i [[glazbalo|glazbala]].

== Galerija slika ==
<gallery>
Slika:Hienghene_La_Poule.JPG|"La poule"-kokoš na [[Hienghène]]u
Slika:Nouméa_Phare_Amédée.JPG|Svjetionik Amédée u [[Nouméa]]i
Slika:Ouvéa_Plage_de_Mouli.JPG|Atol [[Ouvéa]]
Slika:Nouméa_Ile_des_Pins_Upi.JPG|Zaljev Upi na [[Île des Pins]]
Slika:Nouméa_Ile_des_Pins_Saint_Joseph.JPG|Zaljev Saint-Joseph na [[Île des Pins]]
Slika:Lifou_falaises_Xodre.JPG|Hridina Xodre na [[Lifou]]
Slika:Corail_Lifou.JPG|Koraljni greben [[Lifou]]
Slika:Nouvelle Calédonie brousse Poum.JPG|Grmoviti pejzaž na sjeveru
Slika:Pirogue_Nouvelle_Calédonie.JPG|Tradicionalni kanu na [[Île des Pins]]
</gallery>

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==

{{WProjekti
|commonscat   = New Caledonia
|commonscathr   = New Caledonia
}}

{{Wikiatlas|New Caledonia}}

* [http://www.gouv.nc/ Službena stranica vlade Nove Kaledonije ]
* [http://www.douane.gouv.nc/ Stranica carine Nove Kaledonije ]
* [http://www.visitenouvellecaledonie.com/ Turistička stranica ]
* [http://www.boomerang.nc Aktualnosti na Novoj Kaledoniji]
* [http://www.lanouvellecaledonie.net/ Informacije o Novoj Kaledoniji]
* [http://www.endemia.nc Stranica o endemskim biljkama i životinjama Nove Kaledonije]


<div class="Boxmerge">{{Francuske regije}}{{Oceanija}}{{Portal Francuska}}</div>


[[Kategorija:Zemljopis Francuske]]
[[Kategorija:Nesamostalni teritoriji]]
[[Kategorija:Nova Kaledonija| ]]