Vidi kôd stranice Nosy Boraha

<!--'''Nosy Boraha'''-->{{Infookvir otok
|Ime            = Nosy Boraha
|zemljovid      = [[Datoteka:Île Sainte-Marie location.png |250px]]
|smještaj       = [[Indijski ocean]]
|otočna skupina = Madagaskar
|koordinate     = 16°50′S 49°55′E
|država         = {{ZD+X/M|MAD}}
|gl.naselje     = [[Ambodifototra]]
|površina       = 222  
|stanovništvo   = 16 325 <ref name=eden>[http://eden-be-guest-house.com/st_marie_histoire.htm Histoire de l'ile sainte marie madagascar, na portalu Hotel sainte marie madagascar, pristupljeno 2. prosinca 2015.]</ref>
|slika          = [[Datoteka:Beache of La Crique Sainte Marie.jpg|250px]]
}}
'''Nosy Boraha''', poznatiji po svom starom [[Francuski|francuskom]] nazivu '''Ile Sainte Marie''' (Otok sv. Marije), [[otok]] na sjeveroistoku [[Madagaskar]]a, u provinciji ''[[Provincija Toamasina|Toamasina]]''; pokrajini ''[[Pokrajina Analanjirofo|Analanjirofo]]''. Najveće otočno mjesto i upravno središte otoka organiziranog kao jedinstveni distrikt je [[Ambodifototra]], ostala mala naselja na otoku su Anivorano, Ambatorao, Lokintsi, Ilampi, Ravoraha i Tananbe. 

Taj neobično izduljeni otok nalikuje tipičnoj predodžbi o [[raj]]u, sa svojim dugim pješčanim plažama i [[palma]]ma [[kokos]]a u pozadini.
Većinsko stanovništvo otoka su pripadnici [[Malgaši|malgaškog]] naroda [[Betsimisaraka]].<ref name=geo/> 

== Zemljopisna i klimatska obilježja ==

Nosy Boraha je otok dug 65 km, i širok od 2 do 7 km,<ref name=geo/> koji se proteže duž sjeveroistočne obale Madagaskara, preko puta grada [[Soanierana Ivongo]] (5 - 12 km).

Nosy Boraha je zapravo pravo malo [[otočje]] s nizom otočića: ''Ile aux nattes'' (Otok otirača), ''Ile au Madame'' (Otok gospođe) i ''Ile aux Forbans'' (Piratski otok), ''Ilots aux sables'' (Pješčani otok) i ''Ile aux Baleineaux'' (Teleći otok).

Otok ima jedinstvenu i vrlo bogatu [[Flora (biljke)|floru]] (gusti šumski pokrov) i [[Fauna|faunu]], koja je ishod prilagodbe životinja i biljaka na specifično [[koralj]]no tlo otoka. Tako na otoku živi nekoliko vrsta [[endem]]skih [[Lemuri|lemura]], kao i mnoštvo [[Orhideje|orhideja]] među kojima je najpoznatija ''Eulophiella roempleriana'' koju zovu kraljicom Madagaskara. Otok je bio jedino mjesto gdje je egzistirala Delalandeova [[kukavica]] (''Coua delalandei''), sve do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] kad su ju istrijebile podivljale [[domaća mačka|mačke]] koje su naselili [[Europa|europski]] [[pirati]].<ref name=geo>{{Citiranje weba
 | url=http://bougetonile.com/petites-histoires/
 | title=Petites Histoires et fiche descriptive de l’ile
 | publisher=Bougetonile
 | year=
 | accessdate= 2. prosinca 2015.
}}</ref>

Nosy Boraha je udaljena oko 190 km sjeverno od provincijskog središta [[Toamasina|Toamasine]] i oko 500 km od glavnog grada [[Antananarivo|Antananariva]]. 

Klima je tipična [[tropska klima|tropska]] sa stalnim dnevnim kišama i visokim temperaturama tijekom cijele godine. Od [[lipanj|lipnja]] do [[rujan|rujna]] traje suho hladno razdoblje, dok je od [[studeni|studenog]] do [[ožujak|ožujka]] vruće vlažno razdoblje. Prosječna dnevna temperatura je relativno konstantna cijelu godinu, iako je malo hladnije u [[srpanj|srpnju]] i [[kolovoz]]u kad je prosječna temperatura oko 24°C. Nešto toplije je u [[siječanj|siječnju]] i [[veljača|veljači]] kad temperature dosežu u prosjeku 30°C. Sezona [[ciklona]] traje od siječnja od ožujka.<ref name="klima">{{Citiranje weba
 | url=http://bougetonile.com/
 | title=Cartes et climat
 | publisher=Bougetonile com
 | year=2002
 | accessdate= 2. prosinca 2015.
}}</ref>

== Povijest ==

Domoroci Nosy Borahe kao i ostali Malgaši imaju sličnu [[Legenda|legendu]] o svom podrijetlu, po njoj je njihov praotac bio brodolomac Abraham ili Ibrahim kojeg je spasio [[morski pas]] i doveo do obala otoka. Zbog toga je on za njih i danas sveta riba, koja se ne smije jesti zbog zabrane (''fadi'').

=== Pirati ===

[[Datoteka:Pirates Cemetery Ile Ste Marie Madagascar.jpg|thumb|left|280px|Piratsko groblje kraj grada [[Ambodifototra|Ambodifototre]]]]

Prava povijest otoka otpočela je početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] kad je postao baza [[pirat]]a i nastavio to biti sve do kraja [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Oni su otok izabrali jer je bio blizu tadašnjih pomorskih ruta za plovidbu do [[Indija|Indije]], a ti brodovi često su prevozili prava bogatstva što je veliki izazov za pirate. Odlični prirodni uvjeti, brojne sigurne uvale za sidrenje brodova, bogatstvo šuma i pitke vode pretvorili su Nosy Borahu u piratski raj. Brojni legendarni pirati toga doba [[William Kidd]], [[Robert Culliford]], [[Olivier Levasseur]], [[Henry Avery]], [[Abraham Samuel]], [[Thomas Tew]] itd. živjeli su na Gusarskom otoku (''Île aux Forbans''), koji se nalazi u uvali glavnog otočkog grada Ambodifotatre. Mnogi od njih poženili su otočne žene i zasnovali obitelji. Brojni ostaci njihove prisutnosti vidljivi su i danas. Piratsko groblje (''Cimetière Forbans'') nalazi se na brdu iznad Ambodifotatre, kao i nekoliko olupina njihovih brodova koje leže nekoliko metara ispod površine u ''Gusarskom zaljevu''. Za jednu od njih pretpostavlja se da bi mogla biti ''Vatreni zmaj'', brod poznatog pirata [[Christopher Condent|Kapetana Condenta]].

Postoji hipotetska mogućnost da je i Nosy Boraha kao i [[Antsiranana]] bila kraj u kojem je egzistirala ''[[Libertalia]]'', jedna [[Utopija|utopijsko]]-[[Anarhizam|anarhistička]] zajednica koju su u drugoj polovini 17. stoljeća osnovali [[Talijani|talijanski]] [[svećenik]] Angelo Caraccioli i francuski pirat Misson. ''Libertalia'' je ukinula ropstvo čak 150 godina prije bilo koje [[Europa|europske]] države, i egzistirala samo tridesetak godina dok ju nisu uništili domoroci. Današnji povjesničari sumnjaju u postojanje ove neobične republike, o kojoj je raširio glas poznati pirat Charles Johnson u svojoj knjizi ''[[A General History of the Pyrates]]'' izdanoj [[1724.]] godine.<ref>[http://www.cindyvallar.com/havens3.html Pirates and Privateers na portalu The History of Maritime Piracy, pristupljeno 2. prosinca 2015.]</ref>

Početkom 18. stoljeća na otoku i po njihovim kolonijama na Madagaskaru (Fenerive, [[Mahavelona|Foulpointe]], Tintingue, [[Zaljev Antongila]]/otok [[Nosy Mangabe]]) živjelo je više od 1 000 [[pirat]]a.<ref name=hist/> Njihovi potomci zvani Malati uspjeli su do godine [[1720.]] uspostaviti dominaciju nad svim lokalnim plemenima koja nisu ni pružila otpor poput [[Betsimisaraka]], od [[Mahavelona|Foulpointe]] do [[Zaljev Antongila|Zaljeva Antongila]] na malegaški obali.<ref name=hist/>

Te akcije vodio je poznati [[Ratsimilaho]], sin [[Engleska|engleskog]] pirata i kćeri tadašnjeg vladara Nosy Borahe, koji je simpatizirao [[Francuzi|Francuze]]. Prije smrti udao je svoju kćer Bety za francuskog pirata La Bigornea tako da je on postao suvladar otoka, te nije bilo nikakvo čudo što je kraljica Bety [[30. srpnja]] [[1750.]] potpisala ispravu kojom je predala otok pod francuski suverenitet.<ref name=hist/> Kraljica Bety ipak nije prošla dobro; nju su na kraju protjerali na [[Mauricijus]], a vlast nad otokom imali su u potpunosti Francuzi koji su sve donedavno imali poseban povlašteni status.<ref name=hist>{{Citiranje weba
 | url=http://www.ile-sainte-marie-madagascar.com/sainte-marie/historique-sainte-marie.html
 | title=Sainte marie : histoire, origine des peuples
 | publisher=Ile Sainte Marie Madagascar
 | year=2010
 | accessdate= 2. prosinca 2015.
}}</ref>

Nosy Boraha bio je francuska [[kolonija]] od [[1820.]] do [[1822.]] godine. Tad su se na otoku počele osnivati velike [[Plantaža|plantaže]] za uzgoj [[šećerna trska|šećerne trske]] i [[Riža|riže]] te stočarske farme za uzgoj [[Govedo|goveda]], što je pridonijelo rastu stanovništva tako da je otok oko [[1860.]] imao otprilike 5 900 stanovnika i bio dio Kolonije Mayotte. Krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ušao je u sastav francuske kolonije Madagaskar.

== Gospodarstvo i promet ==

Do Nosy Borahe moguće je doći [[avion]]om ili [[brod]]om preko luke u [[Soanierana Ivongo|Soanierani Ivongo]]. Većina stanovnika bavi se [[Ribarstvo|ribarstvom]], [[poljoprivreda|poljoprivredom]] i u posljednje vrijeme [[Turizam|turizmom]]. Većina hotela nalazi se oko grada Ambodifototre.

Na krajnjem jugu otoka nalazi se [[zračna luka]] ''Sainte Marie'' ([[IATA]]: SMS, [[ICAO]]: FMMS), iz koje postoje redovne linije za [[Antananarivo]] i [[Toamasina|Toamasinu]] koje održava domaća kompanija ''Air Madagaskar''.<ref>[http://www.airport-information.org/MG/SMS/ Sainte Marie Airport, Madagascar]</ref>

=== Grbavi kitovi ===

Kanal između otoka i [[Madagaskar]]a je odlično mjesto za promatranje [[kit]]ova. U njemu se svake godine oko rujna skupi veliki broj [[Grbavi kit|grbavih kitova]] (''Megaptera'') koji tu dođu iz [[Antarktika|Antarktike]] zbog razmnožavanja i uzgoja potomstva. Tu imaju idealne uvjete za rast svojih mladunaca i vlastite ljubavne igre, prije velikog povratka u hladno more.

=== Ronjenje ===

Koraljna laguna Nosy Boraha nema morskih pasa, koji su inače vrlo brojni u Indijskom oceanu. Zbog toga kao i zbog očuvane podvodne faune vrlo je popularno odredište ronioca iz cijeloga svijeta.

=== Tradicija i kultura ===

Mnoge malgaške tradicije s većeg otoka egzistiraju i na Nosy Borahi, kao što je štivanje [[relikvija]] predaka. Oni nakon svakih nekoliko godina vade ostatke svojih pokojnika iz grobova i nose svečano kroz selo. Neka mjesta na otoku su za njih ''fadi'' ([[tabu]]) i tamo je zabranjeno ići, što mnogi turisti ne znaju pa imaju velikih poteškoća. 

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==


* [http://www.ile-sainte-marie-madagascar.com/ Ile Sainte Marie Madagascar, sables blancs et paysages uniques]
* [http://www.travel2mada.com/cities/sainte-marie~.xhtml Otok Sainte Marie (Nosy Boraha)]  

[[Kategorija:Zemljopis Madagaskara]]