Vidi kôd stranice Njemačka

<!--'''Njemačka'''-->{{preusmjerava|Savezna Republika Njemačka|državu od 1949. do 1990.|[[Zapadna Njemačka]]}}

{{Okvir_zemlje_svijeta |
| ime                         = Savezna Republika Njemačka
| izvorno_ime                 = Bundesrepublik Deutschland
| ime_genitiv                 = Njemačke
| eng_ime                     = Germany
| zastava                     = Flag of Germany.svg
| grb                         = Coat of Arms of Germany.svg
| lokacija                    = EU-Germany.svg
| službeni_jezik              = [[Njemački jezik|njemački]] '''<sup>1)</sup>'''
| glavni_grad                 = [[Berlin]]
| predstavnik_države_množina  = Predsjednici
| predstavnik_države          = Predsjednik
| predstavnik_države_osoba    = [[Frank-Walter Steinmeier]]
| predstavnik_države1         = [[Njemački kancelar|Predsjednica Vlade]]
| predstavnik_države_osoba1   = [[Angela Merkel]], [[CDU]]
| vladajuća_stranka           = [[CDU]], [[FDP]]
| površina_poredak            = 62
| površina                    = 357.375<ref>[http://www.destatis.de/basis/d/umw/ugrtab7.php]</ref></small>
| vode                        = 2,3
| stanovništvo_poredak        = 17
| stanovništvo                = 81.770.944
| godina_popisa               = 2015.
| gustoća_stanovništva        = 228,8
| neovisnost                  = Ujedinjenjem [[3. listopada]] [[1990.]]
| BDP_PKM_godina              = 2011.
| BDP_PKM                     = 3.099 milijardi [[USD]]
| BDP_PKM_rang                = 5.
| BDP_PKM_per_capita          = 37.896 [[USD]]
| BDP_PKM_per_capita_rang     = 18.
| valuta                      = [[euro]] '''<sup>2)</sup>'''
| stoti_dio_valute            = 100 centa
| vremenska_zona              = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti
| himna                       = [[Das Lied der Deutschen]]<br /> <div style="display:inline-block;margin-top:0.4em;">[[Datoteka:National anthem of Germany - U.S. Army 1st Armored Division Band.ogg]]</div>
| internetski_nastavak        = [[.de]]
| pozivni_broj                = +49
| komentar                    = <sup>1)</sup> [[Danski jezik|danski]], [[lužičkosrpski jezici]], [[Romski jezik|romski]], [[frizijski jezici]] i [[donjosaski jezik|donjosaski]] službeno su priznati i zaštićeni kao [[Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima|manjinski jezici]]; <br />'''<sup>2)</sup>''' Do [[1999.]] [[njemačka marka]]
| moto = Einigkeit und Recht und Freiheit <br> ([[Njemački jezik|njem.]]: "''Jedinstvo, pravda i sloboda''")
}}
'''Njemačka''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Deutschland''), službeno: '''Savezna Republika Njemačka''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Bundesrepublik Deutschland'') je [[država]] u [[Srednja Europa|srednjoj Europi]]. Na [[sjever]]u graniči sa [[Sjeverno more|Sjevernim morem]], [[Danska|Danskom]] i [[Baltik|Baltičkim morem]], na [[istok]]u s [[Poljska|Poljskom]] i [[Češka|Češkom]], na [[jug]]u s [[Austrija|Austrijom]] i [[Švicarska|Švicarskom]], a na [[zapad]]u s [[Francuska|Francuskom]], [[Luksemburg]]om, [[Belgija|Belgijom]] i [[Nizozemska|Nizozemskom]].

Njemačka je [[demokracija|demokratska]] [[parlament]]arna [[savezna država]], koja se sastoji od 16 [[Njemačke savezne zemlje|saveznih zemalja]]<ref>[http://www.zagreb.diplo.de/Vertretung/zagreb/hr/03/Gegenseitige__Besuche/Besuche__Laendervertreter.html]</ref> (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni [[grad]]ovi. [[Glavni grad]] je [[Berlin]] i u njemu su smješteni parlament (''[[Bundestag]]'') i vlada (''Regierung''). Ujedinjena je kao [[država]] za vrijeme [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]] [[1870.]]/[[1871|'71]].

Njemačka je jedna od najrazvijenijih država [[svijet]]a i jedna od osnivačkih članica [[Europska unija|Europske Unije]]. Članica je i [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], [[NATO]]-a, skupine [[G4]], [[G7]] i [[G8]]. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je [[Europa|europska]] [[država|zemlja]] po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije [[Europa|europsko]] [[gospodarstvo]]. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.<ref>{{Citiranje weba|title=Germany Top Migration Land After U.S. in New OECD Ranking|url=http://www.bloomberg.com/news/2014-05-20/immigration-boom-propels-germany-past-u-k-in-new-oecd-ranking.html|publisher=Bloomberg|date=20 May 2014|accessdate=29 August 2014}}</ref>

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Njemačke}}
=== Rana povijest ===
O ranoj njemačkoj povijesti, zna se iz [[arheologija|arheoloških]] nalazišta i zapisa o [[bitka]]ma s [[Rimsko Carstvo|Rimskim Carstvom]]<ref name="Claster">Jill N. Claster: ''Medieval Experience: 300–1400''. NYU Press 1982, p. 35. {{ISBN|0814713815}}.</ref>. Germanska plemena širila su se iz [[Skandinavija|Skandinavije]] prema jugu u [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeću pr. Kr.]] Sukobljavali su se s [[Rimljani]]ma, o čemu je pisao [[Tacit]] u [[knjiga|knjizi]] Germania. Oko [[260.]] godine, germanska plemena, probila su rimsku granicu (Limes Germanicus) i širili su se na području današnje Njemačke<ref name="Cambridge ancient history">The Cambridge Ancient History, vol. 12, p. 442. {{ISBN|0521301998}}.</ref>.

=== Srednji vijek ===
==== Sveto Rimsko Carstvo ====
[[Datoteka:Balduineum Wahl Heinrich VII.jpg|mini|desno|200px|Prinčevi elektori [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]].]]
''Prvi Reich'' - kroz veći dio svoje povijesti poznat kao [[Sveto Rimsko Carstvo]] njemačke narodnosti - potekao je [[843.]] godine iz podjele [[Franačka|karolinškog kraljevstva]] (koje je [[25. prosinca]] [[800.]] utemeljio [[Karlo Veliki]]), točnije iz države Istočne Franačke, nastale podjelom Franačkog Carstva 843. godine. Prvi Reich se u raznim oblicima održao do [[1806.]] godine, kad je nestao u [[Napoleonski ratovi|Napoleonskim ratovima]].

=== Novi vijek ===
Njemački redovnik, [[Martin Luther]] izvjesio je na vrata [[crkva|crkve]] u [[Wittenberg]]u, svojih 95 teza o indulgencijama, dogmama i uređenju [[Crkva|Crkve]], [[1517.]], što je kasnije dovelo do [[Reformacija|Protestanske reformacije]] i odvajanja od [[Rimokatolička Crkva|Katoličke Crkve]].

Od [[1815.]] do [[1871.]] godine Njemačka je bila rascjepkana u mnogo neovisnih država, od kojih je 39 država činilo [[Njemačka Konfederacija|Njemačku Konfederaciju]] (''Deutscher Bund'').

[[Njemački jezik]] i pojam "njemački narod" stari su više od tisuću godina, ali država koja je danas poznata kao Njemačka ujedinila se kao moderna [[nacionalna država]] tek [[1871.]], kad je utemeljeno [[Njemačko Carstvo]], kojim je dominirala [[Pruska]] ([[Austrija]] je ostala zasebno multietničko [[carstvo]] još 50 godina). To je bio drugi njemački "''[[Reich]]''", što se obično prevodi kao "''carstvo''", ali znači i "''[[kraljevstvo]]''" odnosno "imperij". "''Drugi Reich''" je proglašen [[18. siječnja]] [[1871.]] u [[Versailles]]u, a ukinut je [[9. studenog]] [[1918.]]

Nakon [[Francuska|francuskih]] osvajanja u Napoleonskim ratovima, neprijateljstvo između dvije zemlje se nastavilo u [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskom ratu]] iz [[1871.]] (pobjeda Njemačke) i [[Prvi svjetski rat|1. svjetskom ratu]] (pobjeda Francuske).

=== Suvremena povijest ===
Njemački je car morao odstupiti [[1918.]] godine, a nakon gušenja [[Njemačka revolucija|Njemačke revolucije]], umjesto Drugog Reicha nastupila je [[demokracija|demokratska]] [[Weimarska Republika]].

Zbog ratne naknade koju je Njemačka morala platiti nakon [[Versajski mir|Versajskog mira]], te zbog [[Velika ekonomska kriza|Velike ekonomske krize]], njemačko je gospodarstvo krajem [[1920-ih]] doživjelo kolaps.

Protudemokratske snage, kako [[politička ljevica|ljevičarske]] tako i [[politička desnica|desničarske]], imale su sve veću potporu. Na izvanrednim izborima u srpnju i studenom [[1932.]] nacisti su osvojili 37,2% odnosno 33,0% glasova.

==== Nacistički režim ====
[[Adolf Hitler]] je [[30. siječnja]] [[1933.]] imenovan [[kancelar Njemačke|kancelarom]], a zakonom iz [[23. ožujka]] 1933. parlament je praktički ukinuo ustav Weimarske Republike. Tako je nastupio [[Treći Reich]], kojim su vladali [[nacizam|nacisti]] i koji je trajao 12 godina (1933.-[[1945.]]).

Hitler je [[1934.]] stekao apsolutnu vlast, jer je postao i [[predsjednik Njemačke|predsjednik]].

Hitlerova agresivna politika pripajanja susjednih zemalja, kako bi se za njemački narod osvojio "životni prostor" (''Lebensraum'') izazvala je [[2. svjetski rat]] u Europi [[1. rujna]] [[1939.]] godine. Njemačka je u početku imala velike vojne uspjehe i osvojila glavninu [[Europa|europskog]] kopna, uključujući i znatan dio [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Ipak, pritisnuta s dvije strane Sovjetskim Savezom i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-om, Njemačka je počela gubiti rat.

Nakon Hitlerova samoubojstva, Njemačka je kapitulirala [[8. svibnja]] [[1945.]] godine. Poraz je doveo do velikih [[Crta Odra-Neisse|teritorijalnih gubitaka]], 15 milijuna [[prognanik]]a koji su se iselili na preostali teritorij i 45 godina podijeljene Njemačke. Rat je izazvao uništenje 80% svih njemačkih gradova s više od 100 000 stanovnika. Ipak, gospodarstvo se naglo oporavilo [[1950-ih]] godina (tzv. ''Wirtschaftswunder'' ili gospodarsko čudo), a gradovi su postupno obnovljeni.

==== Hladni rat ====
Godine [[1949.]] osnovane su dvije njemačke države: [[Zapadna Njemačka|Savezna Republika Njemačka]], koja je izvorno imala dvanaest saveznih država i [[Njemačka Demokratska Republika]] s pet saveznih država (umjesto kojih su [[1952.]] uvedeni okruzi). [[Saarland]] se pridružila SR Njemačkoj [[1957.]] godine. Tijekom [[1960-ih]] duž cijele granice, preko 1 000&nbsp;km, izgrađen je sigurnosni kompleks sa svrhom sprečavanja ilegalnih prelazaka.

Dana [[13. kolovoza]] [[1961.]] podignut je [[Berlinski zid]]. Masovni protesti [[1968.]] u SR Njemačkoj doveli su do novog uređenja, u kojem su se kao osnovne vrijednosti isticale [[demokracija]], [[ljudska prava]] i [[anti-nacionalizam]].

Kancelar [[Willy Brandt]] najviše je doprinjeo poslijeratnom pomirenju unutar i izvan Njemačke.

Poznat je njegov ''Kniefall'', kada je u [[Auschwitz]]u pao na koljena pred spomenikom svih žrtava.

[[Datoteka:DDR wall teardown.jpg|mini|desno|155px|Berlinski zid.]]

==== Ponovno ujedinjenje ====
Nakon što su u Europi pali [[komunizam|komunistički]] režimi, Njemačka je [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovo ujedinjena]] [[1990.]] godine, nakon pada Berlinskog zida.

Njemačka je bila, uz[[Island]] i [[Vatikan]], prva europska zemlja koja je poduprla neovisnost [[Hrvatska|Hrvatske]] (vidi: [[hrvatsko-njemački odnosi]]).

Zajedno s Francuskom, Njemačka danas ima vodeću ulogu u [[Europska unija|Europskoj uniji]].

==Politika==
[[Datoteka:Politički sustav Njemačke.png|alt=|mini|Politički sustav Njemačke]]
{{glavni|Politika Njemačke}}

Njemačka je ustavna savezna [[demokracija]], čiji politički sustav nije temeljen na ustavu, nego na  ''[[Grundgesetz|Grundgesetz für die Bundesrepublik Deutschland]]'' (Temeljni zakon za Saveznu Republiku Njemačku) koji je donesen 1949. godine pod utjecajem zapadnih sila pobjednica. Njemačka ima [[parlamentarni sustav]], na čelu Bundesregierung (Savezne vlade) je [[Kancelar Njemačke|''Bundeskanzler'']] (Savezni kancelar) kojeg bira parlament te on imenuje savezne ministre.

[[Datoteka:Berlin reichstag CP.jpg|mini|desno|200px|Zgrada [[Reichstag]]a]]

Njemački parlament zove se ''[[Bundestag]]'' (Savezni parlament). Zastupnici za njega biraju se svake četiri godine na izborima. Sustav izbora je proporcionalni s pragom od 5% na razini cijele državi. ''[[Bundestag]]'' se sastoji od 598 ili više zastupnika od kojih se 299 bira sa tzv. prvim glasom sa liste osoba, a 299 sa stranačke liste tzv. drugim glasa. Cijeli izborni sustav je tako napravljen da u konačnici o broju zastupnika odlučuje tzv. drugi glas.

Zbog potrebnih povećavanja broja zastupnika je broj članova ''[[Bundestag]]a'' nakon izbora 2013. godine iznosio 630 zastupnika. Njemački parlament se prije zvao ''[[Reichstag]]'' (Carski parlament) zbog  čega se sama zgrada u kojoj se nalazi ''[[Bundestag]]'' i dalje zove ''[[Reichstag]]''.

U Njemačkoj postoji  još jedno zakonodavno tijelo ''[[Bundesrat]]'' (Savezno vijeće) u kojega vlade 16 [[Savezne države Njemačke|saveznih država Njemačke]] (''Bundesländer'') šalju, ovisno o broju stanovnika, svoje zastupnike. Zastupnici svake savezne države su dužni glasati jednoglasno, dakle nije moguće da od 6 zastupnika [[Bavarska|Bavarske]] 4 glasaju za i 2 protiv, već moraju svi glasati za ili svi protiv.  Kada se u Njemačkoj glasa o zakonu koji ne dira prava saveznih država dovoljno je da samo ''[[Bundestag]]'' izglasa zakon. Kada se glasa o zakonu koji dira prava saveznih država potrebno je da i ''[[Bundestag]]'' i ''[[Bundesrat]]'' izglasaju zakon.

[[Poglavar države]] je ''[[Predsjednik Njemačke|Bundespräsident]]'' (Savezni predsjednik), čije se ovlasti uglavnom svode na ceremonijalne i predstavničke dužnosti. Njega bira ''[[Bundesversammlung]]'' (Savezna skupština). ''[[Bundesversammlung]]'' služi samo za izbor saveznog predsjednika i sastaje se u zgradi ''[[Bundestag]]a''. Nju čine svi zastupnici ''[[Bundestag]]a'' plus jednako toliko zastupnika iz parlamenata saveznih država. Kako bi neki njemački zakon u konačnici postao važeći mora ga potpisati i savezni predsjednik koji to može odbiti ako smatra da bi taj zakon kršio temeljni pravni poredak ili temeljna prava građana.

U pogledu [[sudstvo|sudstva]] treba spomenuti [[Savezni ustavni sud Njemačke|Ustavni sud]] (''Bundesverfassungsgericht''), koji može poništiti bilo koji zakon ili administrativni dokument ako ga ocijeni neustavnim. Njegovo sjedište je u [[Karlsruhe]]u.

==Zemljopis==

{{glavni|Zemljopis Njemačke}}

[[Datoteka:Karta_Njemacke.png|mini|desno|160px|Karta Njemačke]]

Njemačka se nalazi u prirodnogeografskom središtu Europe, ali je zbog gospodarske razvijenosti, političkoj i ekonomskoj važnosti i pripadnosti [[EU|Europskoj uniji]] pribrajamo [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]].

Središnji položaj Njemačke u Europi prometno je vrlo važan, jer se preko nje spajaju istok i zapad Europe, te sjever i jug. Prometno je Njemačka u europskim okvirima gotovo nezaobilazna. Na svome sjeveru Njemačka izlazi na dva mora, [[Sjeverno more|Sjeverno]] i [[Baltičko more]], koja su spojena umjetno prokopanim [[Kielski kanal|Kielskim kanalom]]. Sjeverno more vrlo je prometno pa se [[Hamburg]] razvio u jednu od najznačajnijih svjetskih luka. Žila kucavica njemačkog gospodarstva jest rijeka [[Rajna]] koja povezuje različite gospodarski razvijene europske regije, od [[Alpe|Alpa]] do Sjevernog mora, a povezuje [[Švicarska|Švicarsku]], Njemačku, [[Francuska|Francusku]] i [[Nizozemska|Nizozemsku]]. Najvećim dijelom teče kroz Njemačku.

===Reljef===

Reljefno je Njemačka vrlo raznolika, a ističe se pet osnovnih reljefnih cjelina: [[Alpe i predalpski prostor]], [[Schwarzwald]], [[Njemačko sredogorje]], [[Južno njemačko pobrđe]] i [[Sjeverna njemačka nizina]].

[[Datoteka:Hintersee.jpg|mini|desno|200px|Krajolik u [[Alpe|alpskom]] području]]

Južnije od [[Dunav]]a nalazi se predalpski prostor, koji je u doba [[pleistocen]]skih odledbi bio oblikovan djelovanjem ledenjaka, što su se spuštali niz padine Alpa i u podlozi izdubili brojna ledenjačka jezera. Uslijed djelovanja ledenjaka nastale su brojne naslage pijeska i šljunka. Predalpski se prostor postupno izdiže prema jugu, gdje se nalaze [[Bavarske Alpe]]. Bavarske Alpe dio su najvećeg europskog planinskog lanca nastalog u doba [[alpska orogeneza|alpske orogeneze]] u [[tercijar]]u. Zbog relativno mlađeg nastanka, Bavarske Alpe siromašne su rudnim bogatstvima, ali jačanjem turističkih kretanja ovaj se dio Njemačke zbog prirodnih ljepota i povoljnih uvjeta za razvoj skijaškog i planinarskog turizma posljednjih tridesetak godina posebno jače razvija.

[[Datoteka:Baden-Baden 10-2015 img07 View from Merkur.jpg|mini|desno|200px|[[Schwarzwald]]]]

Planinski sustav [[Schwarzwald]] nalazi se na jugozapadu Njemačke, a ime je dobio po vazdazelenim šumama [[obična jela|jele]] i [[Smreka|smreke]]. Planina je nastala za vrijeme [[hercinska orogeneza|hercinske orogeneze]] (Devon) pa je bogata [[Mineralne sirovine|rudama]]. Visine najviših vrhova ne prelaze 1500 m. U prošlosti se stanovništvo Schwarzwalda, zbog izoliranosti tijekom dugih [[zima]], bavilo preciznim obrtima kao na primjer proizvodnjom [[sat]]ova.

Južno njemačko pobrđe uključuje relativno niske gorske nizove paleozojskog postanka, koji se pružaju oko jugozapada prema sjeveroistoku kao npr. [[Švapske Alpe]] ili [[Franačke Alpe]]. U dolinama rijeka povoljni su uvjeti za proizvodnju hrane.

Njemačko sredogorje nalazi se u središtu Njemačke. Nastalo je u vrijeme hercinske orogeneze pa su vrhovi uslijed dugotrajnog zaravnavanja relativno niski i prekriveni [[šuma]]ma, a geološki stare stijene bogate su [[Mineralne sirovine|ruda]]ma. Na temelju tih rudnih bogatstava u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] započela je prva njemačka industrijska revolucija. Ovaj kraj se često naziva "''prava Njemačka''".

Sjeverna njemačka nizina najveća je reljefna cjelina Njemačke. Prostire se od Njemačkog sredogorja na jugu do obala Sjevernog i Baltičkog mora na sjeveru. Nizina je nastala u doba pleistocenskih odledbi, kada se ledeni pokrov nekoliko puta povlačio prema sjeveru ([[interglacijali]]) i ponovno je prekrivao ([[glacijali]]). Ledenjaci su svojim erozivnim djelovanjem zaravnili ovaj prostor, koji nigdje ne prelazi 90 [[metar]]a nadmorske visine, ostavili velike naslage pijeska i šljunka te izdubili brojna jezera. Za ledenih doba eolskim su djelovanjem nastale naslage plodnog prapora ili lesa na južnim dijelovima Sjeverne njemačke nizine. Ti su prostori gusto naseljeni i iskorišteni za poljoprivrednu proizvodnju. Ledenjačko oblikovanje reljefa ove nizine prestalo je završetkom posljednje odledbe, prije otprilike 12 000 godina. Od tada se rijeke u slabo plodnu nizinu donosile naplavni materijal, a postepeno se [[šuma|šumski]] i travnati [[biljka|biljni]] pokrov. Dugotrajnim naseljavanjem i marljivim radom [[čovjek]] je uspio od slabo plodne pjeskovite nizine napraviti plodne površine. Uz neke niske obale Sjevernog i Baltičkog mora [[plima]] prodire u unutrašnjost i do desetak [[kilometar]]a zbog čega nije moguće gospodarsko iskorištavanje pa su ponegdje izgrađeni polderi kao i u susjednoj Nizozemskoj. Rijeke koje se ovdje ulijevaju u [[more]] tvore široka riječna ušća, estuarije, povoljna za nastanak luka kao npr. [[Hamburg]] ([[Laba]]) i [[Bremen]] ([[Weser]]), koji su duboko uvučeni u [[kopno]].

===Klima===

U Njemačkoj prevladava [[umjereno topla klima|umjereno topla]] vlažna klima, a na Alpama i [[planinska klima]]. Cijeli je prostor pod snažnim utjecajem [[Atlanski ocean|Atlanskog oceana]] s kojeg stalni zapadni vjetrovi donose vlažan [[zrak]] tokom cijele godine. U istočnim dijelovina Njemačke izraženija je kontinentalnost pa je česta nestabilna vremenska situacija pod utjecajem sukoba kontinentalnih i maritimnih zračnih masa. Količina padalina kreće se između 700&nbsp;mm u zavalama i dolinama do 1000&nbsp;mm iznad 1000 m nad [[more]]m. Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 8&nbsp;°C. Pod utjecajem oceanskog zraka zime su blaže, nego što bi se očekivalo po geografskim širinama, a ljeta ipak svježija.

===Flora===

Zbog dugotrajne naseljenosti, [[priroda|prirodni]] [[biljka|biljni]] pokrov u Njemačkoj je jako izmijenjen i danas je samo oko 29% prostora pokriveno [[šuma|šumom]]. Tipična biljna zajednica je [[bukva|bukova]] šuma, ali veliki problemi za biljni pokrov nastali su uslijed ubrzanih procesa industrijalizacije i automobilizacije, koji su uzrokovali [[kisele kiše]]. U Njemačkoj se zbog velikih šteta uzrokovanih onečišćenjima posebna briga poklanja [[pošumljavanje|pošumljavanju]] i [[ekologija|ekološkim]] problemima.

===Rijeke===

[[Datoteka:Ulm2-midsize.jpg|mini|desno||120px|[[Dunav]] u [[Ulm]]u (pogled s katedrale)]]

U gospodarskom životu Njemačke vrlo važnu ulogu imaju najveće rijeke. [[Rajna]] je najznačajnija rijeka, koja teritorijom Njemačke protjeće i u dužini oko 700 [[km]]. Trebalo je više od sto godina intenzivnih radova, da se Rajnu učini plovnom na cijelom toku kroz Njemačku. [[Dunav]] spaja Njemačku sa zemljama srednje i jugoistočne Europe. Za potreba njemačkog, ali i europskog gospodarstva prokopan je spojni kanal koji povezuje rijeke Rajnu i Dunav. Rijeka [[Laba]] nalazi se periferno u odnosu na gospodarski najrazvijenjije dijelove Njemačke, ali je vrlo značajna za zemlje srednje Europe, koje nemaju izlaz na more.

==Savezne zemlje==

{{glavni|Njemačke savezne zemlje}}

[[Datoteka:Deutschland politisch bunt.png|mini|desno|290px|Politička karta Njemačke, tj. karta političke (administrativne) podjele Njemačke]]

Njemačka se dijeli na šesnaest saveznih zemalja (''Bundesländer'', jednina: ''[[Njemačke savezne zemlje|Bundesland]]''):

{| style="background:none;" cellspacing="2px"
|
{| class="sortable wikitable" style="text-align:left; font-size:85%;"
|- style="font-size:100%; text-align:right;"
! style="width:160px;"| [[Njemačke savezne pokrajine|Država]] !! style="width:85px;"| Glavni grad !! style="width:75px;"| Površina <br />(km<sup>2</sup>)!! style="width:70px;"| Stanovništvo (2015.)<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.statistik-portal.de/Statistik-Portal/de_jb01_jahrtab1.asp|title=Gebiet und Bevölkerung – Fläche und Bevölkerung|date=prosinca 2015.|publisher=[[Statistisches Bundesamt]] und statistische Landesämter|accessdate=13. prosinca 2017.|language=Njemački}}</ref>!! style="width:100px;"| BDP ([[Euro|EUR]])<br>(2015.)<ref name="auto">{{Citiranje weba|url=http://www.vgrdl.de/VGRdL/tbls/tab.jsp?lang=en-GB&rev=RV2014&tbl=tab01|title=Gross domestic product – at current prices – 1991 to 2015|date=5. studenoga 2016.|publisher= Statistische Ämter des Bundes und der Länder |accessdate=13. prosinca 2017.|language=Njemački}}</ref>!! style="width:100px;"| Nominal BDP po stanovniku ([[Euro|EUR]])<br>(2015.)<ref name="auto" /> 
|-
| [[Baden-Württemberg]] || [[Stuttgart]] || style="text-align:right"|35.752|| style="text-align:right"|10.879.618 || style="text-align:right"|461.000.000.000 || style="text-align:right"|42.800  
|-
| [[Bavarska]] || [[München]] || style="text-align:right"|70.549|| style="text-align:right"|12.843.514 || style="text-align:right"|550.000.000.000 || style="text-align:right"|43.100
|-
| [[Berlin]] || [[Berlin]] ||style="text-align:right"|892|| style="text-align:right"|3.520.031 || style="text-align:right"|125.000.000.000 || style="text-align:right"|35.700 
|-
| [[Brandenburg]] || [[Potsdam]] || style="text-align:right"|29.477|| style="text-align:right"|2.484.826 || style="text-align:right"|66.000.000.000 || style="text-align:right"|26.500 
|-
| [[Bremen (pokrajina)|Bremen]] || [[Bremen]] || style="text-align:right"|404|| style="text-align:right"|671.489 || style="text-align:right"|32.000.000.000 || style="text-align:right"|47.600
|-
| [[Hamburg]] || [[Hamburg]] ||style="text-align:right"|755|| style="text-align:right"|1.787.408 || style="text-align:right"|110.000.000.000 || style="text-align:right"|61.800 
|-
| [[Hessen]] || [[Wiesbaden]] || style="text-align:right"|21.115|| style="text-align:right"|6.176.172 || style="text-align:right"|264.000.000.000 || style="text-align:right"|43.100
|-
| [[Mecklenburg-Vorpommern]] || [[Schwerin]] || style="text-align:right"|23.174|| style="text-align:right"|1.612.362 || style="text-align:right"|40.000.000.000 || style="text-align:right"|25.000 
|-
| [[Donja Saska]] || [[Hannover]] || style="text-align:right"|47.618|| style="text-align:right"|7.926.599 || style="text-align:right"|259.000.000.000 || style="text-align:right"|32.900
|-
| [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]] || [[Düsseldorf]] || style="text-align:right"|34.043|| style="text-align:right"|17.865.516 || style="text-align:right"|646.000.000.000 || style="text-align:right"|36.500  
|-
| [[Falačko Porajnje]] || [[Mainz]] || style="text-align:right"|19.847|| style="text-align:right"|4.052.803 || style="text-align:right"|132.000.000.000|| style="text-align:right"|32.800 
|-
| [[Saarland]] || [[Saarbrücken]] || style="text-align:right"|2.569|| style="text-align:right"|995.597 || style="text-align:right"|35.000.000.000 || style="text-align:right"|35,400 
|-
| [[Saska (pokrajina)|Saska]] || [[Dresden]] || style="text-align:right"|18.416|| style="text-align:right"|4.084.851 || style="text-align:right"|113.000.000.000 || style="text-align:right"|27.800 
|-
| [[Saska-Anhalt]] || [[Magdeburg]] || style="text-align:right"|20.445|| style="text-align:right"|2.245.470 || style="text-align:right"|57.000.000.000 || style="text-align:right"|25.200 
|-
| [[Schleswig-Holstein]] || [[Kiel]] || style="text-align:right"|15.763|| style="text-align:right"|2.858.714 || style="text-align:right"|86.000.000.000 || style="text-align:right"|31.200 
|-
| [[Tiringija]] || [[Erfurt]] || style="text-align:right"|16.172|| style="text-align:right"|2.170.714 || style="text-align:right"|57.000.000.000 || style="text-align:right"|26.400 
|-
| '''Njemačka''' || [[Berlin]] || style="text-align:right"|357.376|| style="text-align:right"|82.175.684 || style="text-align:right"|3.025.000.000.000 || style="text-align:right"|37.100 
|}
|}

Osim toga, Njemačka ima 438 okruga (''[[Popis okruga Njemačke|Kreise]]'').

==Gospodarstvo==

{{glavni|Gospodarstvo Njemačke}}

[[Datoteka:S-Klasse_W221.jpg|mini|desno|200px|Njemačka je svjetski poznati proizvođač [[automobil]]a]]
Njemačka je četvrta gospodarska sila na [[svijet]]u nakon [[SAD]]-a i [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a, te gospodarski najjača država Europe.

Ipak, [[kapitalizam|kapitalističko]] gospodarstvo Njemačke sve se teže nosi sa zahtjevima socijalne države. Kruti ustroj koji zahtijeva velike socijalne doprinose iz plaće doveo je do akutnog problema [[nezaposlenost]]i, dok su njemački umirovljenici izborili socijalne primitke, koji nadmašuju doprinose od radnika. Moderniziranje 
gospodarstva u istočnom dijelu Njemačke i dalje je skup i dugoročan problem, na koji zapadne savezne države godišnje 
troše oko 100 milijarda [[dolar]]a.

Nedavno usvajanje [[Euro|zajedničke europske valute]] i opća politička i ekonomska integracija u Europu trebali bi donijeti velike gospodarske promjene.

==Promet==

[[Datoteka:ICE3-Einfahrt-Dortmund.jpg|mini|desno|155px|desno|Vlak ICE 3]]

{{glavni|Promet Njemačke}}

Njemačka [[promet]]na mreža je suvremena, dobro razgranata i djelotvorna zahvaljujući stoljetnoj tradiciji i pogodnoj konfiguraciji [[tlo|tla]] bez velikih [[priroda|prirodnih]] prepreka. Cestovni sustav obuhvaća više od 220 000 kilometara (oko 11 000&nbsp;km su autoceste); cestovna je mreža osobito gusta na [[zapad]]u, uz najurbaniziranija područja. Njemački željeznički sustav ima oko 40 000&nbsp;km pruga; suvremen je i djelotvoran, osobito na zapadu. [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]ska zračna luka treća je u Europi poslije [[London]]a i [[Pariz]]a.Rijeke [[Rajna]] i [[Laba]] su okosnice riječne mreže.

==Stanovništvo==

{{glavni|Stanovništvo Njemačke}}

U Njemačkoj živi 82.175.684 stanovnika ([[31. prosinca]] [[2015.]])<ref>[https://www.destatis.de/DE/Publikationen/Thematisch/Bevoelkerung/MigrationIntegration/AuslaendBevoelkerung2010200157004.pdf?__blob=publicationFile Državni statisički ured u Wiesbadenu:]</ref>. [[Nijemci]] čine najveći broj 89,6&nbsp;% (cca 73 600 000). U Njemačkoj živi 7 289 149 (2015.) stranih državljana, a najveća skupina su [[Turci]] 1,83% (1.506.000) zatim slijede [[Poljaci]] (741.000), [[Talijani]] (596.000), [[Rumunji]] (453.000), [[Sirijci]] (366.000), [[Grci]] (340.000), [[Hrvati u Njemačkoj|Hrvati]] ('''297.895'''), [[Rusi]] (231.000), [[Srbi]] (230.000) i [[Bugari]] (227.000). Većinu stranih državljana čine [[izbjeglica|izbjeglice]], radnici (''[[Gastarbeiter]]''[[Gastarbeiter|)]] i njihove obitelji. Njemačka je glavni cilj političkih i ekonomskih bjegunaca iz mnogih zemalja u razvoju.

Osim Nijemaca i stranih državljana u Njemačkoj žive 4 nacionalne manjine (''nationale Minderheiten''). Na sjeveru živi [[Danci|danska]] manjina s otprilike 50 000 pripadnika i to uglavnom u najsjevernijoj zemlji [[Schleswig-Holstein]]. Frizijci (60 000) žive na zapadnim obalama Schleswig-Holsteina i dijelom u [[Donja Saska|Donjoj Saskoj]]. U saveznoj državi [[Brandenburg]] živi malobrojna [[Slaveni|slavenska]] manjina po imenu [[Lužički Srbi]]. U Njemačkoj od srednjeg vijeka žive i [[Romi]] kojih ima oko 70 000.

Pismenost iznosi 99%, a očekivani životni vijek je 78 godina (žene 81, muškarci 75). Prema dobnoj strukturi 14,7% spada u skupinu 0-14 godina, 67,3% u skupinu 15-64 godina i 18% u skupinu iznad 65 godina.

Njemačka je među prvim zemljama u svijetu po [[obrazovanje|obrazovanju]], tehnološkom razvitku i gospodarskoj proizvodnji. Od kraja [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], broj mladih koji upisuju fakultete porastao je više od tri puta, a zanatske i tehničke škole u Njemačkoj spadaju u sam svjetski vrh. S prihodima od 25 000 eura po glavi stanovnika, Njemačka je društvo srednje klase. Širokogrudan sustav [[socijalno osiguranje|socijalnog osiguranja]] omogućuje besplatno zdravstvo, naknade za nezaposlenost i ostale socijalne prednosti. Nijemci su veliki turisti - svake godine milijuni Nijemaca putuju u inozemstvo.

==Religija==
[[Datoteka:Konfessionen Deutschland Zensus 2011.png|mini|lijevo|200px|Zemljovid konfesionalne pripadnosti po cenzusu 2011: žuta: rimokatolici, ljubičasta: evangelici, zelena: bez konfesije; tamna: apsolutna većina, svjetla: relativna većina]]

[[Datoteka:Wetzlar Dom 2003.jpg|mini|desno|180px|[[Katedrala]] u [[Wetzlar]]u]]

Njemački ustav, Grundgesetz, jamči slobodu vjere i vjeroispovijesti, te kaže da se nitko ne smije diskriminirati zbog [[religija|vjere]].

[[Katoličanstvo]] je bilo glavna religija u Njemačkoj do 16. stoljeća, kad je reformacija drastično promijenila stanje. [[Martin Luther]] se [[1517.]] suprotstavio [[Rimokatolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] i osnovao [[protestantizam]]. Danas većina protestanata u Njemačkoj spada u Njemačku evangeličku crkvu.

Najraširenija religija u Njemačkoj je [[kršćanstvo]]. [[Protestanti]], odnosno Njemačka evangelička crkva, čine 31% populacije. Nalaze se na sjeveru i istoku zemlje. [[Katolici]] čine također 33% populacije, a smješteni su na jugu i zapadu zemlje. Oko 55 milijuna ljudi pripada kršćanskim denominacijama. Daljnjih 30% su oni koji se nisu izjasnili kao vjernici.

Preostalih 10% stanovništva čini oko 4% [[Islam|muslimana]] (3,3 milijuna), a većinom su turskog podrijetla, oko 900 000 ljudi (1,5%) pripada [[Pravoslavlje|pravoslavnim]] zajednicama (većinom [[Srbi]] i [[Grci]]), milijun ostalih kršćana, milijun članova zajednica s posebnim statusom, milijun članova novih religioznih pokreta, milijun članova duhovnih zajednica, 150 000 [[Židovi|Židova]], 150 000 [[budisti|budista]] i 100 000 [[hinduisti|hinduista]].<ref>[[Goethe Institut]], [http://www.goethe.de/kug/ges/rel/ein/en23778.htm]</ref>

==Kultura i znanost==

{{glavni|Kultura Njemačke}}

[[Datoteka:Bach.jpg|mini|desno|200px|[[Johann Sebastian Bach]]]]

Njemačka je mnogo doprinijela svjetskoj kulturi. Poznati  njemački skladatelji su 
*[[Georg Friedrich Händel]]
*[[Carl Orff]]
*[[Carl Maria von Weber]] 
*[[Jacques Offenbach]]
*[[Karlheinz Stockhausen]]
*[[Robert Schumann|Schumann]]
*[[Felix Mendelssohn|Mendelssohn]]
*[[Ludwig van Beethoven|Beethoven]]
*[[Johann Sebastian Bach|Bach]] 
*[[Johannes Brahms|Brahms]] 
*[[Richard Wagner|Wagner]]
književnici 
*[[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]]
*[[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann|Hoffmann]] 
*[[Heinrich Heine|Heine]]  
*[[Thomas Mann|Mann]]
*[[Bertolt Brecht|Brecht]]
*[[Friedrich Schiller|Schiller]]
*[[braća Grimm]]
umjetnici
[[Datoteka:Lucas Cranach d. Ä. - The Lamentation of Christ - The Schleißheim Crucifixion - Alte Pinakothek.jpg|mini|200px|"Razapinjanje Krista" (''Kreuzigung Christi'') Lucasa Cranacha Starijeg]]
*[[Albrecht Dürer|Dürer]]
*[[Max Ernst|Ernst]] 
*[[Joseph Beuys|Beuys]] 
*[[Georg Baselitz|Baselitz]]
*[[Lucas Cranach Stariji]]
*[[Caspar David Friedrich]] 
filozofi
*[[Max Weber]]
*[[Friedrich Engels|Engels]] 
*[[Immanuel Kant|Kant]] 
*[[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]]
*[[Karl Marx|Marx]]
*[[Friedrich Nietzsche|Nietzsche]]
*[[Johann Gottfried Herder]]
*[[Martin Heidegger]]
*[[Arthur Schopenhauer]]
matematičari 
*[[Carl Friedrich Gauss]] 
*[[Bernhard Riemann]] 
*[[Gottfried Leibniz]] 
znanstvenici 
*[[Georg Simeon Ohm]]
*[[Robert Wilhelm Bunsen]]
*[[Robert Koch]]
*[[Wilhelm Conrad Röntgen]]
*[[Gustav Robert Kirchhoff]] 
*[[Wilhelm Eduard Weber]] 
*[[Albert Einstein|Einstein]]
*[[Otto Hahn]] 
*[[Heinrich Rudolf Hertz|Hertz]]
*[[Alexander von Humboldt]] 
*[[Max Born|Born]]
*[[Johannes Kepler]]
*[[Max Planck|Planck]] 
*[[Werner Heisenberg]] 
*[[Rudolf Virchow]]
izumitelji 
*[[Karl Benz|Benz]] 
*[[Nikolaus August Otto|Otto]]
*[[Rudolf Diesel|Diesel]]
*[[Johannes Gutenberg]]
*[[Ferdinand von Zeppelin]]
*[[Gottlieb Daimler|Daimler]]

[[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] dobilo je 98 Nijemaca. [[Wilhelm Conrad Röntgen]] otkrio je x-zrake (rentgenske zrake) i prvi je dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1901.]]

[[Njemački jezik]], koji ima mnogo dijalekata, u 19. stoljeću je bio ''[[lingua franca]]'' srednje, istočne i sjeverne Europe, a i danas se uči diljem svijeta kao jedan od najvažnijih jezika. Mnogi velikani nisu bili Nijemci, ali su djelovali u ozračju njemačke kulture, npr. [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]], [[Franz Kafka|Kafka]] i [[Nikola Kopernik]].

Odnedavno se Njemačka vratila na svjetsku kulturnu scenu u velikom stilu, s preporođenim [[Berlin]]om ([[Berlinski filmski festival]]), te novom glazbom i umjetnošću.

Između ostaloga, u [[film]]u i književnosti postoji jak trend, da se obrađuju teme vezane uz njemačko ujedinjenje.

== Sport ==
[[Datoteka:Arena Auf Schalke hosting Schalke 04 vs Dortmund in 2009.jpg|thumb|right|230px|[[Borussia Dortmund]] protiv [[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|Schalke]] u [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesliga]]]]
[[Sport]] je sastavni dio života [[Nijemci|Nijemaca]]. Članovi sportskih klubova su 27 milijuna Nijemaca, a još 12 milijuna se induvidualno bavi sportskim aktivnostima<ref name="sports">[http://www.germany.info/relaunch/culture/life/sports.html Germany Info: Culture & Life: Sports] Germany Embassy in Washington, D.C. Retrieved 2006, [[December 28|12-28]].</ref>. [[Nogomet]] je najpopularniji sport. [[Njemački nogometni savez]] je najmasovniji svjetski nogometni savez sa 6.3 milijuna službenih članova. [[Bundesliga]] je drugo najgledanije profesionalno sportsko natjecanje na [[svijet]]u. [[Njemačka nogometna reprezentacija]] osvajala je [[Svjetsko nogometno prvenstvo]] [[1954.]], [[1974.]], [[1990.]] i [[2014.]] te [[Europsko nogometno prvenstvo]] [[1972.]], [[1980.]] i [[1996.]] Njemački sportaši su treći po broju osvojenih medalja na svim [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]. Bili su domaćini Ljetnih olimpijskih igara u [[XI. Olimpijske igre - Berlin 1936|Berlinu 1936.]] i u  [[XX. Olimpijske igre - München 1972|Münchenu 1972.]] te Zimskih olimpijskih igri u [[IV. Zimske olimpijske igre - Garmisch-Partenkirchen 1936|Garmisch-Partenkirchenu 1936]].

==Praznici (neradni dani)==

Osim državnih praznika, svaka [[savezne države Njemačke|savezna država]] određuje svoje praznike (''gesetzliche Feiertage'').

<TABLE border="1" align="center" cellpadding="2" cellspacing="0" class="prettytable">
<TR><TH style="background:#efefef;">datum</TH><TH style="background:#efefef;">hrvatski naziv</TH><TH style="background:#efefef;">lokalni naziv</TH><TH style="background:#efefef;">napomene</TH></TR>
<TR>
  <TD>[[1. siječnja]]</TD>
  <TD>[[Nova godina]]</TD><TD>''Neujahr''</TD>
  <TD>&nbsp;</TD>
</TR>
<TR>
  <TD>[[6. siječnja]]</TD>
  <TD>[[Sveta tri kralja]]</TD><TD>''Hl. Drei K&ouml;nige''</TD>
  <TD>[[Bavarska]], [[Baden-W&uuml;rttemberg]], [[Saska-Anhalt]]</TD>
</TR>
<TR><TD>''klizni datum''</TD><TD>[[Veliki petak]]</TD><TD>''Karfreitag''</TD><TD>&nbsp;</TD></TR>
<TR><TD>''klizni datum''</TD><TD>[[Uskrs]]ni ponedjeljak</TD><TD>''Ostermontag''</TD><TD>&nbsp;</TD></TR>
<TR><TD>[[1. svibnja]]</TD><TD>[[Praznik rada]]</TD><TD>''Tag der Arbeit''</TD><TD>&nbsp;</TD></TR>
<TR><TD>''klizni datum''</TD><TD>[[Uzašašće|Uznesenje Kristovo]]</TD><TD>''Christi Himmelfahrt''</TD><TD>&nbsp;</TD></TR>
<TR><TD>''klizni datum''</TD><TD>[[Duhovi (blagdan)|Duhovi]]</TD><TD>''Pfingstmontag''</TD><TD>&nbsp;</TD></TR>
<TR>
  <TD>''klizni datum''</TD>
  <TD>[[Tijelovo]]</TD><TD>''Fronleichnam''</TD>
  <TD>[[Bavarska]], [[Baden-W&uuml;rttemberg]], [[Hessen]], [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]],
         [[Porajnje-Falačka]], [[Saarland]] i neke zajednice [[Saska (pokrajina)|Saske]] i [[Tirinška]]</TD>
</TR>
<TR>
  <TD>[[15. kolovoza]]</TD>
  <TD>[[Velika Gospa]]</TD><TD>''Mari&auml; Himmelfahrt''</TD>
  <TD>zajednice [[Saarland]]a i [[Bavarska|Bavarske]] s većinskim [[katoličanstvo|katoličkim]] stanovništvom</TD></TR>

<TR><TD>[[3. listopada]]</TD><TD>[[Dan ujedinjenja Njemačke]]</TD><TD>''Tag der Deutschen Einheit''</TD><TD>praznik od 1990. godine</TD></TR>
<TR><TD>[[31. listopada]]</TD><TD>[[Dan reformacije]]</TD><TD>''Reformationstag''</TD><TD>[[Mecklenburg-Zapadno Pomorje]] i [[Brandenburg]]</TD></TR>
<TR><TD>[[1. studenog]]</TD><TD>[[Svi sveti]]</TD><TD>''Allerheiligen''</TD>
  <TD>[[Bavarska]], [[Baden-W&uuml;rttemberg]], [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]],
         [[Porajnje-Falačka]], [[Saarland]]</TD></TR>
<TR><TD>''klizni datum''</TD><TD>[[Dan pokore]]</TD><TD>''Bu&szlig;- und Bettag''</TD><TD>samo [[Saska (pokrajina)|Saska]]</TD></TR>
<TR><TD>[[25. prosinca]]</TD><TD>[[Božić]]</TD><TD>''1. Weihnachtsfeiertag''</TD><TD>&nbsp;</TD></TR>
<TR><TD>[[26. prosinca]]</TD><TD>[[Sveti Stjepan]]</TD><TD>''2. Weihnachtsfeiertag''</TD><TD>&nbsp;</TD></TR>

</TABLE>

Jedini grad u Njemačkoj sa svojim posebnim praznikom jest [[Augsburg]], koji [[8. kolovoza]] slavi ''Friedensfest'' ("Praznik mira").

==Izvori==

{{izvori|2}}

==Vanjske poveznice==

* [http://www.deutschland.de/en www.deutschland.de] - multimedijalni višejezični portal o Njemačkoj
* [http://www.statistikportal.de/ Statistikportal.de] - Službeni statistički podaci
* [http://www.bundesregierung.de/en Bundesregierung Deutschland] - Službena stranica savezne vlade
* [http://eng.bundespraesident.de/ Bundespräsident] - Službena stranica predsjednika Njemačke
* [http://www.bundestag.de/htdocs_e/ Bundestag] - Službena stranica njemačkog parlamenta
* [http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=843&id_projekta=0 Urbani sistem Njemačke prije i poslije ujedinjenja]
* [http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=485&id_projekta=0 Dokada razlike unutar Njemačke?]

{{Portal Europa}}

{{Portal}}

===Ostali projekti===

{{WProjekti
|commons        = Deutschland
|commonshr      = Njemačka
|commonscat     = Germany
|commonscathr   = Njemačka
|wikiatlas      = Germany
|wikiatlashr    = Njemačke
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Europa}}
{{Europska unija}}
{{Zapadnoeuropska unija}}
{{G8}}
{{NATO}}

[[Kategorija:Njemačka| ]]
[[Kategorija:Države članice Europske Unije]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]