Vidi kôd stranice Nizozemski jezik

<!--'''Nizozemski jezik'''-->{{Izdvojeni članak|travanj 2006.}}

{{Infookvir jezik|ime=Nizozemski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=Nederlands
|familycolor=lawngreen
|države=[[Nizozemska]], [[Belgija]] (''[[Flandrija]]''), [[Surinam]], [[Nizozemski Antili]], [[Aruba]], [[Francuska]] ([[Nord-Pas-de-Calais]]), [[Indonezija]]
|regije=Uglavnom [[Zapadna Europa]], [[Južna Amerika]]
|govornici=materinski jezik: 23 milijuna<br>
|rang=37.-48. (ovisno o izvorima)
|jezična porodica=[[Indoeuropski jezici|indoeuropski]]<br>
&nbsp;[[Germanski jezici|germanski]]<br> 
&nbsp;&nbsp;[[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanski]]<br>
&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[Donjonjemački jezik|donjonjemački]]<br> 
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[Donjofranački jezik|donjofranački]]<br>
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''nizozemski'''
|država=[[Nizozemska]], [[Belgija]], [[Surinam]], [[Nizozemski Antili]], [[Aruba]], [[EU]] 
|ustanova= Nizozemska jezična unija (Nederlandse Taalunie)
|iso1=nl|iso2=dut (B)/ nld (T)|sil=DUT
}}

'''Nizozemski jezik''' ''(ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=nld nld]; Nederlandse taal)'' (izvorno: ''duits der nederen landen'', odnosno ''de duitse taal der nederen landen''/njemački jezik niskih zemalja, također: ''Nederduits/ [[donjonjemački jezik]]''), pogrešno zvan i ''holandski'', prema nizozemskoj regiji [[Holandija|Holandiji]], iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i [[njemački jezik]] u [[Germanski jezici|germansku granu]] [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]]. Nizozemski jezik se većinom koristi u Nizozemskoj, Belgiji te nekim bivšim i sadašnjim nizozemskim kolonijama. Varijanta nizozemskog koja se koristi u Belgiji ponekad se naziva '''flamanskim''' jezikom. Uslijed postojanja različitih standardnih varijanata nizozemski jezik se u [[sociolingvistika|sociolingvistici]] klasificira kao [[policentrični standardni jezik]].

Nizozemski je službeni jezik u sljedećim zemljama Nizozemska 16.400.000 (2007 CBS); [[aruba|Arubi]] 5.290; [[Belgija]] 4.620.000 (1990 WA); [[Nizozemski Antili]] 4.000; i [[Surinam]]u 200.000  (1997 C. DeKleine). Govori se i u [[francuska|Francuskoj]] 80.000 i u [[brazil]]skoj državi [[Paraná]] (broj govornika nepoznat)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=nld Ethnologue (16th)]</ref>.

== Podrijetlo i razvitak ==
{{Uklopi iz|Podrijetlo i razvitak nizozemskog jezika}}

{{glavni|Podrijetlo i razvitak nizozemskog jezika}}

''Nizozemski jezik'' je jedan od [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanskih jezika]]. Nastao je iz [[Donjofranački jezik|donjofranačkog]] (jedne od grana donjonjemačkog) i drugih narječja donjonjemačkoga jezika, te se dalje razvijao u "nižim zemljama [[Franačka država|Franačke]]" – sjeverozapadno od [[Benrathska linija|Benrathske linije]]. [[Indogermanistika|Znanost o indogermanskim jezicima]]/[[Germanistika]] smješta nizozemski jezik kao zapadnu granu donjonjemačkih jezika uz bok [[Donjosaski jezik|donjosaskog jezika]] i [[Istočnodonjonjemački jezik|istočnodonjonjemačke]] grane njemačkog jezika. Govornici donjonjemačkih (sjevernonjemačkih) narječja i oni koji ih razumiju, u pravilu su sposobni (većim dijelom) razumjeti i nizozemski. Nizozemski se jezik stoga s pravom može opisati kao strani jezik kojeg germanofoni najlakše mogu naučiti. Zbog, u usporedbi s nizozemskim, složenije njemačke gramatike, ova izjava doduše ne vrijedi i za govornike nizozemskog jezika koji nauče njemački.

Prvobitno se, a i danas pretežno, ''nizozemski'' govori u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], flamanskom dijelu [[Belgija|Belgije]], u [[Bruxelles]]u, kao i u pograničnim regijama [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]]. Na jezičnoj granici prema [[Njemački jezik|njemačkome]] narječja ''nizozemskog'' odnosno ''donjofranačkog'' neprimjetno prelaze u zapadnosrednjonjemačka narječja, koja su također [[Franački jezici|franačkog]] podrijetla. 

Nizozemski se zasniva na ''donjonjemačkome književnom jeziku'' 17. stoljeća, koji je postupno bio obogaćivan izrazima iz narječja pokrajinā [[Brabant]] i [[Holandija|Holandije]]. Starija inačica bio je prekoregionalni jezik [[Hanza|Hanze]], koji je napose bio u uporabi u [[Antwerpen]]u, [[Brugge]]u a nedugo potom i u Holandiji, gdje se proširio kao jezik trgovine i učenosti. Posuđenice dolaze iz [[Francuski jezik|francuskog]] te u novije vrijeme pretežno [[Engleski jezik|engleskog]] jezika. Što se rječnika tiče, nizozemski je u znatno većoj mjeri od suvremenog njemačkog očuvao staronjemačke riječi. Daljnji jezični razvitak i novi oblici današnjeg njemačkog jezika nikada nisu uspjeli ući u nizozemski jezik, pa tako u (književnome) njemačkom već nestali pojmovi nastavljaju živjeti u nizozemskome (npr. ''Oorlog'', ''lenen'', ''kiezen'', ''verbazen''). Za razliku od književnog njemačkog, riječi su glasovno nepromijenjene = "platt" (= ravne), dakle nisu sudjelovale u [[Druga glasovna promjena u njemačkome jeziku|promjeni suglasnika]] u njem. knjiž. jeziku.

== Povijesni pregled ==
Povijest nizozemskog jezika često se dijeli na sljedeće faze:
*'''Staronizozemski''' (otprilike 800.-1100.) – ovim pojmom označuju se starofranački dijalekti koji su se prostirali na današnjem nizozemskom govornom području. Ti su dijalekti tek slabo utvrđeni, jer su njihovi tragovi neznatni.
*Pod '''srednjonizozemskim''' (otprilike 1100.-1500.) podrazumijevaju se flamanska i brabantska narječja donjofranačkog koja su djelomično bila prenesena i u pisani oblik. Iz ovoga su razdoblja usmenom predajom sačuvana značajna djela dvorskog i viteškog pjesništva. Srednjonizozemski se obično zvao "dietsch" ili "dütsch".
*'''Novonizozemski''' (od 16. stoljeća) se naprotiv zasniva na prekoregionalnome donjonjemačkom književnom jeziku (nederdytsch; nederduitsch; "srednjodonjonjemački"). Od 17. stoljeća te posebno jako sredinom 20. stoljeća donjonjemački je u sjevernoj Njemačkoj postupno potiskivan od književnog njemačkog (navlastito u gradovima) te danas još postoji samo u obliku regionalnih dijalekata. U Flandriji, Brabantu i Holandiji se međutim donjonjemački razvio u suvremeni nizozemski književni jezik.

Središnji događaj u povijesti nizozemskoga jezika bilo je dovršenje "Statenbijbel" (Državne Biblije) između 1618. i 1637. Ona ima slično značenje kao i njemački prijevod Biblije [[Martin Luther|Martina Luthera]]. Prijevod je nastao po nalogu crkvenog sabora u [[Dordrecht]]u te se usmjeravao prema autentičnim grčkim izvornicima. Prijevod Biblije bitno je doprinio pojednostavljenju jezika.

Daljnja značajna izdanja, koja su utjecala na nastanak jedinstvenoga jezika, bila su prvi nizozemski gramatički priručnik ''Twe-sprack vande Nederduitsche letterkunst'', Spieghel, djelo nastalo radom Hendrika Laurenszoona i drugih članova ugledne [[Amsterdam|amsterdamske]] "Rederijkerskamer" oko 1584., i temeljno djelo ''Aanleidinghe ter Nederduitsche Dichtkunste'', koje je 1650. napisao Joost van den Vondel.

== Zemljopisna raširenost ==
Nizozemski jezik je [[materinski jezik]] oko 23 milijuna ljudi u svijetu. Status [[službeni jezik|službenoga jezika]] nizozemski ima u sljedećim državama i teritorijima (navedena je i procjena ukupnog broja stanovnika za iste za 1. srpnja 2006. godine; za Belgiju je naznačen samo približan broj materinskih govornika flamanskoga):

*[[Nizozemska]]: 16 491 461
*[[Belgija]]: 6 230 000 (60% svih Belgijanaca) 
*[[Surinam]]: 439 117
*[[Nizozemski Antili]]: 221 736 
"Autonomna država" u sklopu Nizozemskog Kraljevstva. Nizozemski Antili su otočna skupina na [[Karibi]]ma a čine ih [[Bonaire]], [[Curaçao]] (zajedno s Arubom zvani i "[[ABC otoci]]"), [[Saba (otok)|Saba]], Sint Eustatius i Sint Maarten (veći dio Sint Maartena se zove [[Saint-Martin]] i pripada [[Francuska|Francuskoj]]).
*[[Aruba]]: 98 829  (31.12.2004.) 
Aruba se [[1986.]] godine službeno odcijepila od Nizozemskih Antila i dobila status "autonomne države" unutar Kraljevine Nizozemske.

[[Datoteka:Map_Dutch_World.png|lijevo|mini|600px|]]
''Jezični kōd'' za nizozemski jezik je <code>nl</code>, odnosno <code>dut</code> ili
<code>nla</code> (prema [[ISO 639]]); <code>dum</code> je jezični kōd za srednjovjekovni nizozemski (oko 1050.-1350.).

Često i sami Nizozemci nizozemski jezik nazivaju ''holandskim'', premda je [[Holandska narječja|holandsko narječje]] zapravo tek jedna veća skupina [[Dijalekt|dijalekata]] nizozemskoga. Suvremeni [[nizozemski standardni jezik]] je snažno obilježen [[narječje]]m ranije daleko najmoćnije savezne države [[Holandija|Holandije]] (danas su to pokrajine [[Sjeverna Holandija|Sjeverna]] i [[Južna Holandija]]). Od narječja ostalih ranijih saveznih država, uz izuzetak bogatog i utjecajnog belgijskog [[Brabant]]a, malo je toga ostalo u suvremenome nizozemskom jeziku.

Nemali se broj Nizozemaca, kao uostalom i njihovi susjedi na sjeveru Njemačke ([[Donjonjemački jezik|plattduits]]), kod kuće kao "materinskim jezikom" služi nekim od [[Donjosaski jezik|donjosaskih]] narječja koja potječu neposredno od starosaskog jezika. Oni nizozemski uče u školi kao svoj drugi jezik te ga zovu ''holandskim'', tj. jezikom holandskih provincija.

Izvorna narječja njemačkog [[Porajnje|Porajnja]], zapadnog [[Ruhr]]a, kao i dijelova [[Bergisches Land]]a su donjofranačka, odnosno nizozemska (sva franačka narječja sjeverno od [[Linija Uerdinger|linije Uerdinger]]). Posebno [[kleverlandski dijalekti]], koji su se ranije govorili u Njemačkoj, slove kao neosporno nizozemska narječja. U većini škola današnjeg [[Okrug Kleve|okruga Kleve]] u Njemačkoj uporaba nizozemskog, odnosno kleverlandskog kao nastavnog jezika seže sve do u [[19. stoljeće]].

U [[Belgija|Belgiji]] [[Flamanci]], dakle stanovnici [[Flandrija|Flandrije]], dijela Belgije koji obuhvaća sjeverni dio zemlje, govore [[Flamanska narječja|flamanske dijalekte]] nizozemskoga jezika. Međutim, kao i u Nizozemskoj, službeni i književni jezik u Flandriji je [[nizozemski standardni jezik]].

Nizozemsku i belgijsko-flamansku inačicu standardnoga jezika naravno razlikuju određene regionalne posebnosti. Između samih flamanskih narječja mogu se razlikovati [[zapadnoflamanski]], [[istočnoflamanski]] i [[Zeelandski jezik|zeelandski]] (''zeeuws'').

Osim u Nizozemskoj i Belgiji, nizozemski jezik se u prošlosti naveliko koristio i na sjeveru Francuske, području znanom kao ''Francuska Nizozemska''. Danas ga je na tom području praktički potpuno zamjenio [[francuski jezik]].
U regiji [[Nord-Pas-de-Calais]] na krajnjem sjeverozapadnom vršku [[Francuska|Francuske]], u pograničnom području s Belgijom, još živi nekoliko desetaka tisuća ljudi, koji odrastaju uz zapadnoflamansku varijantu nizozemskoga.
[[Datoteka:Dutchspeakersworldwide.png|desno|600px]]
Velik dio bijelog stanovništva [[Južnoafrička Republika|JAR]]-a ([[Buri (Južna Afrika)|Buri]]) kao i mnogobrojni južnoafrički ''obojeni'' govore [[afrikaans]], polu[[Kreolski jezici|kreolski jezik]] nastao iz nizozemskog, koji je uz [[Engleski jezik|engleski]] i [[zulu]] najrašireniji jezik Južnoafričke Republike.

Nizozemski jezik je osim toga još uvijek relativno raširen kao strani jezik u [[Indonezija|Indoneziji]] i [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] (kod starijih naraštaja ispred engleskog). Nizozemski je također dio nastavnog plana za studente [[Pravo|prava]] u Indoneziji. Nizozemska je tamo bila [[Kolonijalizam|kolonijalna sila]] od [[1602.]] do [[1945.]] godine.

== Službeni status ==
Nizozemski je službeni jezik Kraljevine Nizozemske (koja obuhvaća europsku [[Nizozemska|Nizozemsku]], [[Aruba|Arubu]] i [[Nizozemski Antili|Nizozemske Antile]]). Također je jedini službeni jezik neovisne države [[Surinam]], koja je do [[1975.]] bila dio Kraljevine Nizozemske. U [[Belgija|Belgiji]] ima status jednog od triju službenih jezika države, te službenog jezika pokrajine [[Flandrija|Flandrije]].
Jedan je od službenih jezika [[EU]].

Nizozemska i Belgija su [[9. rujna]] [[1980.]] osnovale tzv. [[Nizozemska jezična unija|Nizozemsku jezičnu uniju]] (''Nederlandse Taalunie''), tijelo koje regulira ovaj jezik. Zadatak ove organizacije je uskladiti i pojednostaviti razne književne i gramatičke aspekte ovog jezika. Radi se u biti o instituciji kojoj je zadaća jamčiti postojanje zajedničkog pravopisa i gramatike, te njegovati nizozemski jezik. Organizacija je također zadužena i za promociju nizozemskog jezika. Osim toga, ona redovito izdaje "zelenu knjižicu" (''groen boekje''), popis službenih riječi nizozemskog jezika. Od [[12. prosinca]] [[2003.]] i [[Surinam]] je član ''Nederlandse Taalunie'', tako da se sada uz belgijsko-nizozemske, tu nalaze i brojni surinamski izrazi. 

== Jezična srodnost s drugim jezicima ==

=== Jezici proizašli iz nizozemskog ===
Bliski rođak nizozemskog jezika je [[afrikaans]] ili afrikaanerski jezik, jezik Bura i obojenih koji se govori u Južnoafričkoj Republici i [[Namibija|Namibiji]]. Ovaj jezik je nastao većinom od raznih dijalekata nizozemskog iz 17. stoljeća. Govornici nizozemskog jezika obično mogu razumjeti i čitati afrikaans.

S nizozemskime su osim afrikaansa usko srodni i razni kreolski jezici u Surinamu, [[Gvajana|Gvajani]] i na Nizozemskim Antilima. Također postoji određeni broj kreolskih jezika nizozemskog podrijetla u Indoneziji i [[SAD]]-u.

=== Srodnost s ostalim jezicima ===
Od zemljopisno bliskih narječja svakako treba izdvojiti [[Donjofranački jezik|donjofranačke]] dijalekte u [[Donje Porajnje|Donjem Porajnju]] (vidi i [[Donjorajnski jezik]]).

Nizozemski jezik je kao i donjosaski povijesno srodan s književnim njemačkim jezikom. Međutim, između nizozemskog i donjosaskog s jedne i jezičnih oblika književnoga njemačkoga s druge strane postoje značajne fonološke, morfološke te leksičko-semantičke razlike, tj. razlike u rječniku. Nizozemski se nije razvijao usporedno s raznim oblicima njemačkoga do današnjeg visokonjemačkog književnog jezika, nego je imao vlastiti razvitak zasnovan na samostalnosti zemlje i stvaranju opsežne zasebne književnosti drukčije nego što je bio slučaj s [[Bavarsko narječje|bavarskim]] ili [[Sjevernonjemačka narječja|sjevernonjemačkim]] narječjima. Politička odvojenost je osim toga dovela do zasebnih kontinuiteta jezičnoga razvoja, uključujući i različite dinamike jezičnih utjecaja izvana (vidi: [[posuđenica]]), pa se tako u nizozemskome primjerice nalazi mnogo veći broj [[Galicizam|galicizama]] nego u njemačkome, kao što su npr. ''pagina'' (= stranica), ''douane'' (= carina), ''vel'' (= list / od franc. ''feuille''), ''fier'' (= ponosan), za razliku od njem. ''Seite'', ''Zoll'', ''Blatt'', ''stolz''. Iz svih tih razloga se nizozemski danas u potpunosti smatra zasebnim jezikom.

Pored toga postoji i uska srodnost s [[Frizijski jezik|frizijskim jezikom]]. Katkada pojedini autori čak zastupaju stajalište o postojanju ingveonske grupe jezikā, koja osim donjonjemačkih jezikā (s nizozemskim i donjosaskim) obuhvaća i frizijski te anglijske jezike, no danas je ta teza uglavnom napuštena.

Kraći popis izabranih donjosaskih, odnosno nizozemskih riječi, koje nemaju izravnih pandana u standardnome svakodnevnome njemačkome jeziku (u zagradi):

'''achter''' = iza (no postoji u rječniku pomoraca, kao i riječ ''Achterdeck'' = krma) /
'''smeken''' = usrdno moliti, preklinjati (''inständig bitten'', ''flehen'') /
'''aarzelen''' = oklijevati (''zögern'', ''zaudern'') /
'''bezig''' = zaposlen, zauzet; vrijedan, marljiv (''beschäftigt'', ''geschäftig'' – usp. engl. ''busy'') /
'''mooi''' = dobar, super, odličan, lijep (''gut'', ''toll'', ''hübsch'') /
'''wet''' = zakon (''Gesetz'') /
'''vaak''' = često, češće (''häufig'', ''öfters'') /
'''praten''' = govoriti, razgovarati, čavrljati (''reden'', ''plaudern'') /
'''plechtig''' = svečan (''festlich'', ''feierlich'') /
'''fokken''' = uzgajati, uzgojiti (''züchten'', ''aufziehen'') /
'''buiten''' (= buten) = vani, izvan (''außen'', ''außerhalb'') /
'''veen''' = močvara (''Sumpf'', ''Moor'') /
'''vandaag''' = danas (''heute'' - van daag = vom Tag) / 
'''elk''', '''elkaar''' = svaki, jedan drugoga/drugome (''jeder'', ''einander'') /
'''jullie''' = Vama (''Ihr'' - 2. lice mn.) /
'''noden''', '''uitnodigen''' = poz(i)vati (''einladen'' – staronjem.: "zum Besuch nötigen")

== Dijalekti ==
Postoje razni dijalekti nizozemskog, kako u Nizozemskoj, tako i u Belgiji. Obično se dijele u sljedeće dijalektne skupine*:
[[Datoteka:Dutch-dialects.svg|300px|mini|desno|Dijalekti nizozemskog jezika]]

A. '''Jugozapadna skupina (Zeeuws/West-Vlaams)'''

:1.&nbsp;[[Zapadnoflamanski|zapadnoflamanski]], uključuje [[Frans-Vlaams]] u [[Zeeuws|Zeeuws-Vlaams]]
:2.&nbsp;[[Zeeuws]]

B. '''Sjeverozapadna skupina ([[Holandska narječja|holandska]])'''

:3.&nbsp;[[Zuid-Hollands]]
:4.&nbsp;[[Westhoeks]]
:5.&nbsp;[[Waterlands]] u [[Volendams]]
:6.&nbsp;[[Zaans]]
:7.&nbsp;[[Kennemerlands]]
:8.&nbsp;[[West-Fries]]
:9.&nbsp;[[Bildts]], [[Midslands]], [[Stadsfries]] u [[Amelands]]

C. '''Sjeveroistočna skupina'''

:10.&nbsp;[[Kollumerlands]]
:11.&nbsp;[[Gronings]] en [[Noord-Drents]]
:12.&nbsp;[[Stellingwerfs]]
:13.&nbsp;[[Midden-Drents]]
:14.&nbsp;[[Zuid-Drents]]
:15.&nbsp;[[Twents (dialect)|Twents]]
:16.&nbsp;[[Twents-Graafschaps]]
:17.&nbsp;[[Gelders-Overijssels]] ([[Achterhoeks]]) u [[Urks]]
:18.&nbsp;[[Veluws]]

D. '''Središnjosjeverna skupina'''

:19.&nbsp;[[Utrechts-Alblasserwaards]]

E. '''Središnjojužna skupina'''

:20.&nbsp;[[Zuid-Gelders]]
:21.&nbsp;[[Noord-Brabants]] u [[Noord-Limburgs]]
:22.&nbsp;[[Brabants]]
:23.&nbsp;[[Oost-Vlaams]]

F. '''Jugoistočna skupina'''

:24.&nbsp;[[Limburški (narječje)|limburški]] (Limburgs)

G. '''Surinam'''

:25.&nbsp;[[Surinaams-Nederlands]]

*<small>Imena dijalekata su (gotovo isključivo) na izvornome nizozemskom jeziku.</small>

== Primjeri ==

{| class="wikitable" 
! hrvatski        || nizozemski
|--
| zemlja      || aarde     
|--
| nebo       || hemel      
|--
| voda        || water      
|--
| vatra        || vuur       
|--
| muškarac      || man        
|--
| žena      || vrouw        
|--
| jesti     || eten       
|--
| piti      || drinken     
|--
| veliki      || groot        
|--
| mali      || klein       
|--
| noć       || nacht       
|--
| dan       || dag         
|--
| igrati (se)      || spelen       
|--
| riječ        || woord
|--
| prevesti        || vertalen
|--
| hodati        || lopen, stappen
|--
| trčati        || lopen/rennen
|--
| uzeti        || nemen
|--
| kupiti        || kopen
|--
| prodati        || verkopen
|--
| skup        || duur
|--
| jeftin        || goedkoop     
|}

== Usporedba sa ostalim germanskim jezicima ==
{|class="wikitable" style="font-size: 85%"
|-
!width="75"|[[engleski]]
! [[frizijski]]
! [[Afrikaans]]
! '''[[nizozemski]]'''
! ''[[Donjonjemački jezik|donjenjemački]]''
! [[njemački jezik|standardni njemački]]
! [[švedski]]
! [[danski]]
|-
|Apple || '''Appel''' || '''Appel''' || '''Appel''' || '''Appel''' || Apfel || Äpple || Æble 
|-
|Board || Board || '''Bord''' || '''Bord''' || Boord || Brett || Bräde || Bræt 
|-
|Beech || Boeke/ Boekebeam || '''Beuk''' || '''Beuk''' || Böke || Buche || Bok || Bøg 
|-
|Book || '''Boek''' || '''Boek''' || '''Boek''' || '''Book''' || Buch || Bok || Bog 
|-
|Breast ||Boarst || Bors || '''Borst''' || Borst || Brust || Bröst || Bryst 
|-
|Brown || Brún || '''Bruin''' ||'''Bruin''' || Bruun || Braun || Brun || Brun 
|-
|Day || Dei || '''Dag''' || '''Dag''' || '''Dag''' || Tag || '''Dag''' || '''Dag''' 
|-
|Dead || Dea || '''Dood''' || '''Dood''' || '''Dod''' || Tot || Död || Død 
|-
|Die || Stjerre || Sterf || '''Sterven''' || sterven || Sterben || Dö || Dø 
|-
|Enough || Genôg || '''Genoeg''' || '''Genoeg''' || Nog || Genug || Nog || Nok 
|-
|Finger || Finger || '''Vinger''' || '''Vinger''' || '''Finger''' || Finger || Finger || Finger 
|-
|Give || Jaan || Gee || '''Geven''' || '''Geven''' || Geben || Giva / Ge || Give 
|-
|Glass || Glês || '''Glas''' || '''Glas''' || '''Glas''' || '''Glas''' || '''Glas''' || '''Glas''' 
|-
|Gold || '''Goud''' || '''Goud''' || '''Goud''' || Gold || Gold || Guld || Guld 
|-
|'''Hand''' || Hân || '''Hand''' || '''Hand''' || '''Hand''' || '''Hand ''' ||''' Hand''' || Hånd 
|-
|Head || Holle || Hoof / '''Kop''' || Hoofd/ '''Kop''' || Kopp || Haupt/ Kopf || Huvud || Hoved 
|-
|High || Heech || '''Hoog''' || '''Hoog''' || '''hog''' || Hoch || Hög || Høj 
|-
|Home || Hiem || '''Heim''' / Tuis || '''Heim''' / thuis || Heem || Heim || Hem || Hjem 
|-
|Hook || Hoek || '''Haak''' || '''Haak''' || '''Haak''' || Haken || Hake/ Krok || Hage/ Krog 
|-
|House || Hûs || '''Huis''' || '''Huis''' || Huus || Haus || Hus || Hus 
|-
|Many || Menich || '''Menige''' || '''Menige''' || Mennig || Manch || Många || Mange 
|-
|Moon || Moanne || '''Maan''' || '''Maan''' || '''Maan'''|| Mond || Måne || Måne 
|-
|Night || '''Nacht''' || Nag || '''Nacht''' || Natt/ '''Nacht''' || '''Nacht''' || Natt || Nat 
|-
|No || '''Nee''' || '''Nee''' || '''Nee'''(n) || '''Nee''' || Nein || Nej || Nej 
|-
|Old || Âld || '''Oud''' || '''Oud''' || aol || alt || Gammal (maar: äldre, äldst)|| Gammel (maar: ældre, ældst) 
|-
|One || Ien || '''Een''' || '''Een''' || '''Een''' || Eins || En || En 
|-
|Ounce || '''Ons''' || '''Ons''' || '''Ons'''|| '''Ons''' || Unze || Uns || Unse 
|-
|Snow || Snie || Sneeu || '''Sneeuw''' || Snee || Schnee || Snö || Sne 
|-
|Stone || Stien || '''Steen''' || '''Steen'''|| '''Steen''' || Stein || Sten || Sten 
|-
|That || '''Dat''' || Dit || '''Dat''', Die || '''Dat''' (Dit) || Das || Det || Det 
|-
|Two/Twain || Twa || '''Twee''' || '''Twee''' || '''Twee''' || Zwei/ Zwo/ Zwan || Två || To 
|-
|Who || Wa || '''Wie''' || '''Wie''' || Wee || Wer || Vem || Hvem 
|-
|'''Worm''' || Wjirm || Wurm || '''Wurm/ Worm''' || '''Worm''' || Wurm || Mask/ Orm&nbsp;<ref name="orm">Het verwante woord Orm betekent 'slang'.</ref> || Orm 
|-
!width="75"|[[engleski]]
! [[frizijski]]
! [[Afrikaans]]
! '''[[nizozemski]]'''
! ''[[Donjonjemački jezik|donjenjemački]]''
! [[njemački jezik|standardni njemački]]
! [[švedski]]
! [[danski]]
|}


== Rječnik ==
* Velik broj riječi se piše slično ili isto kao i u njemačkome (uzimajući u obzir glasovnu promjenu suglasnika) te u znatnoj mjeri ima jednako značenje (nizozemski/njemački/hrvatski):
'''''aanvangen'''/anfangen/početi; '''angst'''/Angst/strah; '''arbeid'''/Arbeit/rad, posao; '''begeleiden'''/begleiten/pratiti; '''beledigen'''/beleidigen/uvrijediti; '''bericht'''/Bericht/izvješće, izvještaj; '''bescheiden'''/bescheiden/skroman; '''bewegen'''/bewegen/(po)kretati, (po)micati; '''brief'''/Brief/pismo; '''burgemeester'''/Bürgermeister/gradonačelnik; '''dienst'''/Dienst/služba, usluga; '''ergernis'''/Ärgernis/vrijeđanje, uvrjeda; '''geduld'''/Geduld/strpljenje; '''geheim'''/geheim/(po)tajan; '''geld'''/Geld/novac; '''gerucht'''/Gerücht/glas, glasina; '''gevaar'''/Gefahr/opasnost; '''handel'''/Handel/trgovina; '''jagen'''/jagen/loviti; '''kaal'''/kahl/ćelav, ogoljen; '''kind'''/Kind/dijete; '''krijgsgevangen'''/kriegsgefangen/zarobljen u ratu; '''liefde'''/Liebe/ljubav; '''morgen'''/Morgen/jutro; '''nacht'''/Nacht/noć; '''niemand'''/niemand/nitko; '''recht'''/Recht/pravo, pravda; '''schuld'''/Schuld/krivnja; '''verbergen'''/verbergen/sakri(va)ti, (pri)kri(vati; '''verdrag'''/Vertrag/ugovor, sporazum; '''verraad'''/Verrat/izdaja; '''verwant'''/verwandt/srodan, u rodu ...''; 

* Pojedine se riječi također pišu slično ili jednako, ali imaju značenje koje je u njemačkome jeziku zastarjelo:
'''''aandacht''''' (u njem. Andacht = pobožnost) = Aufmerksamkeit/pozornost, pažljivost; '''''aanleiding''''' (u njem. Anleitung = naputak, uputa) = Anlass/povod, uzrok, razlog; 
'''''beloven''''' (u njem. geloben = zavjetovati se, svečano obećati) = versprechen/obeća(va)ti; '''''vuilnis''''' (u njem. Fäulnis = trulež) = Abfall, Müll/otpad, smeće; 
'''''openbaar''''' (u njem. offenbar = očit, bjelodan) = öffentlich/javan;

* Mnoge su riječi donjonjemačkog porijekla te inače postoje još samo u donjonjemačkome:
'''''achter''''' – hinter/iza; '''''maat''''' – Kollege, Partner/kolega, partner; '''''dwars''''' – quer/poprijeko, koso; '''''steunen''''' – stützen/poduprijeti; '''''laag''''' – niedrig/nizak; '''''prettig''''' – schön, angenehm/lijep, ugodan; '''''vaak''''' - häufig, öfters/često, češće;  '''''trekken''''' – ziehen/vući (i u srednjonjemačkim narječjima); '''''heel''''' – ganz/čitav, cio; '''''klaar''''' - fertig, bereit/gotov, spreman, pripravan; '''''kwaad''''' - schlimm, unangenehm, böse/loš, neugodan, zao; '''''spijten''''' – bedauern/žaliti; '''''waarschuwen''''' – warnen/upozoriti (sjevernonjem. wahrschauen); '''''kroeg''''' – Gaststätte, Schenke (Dorfkrug)/lokal, restoran, krčma;     

* Određeni broj riječi ima u njemačkome znatno zastarjelo značenje:
'''''minne''''' – Liebe/ljubav; '''''verbazen''''' - sich wundern, erstaunt sein/(za)čuditi se, osupnuti se; '''''kiezen''''' - (er)wählen/izabrati, odabrati; '''''oorlog''''' – Krieg/rat; '''''lenen''''' - leihen, entlehnen/posuditi, preuzeti; '''''eeuw''''' - Jahrhundert (Ära)/stoljeće, razdoblje, era; '''''oogst''''' - Ernte, Erntemonat (August)/žetva, mjesec žetve(kolovoz); '''''lente'''''Lenz, Frühling/proljeće; 
'''''aanbevelen''''' – empfehlen/preporuči(va)ti, '''''eisen''''' - fordern, verlangen (heischen, eischen)/zahtijevati, tražiti; '''''gedrag''''' - Benehmen, Betragen/ponašanje, vladanje; 

* Nizozemski je jezik mnoge riječi posudio iz drugih jezika; osobito su važne riječi koje su preuzimane iz ''francuskog'' još od ranoga 18. stoljeća; riječi naslijeđene iz tradicije nizozemskoga jezika su ravnopravno očuvane (ovdje slijede nakon prve kose crte): 
'''''kwestie''''' /'''vraag''' – Frage/pitanje; '''''succes''''' /(goed) '''gevolg''' – Erfolg/uspjeh; '''''soelaas''''' /'''troost''' - Trost, Linderung/utjeha, olakšanje; 
'''''kleur''''' /'''verf''' – Farbe/boja; '''''vakantie''''' /'''verlof''' – Urlaub/(godišnji) odmor. Neke su riječi francuskog porijekla potpuno prilagođene nizozemskoj fonologiji: tako primjerice riječ '''''krant''''' (= Zeitung/novine) dolazi od franc. „courant“ (= tekući, običan, sadašnji, redovni), a riječ '''''klant''''' (= Kunde/kupac, mušterija) od franc. „client“.

* U novije je vrijeme, kao i kod većine drugih jezika, preuzet znatan broj ''engleskih posuđenica'', prije svega iz područja tehničkih znanosti, gospodarstva, informatike i komunikacije. I jezik mladih u velikoj mjeri posuđuje riječi iz engleskoga; pri tome nizozemski kod pisanja često odstupa od izvornih riječi, jer ih fleksibilno prilagođava izgovoru.      

* U nizozemskome nalazimo u velikoj količini i ''njemačke posuđenice''. S obzirom na blisku srodnost dvaju jezika u nizozemski se često prenose čitavi izrazi, koji se zatim prilagođavaju niz. glasovnim mogućnostima, npr. '''''aanstalten maken''''' (= Anstalten machen/spremati (se), pripremati (se), poduzimati) ili '''''tijdschrift''''' (= Zeitschrift/časopis); evo nekih od izravno preuzetih riječi:
'''''kelner''' (= konobar); '''ober(kelner)''' (= glavni konobar); '''kotsen''' (= bljuvati, rigati); '''schwung''' (= skok, mah, zanjihaj); '''überhaupt''' (= uopće); '''sowieso''' (= ionako); '''streber''' (= štreber); '''schwalbe''' (= simuliranje) (u nogometu!); '''sehnsucht''' (= čežnja); '''schnitzel''' (= odrezak); '''schnaps''' (= rakija); '''krimi''' (= kriminalistički film/roman); '''kitsch''' (= kič); '''krach''' (= buka, galama); '''bühne''' (= pozornica); '''quatsch''' (= glupost, bljezgarija); '''putsch''' (= puč, državni udar); '''schminken''' (= (na)šminkati); '''umlaut''' (= prijeglas); '''schlager''' (= šlager)...''.

Riječi poput '''''golf''''' (= Welle/val) ili '''''vastenavond''''' (= [[karneval]]) su '''rajnsko-donjofranačkog''' porijekla. Srednjogornjonjemačke riječi koje su dospijele u srednjodonjonjemački također se nalaze u današnjem nizozemskom.

== Vidi još ==
* [[Policentrični standardni jezik]]

== Izvori ==

{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=DUT Ethnologue (14th)]
*[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=nld Ethnologue (15th)]

*[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=nld Ethnologue-ov opis jezika]
*[http://www.taalunieversum.org/ Nederlandse Taalunie & Taalunieversum] (Nizozemska jezična unija)
*[http://www.dbnl.org/ Nizozemska digitalna knjižnica]
*[http://www.leren.nl/rubriek/talen/nederlands/learn_dutch/ Naučite nizozemski jezik]
*[http://www.dutchgrammar.com/hr/index.php Nizozemska gramatika (na hrvatskom)]
*[http://www.internetpolyglot.com/lessons-en-nl Učenje nizoz. riječi kroz tematski podijeljene lekcije]

=== Rječnici ===
*[http://www.nl-bhs.com/ Rječnik Nizozemski - Bošnjački/Hrvatski/Srpski]
*[http://www.dicts.info/dictionary.php?l1=English&l2=Dutch Dicts.info engl.-nizozemski i nizoz.-engleski rječnik]
*[http://lookwayup.com/free/EnglishDutchDictionary.htm LookWAYup engl.-nizozemski rječnik]
*[http://www.majstro.com/Web/Majstro/taleninfo/dut_en.php Majstro engl.-nizozemski i nizoz.-engleski rječnik]
*[http://www.uitmuntend.de/ uitmuntend njem.-nizozemski i nizoz.-njemački rječnik]
*[http://www.lexilogos.com/neerlandais_langue_dictionnaires.htm Lexilogos franc.-nizozemski i nizoz.-francuski rječnik]
*[http://www.woorden-boek.nl/ Woorden-Boek nizoz.-nizozemski rječnik]

{{Službeni jezici EU}}
{{Donjofranački jezici}}

[[Kategorija:Donjofranački jezici]]
[[Kategorija:Jezici Nizozemske| ]]
[[Kategorija:Jezici Arube| ]]
[[Kategorija:Jezici Belgije| ]] 
[[Kategorija:Jezici Nizozemskih Antila| ]]
[[Kategorija:Jezici Surinama| ]]
[[Kategorija:Jezici Brazila]]
[[Kategorija:Jezici Francuske]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:N]]