Vidi kôd stranice New York City, New York

<!--'''New York City, New York'''-->{{dz|[[New York (savezna država)]]|istoimenu američku saveznu državu}}
{{Infookvir naselje
| ime = New York
| ime_genitiv = grada New Yorka
| izvorno_ime = 
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =

| slika_panorama = New-York-Jan2005.jpg
| veličina_slike =
| opis_slike = Pogled na New York iz zraka

| slika_zastava = Flag of New York City.svg
| slika_zastava_veličina =130px
| slika_pečat = Seal of New York City.svg
| slika_pečat_veličina =85px
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = [[Big Apple|Velika Jabuka]], Grad koji nikad ne spava, Gotham, Glavni grad svijeta ([[Latinski jezik|lat.]] ''Novum Caput Mundi'')
| geslo =

| širina-stupnjevi = 40
| širina-minute = 43
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 74
| dužina-minute = 00
| dužina-oznaka = W

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[SAD]]
| lokacija1_ime = Savezna država
| lokacija1_info = [[Datoteka:Seal of New York.svg|20px]] [[New York (savezna država)|New York]]
| lokacija2_ime = 
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = Osnovan
| utemeljenje_datum = 1624.
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1 = '''[[Bronx]]'''
| d2 = '''[[Brooklyn]]'''
| d3 = '''[[Manhattan]]'''
| d4 = '''[[Queens]]'''
| d5 = '''[[Staten Island]]'''

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = [[Bill de Blasio]]
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 1.214,4 [[km²]]
| površina_kopna = 789,4 km²
| površina_vode = 428,8 km²
| postotak_vode =
| površina_uža = 8.683,2 km²
| površina_šira = 17.405 km²
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 10 [[metar|m]]
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2010.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 8.336.697
| stanovništvo_gustoća = 10.630/km²
| stanovništvo_uže = 18.498.000
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 18.818.536
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = EST
| utc_pomak = -5
| vremenska_zona_DST = EST
| utc_pomak_DST = -4
| poštanski_broj =10000
| pozivni_broj = 212, 718, 917, 347, 646
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.nyc.gov www.nyc.gov]

| slika_karta = 
| veličina_karte =
| opis_karte = 
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =SAD
| slika_lokacijska_karta_opis =Položaj New Yorka u SAD-u

| bilješke =
}}
'''New York''' ([[Engleski jezik|eng.]] izgovor {{IPA|/nuːˈjɔːɹk/}}; [[Hrvatski jezik|hrv.]] izgovor ''nju jȍrk''<ref>{{citiranje www|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF1iXhU%3D|naslov=Hrvatski jezični portal}}</ref>) je najnaseljeniji grad u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]<ref>{{citiranje www|url=http://www.census.gov/popest/cities/SUB-EST2009.html|naslov=Annual Estimates of the Resident Population for Incorporated Places over 100,000, Ranked by July 1, 2009 Population: April 1, 2000 to July 1, 2009 (SUB-EST2009-01)|izdavač=U.S. Census Bureau|preuzeto=26. travnja 2011.}}</ref> i središte metropolitanskog područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.<ref>{{citiranje www|url=http://www.mongabay.com/cities_urban_01.htm|naslov=World's Largest Urban Areas [Ranked by Urban Area Population]|izdavač=Rhett Butler |godina=2003–2006|preuzeto=26. travnja 2011.}}</ref><ref>{{citiranje www|url=http://www.worldatlas.com/citypops.htm|naslov=Largest Cities of the World – (by metro population)|izdavač=Woolwine-Moen Group d/b/a Graphic Maps|preuzeto=26. travnja 2011.}}</ref><ref>{{citiranje www|url=http://www.demographia.com/db-wlargestua.pdf|naslov=Largest urban areas in the world: 2008 All Urban Areas 2,000,000 & Over|izdavač=Wendell Cox Consultancy|preuzeto=26. travnja 2011.}}</ref> New York ima značajan utjecaj na svjetsku trgovinu, financije, medije, umjetnost, modu, istraživanje, tehnologiju, obrazovanje i zabavu. Kao grad u kojem se nalazi glavno sjedište [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih Naroda]],<ref>{{citiranje www|url=http://visit.un.org/wcm/content/|naslov=United Nations Visitors Centre|izdavač=United Nations |godina= 2011.|preuzeto=26. travnja 2011.}}</ref> New York je važan centar za međunarodne poslove i uglavnom se smatra kulturnim sjedištem svijeta.<ref>{{citiranje www|url=http://www.iceland.is/iceland-abroad/us/nyc/cultural-affairs/|naslov=Consulate General of Iceland New York Culture|izdavač=Consulate General of Iceland New York|preuzeto=27. lipnja 2011.}}</ref><ref>{{citiranje www|url=http://www.baruch.cuny.edu/nycdata/chapter13_files/intro.htm|naslov=Introduction to Chapter 13: Culture|izdavač=The Weissman Center for International Business, Baruch College/CUNY 2010|preuzeto=8. lipnja 2011.}}</ref><ref>{{citiranje www|url=http://forums.civfanatics.com/showthread.php?t=370517|naslov=Cultural capital of the world|izdavač=Jelsoft Enterprises Ltd |godina=2000–2011|preuzeto=8. lipnja 2011.}}</ref><ref>{{citiranje www|url=http://www.studentevents.com/events/nyu-.html|naslov=NYU’s Cultural Capital program|izdavač=New York University |godina=2011.|preuzeto=8. lipnja 2011.}}</ref><ref>{{citiranje www|url=http://catalogue.nla.gov.au/Record/371497|naslov=New York, culture capital of the world, 1940–1965 / edited by Leonard Wallock ; essays by Dore Ashton ... [et al.]|izdavač=NATIONAL LIBRARY OF AUSTRALIA|preuzeto=8. lipnja 2011.}}</ref> Službeni nazivi grada su i '''New York City''' ili '''The City of New York'''<ref>{{citiranje www|url=http://www.nyc.gov/portal/site/nycgov/?front_door=true|naslov=Welcome to the official New York City Web site|izdavač=The City of New York |godina=2011. |preuzeto=2011-09-18}}</ref> kako bi ga se razlikovalo od istoimene [[New York (savezna država)|države New York]] čiji je ovaj grad dio.<ref>{{citiranje www|url=http://www.nysegov.com/citguide.cfm?context=citguide&content=munibyalpha&alpha=N|naslov=All Municipality Websites Listed Alphabetically|izdavač=New York State|preuzeto=2011-09-18}}</ref> 

Smješten u jednoj od najvećih svjetskih [[luka]],<ref>{{citiranje www|url=http://www.history.com/shows/how-the-earth-was-made/videos/new-york-harbor#new-york-harbor|naslov=How The Earth Was Made|izdavač=© 1996-2011, A&E Television Networks, LLC. All Rights Reserved|preuzeto=2011-09-19}}</ref> New York City sastoji se od pet okruga od kojih svaki predstavlja jednu državnu županiju.<ref>{{citiranje www|url=http://www.worldstatesmen.org/US_NYBOROUGHS.html|naslov=Boroughs of New York City|izdavač=©2002  Ben Cahoon|preuzeto=2012-02-03}}</ref> Pet okruga - [[Bronx|The Bronx]], [[Brooklyn]], [[Manhattan]], [[Queens]] i [[Staten Island]] - su ujedinjeni u jedan grad [[1898.]] godine.<ref>{{citiranje www|url=http://www.correctionhistory.org/html/chronicl/nycdoc/html/kbd_brnx.html|naslov=A 5-Borough Centennial Preface for Katharine Bement Davis Mini-History|izdavač=Copyright © 1997 by Thomas C. McCarthy and the New York City Department of Correction. All rights reserved|preuzeto=2011-10-26}}</ref><ref>{{citiranje www|url=http://www.nyc.gov/html/dcp/html/neighbor/neigh.shtml|naslov=New York: A City of Neighborhoods|izdavač=New York City Department of City Planning|preuzeto=30. travnja 2011.}}</ref> Prema popisu stanovništva SAD-a iz [[2010.]] godine, 8,175,133 milijuna ljudi<ref name="QuickFacts2010">[https://www.census.gov/quickfacts/table/PST045216/3651000,36,00 QuickFacts for New York City / New York State / United States], [[United States Census Bureau]]. Retrieved February 9, 2017.</ref> živi na prostoru od 790km<sup>2</sup>,<ref name="area;">[http://factfinder.census.gov/servlet/GCTTable?_bm=y&-context=gct&-ds_name=DEC_2000_SF1_U&-CONTEXT=gct&-mt_name=DEC_2000_SF1_U_GCTPH1_US9&-tree_id=4001&-redoLog=true&-_caller=geoselect&-geo_id=04000US36&-format=ST-2|ST-2S&-_lang=en American Fact Finder (U.S. Census Bureau): New York by County – Table GCT-PH1. Population, Housing Units, Area, and Density:  2000 Data Set: Census 2000 Summary File 1 (SF 1) 100-Percent Data], retrieved on February 6, 2009
</ref><ref name="NYC Land Estimate">
{{citiranje www
 |izdavač=New York City Department of City Planning
 |naslov=NYC Profile
 |url=http://home2.nyc.gov/html/dcp/pdf/lucds/nycprofile.pdf
 |preuzeto=22. svibnja 2008.
 |format=PDF}}
</ref><ref name="NYT Land Estimate">
{{Cite news
 |work=The New York Times
 |title=It's Still a Big City, Just Not Quite So Big
 |first=Sam |last=Roberts
 |url=http://www.nytimes.com/2008/05/22/nyregion/22shrink.html
 |accessdate=May 22, 2008
 |date=May 22, 2008}}</ref> što New York čini najgušće naseljenim glavnim gradom Sjedinjenih država.<ref name="density">[http://factfinder.census.gov/servlet/GCTTable?_bm=y&-ds_name=DEC_2000_SF1_U&-CONTEXT=gct&-mt_name=DEC_2000_SF1_U_GCTPH1_US9&-redoLog=false&-_caller=geoselect&-geo_id=&-format=US-25|US-25S&-_lang=en ''County and City Data Book:2007'' (U.S. Census Bureau), Table B-1, Area and Population], retrieved on July 12, 2008.</ref> U New Yorku se priča više od 800 različitih jezika što ga čini gradom s najviše jezičnog podrijetla u svijetu.<ref>
{{Cite news
 |url=http://www.nytimes.com/2010/04/29/nyregion/29lost.html?hpw
 |title=Listening to (and Saving) the World's Languages
 |accessdate=April 29, 2010
 |work=The New York Times
 |first=Sam|last=Roberts
 |date=April 28, 2010}}
</ref> Naseljenost metropolitanskog područja New York Cityja je najveća u SAD-u, procijenjena na 18.9 milijuna stanovnika koji žive na području od 17.400 km<sup>2</sup>.<ref name=metro>{{citiranje www|url=http://www.census.gov/prod/cen2010/briefs/c2010br-01.pdf|naslov=Population Change for the Ten Most Populous and Fastest Growing Metropolitan Statiscal Areas: 2000 to 2010|dan=ožujak 2011.|izdavač=U.S. Census Bureau|page=6|preuzeto=12. travnja 2011.}}</ref><ref>{{citiranje www|url=http://www.nycgo.com/articles/nyc-statistics-page|naslov=NYC The Official Guide nycgo.com - nyc statistics|izdavač=© 2006–2011 NYC & Company, Inc. All rights reserved|preuzeto=2011-09-17}}</ref> New York je najtraženiji pojam na [[internet|internetu]]; do [[prosinac|prosinca]] [[2011.]] godine registrirano je 7.1 bilijuna traženja grada u raznim tražilicama.<ref>{{citiranje www|url=http://www.google.com/search?q=new+york&rls=com.microsoft:en-us:IE-Address&ie=UTF-8&oe=UTF-8&sourceid=ie7&rlz=1I7ADRA_enUS349|naslov=New York - Google Search|izdavač=Google Inc|preuzeto=2011-12-08}}</ref> 

New York je osnovan [[1624.]] godine kao pogranično trgovačko sjedište za koloniste iz [[Nova Nizozemska|Nove Nizozemske]], a [[1626.]] godine nazvan je ''Novim Amsterdamom''.<ref>{{citiranje www|url=http://www.u-s-history.com/pages/h2122.html|naslov=United States HISTORY New York City, New York|preuzeto=8. svibnja 2011.}}</ref> Grad i njegova okolica došle su pod vodstvo Engleza [[1664.]] godine<ref>
{{Citiranje knjige
 |last= Shorto|first= Russell
 |title= The Island at the Center of The World, 1st Edition
 |year= 2005
 |publisher=Vintage Books
 |location=New York
 |isbn= 1-4000-7867-9
 |page=30}}
</ref><ref>{{citiranje www|url=http://www.u-s-history.com/pages/h2122.html|naslov=United States HISTORY New York City, New York|preuzeto=10. svibnja 2011.}}</ref> te je grad promijenio ime u New York nakon što je [[Karlo II., kralj Engleske|Karlo II]] dao zemlju svome bratu, [[Jakov II., kralj Engleske|Jakovu]].<ref>{{citiranje www|url=http://www.mrnussbaum.com/13colonies/printables/njcolony.pdf|naslov=The New Jersey Colony|izdavač=MrNussbaum.com|preuzeto=10. svibnja 2011.}}</ref><ref>{{citiranje www|url=http://www.nps.gov/nr/travel/kingston/colonization.htm|naslov=KINGSTON Discover 300 Years of New York History DUTCH COLONIES|izdavač=National Park Service, U.S. Department of the Interior|preuzeto=10. svibnja 2011.}}</ref> New York bio je glavni grad SAD-a od [[1785.]] do [[1790.]] godine.<ref name=senate>
{{citiranje www
 |url=http://www.senate.gov/reference/reference_item/Nine_Capitals_of_the_United_States.htm
 |naslov=The Nine Capitals of the United States
 |izdavač=[[United States Senate]]
 |preuzeto=7. rujna 2008.}}
</ref> To je najveći grad SAD-a od 1790. godine.<ref>
{{citiranje www
 |url=http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0027/tab01.txt
 |naslov=Rank by Population of the 100 Largest Urban Places, Listed Alphabetically by State:  1790–1990
 |dan=15. lipnja 1998.
 |izdavač=U.S. Census Bureau
 |preuzeto=8. February 2009..}}
</ref> [[Kip slobode]] pozdravljao je milijune [[doseljeništvo|doseljenika]] koji su brodovima dolazili u Ameriku u kasnom 19. i ranom 20. [[stoljeće|stoljeću]]<ref>{{citiranje www|url=http://www.history.com/topics/statue-of-liberty|naslov=Statue of Liberty|izdavač=1996–2011, A&E Television Networks, LLC. All Rights Reserved|preuzeto=21. svibnja 2011.}}</ref> te se općenito smatra simbolom SAD-a i njezine demokracije.<ref>{{citiranje www| naslov = Statue of Liberty| rad=World Heritage| izdavač=© UNESCO World Heritage Centre 1992-2011| url = http://whc.unesco.org/en/list/307| preuzeto = 2011–10–23}}</ref> 

Grad godišnje posjeti 50 milijuna turista pa su njegovi predjeli i znamenitosti postali izuzetno popularni.<ref>{{citiranje www|url=http://cityroom.blogs.nytimes.com/2011/12/20/as-city-closes-in-on-50-millionth-visitor-british-couple-to-be-feted/?scp=1&sq=tourists&st=Search|naslov=As City Closes In on 50 Millionth Visitor, British Couple to Be Feted|autor=Patrick McGeehan|izdavač=© 2011 The New York Times Company|dan=2011-12-20|preuzeto=2011-12-21}}</ref><ref>{{citiranje www|url=http://www.northjersey.com/news/135934558_NYC_reaches_goal_of_50_million_tourists.html|naslov=NYC reaches goal of 50 million tourists|izdavač=© 2011 North Jersey Media Group|dan=2011-12-20|preuzeto=2011-12-21}}</ref><ref>{{citiranje www|url=http://www.nycgo.com/articles/nyc-statistics-page|naslov=NYC The Official Guide nycgo.com - nyc statistics|izdavač=© 2006–2011 NYC & Company, Inc. All rights reserved|preuzeto=2011-09-16}}</ref> [[Times Square]], koji se naziva i "svjetskim raskrižjem",<ref>{{citiranje www|url=http://pbskids.org/bigapplehistory/arts/topic15.html|naslov=Big Apple History Arts and Entertainment The Crossroads of the World|izdavač=Thirteen/WNET New York  2005 Educational Broadcasting Corporation|preuzeto=26. travnja 2011.}}</ref><ref>{{citiranje www|url=http://www.timessquarenyc.org/|naslov=Crossroads of the world - Times Square the official website of Times Square |izdavač=Times Square District Management Association, Inc|preuzeto=26. travnja 2011.}}</ref><ref>{{citiranje www|url=http://www.nyctourist.com/times-square.php|naslov=Times Square New York, NY Times Square|izdavač=2011 NYCTourist.com|preuzeto=10. svibnja 2011.}}</ref><ref>{{citiranje www|url=http://www.timessquare.com/NYC__/NYC_Stories/_The_Big_Apple%E2%80%99s_economic_hub/|naslov=Times Square Crossroads of the World New York City Info|autor=Aditya Rangroo|izdavač=(C) 1980 - 2010 TimesSquare.com A Dataware Corporation Company|dan=14. listopada 2010.|preuzeto=2012-01-22}}</ref><ref>{{citiranje www|url=http://digitaljournalist.org/issue0402/at_intro.html|naslov=New York in the 70s: A Remembrance|autor=Allan Tannenbaum|izdavač=© The Digital Journalist|preuzeto=2011-12-17}}</ref> vedro je osvijetljeno središte kazališta na Broadwayu,<ref>{{citiranje www|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/596253/Times-Square|naslov=Times Square|izdavač=Encyclopædia Britannica|preuzeto=10. svibnja 2011.}}</ref> jedno od najprometnijih raskrižja za pješake na svijetu<ref>{{citiranje www|url=http://www.diserio.com/streetscapes.html|naslov=The Most Jivin' Streetscapes in the World|izdavač=Luigi Di Serio|godina=2010. |preuzeto=10. svibnja 2011.}}</ref> i glavni centar svjetske industrije zabave.<ref>{{citiranje www|url=http://www.nyc-architecture.com/MID/MID-TimesSquare3.htm|naslov=New York Architecture Images- Midtown Times Square|izdavač=2011 nyc-architecture|preuzeto=10. svibnja 2011.}}</ref> U gradu se nalaze mnogi poznati [[most|mostovi]], [[neboder|neboderi]]<ref>{{citiranje www|url=http://buildingdb.ctbuh.org/?do=city&city=NYC&country=US|naslov=Buildings in New York City|izdavač=Council on Tall Buildings and Urban Habitat|preuzeto=8. lipnja 2011.}}</ref> i [[park|parkovi]]. Financijsko središte New Yorka, usidredno na [[Wall Street|Wall Streetu]] u donjem dijelu Manhattana, funkcionira kao financijsko središte cijeloga svijeta<ref>{{citiranje www|url=http://www.moneycontrol.com/news/world-news/ubs-may-move-us-investment-bank-to-nyc_556257.html|naslov=UBS may move US investment bank to NYC|izdavač=e-Eighteen.com Ltd|preuzeto=12. lipnja 2011.}}</ref><ref>
{{Citiranje knjige
 |url=http://books.google.com/?id=dWA7aEbsy8QC&pg=PA154&dq=new+york+financial+capital+of+the+world+2010&q=new%20york%20financial%20capital%20of%20the%20world%202010
 |title=The Best 301 Business Schools 2010 by Princeton Review, Nedda Gilbert
 |accessdate=May 30, 2010
 |publisher=Random House Information Group
 |isbn=9780375429590
 |author1=Review, Princeton
 |author2=Gilbert, Nedda
 |date=October 6, 2009}}
</ref><ref>
{{citiranje www
 |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=aEC0OYmvvcZM
 |naslov=New York Eclipses London as Financial Center in Bloomberg Poll
 |izdavač=Bloomberg
 |preuzeto=4. studenoga 2011.}}
</ref><ref>
{{Cite news
 |url=http://online.wsj.com/article/SB123940286075109617.html
 |title=The Tax Capital of the World
 |work=The Wall Street Journal
 |accessdate=May 30, 2010
 |date=April 11, 2009}}
</ref><ref>
{{citiranje www
 |url=http://justoneminute.typepad.com/main/2010/04/editorializing-from-the-financial-capital-of-the-world.html
 |naslov=JustOneMinute&nbsp;– Editorializing From The Financial Capital Of The World
 |preuzeto=30. svibnja 2010.}}
</ref><ref>
{{citiranje www
 |url=http://www.marketwatch.com/story/credit-crunch-shows-new-york-is-still-worlds-financial-capital/
 |naslov=London may have the IPOs...
 |izdavač=Marketwatch
 |preuzeto=30. svibnja 2010.}}
</ref><ref>
{{citiranje www
 |url=http://www.cincodias.com/articulo/mercados/Londres-versus-Nueva-York/20080901cdscdimer_3/cdsmer/
 |naslov=Fondos&nbsp;– Londres versus Nueva York
 |format=PDF
 |izdavač=Cinco Dias
 |jezik=Spanish
 |preuzeto=30. svibnja 2010.}}
</ref> i dom je [[New York Stock Exchange|Njujorške burze]], najveće svjetske burze na svijetu.<ref>{{citiranje www|url=http://www.world-exchanges.org/files/file/stats%20and%20charts/July%202010%20WFE%20Market%20Highlights.pdf|naslov=Market highlights for first half-year 2010|izdavač=World Federation of Exchanges|preuzeto=13. travnja 2011.}}</ref> Nekretnine na Manhattanu među najskupljima su u cijelom svijetu.<ref>
{{citiranje www
 |url=http://www.cnbc.com/id/29862382/The_World_s_Most_Expensive_Real_Estate_Markets?slide=9
 |naslov=The World's Most Expensive Real Estate Markets
 |izdavač=CNBC
 |preuzeto=30. svibnja 2010.}}
</ref> U kineskoj četvrti na Manhattanu živi najviše [[Kinez|Kineza]] na cijeloj zapadnoj polutci.<ref>{{citiranje www|url=http://www.ny.com/articles/chinatown.html|naslov=The History of New York's Chinatown|autor=Sarah Waxman|izdavač=Mediabridge Infosystems, Inc.|preuzeto=5. ožujka 2011.}}</ref><ref>{{citiranje www|url=http://www.explorechinatown.com/PDF/FactSheet.pdf|naslov=Chinatown New York City Fact Sheet|izdavač=www.explorechinatown.com|preuzeto=2011-12-18}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url=http://books.google.com/books?id=NagJFMxtkAcC&pg=PA104&dq=Flushing+Chinatown+Little+Taiwan&hl=en&ei=tHBaTpiYAeWt0AHsrrCTCQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCkQ6AEwADgK#v=onepage&q=Flushing%20Chinatown%20Little%20Taiwan&f=false |title=Still the golden door: the Third ... - Google Books |publisher=Books.google.com |author=David M. Reimers |accessdate=2011-12-15}}</ref><ref>{{citiranje www|url=http://www.indonewyork.com/contents/New%20York/Kota%20New%20York/Chinatown/Chinatown.htm|naslov=Chinatown|izdavač=Indo New York|preuzeto=2011-12-18}}</ref> Za razliku od mnogih drugih brzih prijevoznih sredstava, podzemna željeznica New Yorka radi non-stop (0-24h).<ref name=twentyfour>{{Citiranje novina
|url=http://www.nytimes.com/2005/12/20/nyregion/nyregionspecial3/20security.html?_r=1&oref=slogin
|title=With Terrorism Concerns in Mind, Police Prepare to Guard a Shuttered System
|work=The New York Times
|date=December 20, 2005
|accessdate=April 25, 2011
| first1=Al
| last1=Baker
| first2=Richard
| last2=Pérez-Peña
}}</ref> Mnoga sveučilišta i fakulteti nalaze se u New Yorku,<ref>{{citiranje www|url=http://www.ny.com/academia/colleges.html|naslov=NYC Colleges and Universities|izdavač=© Mediabridge Infosystems, Inc. 1994-2011|preuzeto=2011-10-13}}</ref> uključujući Sveučilište Columbia, Državno sveučilište u New Yorku i Sveučilište Rockfeller koji se smatraju jednima od 50 najboljih sveučilišta na svijetu.<ref>{{citiranje www|url=http://www.arwu.org/ARWU2010.jsp |naslov=Academic Ranking of World Universities |izdavač=Arwu.org |preuzeto=18. siječnja 2011.}}</ref> 

== Zemljopis ==
=== Zemljopisni položaj ===
New York City leži na istočnoj obali [[SAD]]-a u saveznoj državi [[New York (savezna država)|New York]], na ušću rijeke [[Hudson (rijeka)|Hudson]] i na [[East River]]u, prosječno šest metara iznad razine mora. Na suprotnoj, zapadnoj obali Hudsona, nalazi se [[Jersey City]] u susjednoj državi [[New Jersey]].
Zemljopisne su koordinate 40,46 stupnjeva sjeverne širine i 73,54 stupnjeva zapadne dužine.

=== Podjela ===
Gradsko je područje podijeljeno na pet četvrti ([[borough]]s) [[Bronx]], [[Brooklyn]], [[Manhattan]], [[Queens]] i [[Staten Island]], koje su istovremeno [[okrug|okruzi]] države [[New York (savezna država)|New York]]. Prema podacima od 1. srpnja 2003. u njima je živjelo: 

[[Datoteka:Usgs photo New York five boroughs.jpg|mini|200px|Pet četvrti (''boroughs'') New Yorka]]
* [[Manhattan]] (New York County): 1.585.873 stanovnika
* [[Bronx]] (Bronx County): 1.385.108 stanovnika
* [[Brooklyn]] (Kings County): 2.504.700 stanovnika
* [[Queens]] (Queens County): 2.230.722 stanovnika 
* [[Staten Island]] (Richmond County): 468.730 stanovnika

=== Klima === 
Grad se nalazi u zoni umjerene klime. Prosječna je godišnja temperatura 12,5[[°C]], a godišnja količina oborina prosječno iznosi 1.071 mm.

Najtopliji je mjesec [[srpanj]] s prosječno 24,7°C, a najhladniji [[siječanj]] s -0,4°C. 

Najviše oborina padne u srpnju, prosječno 104 mm, a najmanje u siječnju, 81 mm.

== Povijest ==
=== 17. stoljeće ===
Na južnom kraju otoka [[Manhattan]] osnovala je 1615. [[Nizozemska istočnoindijska kompanija]] svoju kolonijalnu postaju. Trgovina krznima s Indijancima pokazala se iznimno unosnom pa je [[1621.]] utemeljena [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija]]. Godine [[1625.]] ovdje se naselilo tridesetak valonskih obitelji, a naselje je dobilo ime [[Novi Amsterdam]] i postalo glavni grad kolonije [[Nova Nizozemska|Nove Nizozemske]]. U novoutemeljenom naselju vladao je gotovo potpuni kaos. Pod upravom korumpiranih guvernera uvelike je porastao kriminal.

Godine [[1647.]] Nizozemska zapadnoindijska kompanija odlučila je u koloniji uspostaviti red i povjerila taj zadatak [[Peter Minuit|Peteru Minuitu]]. Tijekom njegova sedamnaestogodišnjeg mandata na mjestu guvernera izgrađena je prva bolnica, zatvor i škola. Za zaštitu kolonije izgrađen je na njenom južnom rubu obrambeni zid koji je kasnije porušen, ali je ostavio trag u imenu ulice koja danas prolazi tim mjestom – [[Wall Street]]. Godine [[1664.]] grad je osvojila [[Kraljevina Engleska|Engleska]] i u čast kraljevog brata, [[Jakov II., kralj Engleske|vojvode od Yorka]], preimenovala ga u New York. 1673., tijekom [[Treći englesko-nizozemski rat|trećeg englesko-nizozemskog rata]], nizozemski kapetan Anthonio Colve zauzeo je grad i preimenovao ga u New Orange, u čast [[Vilim III. Oranski|Vilima III. Oranskog]], ali su na kraju rata Nizozemci bili prisiljeni vratiti kontrolu nad gradom Englezima. 

=== 18. stoljeće ===
Godine [[1776.]] tijekom Američkog rata za neovisnost, u gradu se kratko vrijeme nalazio stožer [[George Washington|Georgea Washingtona]]. Nešto kasnije zauzeli su ga Britanci, pod čijom je vlašću bio sve do [[1783.]] i britanskog priznanja američke neovisnosti. Od [[1788.]] do [[1790.]] New York je bio glavni grad SAD-a, a George Washington je ovdje [[1789.]] prisegnuo kao prvi predsjednik. U gospodarski teškom poslijeratnom razdoblju utemeljena je [[1792.]] [[Newyorška burza]].

=== 19. stoljeće ===
Početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] grad sve brže raste, tako da [[1811.]] gradski urbanisti odlučuju cijeli otok [[Manhattan]], koji je tada bio izgrađen samo na svom južnom kraju, prekriti pravokutnom mrežom ulica. Jedina je iznimka bio i ostao čuveni [[Broadway]].

Prekretnica u povijesti grada bila je izgradnja [[Erie (kanal)|kanala Erie]] godine [[1825.]] Njime je New York povezan sa sjevernoameričkim [[Velika jezera|Velikim jezerima]], a time i sa [[Srednji zapad|Srednjim zapadom]] i preko noći pretvorio se u najveću luku američke istočne obale. Sredinom 19. stoljeća započelo se s planiranjem velikog gradskog parka, nazvanog [[Central Park]]. Radovi su započeli [[1858.]] i uglavnom završeni do [[1866.]]

U drugoj polovici 19. stoljeća stalno raste i broj useljenika, [[Irci|Iraca]], [[Talijani|Talijana]], [[Nijemci|Nijemaca]], [[Hrvati|Hrvata]] i drugih koji dolaze u nadi za boljim životom. Međutim, većina ih puno godina ostaje u sirotinjskim četvrtima poput Five Pointsa ili Boweryja. Razmirice među doseljenicima povremeno prerastaju u nasilne sukobe, primjerice u [[pobuna oko novačenja|pobuni oko novačenja]], najgorim nemirima u povijesti grada.

Snažan rast uvjetovao je i promjene u upravljanju gradom: godine [[1898.]] pet se četvrti (''five boroughs'') – Manhattan, Brooklyn, Richmond (Staten Island), Queens i Bronx – dogovorno ujedinjuju u Veliki New York. Bronx je djelomice pripadao gradskom području New Yorka već od [[1874.]], a Brooklyn je do ujedinjenja bio jedan od najvećih gradova u SAD-u. Ovih pet četvrti imaju i danas određeni stupanj samouprave, a njihovi stanovnici osjećaju pripadnost svom dijelu grada, često povezanu s etničkim podrijetlom.

=== 20. stoljeće ===
[[Datoteka:Mulberry Street NYC c1900 LOC 3g04637u edit.jpg|mini|200px|Ulica Mulberry u talijanskoj četvrti, početkom 20. stoljeća]]
[[Datoteka:Manhattan_1931.jpg|mini|200px|[[Manhattan]] godine 1931.]]
U prvoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] grad je postao svjetsko industrijsko i trgovačko središte. Veliki burzovni bum tijekom "ludih dvadesetih" naglo je završio krahom burze na "crni utorak", [[24. listopada]] [[1929.]] Gospodarska kriza tridesetih godina teško je pogodila New York, a nesposobna i korumpirana gradska uprava pod vodstvom gradonačelnika Jimmyja Walkera nije se, unatoč velikom zaduživanju, mogla nositi s problemima. Stopa nezaposlenosti prešla je 25 posto, a ljudi su gubili ne samo radna mjesta nego i stanove pa su širom grada iznikla naselja straćara. Prekretnica je bio izbor gradonačelnika [[Fiorello LaGuardia|Fiorella LaGuardije]] koji je pokrenuo programe pomoći i javnih radova. U ovom su razdoblju izgrađeni i neki od poznatih newyorških nebodera, npr. [[Empire State Building]] i [[Chrysler Building]].

Poslije [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] i kratkog razdoblja optimizma stvari su ubrzo opet krenule nizbrdo. Pripadnici srednje klase iseljavali su se u predgrađa, a i industrija je napuštala grad. Tijekom [[1960-ih]] New York su, kao i mnoge druge američke gradove, potresali rasni nemiri. U [[1970-ih|sedamdesetima]] je došlo do eksplozije kriminala, a [[1975.]] je zbog loše fiskalne politike grad morao proglasiti stečaj ([[Bankrot New Yorka]]). Gradonačelnik Edward I. Koch uspio je za vrijeme svog mandata (1978. – 1989) sanirati gradske financije. [[Wall Street]] je tijekom gospodarskog uzleta u [[1980-ih|osamdesetima]] povratio vodeću ulogu u financijskom svijetu. Novi newyorški gradonačelnik [[Rudolph Giuliani]] je [[1990-ih]] politikom [[nulta tolerancija|nulte tolerancije]] i jačanja policijskih snaga uspio drastično smanjiti stopu kriminala i vratiti gradu auru poželjnog mjesta za život.

=== 21. stoljeće ===
U kasno ljeto [[2001.]] New York je doživio svoj najcrnji dan. Najviši gradski neboderi, blizanci [[World Trade Center]]a srušeni su u [[terorizam|terorističkim]] [[Napadi 11. rujna 2001.|napadima 11. rujna 2001.]] Na mjestu srušenih nebodera predviđena je izgradnja "Tornja slobode" (''Freedom Tower'') koji će ujediniti poslovne funkcije sa spomenikom za oko 2800 poginulih.
[[Datoteka:World Trade Center, New York City - aerial view (March 2001).jpg|mini|200px|[[World Trade Center]] - The Twins - srušeni u [[terorizam|terorističkim]] [[Napadi 11. rujna 2001.|napadima 11. rujna 2001.]]]]

Veliki nestanak struje na sjeveroistoku SAD-a [[14. kolovoza]] [[2003.]] pogodio je i New York. U gradu je održana konvencija [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanske stranke]] prije predsjedničkih izbora [[2004.]]

=== Razvoj broja stanovnika ===
Na području obuhvaćenom administrativnim granicama grada New Yorka živi oko 8,1 milijuna ljudi, a cijela gradska [[aglomeracija]] ima 22,3 milijuna ljudi. Broj se stanovnika od početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]] udvostručio. Od [[1825.]] grad je, zbog svog položaja na [[Atlantski ocean|Atlantiku]] i plovnom putu rijeke [[Hudson (rijeka)|Hudson]], bio ulazno mjesto za imigrante iz cijelog svijeta. Daljnjim razvojem postao je najveći industrijski centar i financijska metropola.

Raspored stanovništva uvjetovan je socioekonomskom klasom. Pripadnici viših klasa žive uglavnom podalje od gradskog središta i u skupljim dijelovima [[Manhattan]]a. Imovinski najslabiji stanovnici često unajmljuju stanove u derutnim zgradama koje njihovi vlasnici više ne obnavljaju ([[slum]]ovima). Za New York je značajan i velik broj četvrti naseljenih gotovo isključivo ljudima određene etničke, rasne ili vjerske pripadnosti (China Town, Little Italy, Harlem i druge).

Sljedeći pregled pokazuje broj stanovnika New Yorka u granicama današnjeg gradskog područja. Podaci do [[1775.]] su procjene, od [[1790.]] do [[2000.]] rezultati popisa stanovništva, a za [[2005.]] izračun.

[[Datoteka:Aster_newyorkcity_lrg.jpg|mini|200px|Satelitska snimka New Yorka]]
[[Datoteka:New York City at night HDR.jpg|mini|200px|New York noću]]

{| border="1" cellspacing="0" cellpadding="3" {{prettytable}} style="border-collapse:collapse;"
| valign="top" |
{|
! Godina
! &nbsp;&nbsp;Broj stanovnika
|-----
| [[1630.]] || align="right" | 300
|-----
| [[1640.]] || align="right" | 400
|-----
| [[1650.]] || align="right" | 1.000
|-----
| [[1660.]] || align="right" | 1.500
|-----
| [[1680.]] || align="right" | 3.000
|-----
| [[1690.]] || align="right" | 3.900
|-----
| [[1700.]] || align="right" | 5.000
|-----
| [[1710.]] || align="right" | 5.700
|-----
| [[1720.]] || align="right" | 7.000
|-----
| [[1730.]] || align="right" | 8.600
|-----
| [[1740.]] || align="right" | 11.000
|-----
| [[1760.]] || align="right" | 18.000
|-----
| [[1775.]] || align="right" | 25.000
|-----
| [[1790.]] || align="right" | 57.500
|-----
| [[1800.]] || align="right" | 87.685
|-----
| [[1810.]] || align="right" | 129.359
|-----
| [[1820.]] || align="right" | 162.547
|-----
| [[1830.]] || align="right" | 252.666
|}
| valign="top" |
{|
! Godina
! &nbsp;&nbsp;Broj stanovnika
|-----
| [[1840.]] || align="right" | 401.612
|-----
| [[1850.]] || align="right" | 706.323
|-----
| [[1860.]] || align="right" | 1.175.674
|-----
| [[1870.]] || align="right" | 1.469.045
|-----
| [[1880.]] || align="right" | 1.935.359
|-----
| [[1890.]] || align="right" | 2.533.600
|-----
| [[1900.]] || align="right" | 3.437.202
|-----
| [[1910.]] || align="right" | 4.766.883
|-----
| [[1920.]] || align="right" | 5.620.048
|-----
| [[1930.]] || align="right" | 6.930.446
|-----
| [[1940.]] || align="right" | 7.454.995
|-----
| [[1950.]] || align="right" | 7.891.957
|-----
| [[1960.]] || align="right" | 7.781.984
|-----
| [[1970.]] || align="right" | 7.895.563
|-----
| [[1980.]] || align="right" | 7.071.639
|-----
| [[1990.]] || align="right" | 7.322.564
|-----
| [[2000.]] || align="right" | 8.008.278
|-----
| [[2005.]] || align="right" | 8.108.040
|}
|}

== Politika ==
[[Datoteka:Midtown New York City. NY, NY.jpg|mini|200px|Središnji dio Manhattana (''Midtown'')]]
[[Datoteka:Chinatown-manhattan-2004.jpg|mini|200px|Kineska četvrt na Manhattanu]]

Od [[1. siječnja]] [[2002.]] gradonačelnik New Yorka je [[Michael Bloomberg]] (108. po redu). Prije nego što je postao gradonačelnikom Bloomberg već je bio poznat kao milijarder i utemeljitelj tvrtke za financijske informacije [[Bloomberg]]. Godine [[2001.]] pobijedio je na izborima za gradonačelnika, naslijedivši [[Rudolf Giuliani|Rudolfa Giulianija]] koji se nije mogao kandidirati za treći mandat. Kako bi izbjegao konkurentne [[Demokratska stranka (SAD)|demokratske]] predizbore (''primaries'') Bloomberg je promijenio stranačku pripadnost i postao [[republikanska stranka (SAD)|republikanac]].

Rudolph Giuliani, 107. gradonačelnik New Yorka od [[1. siječnja]] [[1994.]] do [[31. prosinca]] [[2001.]], Republikanac po stranačkoj pripadnosti, Giuliani se prvi put kandidirao za gradonačelnika [[1989.]], ali je izgubio od demokrata [[David Dinkins|Davida Dinkinsa]], prvog crnog gradonačelnika New Yorka.

Četiri godine poslije, Giuliani je ponovno imao Dinkinsa za protukandidata, ali ovaj je put bio uspješniji, a izbore je karakterizirala podjela po rasnim linijama. Dinkinsu nije pomogla ni potpora tadašnjeg američkog predsjednika [[Bill Clinton|Billa Clintona]]. U prvom se mandatu ([[1994.]] – [[1997.]]) usredotočio na smanjenje kriminaliteta te je povećanjem broja policajaca i politikom "nulte tolerancije", unatoč prigovorima o kršenju ljudskih prava, uspio postići smanjenje broja gotovo svih vrsta kaznenih djela. Godine [[1997.]] ponovno je izabran s još većim brojem glasova.

Zahvaljujući ovoj uspješnoj politici nestala je prijašnja predodžba o New Yorku kao gradu zločina. New York je danas među sigurnijim američkim velegradovima, na vagonima podzemne željeznice manje je grafita, a noćni izlazak u grad više nije izvor opasnosti, što je pogodovalo i gospodarstvu.

Kritičari Giulianijeve inicijative ističu porast policijske brutalnosti prema pripadnicima manjina, osobito crnaca. Najpoznatiji ovakvi slučajevi bili su umorstvo nenaouružanog afričkog imigranta [[Amadou Diallo|Amadoua Dialla]] i zlostavljanje [[Haiti|haićana]] Abnera Louime.

=== Gradovi prijatelji ===
New York ima ugovore o prijateljstvu i partnerstvu s gradovima:

{|
| valign="top"width="25%" |
* {{ZD|M|MAĐ}} [[Budimpešta]], [[Mađarska]] 
* {{ZD|I|IZR}} [[Jeruzalem]], [[Izrael]] 
* {{ZD|J|JAR}} [[Johannesburg]], [[Južnoafrička Republika|JAR]] 
* {{ZD|E|EGI}} [[Kairo]], [[Egipat]]
* {{ZD|U|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] 
| valign="top"width="25%" |
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Madrid]], [[Španjolska]]
* {{ZD|K|KIN}} [[Peking]], [[Kina]] 
* {{ZD|I|ITA}} [[Rim]], [[Italija]]
* {{ZD|D|DOM}} [[Santo Domingo]], [[Dominikanska Republika]] 
* {{ZD|J|JAP}} [[Tokio]], [[Japan]]
|}

== Kultura i znamenitosti ==
=== Pregled ===
[[Datoteka:New York City Times Square Naked Cowboy.jpg|mini|200px|Times Square]]

U New Yorku se nalaze brojne arhitekturne znamenitosti, 500 galerija, oko 150 muzeja, više od 100 kazališta, brojne robne kuće i oko 17.000 restorana. Na južnom i središnjem dijelu Manhattana prevladavaju neboderi; godine [[1902.]] izgrađena trokutasta zgrada [[Flatiron]] je neslužbeno prvi svjetski neboder. Poznati su i zgrada Woolworth iz [[1915.]], [[Chrysler Building]] iz [[1930.]] u stilu art-decoa, te [[1939.]] završeni kompleks zgrada [[Rockefellerov centar|Rockefellerovog centra]] u kojem se nalaze studiji TV-mreže [[NBC]]. Najviši neboder u gradu i jedna od najposjećenijih svjetskih znamenitosti s 3,5 milijuna posjetitelja godišnje je [[Empire State Building]], dovršen [[1931.]]

Najpoznatiji vjerski objekti u gradu su: [[katoličanstvo|katolička]] Katedrala [[sveti Patrik|svetog Patrika]] dovršena [[1879.]], tada najviša gradska građevina, zatim episkopalna (anglikanska) Katedrala svetog Ivana apostola (''St. John the Divine'') započeta [[1892.]], Crkva svetog Trojstva u srcu [[Wall Street]]a, Ujedinjena sinagoga konzervativnog Judaizma, te Katedrala Armenske apostolske crkve. 

Zaštitni znak New Yorka je [[Kip slobode]] izgrađen [[1886.]] na Otoku slobode (''Liberty Island'', službeno dio države [[New Jersey]]) južno od Manhattana. Poznate građevne su i glavni newyorški kolodvor, godine [[1913.]] otvoreni [[Grand Central Terminal]], [[Brooklynski most]] (''Brooklyn Bridge'') koji povezuje Manhattan s Brooklynom, poznata športska dvorana [[Madison Square Garden]], te koncertna dvorana [[Carnegie Hall]]. Na obali East Rivera nalazi se kompleks zgrada u kojem je [[sjedište Ujedinjenih naroda|sjedište]] [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. 

U znamenitosti grada ubrajaju se i stara stambena četvrt Brooklyn Heights, umjetnički [[Greenwich Village]] u kojem se nalazi Gradsko sveučilište New Yorka (Sveučilište Columbia nalazi se na sjeveru Manhattana) i slavoluk u spomen na [[George Washington|Georgea Washingtona]], te [[Ground Zero]], mjesto na krajnjem južnom dijelu Manhattana na kojem su stajali tornjevi-blizanci Svjetskog trgovačkog centra. U newyorškoj luci nalazi se i [[Otok Ellis]] (''Ellis Island''), ulazna kontrolna točka za brojne imigrante krajem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], danas muzej.

Poznati hoteli New Yorka su ''Plaza'' na križanju 5. avenije i južnog ruba [[Central Park]]a (otvorena [[1907.]]), ''Waldorf-Astoria'' na Park aveniji (otvoren [[1930.]]), ''Carlyle'' na 76. ulici (otvoren [[1931.]]) i ''Four Seasons'' na 57. ulici (otvoren [[1993.]])

== Sport ==
Najpoznatiji športski klubovi u New Yorku su [[New York Yankees]] i [[New York Mets]] ([[MLB]] liga), [[New York Knicks]] i [[Brooklyn Nets]] ([[NBA]] liga), [[New York Rangers]] i [[New York Islanders]] ([[NHL]] liga), [[New York Giants]] i [[New York Jets]] ([[NFL]] liga), [[New York Liberty]] ([[WNBA]] liga) te [[New York-New Jersey Metrostars]] ([[MLS]] liga). Popularni klubovi koji su prije igrali u New Yorku su [[New York Cosmos]] ([[NASL]] liga), [[New York Giants]] (danas [[San Francisco Giants]]) i [[Brooklyn Dodgers]] (danas [[Los Angeles Dodgers]] - MLB) te  [[Brooklyn Americans]] (NHL)

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.pausenberger.com/new_york.html fotografije]
* [http://www.latkovic.de/NYC.html fotografije]
* [http://www.huffingtonpost.com The Huffington Post]
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons        = New York, New York
|commonshr      = New York, New York
|commonscat     = 
|commonscathr   = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

[[Kategorija:Gradovi u New Yorku]]