Vidi kôd stranice Neue Einleitung zur Slavonischen Sprache

<!--'''Neue Einleitung zur Slavonischen Sprache'''-->[[Datoteka:Marian Lanosovic slovnica.gif|mini|Neue Einleitung zur slavonischen Sprache]]
'''Neue Einleitung zur slavonischen Sprache''' / '''Anleitung zur slavonischen Sprachlehre''',  slovnica je [[Marijan Lanosović|Marijana Lanosovića]] objavljena u trima izdanjima. 

== Povijest ==
Prva su dva jednaka i tiskana su u [[Osijek]]u pod naslovom ''Neue Einleitung zur slavonischen Sprache'' [[1778.]] i [[1789.]] na 272 stranice. Treće izdanje iz [[1795.]] prerađeno je i pod naslovom ''Anleitung zur slavonischen Sprachlehre'' tiskano u [[Budim]]u na 330 stranica u dvije paginacije. Tekst je [[Gramatika|gramatike]] pisan [[Njemački jezik|njemačkim jezikom]], a i svi se hrvatski primjeri i paradigme prevode na njemački u prvom izdanju, a na njemački i [[Mađarski jezik|mađarski]] u trećem. To je treća tzv. slavonska slovnica, nakon "Svašta po malo iliti kratko složenje imena i riči u njemački jezik" [[Blaž Tadijanović|Blaža Tadijanovića]] iz [[1761.]] i [[Nova slavonska i nimačka gramatika|Nove slavonske i nimačke gramatike]] [[Matija Antun Relković|Matije Antuna Relkovića]] iz [[1767.]] godine.

== Opis ==
Lanosovićeva je slovnica bila namijenjena strancima koji uče hrvatski ("slavonski") jezik i zapravo je opći jezični priručnik koji osim gramatičkoga dijela ima njemačko-hrvatski rječnik na osamdesetak stranica u prvom izdanju i nešto manji njemačko-hrvatsko-mađarski na šezdesetak stranica u trećem, zatim kratak konverzacijski priručnik s desetak razgovora, više uzoraka za pisanje pisama u različitim prigodama te titulaturu za oslovljavanje raznih osoba (u trećem je izdanju nema).

U gramatičkom se dijelu u prvom izdanju na četiri stranice obrađuje grafija, na osamdesetak [[morfologija (jezikoslovlje)|morfologija]] a na tridesetak [[sintaksa]]. U trećem je izdanju grafiji na osam stranica dodan popis minimalnih parova na petnaest, morfologija ima stotinu i pedeset stranica, a sintaksa oko pedeset. Rječnici su dijelom [[Abeceda|abecedni]] a dijelom su natuknice razvrstane po gramatičkim kategorijama ili pojmovnim poljima.

Za njemački dio slovnice Lanosović se poziva na I. C. Göttscheda, nešto starijega suvremenika iz prve polovice [[18. stoljeće|18. stoljeća]], a u hrvatskom su mu dijelu uzori gramatičari i leksikografi od [[Faust Vrančić|Vrančića]] i [[Bartol Kašić|Kašića]] do [[Matija Antun Relković|Relkovića]]. Iako mu je narječna osnovica štokavski ikavski tip, uključuje jezikoslovnu i jezičnu tradiciju čitavoga hrvatskoga prostora.
Marijan Lanosović autor je još jedne slovnice, početnoga priručnika za učenje [[Latinski jezik|latinskoga jezika]], koja je objavljena u Osijeku [[1776.]] pod naslovom "Uvod u latinsko ričih slaganje s nikima nimačkoga jezika biližkami", a uzor joj je bila poznata latinska gramatika Emanuela Alvaresa. To je prva latinska gramatika u Hrvata pisana u cijelosti [[Hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]], a osobita joj je vrijednost [[Jezikoslovlje|jezikoslovno]] nazivlje koje je također prvi put dosljedno hrvatsko, bez adaptiranih latinskih naziva.

== Povezani članci ==
* [[Hrvatske gramatike]]
* [[Hrvatski rječnici]]

== Izvor ==
* [http://www.ihjj.hr/oHrJeziku-lanosovic.html IHJJ, Marijan Lanosović]

{{Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje}}

[[Kategorija:Hrvatski jezik]]