Vidi kôd stranice Naredba kralja Žigmunda od 12. ožujka 1435. o vojništvu

Naredba kralja Žigmunda od 12. ožujka 1435. o vojništvu''' bio je povijesni dokument od [[12. ožujka]] [[1435.]] [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarskog]] kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda]].<ref name="Horvat">[[Rudolf Horvat]]: [https://archive.org/stream/povjesthrvatske00horvgoog/povjesthrvatske00horvgoog_djvu.txt Povijest Hrvatske], Petrinja, 1904. Poglavlje Kulturna povijest Hrvatske g. 1386.-1526., str. 347.-348. Iz zbirke Harvardskog sveučilišta, pokrovitelj digitaliziranja Google.</ref>

Njime je bilo uređen obrambeni sustav [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevine Hrvatske]]. 
Kralje je bio obvezan braniti krajiške gradove i čitavu državu. <ref name="Horvat"/>

Ako neprijatelju ne bi mogle odoljeti same kraljevske čete, tada su kralja morali pomagati prelati, velikaši i plemići, koji su označeni za obranu dotične oblasti. Proglašen li je bio pak [[opći ustanak]], tada su [[prelat]]i, [[velikaš]]i i [[plemić]]i osim običnoga [[banderija|banderija]] svoga bili obvezni dati još od svaka 33 [[kmet]]a svoja po jednoga dobro opremljena i oružana konjanika. <ref name="Horvat"/>

Oni plemići, koji su imali manje od 33 kmeta, morali su se složiti sa sličnim plemićima, te onda prema broju kmetova svojih doprinositi za opremu i uzdržavanje kmetskih konjanika. Za uzmoći voditi nadzor, morali su plemićki suci popisati sve kmetove u svojim kotarima, te po i primjerak popisa predati [[župan]]u. <ref name="Horvat"/>

Plemići „[[plemić jednoselac|jednoselci]]", koji nemaju podanika, išli su u rat osobno i o svome trošku ; nerazdijeljena braća (bila 2 ili više) slali su na vojsku samo jednoga između sebe. <ref name="Horvat"/>

Tko se pozivu nije odazvao, svojom krivnjom zakasnio ili bez dopuštenja ostavio vojsku, prijetilo mu se oduzimanjem posjeda. <ref name="Horvat"/>

Za ovako unovačenu vojsku postojala su posebna pravila. Nije se smjela u[[tabor]]iti u gradu, selu ili na obrađenom polju. Od naroda smjela je besplatno iskati samo vode, drva i trave. Vođe su odgovarale za svaku štetu koju bi učinila njihova vojska. <ref name="Horvat"/>

Ova narodna vojska u rat je išla pod zastavi svojih banova, župana, prelata i velikaša. U pravom je smislu bila „domobranstvo", koje se dizalo jedino za obranu domovine, a nije prelazilo granicu. Budući da je slabo izvježbano, kretalo se sporo, kralj [[Matija Korvin]] uveo je redovnu plaćeničku stajaću vojsku, [[crna četa|crnu četu]].<ref name="Horvat"/>

== Vidi ==
*[[poslanica kralja Matije Korvina hrvatskim staležima 18. listopada 1477.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]]