Vidi kôd stranice Najamnine i tržište rada

Najamnine''' su dohodak od rada koji se međusobno razlikuje  po vrstama posla, po [[:Kategorija:Ekonomija|ekonomskim granama]], po [[spol]]u i po [[:Kategorija:Države svijeta|zemljama]].

== Vrste najamnina ==
* Nominalna najamnina - one koje su izražene u [[novac|novčanim]] jedinicama.
* Realna najamnina - one koje izražavaju kupovnu moć nominalnih [[najamnina]].
:Za razliku od nominalnih najamnina  koje se izražavaju u [[novac|novcu]], realne najamnine se izražavaju u količini [[roba]] koje se kupuju za nominalne najamnine. Ovise o visini dohotka, tj. nominalnim najamninama i visini [[cijena]].

== Tržište rada ==
* '''Savršeno konkurentno'''
:a. Postojanje velikog broja radnika koji traže [[posao]] i postojanje velikog broja poslodavaca pri čemu nijedan od njih ne može diktirati najamnine.
:b. Rad je homogen – svi su [[radnik|radnici]] jednako vješti i [[produktivnost|produktivni]].
:c. Radnici su savršeno pokretljivi.
:d. Radnici su potpuno informirani o promjenama na [[tržište|tržištu]] rada.
* '''Nesavršeno konkurentno'''
:Bitno obilježje ovog tipa [[tržište|tržišta]] je postojanje [[monopol]]a  [[ponuda|ponude]] odnosno [[potražnja|potražnje]] rada.
[[Monopol]] [[ponuda|ponude]] rada javlja se u vidu radničkih [[sindikat]]a, dok se monopol potražnje rada javlja u vidu [[udruga]] poslodavaca.
Sindikata i udruga poslodavaca nema na savršeno konkurentnom [[tržište|tržištu]] rada.

== Formiranje najamnina na tržištu rada ==
Najamnine se na tržištu rada formiraju pod utjecajem potražnje i ponude rada.
Grafički se to prikazuje pomoću presjecišta krivulje ponude rada (SL) i krivulje potražnje rada (DL). Na [[apscisa|apscisi]] se očituje '''broj radnih sati''', a na [[ordinata|ordinati]] '''visina najamnine'''.

[[Kategorija:Makroekonomija]]