Vidi kôd stranice Mostar

{{izdvojeni članak|svibanj 2008.}}
{{Infookvir naselje
| ime = Grad Mostar
| ime_genitiv = Mostara
| izvorno_ime = 
| slika_panorama = Mostarski_kolaž.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Mostarski kolaž: <br>
Gornji red: panorama Mostara, Humski križ. <br>Srednji red: banka na Rondou, Biskupski ordinarijat, Hrvatski dom "Herceg Stjepan Kosača", katedrala Marije Majke Crkve. <br>Donji red: Stadion HŠK Zrinjski, zvonik crkve sv. Luke - danas sahat-kula, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, Rektorat Sveučilišta u Mostaru

| slika_zastava = Flag of Mostar.svg
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Coat of arms of Mostar.svg
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = Grad na Neretvi
| geslo =

| širina-stupnjevi = 43
| širina-minute = 20
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 17
| dužina-minute = 48
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25px]] [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|border|25px]] [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = Prvi pisani spomen
| utemeljenje_datum = 1452.
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = [[Stjepan Vukčić Kosača]]
| nazvan_po = mostarima (čuvarima mostova)

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50 =

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = [[Ljubo Bešlić]] 
| stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = ukupna
| površina_prazno1 = 1.175 km<sup>2</sup> <ref>[http://www.turizam.mostar.ba/index.php
option=com_content&view=article&id=211&Itemid=431&lang=hr TZ Mostar, turističke informacije] pristupljeno 3. studenoga 2013.</ref>
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2013.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 105.797
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno1 = 60.195
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = 
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 88000
| pozivni_broj = +387 (0)36
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.mostar.ba www.mostar.ba]

| slika_karta = Location Mostar.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj Mostara u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}


'''Mostar''' je grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Smješten je na obalama rijeke [[Neretva|Neretve]] i kulturno je i gospodarsko središte [[Hercegovina|Hercegovine]], a ujedno i najveći grad u [[Hercegovina|Hercegovini]].<ref name ="Mostar">[http://www.mostar.ba/o-gradu-opcenito.html Mostar.ba]

Mostar</ref> Mostar je upravno sjedište [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanske županije]]<ref name ="Hercegovina">[http://www.hercegovina.ba/hr/index.php?option=com_content&task=view&id=179&Itemid=125 Hercegovina.ba] Mostar</ref> te sveučilišno, kulturno, gospodarsko i političko središte [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]].

{|align=left
|
{{Quote box|width=60%|align=center|quote=Grad na rijeci Neretvi, 80 km jugozapadno od Sarajeva, BiH; 105.797 stanovnika. Najveći i tradicionalno najvažniji grad Hercegovine. Nalazi se na željezničkoj pruzi Sarajevo–Ploče (Hrvatska). Nekad važno središte tekstilne, duhanske i prehrambene industrije te rudarstva (boksit); industrija teško stradala u ratu 1990-ih. Stari most preko Neretve iz XVI. stoljeća (dug 29,5 m; konstruirao ga turski graditelj Mimar Hajrudin 1566.) srušen je u studenome 1993., ponovno sagrađen 2004. Sveučilište (osnovano 1977.). U okolici vinogradarstvo, uzgoj duhana, voća i povrća. U blizini je Međugorje; hodočasnički turizam.<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/37971/ Opća i nacionalna enciklopedija - Mostar]</ref>|source=[[Opća i nacionalna enciklopedija]]}}
|}

Grad je ime dobio po čuvarima mostova (mostarima) na obalama rijeke [[Neretva|Neretve]]. Ubraja se u jedan od najljepših gradova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Neretvu premošćuje [[Stari most u Mostaru|Stari most]], koji se zajedno sa starim gradom od [[2005.]] godine nalazi na popisu zaštićene kulturne baštine [[UNESCO]]-a.

== Zemljopis ==

=== Položaj ===
Mostar se nalazi na jugu [[BiH|Bosne i Hercegovine]], u središnjem dijelu [[Hercegovina|Hercegovine]]. Gradsko područje Mostara, geografski se može opisati kao čvorište sjeverne, zapadne i istočne Hercegovine. Kroz središte grada se proteže [[Klanac|kanjon]] Neretve, zbog čega je Mostar poznat kao ''"grad na rijeci Neretvi"''. Izgradnjom [[Brana|brane]] za [[Hidroelektrana Mostar|HE Mostar]] na rijeci nastala je [[Umjetno jezero|akumulacija]] [[Mostarsko jezero]].

Nalazi se 132&nbsp;km jugozapadno od [[Sarajevo|Sarajeva]] te 57&nbsp;km sjeveroistočno od [[Ploče|Ploča]]. Nastao je na prijelaznom području iz niskoga hercegovačkoga [[krš]]a u planinsko područje, gdje je stari trgovački put iz zaleđa prelazio Neretvu i nastavljao se prema moru. Mostar je značajno prometno čvorište, koje nadopunjuje [[Zračna luka Mostar|zračna luka]]. Jedinstvenu arhitektonsko-urbanu cjelinu čini dio nekadašnje čaršije s trgovinama, obrtničkim radionicama i sl. te prilaz, oko 20 m visokomu kamenom mostu iz 1566. ([[Stari most u Mostaru|Stari most]]), koji je pod [[UNESCO]]-vom zaštitom.<ref name="HELZMK">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42087 Hrvatska enciklopedija - Mostar]</ref>

Mostar se proteže u tri kotline. Na sjeveru je Bijelo Polje, u kojoj je smještena većina sjevernih prigradskih naselja. U središtu je [[Mostarska kotlina]], u kojoj je smješten grad Mostar i većina zapadnih prigradskih naselja, a na jugu je [[Bišće Polje]], u kojoj je smještena većina južnih prigradskih naselja i mostarska industrijska zona. Bišće Polje je lokalni naziv za spomenutu kotlinu, dok se na različitim zemljovidima koristi naziv Mostarsko polje.

Najpoznatija brda oko mostarske kotline su: [[Hum (brdo iznad Mostara)|Hum]], [[Brkanovo brdo]], [[Galac]], [[Orlovac (brdo nad Mostarom)|Orlovac]], [[Mikuljača]], [[Žovnica]], [[Planinica (brdo iznad Mostara)|Planinica]] i [[Fortica (brdo iznad Mostara)|Fortica]], a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini 60-80 metara.<ref name ="Mostar" /> Dvije planine koje se nalaze u blizini Mostara su [[Velež]] i [[Prenj]]. Kroz Mostar teku Neretva i [[Radobolja]], a u bližoj okolici grada nalaze se: [[Drežanjka]], [[Buna (rijeka)|Buna]], [[Bunica]] i [[Jasenica (pritoka Neretve)|Jasenica]].<ref name ="Hercegovina" />

=== Klima ===

[[Datoteka:City of Mostar.jpg|mini|desno|300px|Pogled s brda Žovnice na zapadna gradska predgrađa i grad Mostar, nad kojima dominira planina Velež.]]
Mostar ima umjerenu [[Sredozemna klima|sredozemnu klimu]] s blažim, ali hladnim zimama (uz malo ili nimalo snijega), te u vrućim ljetima temperature u hladu mogu iznositi i do 45[[Celzij|°C]]. Mostar je bio najtopliji grad u bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]], a danas u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], te je uz [[Atena (grad)|Atenu]] grad s najviše sunčanih dana u godini. Snijeg u Mostaru je rijedak. Zime u kojima se snijeg u Mostaru zadržao više od 15 dana bile su: 1955/56. (15 dana), 1962/63. (23 dana), 1984/85. (27 dana), 2004/05. (15 dana) i 2011/12. (26 dana).

Jedna od snježnijih zima bila je 1971. kada je izmjereno 37&nbsp;cm snijega. Snježne zime  bile su 1929., 1940. i 1956. godine. Mostar je bio potpuno blokiran 4. veljače 2012. godine. Snježno nevrijeme, koje je trajalo više od 60 sati, izazvalo je prometni kolaps i paraliziralo život u gradu. Proglašeno je stanje [[elementarna nepogoda|elementarne nepogode]]. 5. veljače 2012. godine, izmjereno je 88&nbsp;cm snijega.<ref>[http://bljesak.info/web/article.aspx?a=b5b977b1-6758-45b4-9e81-94686f13c298&c=5de70792-d2d5-4648-8125-5206af0d3357 Bljesak.info] Mostarci izišli na ulice zatrpane nezapamćenim snijegom</ref>

Najviša izmjerena temperatura, najviši prosječni broj [[oborina]] i najveći broj sunčanih sati izmjereni u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bili su u Mostaru. Dana 31. srpnja 1901. godine, izmjereno je 46,2&nbsp;°C. U Mostaru, prosječno godišnje padne 1.515 l/km², dok broj sunčanih sati u godini iznosi 2.291. 24. siječnja 1963. godine, apsolutna minimalna temperatura je iznosila -10,9&nbsp;°C, a 13. srpnja 1984. registrirana je apsolutna maksimalna temperatura zraka od 41,2&nbsp;°C. Srednja godišnja [[temperatura]] iznosi 14,6&nbsp;°C, zimska 5,8&nbsp;°C, a srednja ljetna temperatura 23,2&nbsp;°C.<ref>[http://www.fzs.ba/BihB/Temperipad.htm FZS.ba] Temperature i padaline</ref>

Dana 6. kolovoza 2008., temperatura u 13 sati u središtu Mostara dosegnula je 39&nbsp;°C, a na suncu je izmjereno čak 56,4&nbsp;°C.<ref>[http://www.bljesak.info/content/view/14423/158/ Bljesak.info] Mostar: Temperatura zraka na suncu čak 56,4°C</ref> Točno u ponoć, u noći s četvrtka, 16. na petak, 17. srpnja 2009. u Mostaru je zabilježena temperatura zraka od 29,3&nbsp;°C što je, najviša noćna temperatura zabilježena od 1893. otkad se u BiH službeno vode meteorološka mjerenja.<ref>[http://www.bljesak.info/content/view/34984/158/ Bljesak.info] Sinoćnja noć najtoplija u Mostaru otkad se mjere temperature!</ref>

Mostar je bio među najtoplijim gradovima Europe u rujnu 2011. godine, koji je proglašen najtoplijim rujnom u posljednjih 65 godina. 15. rujna 1987. godine, u Mostaru je izmjereno 40,6&nbsp;°C.<ref>[http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=67e2e141-db33-4bd3-9e78-1b09d8656cfa&c=a76d03e1-6e68-46ef-9626-00aa1c12c7ae Bljesak.info] Mostar među najtoplijim gradovima svijeta</ref> Dana 14. prosinca 2011. godine, Mostar je osvanuo prekriven maglom što je dosta neobično za ovaj grad.<ref>[http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=349814b0-00e1-4386-b458-ba8d5e0f289f&c=a76d03e1-6e68-46ef-9626-00aa1c12c7ae Bljesak.info] Magloviti Mostar</ref> Srednja godišnja temperatura u Mostaru u 2011. iznosila je 16,2&nbsp;°C, koliko je bilo i 1994. godine, a toplija od ove dvije godine bila je samo 1950. godina, kada je iznosila 16,9&nbsp;°C.<ref>[http://www.rdv.ba/portal/rhythm/news/?id=1123 RDV.ba] 2011. najtoplija u Mostaru od 1950. godine</ref> Mostar je s temperaturom zraka koja je, 8. srpnja 2012., iznosila 40,3&nbsp;°C, imao najvišu temperaturu izmjerenu u Europi.<ref>[http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=963cab44-1862-45cd-a240-06ca78d7bc31&c=5de70792-d2d5-4648-8125-5206af0d3357 Bljesak.info] Mostar, najtopliji grad u Europi</ref>

U Mostaru je od [[ciklona|ciklone]] Juliane, 12. veljače 2013., palo 124 l/m² kiše što je najveća izmjerena količina oborina, ne samo na [[Balkan]]u, nego i u [[Europa|Europi]]. Mostar je istoga dana primio drugu najveću količinu oborina na svijetu.<ref>[http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=5a3cb4c4-055c-4574-8ee3-798a02ba24b3&c=a76d03e1-6e68-46ef-9626-00aa1c12c7ae Bljesak.info] Mostar u posljednja 24 sata primio drugu najveću količinu padalina na svijetu</ref> U prva tri mjeseca 2013. u Mostaru je palo 999,7 l/m². Ovo tromjesečje je i u Mostaru najkišovitije od 1955., a prethodno najkišovitije navedeno razdoblje je bilo 1970. kada je ukupno palo 878&nbsp;mm, odnosno 122 l/m² manje. Također, novopostavljena rekordna količina oborina za mjesec ožujak iznosi 415,7 litara, što je upravo izmjereno u ožujku [[2013.]]<ref>[http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=9babafd2-442d-4975-97eb-1f5041f150db&c=a76d03e1-6e68-46ef-9626-00aa1c12c7ae Bljesak.info] Rekordne kiše od 1955. godine; 1744 l/m²</ref>

Klima u Mostaru se u posljednjih desetak godina primjetno mijenja. Prije izrazito sušna klima danas je sve vlažnija i vlažnija što ljetne vrućine čini nesnošljivim i često zrelim za proglašavanjem elementarne nepogode. Mostar ima ugodnu klimu pogodnu za uzgoj različitih vrsta voća i povrća. [[Jesen]]i i [[Zima|zime]] u Mostaru znaju biti izrazito kišovite.

{{Infobox vrijeme
|mjesto =<!--Mostar|-->Mostar
|Sij_sr_maks=8
|Velj_sr_maks=11
|Ožu_sr_maks=15
|Tra_sr_maks=19
|Svi_sr_maks=24
|Lip_sr_maks=28
|Srp_sr_maks=31
|Kol_sr_maks=31
|Ruj_sr_maks=27
|Lis_sr_maks=21
|Stu_sr_maks=15
|Pro_sr_maks=10
|God_sr_maks=20
|Sij_sr=5
|Velj_sr=7
|Ožu_sr=10
|Tra_sr=14
|Svi_sr=19
|Lip_sr=22
|Srp_sr=25
|Kol_sr=25
|Ruj_sr=21
|Lis_sr=16
|Stu_sr=11
|Pro_sr=7
|God_sr=15
|Sij_sr_min=2
|Velj_sr_min=3
|Ožu_sr_min=5
|Tra_sr_min=8
|Svi_sr_min=13
|Lip_sr_min=16
|Srp_sr_min=19
|Kol_sr_min=19
|Ruj_sr_min=15
|Lis_sr_min=11
|Stu_sr_min=7
|Pro_sr_min=3
|God_sr_min=10
|Sij_obo=165
|Velj_obo=151
|Ožu_obo=150
|Tra_obo=127
|Svi_obo=102
|Lip_obo=78
|Srp_obo=43
|Kol_obo=74
|Ruj_obo=96
|Lis_obo=151
|Stu_obo=200
|Pro_obo=179
|God_obo=1516
|Izvor=[http://worldweather.wmo.int/005/c00014.htm Svjetska meteorološka organizacija]
}}

=== Naseljena mjesta ===

Grad Mostar sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 19. travnja 2019.</ref>:

[[Bačevići]], 
[[Banjdol]],
[[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]],
[[Bogodol]], 
[[Buna (Mostar, BiH)|Buna]], 
[[Cim]], 
[[Čule]], 
[[Dobrč]], 
[[Donja Drežnica]], 
[[Donji Jasenjani]], 
[[Dračevice]], 
[[Gnojnice (Mostar, BiH)|Gnojnice]], 
[[Goranci (Mostar, BiH)|Goranci]], 
[[Gornja Drežnica]], 
[[Gornje Gnojnice (Mostar, BiH)|Gornje Gnojnice]], 
[[Gornji Jasenjani]], 
[[Gubavica]], 
[[Hodbina]],
[[Hrušta (Mostar, BiH)|Hrušta]],
[[Humilišani]], 
[[Ilići]], 
[[Jasenica (Mostar, BiH)|Jasenica]], 
[[Kamena (Mostar, BiH)|Kamena]], 
[[Kokorina (Mostar, BiH)|Kokorina]], 
[[Kosor (Mostar, BiH)|Kosor]], 
[[Kremenac]], 
[[Krivodol (Mostar, BiH)|Krivodol]], 
[[Kružanj]], 
[[Kutilivač]],
[[Lakševine]], 
[[Malo Polje (Mostar, BiH)|Malo Polje]], 
[[Miljkovići (Mostar, BiH)|Miljkovići]], 
Mostar, 
[[Ortiješ]], 
[[Pijesci]], 
[[Podgorani (Mostar, BiH)|Podgorani]], 
[[Podgorje (Mostar, BiH)|Podgorje]], 
[[Podvelež]], 
[[Polog]], 
[[Potoci (Mostar, BiH)|Potoci]], 
[[Prigrađani]], 
[[Rabina (Mostar, BiH)|Rabina]], 
[[Raška Gora]], 
[[Raštani]], 
[[Ravni (Mostar, BiH)|Ravni]], 
[[Rodoč]], 
[[Selište (Mostar, BiH)|Selište]], 
[[Slipčići]], 
[[Sovići (Mostar, BiH)|Sovići]], 
[[Sretnice]], 
[[Striževo]], 
[[Vihovići (Mostar, BiH)|Vihovići]], 
[[Vojno]], 
[[Vranjevići (Mostar, BiH)|Vranjevići]], 
[[Vrapčići (Mostar, BiH)|Vrapčići]], 
[[Vrdi]], 
[[Zijemlje (Mostar, BiH)|Zijemlje]], 
[[Željuša]], 
[[Žitomislići]] i 
[[Žulja]].

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio tadašnje općine Mostar ušao je u sastav Federacije BiH. Naseljena mjesta Hrušta, Rabina i Žulja ranije su pripadala općini [[Nevesinje]] koja je ušla u sastav Republike Srpske. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta [[Kamena (Istočni Mostar, BiH)|Kamena]], [[Kokorina (Istočni Mostar, BiH)|Kokorina]] i [[Zijemlje (Istočni Mostar, BiH)|Zijemlje]]. Od ovog područja nastala je općina [[Istočni Mostar (općina u RS)|Istočni Mostar]].

== Povijest ==
=== Prapovijest ===

Šire područje današnjeg Mostara bilo je naseljeno još u [[Prapovijest|prapovijesnom vremenu]],<ref name="Proleksis"/> što potvrđuju više od 150 nalazišta iz [[neolitik]]a, [[bakreno doba|bakrenog]], [[brončano doba|brončanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Poznatiji neolitski lokaliteti su: [[Zelena pećina]], povrh vrela rijeke [[Buna (rijeka)|Bune]], najstarija ljudska naseobina na širem području grada, te nešto mlađe [[Iliri|ilirske]] gomile i gradine, grobnice i utvrde. Među njima su naseljene pećine, grobovi, oružje, predrimski novac i sl. Uz stočarstvo i zemljoradnju u [[željezno doba|željeznom dobu]] se razvija i trgovina s okolnim središtima.

=== Antika ===
Iz ranijeg antičkog doba nema značajnijih ostataka, ali su zato ostatci iz perioda kasne antike i ranog kršćanstva izuzetno bogati i na širem prostoru Mostara su pronađene tri ranokršćanske crkve - u [[bazilika u Cimu|Cim]]u, [[bazilika u Žitomislićima|Žitomislići]]ma i Sutini.<ref name="Proleksis"/><ref name="HELZMK"/> One su dokaz intenzivnog života u to vrijeme na ovim prostorima, u ondašnjoj rimskoj provinciji [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciji]], a istovremeno i dokaz relativno rane kristijanizacije na ovim prostorima. Gotovo svi navedeni lokaliteti, što je utvrđeno arheološkom istraživanjima, svjedoče o kontinuitetu života i kroz cijeli [[srednji vijek]], jer se na svima njima, ili njihovoj neposrednoj blizini nalaze i srednjovjekovni grobovi, ali i [[Stećak|stećci]] - autohtoni srednjovjekovni nadgrobni spomenici na ovim prostorima.

[[Radoslav Dodig]] naveo je mišljenje da je ime Mostar slavensko preobličenje ilirskog imena Martar i po nekim se izvorima Mostar u vrijeme starog Rima zvao Martar.<ref name="Dodig-vodič">Radoslav Dodig: “Kulturno-povijesni vodič kroz Hercegovinu i Bosnu”</ref><ref name="prviputspominje">[https://kamenjar.com/mostar-se-prvi-put-spominje-3-travnja-1452/ Kamenjar] M.L./HMS ''Mostar se prvi put spominje 3. travnja 1452.'', 3. travnja 2019. (pristupljeno 12. travnja 2019.)</ref><ref name="hmsprviputspominje">[http://hms.ba/na-danasnji-dan-prvi-spomen-mostara-seze-iz-3-travnja-1452-godine/ Hrvatski medijski servis] M.L./HMS: ''NA DANAŠNJI DAN Prvi spomen Mostara seže iz 3. travnja 1452. godine'', 3. travnja 2019. (pristupljeno 12. travnja 2019.)</ref>

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Kosacic.jpg|mini|desno|170 px|Grb velikaške obitelji Kosača, prema tradiciji osnivača Mostara. Iz ovoga grba, kasnije je proistekao grb zapadnog (hrvatskog) dijela grada.]]

Novo razdoblje nastaje padom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i doseljenjem [[Slaveni|Slavena]]. Tijekom ranog srednjeg vijeka područje Mostara pripadalo je pokrajini [[Zahumlje]] (Hum). Unatoč vrhovnoj vlasti [[Franačka|Franaka]], ovi su krajevi imali određeni stupanj samostalnosti, posebice za kneza [[Mihajlo Višević|Mihajla Viševića Humskog]] ([[910.]] – [[950.]]). Područjem su jedno vrijeme vladali [[Nemanjići]], zatim bosanski ban, a tijekom [[14. stoljeće|XIV.]] - [[15. stoljeće|XV. stoljeća]] sve su snažniji humski knezovi. Jedan od njih - [[Stjepan Vukčić Kosača]], koji je stolovao u [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaju]] pored Mostara [[1448.]] dobiva naslov [[herceg]]a (odatle i naziv [[Hercegovina]]).

Osnutak grada Mostara vezan je uz izgradnju dviju kula/utvrda, sredinom [[15. stoljeće|XV. stoljeća]], vjerojatno u doba hercega Stjepana. Utvrda na desnoj obali [[Neretva|Neretve]] zvala se Tara, a na lijevoj Helebija. Kula Herceguša je sagrađena neposredno uz kulu Taru. Služila je u obrambene svrhe, a i za čuvanje nekadašnjeg visećeg drvenog mosta. Izgrađena je za vrijeme [[Stjepan Vukčić Kosača|herceg Stjepana]], po kome je dobila i ime. I prvi pisani spomen Mostara vezan je uz ove dvije kule:<ref name="HELZMK"/> hrvatsko vrelo - izvješće Dubrovačke Republike od [[3. travnja]] [[1452.]] opisuje kako se Vladislav Hercegović pobunio protiv oca Stjepana, otevši mu neke posjede. U izvještaju stoji: "''ha preso quello di ... Blagay et '''do castelli al ponte de Neretva''''' (''uzeo je ... Blagaj i '''dvije utvrde na mostu na Neretvi''''').<ref name ="Hercegovina" /> Mostar je u to vrijeme bio bitna strateška točka čiju jezgru je predstavljao lančani most preko [[Neretva|Neretve]] na mjestu gdje je rijeku bilo najlakše premostiti, te jake kule uz taj most, s malenim naseljem oko te jezgre.<ref name="Proleksis"/><ref name="prviputspominje"/><ref name="hmsprviputspominje"/>

U Mostaru je osnovan franjevački samostan nakon što je gospodar Huma, herceg Stjepan Vukčić Kosača, polovicom 15. stoljeća zamolio napuljskoga kralja Alfonza I. Aragonskoga da mu pošalje nekoliko franjevaca iz svojega kraljevstva, 'koji bi narod u njegovoj zemlji utvrdili u pravovjerju'. Alfonz je udovoljio hercegovoj molbi te je poslao franjevce. Franjevci su došli i stopili se sa zatečenim kršćanima. Padom Bosne 1463. i smaknućem posljednjeg njezina kralja, [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]], maćeha mu [[Katarina Kosača|Katarina]], kćer hercega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Kosače]], izbjegne u Rim i ostavi papi Kraljevinu Bosnu na upravljanje. Herceg Stjepan se odupirao turskim navalama do kraja života. Uspio je zadržati Hercegovinu. 16 godina nakon što je Kosača umro, Turci su osvojili Herceg Novi i uskoro cijelu Hercegovinu. Turski su vladari kršćanski puk ubijali, porobljavali, a islam se ovim krajevima znatno proširio, ognjem i mačem. Turci grade džamije i medrese, a ruše katoličke samostane, među ostalim i onaj u Mostaru. Skoro katoličke crkve na području Mostara koje su zatekli osmanski osvajači, oskrnavili su, ali nisu sve spaljene i srušene, nego s dio preinačili u džamije. Protjerani mostarski fratri mijenjali su lokacije sve dok se nisu skrasili u Živogošću.<ref name="Juka">[http://poskok.info/index.php?view=article&id=17943%253Amostarske-crkve-prije-turske-okupacije-maem-irili-vjeru-ruenjem-gradili-bogomolje&format=pdf&option=com_content Poskok.info] Mostarske crkve prije turske okupacije. Mačem širili vjeru, rušenjem gradili bogomolje. PIŠE: [[Darko Juka]] , tjednik Republika. 31. srpnja 2009. (pristupljeno 16. kolovoza 2017.)</ref>

Ime Mostar prvi se put pojavljuje u [[Osmansko Carstvo|turskome]] popisu stanovništva iz [[1468.]] – [[1469.]], a da se ono odnosi na naselje oko dviju kula na [[Neretva|Neretvi]] jasno je iz jednog dokumenta sa sjednice vijeća [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] [[1474.]] godine.

=== Osmansko razdoblje ===
Herceg Stjepan Kosača se žilavo opirao osmanskim osvajanjima i za života je uspio zadržati Hercegovinu. Padom Herceg Novoga 1482. pala je Hercegovina. Hercegovinu su Osmanlije osvojili 16 godina nakon Kosačine smrti. [[Osmansko Carstvo|Osmansko]] osvajanje Mostara dogodilo se vjerojatno [[1468.]] godine. U gradu su zatekli život, naselje, ljude, vjernike, Hrvate-katolike, s njihovim običajima, poviješću i civilizacijom. Katoličku hrvatsku civilizaciju su sljedećih gotovo 500 godina sumanuto i okrutno, ali neuspješno, pokušavali zatrti. Kršćanski a osobito katolički puk su ubijali, porobljavali, poturčivali. Islam su proširili ognjem i mačem. Gradili su džamije i medrese, a rušili katoličke samostane, napose u Ljubuškomu, Konjicu i Mostaru. Do osmanskih osvajanja na području Mostara jedine bogomolje bile su katoličke crkve. Osmanlije su oskrnavili sve, ali nisu sve spalili i srušili. Dio su osmanski osvajači preinačili u džamije. Mjesne osmanske vlasti bile su okrutnije od sultana, pa su ubijale sve fratre da bi ih spriječili stići do Carigrada da ne bi uspjeli zatražiti od sultana suglasnost za obnovu mostarskoga samostana ili crkve.<ref name="Juka"/>
Prvi zakon Bosanskog sandžaka iz 1516. spominje progone Hrvata katolika. Vrhunac progona bio je za vrijeme sultana Sulejmana Veličanstvenoga i namjesnika u BiH Gazi Husref-bega 1524. godine. Tad su Osmanlije porušile i opustošile katoličke samostane u Kraljevoj Sutjesci, Visokom, Fojnici, Kreševu, Konjicu, osobita im je meta bila franjevačka sakralna baština.<ref name="referendum, bremenita prošlost">[https://web.archive.org/web/20101127174448/http://www.referendum.8k.com/povijest%201.htm Referendum] ''Bremenita prošlost Hrvata Bosne i Hercegovine i njihove demografske promjene'' (arhivirano 27. listopada 2010.)</ref>
U Mostaru je po osmanskom osvajanju boravilo oko 35 osmanskih vojnika, kojima su podijeljeni posjedi, a zatečeni stanovnici su postali kmetovi. Isprva središte kajmakamluka, Mostar je zahvaljujući prometnoj važnosti prijelaza preko [[Neretva|Neretve]] početkom [[16. stoljeće|XVI. stoljeća]] postao sjedištem hercegovačkoga sandžaka.<ref name="HELZMK"/> Vrhunac razvitka grada pod osmanskom vlašću bio je u XVI. i XVII. stoljeću kada je Mostar bio središte trgovine i obrtništva u [[hercegovina|Hercegovini]].<ref name="HELZMK"/> 
[[1534.]] godime osmanski osvajači su u Bilom Polju kod Mostara ubili 6 fratara.<ref name="referendum-zlosilja">[https://web.archive.org/web/20160304052656/http://www.referendum.8k.com/Povijest7.htm Referendum] Žarko Ilić: ''Naša domovina pod Turcima'' (arhivirano 27. studenoga 2010.)</ref> [[1556.]] su opustošili i porušili katolički samostan u Mostaru.<ref name="referendum, bremenita prošlost"/> [[1563.]] godine srušili su i sasvim uništili temelje katoličkog samostana i crkve [[Franjevački samostan sv. Antuna Padovanskog u Mostaru|sv. Antuna Padovanskog]] koji su vodili franjevci, a biskupa koji je došao u dušobrižnički pohod su ubili<ref name="Juka"/> te ubili još 4 fratra.<ref name="referendum-zlosilja"/> Godine 1566. na mjestu starog, drvenog, izgrađen je [[Stari most u Mostaru|znameniti kameni most]], odluka kojoj je doprinio administrativni i prometni razvoj grada, a 1557. i [[Karađozbegova džamija]].<ref name="Proleksis"/> 
[[Datoteka:Kanjon Neretve Mostar-Austro-ugarsko razdoblje.jpg|mini|desno|220 px|Kanjon rijeke Neretve u Mostaru. Slika potječe s kraja osmanskog razdoblja.]]
1631. su na mjestu srušena katoličkoga samostana podigli džamiju Hadži Ali bega Lafe.<ref name="Juka"/>
U [[16. stoljeće|XVI.]] i [[17. stoljeće|XVII.]] stoljeću bilježi se intenzivno širenja grada; krajem ovog razdoblja Mostar je imao oko 10.000 stanovnika. Grad se razvijao kao tipično osmansko naselje s čaršijom i mahalama oko nje. Čaršija, koja je i najstarija, zauzimala je najvažniji, reprezentativni dio grada - područje uz sam most, s obje strane Neretve. Mahale su se širile na sve strane od čaršije, prvenstveno na lijevoj obali [[Neretva|Neretve]], a na desnoj obali su bile smještene u podnožju brda Hum i na obalama Radobolje, manje pritoke od Neretve. Nakon habsburško-osmanskog rata 1683. – 1699. i potpisivanja [[Mir u Srijemskim Karlovcima|mira u Srijemskim Karlovcima]] 1699., grad je dobio nove fortifikacije.<ref name="Proleksis"/> Dio toga zida sačuvan je uz potok Suhodolinu i poviše Konaka.<ref name="HELZMK"/> Zanimljivo je istaknuti da je krajem [[17. stoljeće|XVII.]] i početkom [[18. stoljeće|XVIII. stoljeća]], Mostar imao 24 [[džamija|džamije]] i 22 [[mahala|mahale]]. Na takav način je formirano gradsko naselje osmanskog tipa, koji će svoj vrhunac i konačni oblik vezan za taj period, doseći krajem [[17. stoljeće|XVII.]] i početkom [[18. stoljeće|XVIII. stoljeća]], a čiji simbol i najznačajnije arhitektonsko ostvarenje predstavljalo velebni [[Stari most]], izgrađen [[1566.]] Reorganizacijom osmanskog obrambenog sustava početkom XVIII. stoljeća, Mostar je postao sjedište kapetanije.<ref name="Proleksis"/>
Tijekom 17. stoljeća najizraženije je bježanje i iseljavanje Hrvata katolika iz BiH, što se osjetilo.
Tijekom [[18. stoljeće|XVIII.]] stoljeća došlo je do stagnacije i pada broja stanovnika.

Početkom XIX. stoljeća jedno je od uporišta protiv reforma i jačanja središnje osmanske vlasti pod vodstvom ajana Ali-age Dadića, nakon sloma [[Veliki bosanski ustanak|pokreta bosanskih feudalaca]] (1832.) sjedište je [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-paše Rizvanbegovića]].<ref name="HELZMK"/> Godine [[1832.]] osnovan je poseban [[hercegovački pašaluk]] sa sjedištem u Mostaru, na čelu s [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-pašom Rizvanbegovićem]] (1832. – 1851.),<ref name="Proleksis"/> koji je dobio i [[vezir]]ski naslov. Započeo je neviđeni teror na [[kršćani]]ma, posebno izražen u okolici Mostara, kada su [[Turci]] [[1840.]] godine iz grada protjerali sve [[katolik]]e, oko 320 katoličkih obitelji.

Pred kraj osmanske vladavine, pred polovicu [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]], kao rezultat opadanja moći, te jačanja snage i mogućnosti, kao i uloge kršćanskog stanovništva u životu grada, dolazi do perioda izvjesne vjerske tolerancije koja se očitovala u dopuštanju izgradnje sakralnih objekata kršćanskih vjerskih zajednica u gradu. Najstariji kršćanski objekt predstavlja Stara [[pravoslavci|pravoslavna]] crkva iz [[1834.]] godine, izgrađena na obroncima brda Fortice u istočnom dijelu grada. Još od 1777., grad je postao sjedište hercegovačkog mitropolita [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].<ref name="HELZMK"/>

Ubrzo potom, i [[katolici]] Mostara su dobili svoj prostor. Godine [[1847.]] izgrađen je kompleks stare [[biskup]]ske rezidencije u Vukodolu, sjedište nove franjevačke provincije koja je nastala odvajanjem od Bosne Srebrene, te sjedište mostarskog [[biskup]]a.<ref name="Proleksis"/><ref name="HELZMK"/> Napokon, [[1866.]] godine došlo je do izgradnje franjevačke crkve sv. [[Sveti Petar|Petra]] i [[Sveti Pavao|Pavla]] u samom gradu, uz koju će tridesetak godina kasnije biti izgrađen i [[franjevci|franjevački]] samostan. [[Pravoslavci]] u Mostar svoju novu, Sabornu crkvu, dobivaju [[1873.]], a katolici crkvu tek u Bogodolu.

Pretkraj osmanske vlasti došli su prvi školovani graditelji. Dotad su radili samo lokalni ljudi koji su znanja stekli iskustveno kao šegrti kod majstora. 1862. se na gradnji brzojavne linije Metković - Mostar i potom puta Mostar - Sarajevo zaposlio Hrvat [[Franjo Linardović]] iz Dalmacije, poslije njega brat mu [[Antun Linardović|Antun]], pa iz Dalmacije Slado i Moise, te iz Poljske i Engleske. [[Tanzimat]]ske reforme dosta su kasnile u Mostaru. 1863. donesen je zakon o građenju i drumovima. 1864. ukinuta je Hercegovina kao pašaluk. Administrativne promjene koje su dovele do stvaranja lokalne uprave u gradovima, tj. uprave gradskih općina (beledija) stigle su 1866. godine. 1877. donesen je zakon o gradskim općinama kojima se pokušalio uvesti red u području građenja.<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/272387 Prostor Vol. 25 No. 1(53)] Borislav Puljić ; Mirela Šetka Prljić ; Marija Rakić : ''Arhitekti i graditelji u Mostaru za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije (1878.-1918.)'', str. 5.</ref>

U zadnjim godinama osmanskog vladanja, otvoreni su konzulati nekih zemalja ([[Austrija]], [[Italija]], [[Rusija]], [[Velika Britanija]] i [[Francuska]]), a prometnom značaju pridonijela je izgradnja ceste Mostar – [[Metković]] [[1862.]] godine. Tijekom hercegovačkog ustanka (1875. – 1878.), Mostar je bio sjedište hercegovačkog namjesnika (valije).<ref name="Proleksis"/><ref name="HELZMK"/>

=== Hrvatski narodni preporod ===
{{glavni|Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:First Croatian printing office in Mostar, 1920.jpg|desno|mini|260 px|Prva hrvatska tiskara u Mostaru, 1920.]]
[[Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini]] bio je, zapravo, odjek hrvatskoga narodnog preporoda u [[Zagreb]]u pa je i njegov početak kasnio u odnosu prema Zagrebu, a isto tako, s obzirom na društveno-političke prilike u BiH, trajao je nekoliko desetljeća nakon Gajeva preporoda. Istina je da se preporod u Bosni i Hercegovini pojavio u [[Sarajevo|Sarajevu]], ali se njegov uspon dogodio u Mostaru, u središtu koje je imalo povoljnije nacionalne i druge društveno-političke okolnosti. U Mostaru se zahuktao kulturni život [[Hrvati|Hrvata]] tako da se na prelasku stoljeća u razdoblju od tridesetak godina objavilo oko 600 knjiga pa je Mostar koncem XIX i početkom XX. stoljeća postao jače kulturno središte od većine gradova na [[Balkan]]u. U Mostaru će se nakon [[1850.]] godine početi otvarati prve učionice, kao ona u Vukodolu kod Mostara ([[1852.]]), zatim knjižnica i čitaonica pod Jusovinom ([[1861.]]), osnivat će se kulturna društva kao što je Kosača ([[1875.]]), odnosno Hrvoje ([[1888.]]), čiji je vrhunac osnivanje Napretka.

Dana [[14. rujna]] [[1902.]] godine osnovano je Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučike (današnje [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]]). Osniva se prva hrvatska tiskara ([[1872.]]) u Bosni i Hercegovini koju utemeljuje i vodi znameniti [[Franjo Milićević]], a zahvaljujući tiskari pojavit će se i prve novine, prvi udžbenici i priručnici na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u [[BiH|Bosni i Hercegovini]].

{{citat|Zublja narodne svijesti hrvatske, Starčevićanstvo nije došlo iz Slavonskog Broda u Bosnu nego iz Hercegovine, napose iz kamenitog Mostara, koji je zadržao svoj narodni karakter naprotiv malom Berlinu-Sarajevu.|Fra [[Didak Buntić]] u pismu [[Izidor Kršnjavi|Izidoru Kršnjaviju]] 1918. godine<ref>[http://shp.bizhat.com/Didak.html Životopis Didaka Buntića] Andrija Nikić: Fra Didak Buntić hrvatski i crkveni velikan (1871. – 1922.)</ref>}}

Valja posebno istaknuti značenje prvih hrvatskih novina na tlu Bosne i Hercegovine što ih je pokrenuo i uređivao Franjo Milićević sa svojim suradnicima, a to su: Hercegovački bosiljak ([[1883.]]), Novi hercegovački bosiljak ([[1884.]]), Glas Hercegovca ([[1885.]]) i Osvit ([[1898.]]). Ova su mostarska glasila pronosila pravašku orijentaciju za razliku od ilirske - preporodne ideje u [[Zagreb]]u i u [[Sarajevo|Sarajevu]]. To se vidi i po nizu članaka političke naravi, to je očito i po jezičnim rješenjima, a i po drugim značajkama koje oni pokazuju.

Doduše, ideja hrvatskoga narodnog preporoda i ovdje se pojavljuje kao poticaj. Priznate su mnoge tečevine ilirskog pokreta, ali se ne prihvaća političko južnoslavenstvo jer se ono pokazuje kao zabluda i samonijekanje s obzirom na vrijeme i prostor u kojem živi [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatski narod u Bosni i Hercegovini]]. Najpoznatiji preporoditelji u Mostaru bili su franjevci: [[Anđeo Kraljević]], [[Radoslav Glavaš]], [[Anđeo Nuić]], [[Nikola Šimović]], [[Augustin Zubac]], [[Petar Bakula]] i [[Franjo Milićević]] koji su se dokazali kao graditelji, učitelji, dušobrižnici, ali i kao pisci prvih udžbenika, priručnika i kalendara, novina i samostalnih književnih ostvarenja.

=== Austro-Ugarska ===
[[Datoteka:Panorama Mostara iz Austro-Ugarskog razdoblja.jpg|mini|desno|240 px|Panorama grada Mostara iz sredine austro-ugarskog razdoblja. Gradom dominiraju džamije, te veće građevine, koje čine niz: Saborna crkva, zgrada više djevojačke škole i Stari most.]]
Svakako prijelomnu godinu u razvoju Mostara predstavlja [[1878.]] godina. Tom godinom je označen definitivni odlazak [[Turci|Turaka]] i prestanak osmanske dominacije, te početak razdoblja [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] uprave. [[Austro-Ugarska]] sa sobom donosi nove, europske utjecaje, ne samo u upravljanju gradom, nego i u njegovom preoblikovanju, razvoju i izgradnji, što će, iako za svega četrdesetak godina, rezultirati skoro potpunom preobrazbom osmanlijske kasabe u europeiziran grad.<ref name ="Mostar" /> U tih četrdesetak godina Mostar je željezničkom prugom i cestama povezan s ostalim centrima [[BiH]] i [[Dalmacija|Dalmacije]]. Izgrađena su tri mosta u samom gradu - most na Musali, Lučki i Carinski most. Grad je dobio moderni vodovod i kanalizaciju i elektrificiran je. 1880. godine osnovana je [[Tvornica duhana Mostar]], jedno od najstarijih poduzeća u BiH.

Mostar je bio sjedište hercegovačkog okruga, a [[Rudnik mrkog ugljena Mostar|ugljenokop]] je otvoren 1919.<ref name="HELZMK"/> Razdoblje [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] vladavine uz razdoblje [[SFRJ|Titove Jugoslavije]] predstavlja najplodnije razdoblje u izgradnji i urbanizaciji Mostara u cjelokupnoj njegovoj povijesti. Grade se novi objekti, javni, školski, stambeni i industrijski. ''Nova'' arhitektura, potpuno drugačijeg mjerila, kriterija i oblikovnih kvaliteta, polako zamjenjuje i istiskuje ''staru'' arhitekturu, ali poštujući je, ne rušeći je, nastojeći od nje sačuvati ono najbolje.

Tako su u Mostaru napravljene jedne od najljepših građevina orijentalnog stila pomiješanog  s [[Austro-Ugarska|austro-ugarskom]] gradnjom, poput: Stare mostarske gimnazije (Gimnazija Mostar), Gradske banje, hotela Neretve, vojarni: Sjeverni i Južni logor, Stare željezničke stanice i trgova: Musala i Trga hrvatskih velikana (Rondo). Među arhitektima koji su djelovali u Mostaru u to vrijeme ističu se [[Miloš Komadina]], [[Miroslav Loose]], [[Josip Vancaš]], [[Maximilian David]] i drugi. Godine [[1905.]] utemeljen je [[HŠK Zrinjski Mostar|Hrvatski športski klub Zrinjski Mostar]], najstariji [[Hrvatski nogomet u Bosni i Hercegovini|nogometni klub]] u BiH.

Mostar je bio [[pojasna utvrda]], jedna od četiriju koje je sagradila Austro-Ugarska u BiH. Mostar je bio pozadinsko uporište i imao je 19 utvrđenih objekata, najviše u BiH. 6 objekata bilo je kategorije ''Werk'' s topništvom, devet kategorije ''Wachhaus'', tri kategorije ''Schanze'', što je bio veći nepokriveni objekt s velikim rovom, prilagođen za djelovanje topništvom i lakim naoružanjem. 60 međupoložaja - točaka otpora povezivalo je utvrde. Povezivali su ih kameni ili betonski rovovi opasanih bodljikavom žicom. Neki su imali čelične ploče za djelovanje strojnicama. Vanjski obrambeni prsten oko grada činila su 34 položaja na uzvisinama oko grada u polustalnoj fortifikaciji. Ispred Mostara obrambenu crtu činili su Kalinovik - Ulog- Obrnja - Nevesinje - Stolac, a Trebinje i Bileća bile su prva fortificirana obrambena crta s Avtovcem kao zaprečnom oblasti. Sve je to bilo dijelom kompleksa utvrda BHD  (Bosnien, Herzegowina und Dalmatien). Oko grada bile su fortificirane bitnice kao samostalne fortifikacije. Jedna je bila na sjevernom ulazu u grad između Vrapčića i Zalika, a na Humu u sklopu središnje utvrde preostale četiri. Unutarnju obrambenu jezgru činile su četiri vojarne nazvane po stranama svijeta: [[vojarna Sjeverni logor u Mostaru|Sjeverni logor]] (Nordlager), [[vojarna Južni logor u Mostaru|Južni logor]] (Sudlager) s vojnom bolnicom, [[vojarna Zapadni logor u Mostaru|Zapadni logor]] (Westlager) i [[vojarna Istočni logor u Mostaru|Istočni logor]] - Konak (Ostlager). Kao logistička baza utvrdama na uzvisini podignut je vojni logor u Opinama (Lager Opine) podno [[Tvrđava Merdžan glava|utvrde]] na Merdžan glavi (802 m). Poslije su te vojarne u drugim državama dobivale druge namjene, neke sasvim izvan vojske i kaznenog sustava. Zapadni logor danas je npr. sveučilište. Austro-Ugarska je osim fortificiranih i nefortificiranih vojnih objekata izgradila bogatu prateću infrastrukturu: prometnu (ceste, puteve i željeznice), skladišta, vodoopskrbnu (cisterni za vodu s kolektorima, vodovod u urbanom dijelu Mostara), vježbovnu (strjelišta), zdravstvenu (bolnice), vojna groblja, zračnu bazu u Jasenici i dr. Vrlo je malo sačuvano ovih utvrda. Ipak, zbog velike kvalitete gradnje poslužile su svojoj svrsi i u ratu u BiH 1990-ih.<ref>[http://www.cidom.org/wp-content/uploads/2016/01/Manuel-Martinovic_-_Hercegovina_A-U_utvrde_fortice.pdf CIDOM] Manuel Martinović: Austro-ugarske utvrde u Hercegovini; Hercegovina, 1 (26) - 2015., str. 156 (pristupljeno 22. travnja 2019.)</ref><ref>(boš.) [https://www.klix.ba/magazin/kultura/mostarske-tvrdjave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/151206057 Klix.ba] ''Mostarske tvrđave: Gradila ih Austrougarska a korištene i u posljednjem ratu'', 6. prosinca 2015. (pristupljeno 20. travnja 2019.)</ref>

=== Kraljevina Jugoslavija ===

Razdoblje [[Kraljevina Jugoslavija|prve Jugoslavije]] je zateklo jedan već sasvim moderan europski grad, s dugom tradicijom. U tom periodu [[1918.]] – [[1945.]] jako se malo gradilo, tako da to razdoblje u razvoju grada ne predstavlja značajniji period. U gospodarskom smislu nije ništa učinjeno, Mostar nije uspio podići nijednu tvornicu. Formirano je više kulturno-umjetničkih društava na narodnom ili vjerskom temelju. U razdoblju od 1922. do 1929. Mostar je bio u sastavu Mostarske oblasti, a potom [[primorska banovina|Primorske banovine]], do 1939.<ref name="Proleksis"/><ref name="HELZMK"/> Godine [[1926.]], radnici su uspjeli osnovati kulturno-umjetničko društvo Abrašević, koje je dostiglo svoj vrhunac tijekom druge Jugoslavije. Čuvajući tradiciju, postizalo je zapažene rezultate. Od 1939. do 1941., Mostar je u sastavu [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]].<ref name="Proleksis"/><ref name="HELZMK"/>

=== Drugi svjetski rat ===

Nakon osovinskog napada na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] i proglašenja [[NDH]] Mostar se našao u talijanskoj interesnoj zoni na prostoru [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. Grad je bio sjedište Velike župe Hum,<ref name="Proleksis"/> [[Upravna podjela NDH|jedne od 22 velike župe]] Nezavisne Države Hrvatske. Mostar je bio mjesto stožera nekoliko [[Ustaška vojnica|ustaških sdrugova]], talijanskih i [[Treći Reich|njemačkih]] divizija i [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranskih]] pukovnija, a također je postojao Mostarski bataljun u [[partizani]]ma. Mostar je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] dao dosta mladih života, koji su se borili za jednu ili za drugu stranu. Na području Mostara [[četnik|četnici]] su počinili brojne zločine nad hrvatskim katoličkim i muslimanskim stanovništvom. 
U Mostaru su tijekom rata gradonačelnici bili Šefkija Balić, [[Muhamed Butum]] (1869. – 1941.), jedan iz skupine disidenata JMO odnosno mjesnih prvaka Hadžićeve muslimanske organizacije postavljenih na visoke dužnosti (1941. – 1942.), Salif Efica "Crni" (1942. – 1945.).<ref>[https://www.mostar.ba/gradonacelnik-221/articles/dosadasnji-gradonacelnici-grada-mostara-250.html Mostar] ''Gradonačelnici Grada Mostara kroz povijest'' (pristupljeno 8. svibnja 2017.)</ref>

[[14. veljače]] [[1945.]] se obilježava kao "dan oslobođenja" Mostara u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], no na taj dan [[partizani]] ušavši u Mostar su ubili nekoliko mostarskih [[franjevci|franjevaca]] i nevino hrvatsko stanovništvo. Mostarski [[Hrvati]] i danas se na taj dan svake godine prisjećaju nevino ubijenih [[franjevci|franjevaca]] i ostalih žrtava [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>[https://kamenjar.com/likvidacija-franjavaca-u-borbama-za-mostar-u-veljaci-1945-godine/ Kamenjar] Hrvoje Mandić: ''Likvidacija franjevaca u borbama za Mostar u veljači 1945. godine'', 14. veljače 2019. (pristupljeno 12. travnja 2019.)</ref>

=== SFR Jugoslavija ===
[[Datoteka:Robna kuća Hit.jpg|mini|desno|300px|''Od HIT-a, niz Korzo, preko Musale do Razvitka.''<br/>Dvije robne kuće: HIT i Razvitak, šetalište Korzo i trg Musala bili su srce Mostara u zlatnom razdoblju njegove povijesti.]]
Razdoblje [[SFRJ|Druge Jugoslavije]] je ostavilo velik trag na Mostaru. To razdoblje uz razdoblje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] predstavlja najplodnije razdoblje u izgradnji, urbanizaciji i širenju grada Mostara u cjelokupnoj njegovoj povijesti. Do [[1991.]] godine Mostar je bio mješavina kultura, naroda, vjera, civilizacija. Po tome je upravo i bio jedan od najpoznatijih gradova u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Bio je čist dokaz kako različiti narodi mogu živjeti jedni pored drugih i jedni s drugim u miru stvarajući jedinstven mostarski mentalitet.

Grad se nezadrživo počeo širiti, što je bilo uzrokovano snažnim industrijskim razvojem, izgradnjom velikog broja tvornica ([[Aluminij Mostar|Aluminijski kombinat]], [[SOKO]], Hepok kasnije Apro, Mostarska vinarija, [[Tvornica duhana Mostar]], hidroelektrane na Neretvi, Unis, Tvornica prediva i pamuka Đuro Salaj, [[Rudnik]] mrkog uglja itd.) i pretvaranjem Mostara u industrijski, gospodarski, trgovački, prometni, turistički i kulturni centar cijele [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name ="Mostar" /> U postojećoj urbanoj matrici grad se razvijao planirano, ali bez nekih posebnih nastojanja na kvaliteti arhitektonskog oblikovanja. Godine 1977. u Mostaru je osnovano [[Sveučilište u Mostaru|sveučilište]].<ref name="Proleksis"/>

Novi gradski oci su spoznali ogromne mogućnosti koje je pružao skoro potpuno neizgrađeni prostor na desnoj obali [[Neretva|Neretve]] (zapadni dio grada). Zbog toga [[željeznička pruga]], sada normalnog kolosijeka se premješta u istočni dio grada, a odmah se pristupilo urbanizaciji zapadnog dijela grada. Ubrzo su oranice, vinogradi i voćnjaci Mostaraca pretvoreni u velika gradilišta.

U samo nekoliko desetljeća, u zapadnom dijelu grada niknuo je niz novih gradskih četvrti: Avenija, Strelčevina, Zgoni, Bijeli Brijeg, [[Centar II (Mostar)|Centar 2]], Zalik i dr. Glavnu ulogu u izgradnji Mostara su imala velika građevinska poduzeća s područja Mostara: Vranica i Hercegovina. U gradu su se napravile brojne  gospodarske i stambene zgrade, robne kuće, športski tereni i igrališta, škole i bolnice. Gradsko stanovništvo postupno se uvećavalo s 35.242 stanovnika ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.|1961.]]), na 47.802 ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.|1971.]]), 63.427 ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|1981.]]) i 75.865 stanovnika ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991.]]).<ref name="HELZMK"/>

[[24. siječnja]] [[1963.]] izmjerena je najniža temperatura u Mostaru ikad: -10,9 Celzijevih stupnjeva.<ref>[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967. godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref>

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
{{glavni|Operacija Lipanjske zore}}
{{glavni|Bošnjačko-hrvatski sukob: Mostar i dolina Neretve}}
{{wikizvor|Mostarska 1992.|Mostarska 1992.}}
[[Datoteka:Aerial photograph of Mostar city in 1997.JPEG|mini|300 px|desno|Razrušeni Mostar, dvije godine nakon završetka rata]]
Tijekom rata [[1992.]] – [[1995.]] Mostar je bio poprište ratnih sukoba i teško je nastradao.<ref name="Proleksis"/> Razrušeno je sve ono što se gradilo desetljećima, pa i stoljećima. Važno je istaknuti da je Mostar bio najrazrušeniji grad u [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]], a srušene su brojne znamenitosti Mostara.<ref name ="Mostar" />

Hrvati su se pripremili za obranu i organizirali se u HVO. Muslimani su još vjerovali u Jugoslaviju, a dio je pristupio HVO-u. HVO je muslimane naoružao da se obrane od Srba koji su planirali izbiti na lijevu obalu Neretve.

U početku, grad su granatirale [[VRS|srpske snage]].<ref name="Proleksis"/><ref name="HELZMK"/>  
U popodnevnim satima [[3. travnja]] [[1992.]] počela je [[bitka za Mostar 1992.|agresija JNA]] na Mostar. Daljinski upravljanom eksplozivnom napravom eksplodirana je cisterna u naselju Zaliku, preko puta vojarne JNA Sjevernog logora, pri čemu su poginuli jedan vojnik i tri civila. Od eksplozije je srušen dio vojarne i oštećeni okolni objekti. Četiri dana poslije JNA je otvoreno napala Mostar.<ref>[http://dogodilose.com/2015/04/03/pocetak-rata-u-mostaru-3-travnja/ Dogodilo se na današnji dan] Borna Marinić: ''Početak rata u Mostaru - 3. travnja'', 3. travnja 2015. (pristupljeno 12. travnja 2019.)</ref> Srbi su držali većinu brda oko Mostara i istočni dio grada. U lipnju [[1992.]] Mostar i dolina Neretve su oslobođeni združenom akcijom [[HVO]]-a i [[HV]]-a [[Operacija Lipanjske zore|Lipanjske zore]]. 
Oslobađanje desne obale rijeke Neretve krenulo je 11. lipnja [[1992.]] godine. HVO  uz pomoć 4. splitskom gardijske brigadom HV-a krenuli su iz šest pravaca. Od HVO-a u oslobađanju su sudjelovali Kažnjenička bojna, Poskok bojna, dvije postrojbe HVO-a iz Čitluka i Ljubuškog, 5. ilićka bojna HVO-a Mostar, 4. bojna HVO-a Mostar te satnija 2. bojne rudničke HVO-a Mostar te pripadnici civilne i vojne policije. Prvo su HVO i HV oslobodili područje [[Kruševo (Mostar, BiH)|Kruševa]] i brdo [[Orlovac (brdo nad Mostarom)|Orlovac]], a zatim brdo [[Hum (brdo iznad Mostara)|Hum]] i zapadni dio grada Mostara. Potom su HVO i HV ušle u Vojarnu ''Stanislav Baja Kraljević'' i oslobodili naselja [[Rodoč]] i [[Jasenica (Mostar, BiH)|Jasenicu]] te u krug razorene tvornice [[Aluminij Mostar|Aluminij]]. Cijelim putem neprijatelj se žilavo opirao.<ref>[http://www.hdzbih-mostar.org/u-ilicima-odrzana-proslava-lipanjskih-zora HDZ BiH] ''U Ilićima održana proslava Lipanjskih zora'', 11. lipnja 2018.  (pristupljeno 6. ožujka 2020.)</ref> Prvi put, Hrvatska zastava zavijorila se 11. lipnja 1992 god. na Orlovcu, brdu povrh Mostara. Tijekom jutra hrvatske su postrojbe zauzele brdo Orlovac, te su potom očistile Hum, Čule, Krivodol, Rodoč, i G. i D. Jasenice. Na zapadnoj strani Neretve ostalo je u poluokruženju oko 80 četnika s postrojbom "bijelih orlova" (Blaževići, Smrduša, Biorine, TT 342 i Donja Jasenica). Hrvatske su snage zaplijenile dva tenka (bez zatvarača) i veću količinu raznog streljiva, a jedan je tenk T 55 onesposobljen. Srbi su odgovorili rušenjem mostova u noći 10./11. i 12. lipnja. Srušeni su Carinski i most Hasana Brkića. Rušenje mosta Ortiješ je spriječeno. Veći dio tehnike uspjeli su izvući sa zapadne na istočnu stranu Neretve.
<ref>[https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/322-prilozi-lanova/2216-mostar-slavi-gradi-i-ne-zaboravlja.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Prilozi članova: Bobo Mostarac: ''Mostar slavi, gradi i ne zaboravlja'', 13. ožujka 2008.  (pristupljeno 6. ožujka 2020.)</ref> Zahvaljujući HVO-u Srbi nisu zauzeli Mostar. Nedobronamjerni međunarodni čimbenici nisu uzeli u obzir tu činjenicu koja ruši svaku tezu da je HVO imao za cilj istrebljenje Muslimana i stvaranje etnički čiste Herceg-Bosne. Da je HVO kao jedina vojna sila koja je branila međunarodno priznatu BiH namjeravao očistiti Mostar, mogao je to napraviti i prepustiti muslimane Srbima ili ih jednostavno razoružati i protjerati.

Početkom svibnja [[1993.]] u Mostaru počinje [[Bošnjačko-hrvatski sukob]].<ref name="Proleksis"/><ref name="HELZMK"/>  [[Bošnjaci]], koji su do tada bili u HVO-u zajedno s [[Hrvati]]ma, uperuju puške u svoje suborce i ubijaju ih na spavanju 30. lipnja 1993. u vojarni HVO-a "Tihomir Mišić" (poznatu i pod nazivom Sjeverni logor), zbog čega izdajom postižu početne uspjehe. U daljnjem tijeku udarile su na položaje HVO-a, naročito na području Bijelog Polja. Pod svoj nadzor stavili su zonu sjeverno od istočnog Mostara, prema [[Donja Drežnica|Drežnici]] i [[Jablanica|Jablanici]] pa sve do brane u Salakovcu, a naročito vojarnu "Tihomir Mišić", Bijelo Polje, [[Raštani|Raštane]], [[Vrapčići (Mostar, BiH)|Vrapčiće]] i Salakovac te nekoliko drugih mjesta u pojasu od 26&nbsp;km sjeverno od Mostara, uključujući i područje [[Potoci (Mostar, BiH)|Potoka]]. Napad [[30. lipnja]] 1993. godine ARBiH izvela je u suradnji s muslimanskim dezerterima iz HVO-a, tj. vojnicima HVO-a muslimanske nacionalnosti koji su dezertirali iz HVO-a i stupili u redove ARBiH, naročito sa muslimanskim vojnicima 1. i 3. brigade HVO-a, kao i 2. brigade, uključujući 1. bojnu "Bijelo Polje" i 2. bojnu.<ref>[https://www.hercegovina.info/vijesti/vijesti/mostar/haski-sud-napad-na-mostar-izvrsili-su-muslimanski-dezerteri-iz-hvo-a-128155#news_view Hercegovina.info] ''HAŠKI SUD: Napad na Mostar izvršili su muslimanski dezerteri iz HVO-a '', 1. srpnja 2017. (pristupljeno 7. srpnja 2017.)</ref><ref>[https://dnevni-list.ba/haski-sud-napad-na-mostar-izvrsili-su-muslimanski-dezerteri-iz-hvo-a/ Dnevni list] V. Herceg ''HAŠKI SUD  Napad na Mostar izvršili su muslimanski dezerteri iz HVO-a''  1. srpnja 2017. (pristupljeno 7. srpnja 2017.)</ref> Međunarodni promatrači zaključili su da muslimanske snage namjeravaju se spojiti s Konjicom. Pod prisilom hrvatskih snaga povlače se muslimanske snage u istočni dio grada. [[HVO]] u blokadi drži istočni dio grada koji je pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] i granatira ga.<ref name="HELZMK"/> Bošnjaci su slabo stajali s topništvom, pa su od Srba iz istočne Hercegovine naručivali granatiranja i primali logističku potporu. U Konjicu je u vrijeme napada na Mostar ARBiH napala Hrvate koji su s HVO pobjegli u tri sela oko grada i tu ostali do kraja rata. Hrvatski civili koji nisu uspjeli pobjeći mučki je ubila ARBiH. Posljedica je -12400 hrvata koji su ondje stoljećima živjeli. Kao i na drugim lokacijama gdje su Hrvati bili velika manjina, bilo zbog početnog stanja ili zbog velikog broja muslimanskih izbjeglica iz krajeva BiH odakle su ih protjerali Srbi (Konjic, Zenica, Sarajevo, Lašvanska dolina, okolica Vareša, Kakanj, Zavidovići i dr.), s bošnjačke strane plasirali su u svjetske medije neistinite priče da su ih napali Hrvati. Umjesto držanja crta prema Srbima, pomicanja bojišnice prema Srbima ili oslobađanja iz obruča istočne Bosne, muslimani su radije slali snage iz Tuzle i Sarajeva na Hrvate, i radije su se borili za osvojiti zemlje Hrvata i oduzeti tuđe kuće, nego braniti svoje kuće protiv Srba.
Bošnjaci neutemeljeno optužuju [[HVO]] za rušenje Starog mosta radi stvaranje negativne slike o Hrvatima u međunarodnoj javnosti. S hrvatske strane se ponekad se čula istinita teorija da je most srušen podmetnutom minom<ref>[http://www.sense-agency.com/ba/stream.php?sta=3&pid=9673&kat=6 Sense-Agency.com] Rušenje Starog mosta iz dva ugla</ref> koju su postavili [[Bošnjaci]], koji su tada imali most pod svojim nadzorom. Dugo godina taj se crni mit o Hrvatima držao u medijima, i srušen je otkrićem dokumenta u kojem je visoki bošnjački zapovjednik Arif Pašalić to zapovijedio. Zapovjednik Četvrtog korpusa Armije RBiH 7. studenog 1993. godine osobno je zapovijedio da se na kameni luk Staroga Mosta postave tri protutenkovske mine, da se most sruši i sve blagovremeno snimi, a za njegovo rušenje optuži HVO ("propagandne svrhe neophodno obezbjediti snimanje njegovog pada kako se ne bi usljed granatiranja sam urušio po noći...postaviti tri antitenkovske mine u središte mosta i aktivirati ih simulirajući direktne pogotke...Zadužujem dežurnog oficira za IPD i sigurnost da u trenutku rušenja obezbijede snimatelja, kameru i punjenja baterija. Snimak dostaviti svim medijima i predstaviti ga kao napad agresorske hrvatske vojske"). Zapovijed je izdao Diverzantskoj četi Mostarskog bataljuna. Snimka je izašla u svijet dva dana poslije. U
studenom 1993. godine je unaprijeđen u generala Armije RBiH. Predsjednika Vijeća za etička pitanja Komšićeve Demokratske fronte Josipa Šimića ova stranka je zbog objave informacije potkrepljene dokumentom, isključila iz stranke. Sam Pašalić poslije je poginuo pod sumnjivim okolnostima u teškoj prometnoj nesreći na magistralnoj cesti Mostar-Sarajevo u naselju Drežnica, u vrijeme njegova svjedočenja na Haaškome sudu.<ref>[http://hms.ba/simic-objavio-dokument-koji-dokazuje-general-armije-bih-arif-pasalic-i-sda-naredili-rusenje-staroga-mosta/ Hrvatski medijski servis] HMS: ''IZBAČEN IZ DF ZBOG OBJAVE DOKUMENTA KOJI DOKAZUJE: General ARBiH Arif Pašalić naredio rušenje Staroga mosta'' 18. travnja  2016. (pristupljeno 7. srpnja 2017.)</ref><ref>[http://posusje.net/ekskluzivni-dokument-evo-tko-je-naredio-rusenje-starog-mosta-u-mostaru/ Posusje.net] Direktno24h/Maxportal.hra: ''EKSKLUZIVNI DOKUMENT: Evo tko je naredio rušenje Starog mosta u Mostaru!'' 31. svibnja 2016.  (pristupljeno 7. srpnja 2017.)</ref><ref>[http://www.dnevno.ba/vijesti/ekskluzivno-general-armije-bih-arif-pasalic-i-sda-naredili-rusenje-staroga-mosta-60022/ Dnevno.ba] Josip Šimić: ''EKSKLUZIVNO: General Armije BiH Arif Pašalić i SDA naredili rušenje Staroga mosta'' 11. listopada 2016.  (pristupljeno 7. srpnja 2017.)</ref><ref>[http://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/objavio-tekst-s-maxportala-o-rusenju-starog-mosta-pa-ga-iskljucili-iz-stranke/ Maxportal] M.M. ''Objavio tekst s Maxportala o rušenju Starog mosta pa ga isključili iz stranke'' 20. travnja 2017. (pristupljeno 7. srpnja 2017.)</ref><ref>[http://freshpress.info/vijesti/ekskluzivno-general-armije-bih-arif-pasalic-sda-naredili-rusenje-staroga-mosta/ Freshpress.info] ''EKSKLUZIVNO: General Armije BiH Arif Pašalić i SDA naredili rušenje Staroga mosta'' 12. listopada 2016. (pristupljeno 7. srpnja 2017.)</ref><ref>[http://www.maxportal.hr/vijesti/ekskluzivni-dokumenti-ovo-je-dokaz-da-praljak-nije-srusio-stari-most-nego-armija-bih/ Maxportal] M.Marković: ''EKSKLUZIVNI DOKUMENTI: Ovo je dokaz da Praljak nije srušio Stari most, nego Armija BiH!''. 25. travnja 2016.  (pristupljeno 7. srpnja 2017.)</ref> Dugo je godina stajao taj crni mit po medijima da su tenkovskim projektilom snage HVO srušile Stari most, unatoč tome što je još 2010. sudac Jean-Claude Antonetti, predsjedatelj sudskoga vijeća u slučaju “Jadranko Prlić i ostali”, tijekom suđenja rekao je da nije dokazano da su snage Hrvatskog vijeća obrane (HVO) srušile Stari most u Mostaru, niti je dokazano tko je i kako naredio da se on sruši. Poslije toga Tužiteljstvo nije moglo tek tako optuživati HVO za rušenje.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/nije-dokazano-da-je-hvo-srusio-stari-most-u-mostaru-79259 Večernji list] M.K./VLM: ''Nije dokazano da je HVO srušio Stari most u Mostaru '', 14. siječnja 2010.  (pristupljeno 7. srpnja 2017.)</ref>
Obje vojske su organizirale brojne logore za ratne zatvorenike kroz koje je prošlo tisuće zatvorenika koji su doživjeli brojne torture i mučenja, a mnogi od njih u logorima su preminuli.

=== Poslijeratno razdoblje ===
[[Datoteka:Humski križ.jpg|mini|desno|120 px|Katolički križ na brdu Hum, visok 33 m]]
Unatoč inzistiranju<ref>[http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/tekst/Mostar_Statut_jos_jedna_nepravda.doc Lijepa naša domovina Hrvatska.com] Mostar: Statut još jedna nepravda</ref> hrvatske i bošnjačke strane da se općina podijeli prema ratnim crtama razgraničenja, Međunarodna zajednica u veljači 1996.<ref name="Proleksis"/> dijeli područje nekadašnje općine Mostar na šest općina (tri hrvatske, tri bošnjačke): Jug, Zapad, Jugozapad i Sjever, Stari grad, Jugoistok. Određivanje općinskih granica u Mostaru i stvaranje posebne zone u gradskom središtu, odlukom uprave [[EU|Europske unije]] izazvalo je hrvatske prosvjede. Napetosti u 2001. izazivao je pokušaj stvaranja [[Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini|hrvatske samouprave]].<ref name="HELZMK"/> Mostar postaje "grad slučaj" u [[2004.]] godini jer neuspjeh da se domaći političari i stručnjaci dogovore oko administrativnog uređenja Mostara je doveo do toga da odluku o tome donese tadašnji [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]] međunarodne zajednice u [[BiH]] [[Paddy Ashdown]].

Ti dokumenti su poznati pod nazivom Novi statut Grada Mostara i oni od [[2004.]] godine Mostar definiraju kao jedinstvenu gradsku cjelinu bez podjele na općine koje su do tada postojale. Umjesto navedenih općina postoje tzv. gradska područja koja predstavljaju izborne jedinice u gradu Mostaru. Iako je službeno ujedinjen grad, ujedinjenje se slabo provodi u praksi. Međunarodna je zajednica nametnutim Statutom osigurala privilegirani status manjinskim [[Bošnjaci]]ma u vlasti.

Na prijelazu iz [[20. stoljeće|XX.]] u [[21. stoljeće|XXI. st.]] Mostar se ponovno našao u prilici da bitno preoblikuje svoj izgled. Ogromna ratna razaranja unutar same urbane strukture, su pored velike štete i gubitka, stvorila i mogućnost da se da novi pečat gradu. Jedno od takvih nastojanja predstavlja veliki [[križ]] na brdu Hum kao simbol jubileja dvije tisuće godina [[kršćanstvo|kršćanstva]], ali i simbol patnji i stradanja kroz koja je ovaj grad prošao u svojoj novijoj povijesti.
[[Datoteka:Bosnia, Mostar, old bridge 2.JPG|mini|desno|190 px|Obnova Starog mosta, lipanj 2003.]]
[[Stari most]] je rekonstruiran i potpuno obnovljen [[2004.]] godine, a od srpnja [[2005.]] ponovno je uvršten na [[UNESCO]]-ovu listu zaštićenih spomenika kulture svijeta. Obnavljaju se ratne ruševine i grade nove zgrade poput brojnih trgovačkih centara i stambenih zgrada. Ponovo je izgrađena Crkva sv. [[Sveti Petar|Petra]] i [[Sveti Pavao|Pavla]], franjevačka crkva, koja je teško stradala u ratu. Zvonik franjevačke crkve (visok 107 m) skupa sa zgradom Mostarkom (najvišom zgradom u Mostaru koja ima 19 katova, smještenom u zapadnom dijelu grada, a izgrađenom u doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]) dominira mostarskim nebom. Obnavljaju se Ulica hrvatskih branitelja/Bulevar Narodne Revolucije i Ulica Tvrtka Miloša/[[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]], koje su u ratu bile prva crta razgraničenja između Hrvata i Bošnjaka, a danas su najrazrušenije ulice u gradu. 
[[Datoteka:Mostar Old Town Panorama 2007.jpg|mini|desno|220px|Stari Grad panorama danas]]
U okolici Mostara izgrađeni su brojni trgovački centri (OBI, Interex, Robot i Bingo), a u samom gradu izgrađeni su veliki stambeno-poslovni centri (Prodajni centar Mostar, Stambeno-poslovni centar Rondo, Mercator Centar, Stambeno-trgovački centar Piramida, Stambeno-poslovni centar Orca i Trgovačko-uredski-hotelski Poslovni centar [[Mepas Mall]]).

Početkom listopada 2008. godine, otvoren je obnovljeni, rekonstruirani i revitalizirani [[Mostar#Spomenici i znamenitosti|gradski park Zrinjevac]]. Nakon tri desetljeća dovršen je glavni bolnički objekt Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Svečano je otvoren 20. rujna 2008. godine. To je jedna od najbolje opremljenih i najsuvremenijih bolnica na prostoru jugoistočne Europe.<ref>[http://www.bljesak.info/content/view/16954/158/ Bljesak.info] FOTO: Svečano otvorena Klinička bolnica Mostar, 20. rujna 2008.</ref> Obnovljena je, a potom i osvijetljena fasada mostarske Stare gimnazije (Gimnazije Mostar), jedne od najljepših zgrada u Mostaru.

U proljeće 2012. godine, središnji dio grada je dobio novi izgled. 25. ožujka otvorena je bivša zgrada Treće osnovne škole, dobivši novu namjenu, postala je Gradska vijećnica. Četiri dana poslije, 29. ožujka otvoren je [[Mostar#Spomenici i znamenitosti|Španjolski trg]] u novom ruhu i javni toalet. Osim središnjeg gradskog trga, novi kameni parter je dobila i ulica Nikole Šubića Zrinjskog, šetalište, koje spaja [[Mostar#Spomenici i znamenitosti|Trg hrvatskih velikana]] i Španjolski trg te prolazi pored parka Zrinjevca. Dana 15. travnja 2012. godine, u neposrednoj blizini parka Zrinjevca, na križanju ulica kralja Tvrtka i kralja Zvonimira, otvoren je Park nobelovaca, posvećen [[Ivo Andrić|Ivi Andriću]] i [[Vladimir Prelog|Vladimiru Prelogu]]. Nasuprot spomenutog parka, nalazi se park Antuna Branka Šimića. Parkove su podigli [[Matica hrvatska]] Mostar, [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]] Mostar i Grad Mostar.

Dana 12. travnja 2012. godine, otvoren je [[Mepas Mall]], tada najveći trgovački centar u Bosni i Hercegovini. Nakon dvadeset godina, ponovo se počeo graditi [[kultura|Kulturno]]-[[šport]]ski centar grada Mostara unutar kojega bi se trebala nalaziti gradska športska dvorana. Nova dvorana bi trebala biti dovršena uskoro, a njezin kapacitet će biti 5500 sjedećih mjesta.<ref>[http://www.ekapija.ba/website/bih/page/149323 E kapija.ba]</ref>

Tijekom bošnjačkog proljeća znana kao [[burek revolucija]] nakon vala prosvjeda u Tuzli, Zenici, Bihaću i Sarajevu veljače 2014. godine prosvjednici su u Mostaru u samo sat vremena spalili zgradu Gradske uprave, gradsku Vijećnicu, zgradu Vlade HNŽ-a u Đačkom domu, te zgradu HDZ-a BiH i prostorije SDA, počinivši milijunsku štetu na objektima, službenim vozilima i imovini grada.<ref>[http://hms.ba/mostar-grad-sluacj-iii-dio-od-biskupove-promemorije-do-rusialckih-pohoda/ Hrvatski medijski servis] ''MOSTAR GRAD SLUČAJ (III DIO): Od biskupove promemorije do rušilačkog pohoda'', 25. siječnja 2019. (pristupljeno 23. travnja 2019.)</ref>

U tijeku je izgradnja južne zaobilaznice. Prva faza od Međina do Miljkovića, odnosno do ceste Mostar-Čitluk, gdje će se nalaziti kružni tok, završena je. U drugoj fazi nastavit će se gradnja oko Mostara od Miljkovića, odnosno Varde do Rodoča i dalje do spoja s magistralnom cestom M- 17. Dionica ima tunele, vijadukte i nadvožnjake.<ref>[https://hms.ba/pogledajte-kako-napreduju-radovi-za-dva-mjeseca-zavrsetak-prve-dijela-juzne-mostarske-obilaznice/ Hrvatski medijski servis] ''POGLEDAJTE KAKO NAPREDUJU RADOVI Za dva mjeseca završetak prvog djela južne mostarske obilaznice'', 14. travnja 2019.  (pristupljeno 23. travnja 2019.)</ref>

[[Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru]] je na popisu "projekt Mostar 2024 – Europska prijestolnica kulture" i zgrada je proljeća 2019. u fazi završavanja.<ref>[https://hms.ba/hnk-mostar-se-oglasio-povodom-reakcija-na-izvjesce-tima-mostar-epk-2024/ Hrvatski medijski servis] ''PORUKA “PROBOSANSKIM” STRANKAMA: Završit ćemo zgradu HNK Mostar, imamo sve dozvole'', 16. travnja 2019.  (pristupljeno 23. travnja 2019.)</ref>

Mostar se suočava s velikim problemom gomilanja otrova u prečistačima južnom dijelu grada. Gomilaju mulj u kojem su najmanje četiri jako opasna otrova koja ozbiljno ugrožavaju zdravlje građana i onih koji rade na sustavu pročistača. Jedan od otrova je [[piralen]]. Nadležne institucije imaju podatke što se sve nalazi u Mostaru, kakvi svi otrovi kolaju zemljom, vodom, zrakom i šutjele su o time informacijama.<ref>[https://www.bljesak.info/lifestyle/zdravlje/opasne-tvari-mostarci-se-godinama-ozbiljno-truju/274451 Bljesak.info] ''Opasne tvari: Mostarci se godinama ozbiljno truju?! '' 28. svibnja 2019. (pristupljeno 13. veljače 2020.)</ref>

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Mostar}}
{{glavni|Popis Hrvata katolika u župi Mostar 1844.}}

=== Popisi Hrvata katolika ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Hrvati katolici u Mostaru'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''broj sela''' 
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''broj kuća'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''odrasli'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''djeca'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''broj stanovnika'''

|-
| '''1743.'''
| 15
| 138
| 667
| 550
| 1.217<ref name="Mandić">[[Dominik Mandić]]: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962.</ref>
|-
|'''1844.'''
| 29
| 613
| /
| /
| 3.766 <ref name="Krš">Kršni zavičaj, zbornik; broj 27; Humac, Ljubuški, 1994.</ref>
|}

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo Općine Mostar'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' 
|-
|'''Muslimani''' 
|43.856 (34,63%) 
|34.247 (31,02%)
|33.645 (37,55%)
|-
|'''Hrvati'''
|43.037 (33,98%)
|36.927 (33,45%)
|32.782 (36,59%)
|-
|'''Srbi''' 
|23.846 (18,83%) 
|20.271 (18,36%)
|19.076 (21,29%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|12.768 (10,08%)
|16.509 (14,95%)
|2.329 (2,59%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|3.121 (2,46%)
|2.423 (2,19%)
|1.748 (1,95%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''

|'''126.628'''
|'''110.377'''
|'''89.580'''
|}

==== Mostar (naseljeno mjesto) ====

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Mostar'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|25.929 (34,17%)
|18.414 (29,03%)
|19.244 (40,25%)
|-
|'''Hrvati'''
|21.795 (28,72%)
|17.621 (27,78%)
|14.448 (30,22%)
|-
|'''Srbi''' 
|14.142 (18,64%) 
|11.353 (17,89%)
|10.450 (21,86%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|11.555 (15,23%)
|14.732 (23,22%)
|2.172 (4,54%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|2.444 (3,22%)
|1.307 (2,06%)
|1.488 (3,11%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''75.865'''
|'''63.427'''
|'''47.802'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo Grada Mostara'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> 
|-
|'''Hrvati'''
|51.216 (48,41%) 
|-
|'''Bošnjaci'''
|46.752 (44,19%) 
|-
|'''Srbi'''
|4.421 (4,18%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|3.408 (3,22%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''105.797'''
|}

| valign=top |

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Mostar - naseljeno mjesto'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> 
|-
|'''Hrvati'''
|29.475 (48,97%) 
|-
|'''Bošnjaci'''
|25.788 (42,84%) 
|-
|'''Srbi'''
|2.109 (3,50%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|2.823 (4,69%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''60.195'''
|}
|}

== Gradska uprava ==

[[Datoteka:Map of Mostar.jpg|mini|desno|370 px|Plan grada Mostara]]

Tijela Grada Mostara su: Gradonačelnik i Gradsko vijeće

Gradsko vijeće nadzire rad Gradske uprave i Gradonačelnika. Svaki vijećnik je predstavnik građana. Gradsko vijeće je jednodomno, sastavljeno od 35 vijećnika, ima predsjednika i dva zamjenika, koji ne mogu biti iz reda istih konstitutivnih naroda. Odlukom o organizaciji Gradske uprave Grada Mostara utvrđeni su temelji unutarnje organizacije, djelokrug i način rada jedinstvenog gradskog organa uprave Grada Mostara sukladno Statutu.<ref name="Uprava">[http://www.mostar.ba/gradska-uprava-opcenito.html Mostar.ba] Gradska uprava Mostara</ref>

Odjeli Gradske uprave imaju sljedeće nazive:<ref name="Uprava" />
* Odjel za organizaciju, pravne poslove, opću upravu, civilnu zaštitu i vatrogastvo
* Odjel za financije i nekretnine
* Odjel društvenih djelatnosti
* Odjel za urbanizam i građenje
* Odjel za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove

U Gradskoj upravi Grada Mostara ima 17 službi unutar odjela, kako slijedi:<ref name="Uprava" />
{{col-begin}}
{{col-3}}
* Služba za opću upravu i gradska područja
* Služba za organizaciju i personal
* Pravna služba
* Služba za proračun i financije
* Služba za nekretnine
* Služba za kulturu
* Služba za odgoj, obrazovanje, mlade i šport
{{col-3}}
* Služba za socijalne i stambene poslove, zdravstvo, raseljene osobe i izbjeglice
* Služba za zaštitu prava branitelja i njihovih obitelji
* Služba za urbanističko planiranje
* Služba za građevinske propise
* Služba za građenje i obnovu
* Služba za građenje infrastrukturnih objekata
{{col-3}}
* Služba za katastar
* Služba za gospodarstvo
* Služba za komunalne poslove i okoliš
* Služba za inspekcijske poslove.
Samostalne službe su:<ref name="Uprava" />
* Služba unutarnjeg nadzora
* Stručna služba Gradskog vijeća
{{col-end}}

Dana [[5. listopada]] [[2008.]] godine, održani su lokalni izbori u Bosni i Hercegovini. Izbori nisu riješili problem gradonačelnika, naime Mostar je 440 dana bio bez gradonačelnika. U tom vremenskom razdoblju, gradski vijećnici su 17 puta pokušali izabrati [[gradonačelnik]]a, no bez uspjeha, a jedan od razloga toga je bio upravo nametnuti Statut.<ref>[http://www.bljesak.info/content/view/43672/158/ Bljesak.info] Habemus praefectum: Ljubo Bešlić - Nakon 440 dana, 17 pokušaja</ref> Sadašnji gradonačelnik Mostara je [[Mario Kordić]] iz [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]].

=== Nametnuti Statut ===

Donošenjem novog Statuta Grada Mostara [[2004.]] godine, Mostar je službeno ujedinjen grad. Međunarodna je zajednica nametnutim Statutom osigurala privilegirani status manjinskim Bošnjacima u vlasti, ali i mogućnost stalne prevage. Samo u Mostaru vrijedi posebni gradski Statut kakav ne vrijedi u ostalim gradovima Bosne i Hercegovine, gdje jednostavno vrijedi zakon većine – jedan birač, jedan glas. Grad Mostar je podijeljen na šest izbornih jedinica.

Tri većinske [[Bošnjaci|bošnjačke]] izborne jedinice, koje prate ratnu podjelu grada, imaju znatno manje birača nego u zapadnom većinskom hrvatskome dijelu, no ipak za sastav Gradskog vijeća daju isti broj vijećnika. To znači da u Mostaru, glas [[Hrvat]]a vrijedi od tri do šest puta manje nego glas Bošnjaka. Tako je krajnje diskriminirajuće da u većinskom hrvatskom gradskome području Jugozapad 14.772 birača izaberu trojicu gradskih vijećnika, a u području Jugoistok o imenima trojice vijećnika odlučuje samo 3.808 birača.<ref>[http://www.vecernji.hr/newsroom/news/bih/3184850/index.do Večernji.hr] Bitka na Neretvi - I Mostar bez gradonačelnika Hrvata?</ref>

[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] zatražio je djelomičnu preinaku Statuta Mostara, koji je nametnuo bivši visoki predstavnik [[Paddy Ashdown]] 2004. te Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim. Navodi se da su neustavne odredbe prema kojima se isti broj vijećnika u Gradsko vijeće Mostara bira s područja šest bivših općina, iako imaju vrlo različit broj birača, kao i činjenica da građani iz središnje upravne gradske zone ne mogu birati predstavnike za Gradsko vijeće.<ref>[http://www.hercegbosna.org/vijesti/bih/je-li-to-moguce-ustavni-sud-bih-proglasio-statut-mostara-neustavnim-i-naredio-promjenu-u-roku-6-mjeseci-2431.html HercegBosna.org] Ustavni Sud BiH proglasio statut Mostara neustavnim i naredio promjenu u roku 6 mjeseci</ref>

=== Dosadašnji gradonačelnici ===

Prvi gradonačelnik nakon ukidanja šest gradskih općina i proglašenja Statuta Grada Mostara je bio [[Ljubo Bešlić]].

Od [[1996.]] godine postojale su funkcije gradonačelnika i dogradonačelnika a obavljali su ih: Ivan Prskalo i Safet Oručević, a nakon njih Neven Tomić i Hamdija Jahić te Ljubo Bešlić i Hamdija Jahić. 
Za vrijeme ratnih zbivanja gradonačelnici su bili Safet Oručević i Mijo Brajković.<ref name="Gradonačelnici">[http://www.mostar.ba/gradonacelnik-221/articles/250.html Mostar.ba] Dosadašnji gradonačelnici Grada Mostara</ref>

Prvi gradonačelnik Grada Mostara izabran na demokratskim izborima je Milivoj Gagro, kandidat [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice]],  koji je obnašao funkciju gradonačelnika od [[14. studenoga]] [[1990.]] godine do ratnih zbivanja [[1992.]] godine.<ref name="Gradonačelnici" />

''vidi:'' [[Gradonačelnici Mostara kroz povijest]]

=== Mjesne zajednice ===
{{col-begin}}
{{col-3}}
'''Područni ured Stari Grad'''<ref name="MZ">[http://www.mostar.ba/tl_files/Download/Mjesne_zajednice_uredi.pdf Mostar.ba] Područni uredi i mjesne zajednice</ref>
*MZ [[Cernica (Mostar, BiH)|Cernica]]
*MZ Carina
*MZ [[Donja Mahala (Mostar, BiH)|Donja Mahala]]
*MZ [[Brankovac (Mostar, BiH)|Brankovac]]
*MZ [[Zalik]]
*MZ Luka I
*MZ Luka II

'''Područni ured Sjever'''<ref name="MZ" />
*MZ [[Vrapčići (Mostar, BiH)|Vrapčići]]
*MZ [[Bijelo Polje (Mostar, BiH)|Bijelo Polje]]
*MZ [[Donja Drežnica|Drežnica]]

'''Područni ured Jugoistok'''<ref name="MZ" />
*MZ [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]]
*MZ [[Podvelež]]je
*MZ [[Gnojnice (Mostar, BiH)|Gnojnice]]
{{col-3}}
'''Područni ured Jugozapad'''<ref name="MZ" />
*MZ Avenija
*MZ Strelčevina
*MZ [[Trg hrvatskih velikana u Mostaru|Rondo]]
*MZ [[Zahum (Mostar, BiH)|Zahum]]
*MZ [[Podhum (Mostar, BiH)|Podhum]]
*MZ Bijeli Brijeg I
*MZ Bijeli Brijeg II
*MZ [[Ilići]]
*MZ [[Rodoč]] I
*MZ Rodoč II
*MZ [[Miljkovići (Mostar, BiH)|Miljkovići]]
*MZ [[Polog]]
*MZ [[Cim]]
{{col-3}}
'''Područni ured Zapad'''<ref name="MZ" />
*MZ Kralja Tomislava
*MZ [[Raštani]]
*MZ [[Orlac]]
*MZ [[Zgoni]]
*MZ [[Goranci (Mostar, BiH)|Goranci]]
*MZ [[Potoci (Mostar, BiH)|Potoci]]
*MZ [[Rudnik (Mostar, BiH)|Rudnik]]
*MZ [[Vihovići (Mostar, BiH)|Vihovići]]
*MZ [[Centar II (Mostar)|Centar II]]
*MZ [[Bogodol]]
*MZ [[Vrdi]]
*MZ [[Raška Gora]]

'''Područni ured Jug'''<ref name="MZ" />
*MZ [[Buna (Mostar, BiH)|Buna]]
*MZ [[Jasenica (Mostar, BiH)|Jasenica]]
*MZ [[Kruševo (Mostar, BiH)|Kruševo]]
*MZ [[Slipčići]]
*MZ [[Baćevići]]
{{col-end}}

== Kultura ==
=== Kulturne institucije ===
U Mostaru su smještene brojne kulturne ustanove:<ref name="Servis">[http://www.mostar.ba/akordinaian.html Mostar.ba] Servisne informacije</ref>
{{col-begin}}
{{col-3}}
* [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača]]
* Centar za kulturu Mostar 
* Omladinski kulturni centar Abrašević 
* Glazbeni centar Pavarotti Mostar 
* [[Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru]]
* Narodno pozorište Mostar
* Galerija Rondo
{{col-3}}
* Mostarski teatar mladih
* Lutkarsko kazalište Mostar
* Pozorište lutaka Mostar 
* Arhiv Hercegovačko-neretvanske županije
* [[Muzej Hercegovine (Mostar)|Muzej Hercegovine]] 
* [[Galerija Aluminij]]
{{col-3}}
* Simfonijski orkestar Mostar
* Narodna knjižnica HNŽ 
* Gradska biblioteka Mostar
* Kuća Alekse Šantića 
* Dom kulture Blagaj
* Kulturni centar Mostar Sjever 
{{col-end}}

=== Kulturne udruge ===
U Mostaru djeluju brojne kulturne udruge:<ref name="Servis" />
{{col-begin}}
{{col-3}}
* [[Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne]]
* [[Hrvatsko kulturno društvo Napredak]] Mostar
* Bošnjačka zajednica kulture Preporod
* Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta
* [[Matica hrvatska]] Mostar
{{col-3}}

* Hrvatska glazba Mostar
* Katedralni oratorijski zbor Mostar 
* Mostarske mažoretkinje
* Umjetničko društvo Mostarske kiše
{{col-3}}
* Internacionalni ansambl igara i pjesama Etno folk
* Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo [[Sveti Ante|Sv. Ante]] Cim
* Hrvatsko kulturno društvo Napredak [[Potoci (Mostar, BiH)|Bijelo Polje]]
* Kulturno-prosvjetno društvo [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]]
{{col-end}}

=== Kulturni događaji ===

* [[Dani Matice Hrvatske - Mostarsko proljeće]] je značajna kulturna manifestacija za Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji. Organizira je [[Matica hrvatska]] Mostar, a Mostarsko proljeće se održava svake godine tijekom proljeća pod visokim pokroviteljstvom Vlade [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i Vlade [[Federacija BiH|Federacije BiH]].
* Mostarsko ljeto je kulturna manifestacija u kojoj se ističu Šantićeve večeri poezije, Mostarski ljetni festival te Festival zborova/ansambala BiH.
* [[Večernjakov pečat]] je značajna manifestacija za [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]]. Na toj manifestaciji su prisutni svi važniji politički i ostali dužnosnici iz [[BiH]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Početkom nove godine, [[Večernji list]] (izdanje za [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]]) dodjeljuje nagradu za osobu godine, a osim te dodijeli se još 12 nagrada u raznim kategorijama. Čitavu manifestaciju svake godine izravno prenose državne televizije u Bosni i Hercegovini.
* [[Humski dani poezije]] su najveća hercegovačka pjesnička manifestacija književnosti na hrvatskom jeziku.
* [[Melodije Mostara]] su glazbeni festival zabavne glazbe koji se svake godine u proljeće održava u športskoj dvorani na Bijelom Brijegu, u Mostaru. Prve Melodije Mostara su održane [[1995.]] godine i bio je to prvi [[hrvat]]ski glazbeni festival zabavne glazbe u Bosni i Hercegovini. 
* Festival komedije Mostarska liska, kojeg je pokrenulo Narodno pozorište u Mostaru [[1991.]] godine je značajna kulturna manifestacija.
* [[Mostarski filmski festival]] nastao iz filmske revije Dani filma Mostar, čiji je pokretač Kazališno-filmska udruga Oktavijan koja je osnovana s ciljem da probudi zanimanje građana, ali i odgovornih, za oživljavanje filmske kulture u Mostaru. Dani filma se održavaju od [[2007.]], a [[2016.]] godine  prerastaju u Mostarski filmski festival.
* [[Jesenji likovni salon]] je godišnja revijalna izložba Društva hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji Bosne i Hercegovine.
* [[Božić]]ni koncerti, postali su pravo bogatstvo Mostara. Prvi organizira Hrvatska glazba Mostar, a drugi Simfonijski orkestar Mostar i [[Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru|Katedralni oratorijski]] zbor.

== Šport ==

=== Nogomet ===
[[Datoteka:Zrinjski-champion 2005.jpg|lijevo|mini|200 px|HŠK Zrinjski - prvak BiH 2005., prvi naslov prvaka države u povijesti grada]]
Najpopularniji [[šport]] u Mostaru je [[nogomet]]. Prva nogometna lopta u [[BiH]] je donesena u Mostar iz [[Budimpešta|Budimpešte]]. Bilo je to [[1903.]] godine, a [[1905.]] u prostorijama HKD Hrvoje hrvatska mladež je osnovala [[HŠK Zrinjski Mostar|Hrvatski športski klub Zrinjski]]. Zrinjski je tako postao najstariji [[nogomet]]ni klub u [[BiH]]. Osim [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjskog]] osnivaju se klubovi poput JŠK i Vardara, a [[1922.]] godine osnovan je [[FK Velež Mostar|FK Velež]]. Već iduće godine ([[1923.]]) odigralo se prvenstvo Mostara, a pobjednik je bio [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]]. U Mostaru su se odigravali brojni kupovi, koje je većinom organizirao [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] i prijateljske utakmice. Tijekom [[1941.]] godine Zrinjski se uključuje u Prvu hrvatsku ligu, koja je formirana nakon što je [[17. srpnja]] [[1941.]] godine [[Nezavisna Država Hrvatska]] bila primljena u članstvo [[FIFA]]-e. [[FK Velež Mostar|Veležu]] je u razdoblju od [[1941.]] do [[1945.]] bio zabranjen rad.

[[1945.]] dolaskom komunista na vlast [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjskom]] je zabranjen rad, dok se Velež počeo natjecati u nogometnim natjecanjima tadašnje [[FNRJ]], a kasnije [[SFRJ]]. Prvi put [[FK Velež Mostar|FK Velež]] se u Prvu saveznu ligu [[SFRJ]] plasirao u sezoni 1952./53. gdje je ostao samo jednu sezonu. Drugi put Veležu je to pošlo za rukom u sezoni 1955./56. te do 1991./92. nije ispadao u niži rang natjecanja. Velež je igrajući u Prvoj saveznoj ligi [[SFRJ|Jugoslavije]] postao jedan od simbola Mostara. Nikad nije osvojio titulu prvaka, a dva puta je bio drugi. Četiri puta je bio finalist Kupa Maršala Tita, od čega je dva puta bio osvajač [[1981.]] i [[1986.]]

[[1992.]] godine pitanje obnove [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjskog]] postalo je neodgodivim za športske interese mostarskih [[Hrvat]]a. Velež tada ostaje bez velike igračke osnovice, što se odrazilo i na njegove rezultate u [[Premijer liga BiH (nogomet)|nogometnom prvenstvu BiH]], te od tad ne predstavlja onako snažni klub, kao što je nekada bio, dok je [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] postao jedan od najjačih bosanskohercegovačkih klubova. Od sezone 2003./04. pa do 2006./07. sezone FK Velež je igrao u [[Prva liga FBiH (nogomet)|drugoj ligi]], a [[2005.]] godine prvi put u povijesti grada na Neretvi, na svoju stotu obljetnicu postojanja [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] donosi titulu prvaka države. [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] je osvaja Kup Bosne i Hercegovine u sezoni 2007./2008., a sezonu poslije po drugi put postaje prvak Bosne i Hercegovine. Tako je Zrinjski postao najbolji športski kolektiv u povijesti grada Mostara. Zrinjski je ponovno postao prvak BiH u sezoni 2013./2014.

Dva najjača mostarska kluba igraju [[Mostarski gradski derbi|Gradski derbi]] koji za Mostar znači mnogo više od [[nogomet]]a. Ratne rane iz [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Mostar i dolina Neretve|Bošnjačko-hrvatskog sukoba]] još nisu zacijelile i to je jedan od razloga zašto je ovaj derbi popraćen neredima i nasiljem, stoga mediji pokazuju veliko zanimanje za njega.

Od klubova koji igraju u nižim rangovima natjecanja tu su: [[HNK Branitelj Mostar|HNK Branitelj]] i [[FK Bjelopoljac Potoci|FK Bjelopoljac]] koji igraju u [[Druga liga FBiH Jug|Drugoj ligi FBiH]], te [[HNK Bjelopoljac Mostar|HNK Bjelopoljac]], [[HNK Buna]], [[NK Cim]], FK Blagaj i [[HNK Jasenica]] koji igraju u [[Županijska liga HNŽ|županijskoj ligi HNŽ-a]].<ref name="SSGM">[http://www.ssgm.ba/dokumenti/Klubovi%20clanice.pdf SSGM.ba] Klubovi članice Sportskog saveza Grada Mostara</ref>

Od malonogometnih klubova, postoji [[MNK Karaka]] koja je nekoliko puta bila prvak [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u malom nogometu, a Mostarske kiše su u [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]] bila najuspješnija momčad u malom nogometu, a danas igraju u nižim ligama.<ref name="SSGM" />

=== Ostali športovi ===
Športski savez Grada Mostara u svome članstvu ima 106 športskih klubova, 24 osnovne i 19 srednjih škola, s oko 15 tisuća mladih športaša, redovito organizira športska natjecanja koja se održavaju na razini škola u deset športova. Športski savez svake godine dodjeljuje nagrade za najbolje športaše. Klubovi ostalih športova u Mostaru većinom su se osnivali u ratu ili nakon njega. Od ostalih [[šport]]ova u Mostaru najviše treba istaknuti [[košarka|košarku]] i [[rukomet]].

Od [[košarka]]ških klubova, na području Mostara postoje:
* [[HKK Zrinjski Mostar]], osnovan [[1992.]] Natječe se u [[Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine|Košarkaškom prvenstvu Bosne i Hercegovine]].
* [[ŽKK Zrinjski Mostar]], osnovan [[1995.]] Natječe se u Košarkaškom prvenstvu Bosne i Hercegovine za košarkašice.
* [[SKK Student Mostar]], osnovan 2012. Natječe se u Prvoj košarkaškoj ligi BiH.
* [[VKK Mostar]], osnovan 2011., začetnik organizirane veteranske košarke u BiH
* Ostali mostarski košarkaški klubovi se natječu u nižim ligama, a to su: KK Koš, KK Velež, OKK Mostar, OKK Mostar '05. i KK Spars.<ref name="SSGM" />

Od [[rukomet]]nih klubova, na području Mostara postoje:
* [[HMRK Zrinjski Mostar]]. Natječe se u [[Premijer rukometna liga BiH|Rukometnoj Premijer ligi Bosne i Hercegovine]].
* [[HŽRK Zrinjski Mostar]]. Višestruke prvakinje Bosne i Hercegovine u [[rukomet]]u i danas se natječu u Rukometnoj Premijer ligi BiH za rukometašice.
* [[HRK Katarina Mostar|HRK Katarina]]. Ženski rukometni klub koji je jednom osvojio [[rukomet]]ni kup Bosne i Hercegovine. Rukometašice Katarine plasirale su se u osminu finala Kupa kupova i tako postigle najveći športski uspjeh u gradu Mostaru od rata.
* [[HRK Kosača Mostar]] je bosanskohercegovački rukometni klub iz Mostara.
* Ostali mostarski rukometni klubovi se natječu u nižim ligama, a to su: RK Velež, RK Lokomotiva i  ŽRK Galeb.<ref name="SSGM" />

Osim košarke i rukometa, u Mostaru se igraju i brojni drugi športovi: [[plivanje]], [[stolni tenis]], [[tenis]], [[džudo]], [[boks]], [[šah]], [[kuglanje]], [[boćanje]] i dr. Postoje mnogi klubovi i športska udruženja koja se natječu u nižim rangovima natjecanja. Borilački športovi su dosta popularni u Mostaru. U gradu egzistira 15 klubova borilačkih vještina<ref name="SSGM" />, a valja istaknuti i [[tenis]]. [[Teniski klub Mostar]] svake godine u Mostaru organizira HT Eronet Mostar Futures Open, najjači [[tenis]]ki turnir u [[BiH]]. Od 2011. godine djeluje [[Ragbi klub Herceg]], a 2012. godine, prvi put nakon 30 godina, u Mostaru je odigrana ragbijaška utakmica.

Pored [[nogomet]]a u Mostaru najpoznatiji je ekstremni šport skokovi sa [[Stari most|Starog mosta]] u [[Neretva|Neretvu]]. Natjecanje u skokovima s mosta se organizira tradicinalno svake godine sredinom ljeta (krajem srpnja) pod nazivom Ikari, a skokove organizira Klub skakača u rijeku Neretvu Mostari. Do 2012. godine u Mostaru se ovo natjecanje organiziralo 445 puta. Važnost ovog natjecanja pokazuje i to da natjecanje obavezno prenosi državna televizija ili neka od najjačih komercijalnih televizija u zemlji, a ovi skokovi slove za jedne od najvažnijih športskih događaja [[BiH|bosanskohercegovačke]] današnjice.

=== Športski objekti i igrališta ===

Iako u njemu djeluju brojna [[šport]]ska udruženja i klubovi, Mostar nema baš adekvatne uvjete za bavljenje športom i rekreacijom. Prije svega, gradu najviše nedostaju: športski tereni i igrališta, dvorane i bazeni. Mostar je trenutno jedini grad u Hercegovini pa i šire, koji nema adekvatnu športsku dvoranu. Nasuprot tome, sva manja obližnja mjesta imaju športske dvorane, i to čak sa svim potrebnim uvjetima. Grad je podijeljen pa je i mostarska športska zajednica podijeljena. [[Hrvati]] imaju svoje klubove i udruženja, a [[Bošnjaci]] svoje.

U zapadnom dijelu grada su smješteni:
[[Datoteka:Mostar_iz_zraka_043.jpg|mini|240px|desno|Pogled iz zraka na Stadion HŠK Zrinjski i dvoranu Bijeli Brijeg (pri samom dnu slike)]]
* [[Stadion HŠK Zrinjski]] na kojem svoje domaće utakmice igra jedan od najjačih [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] [[nogomet]]nih klubova, [[HŠK Zrinjski Mostar]]. To je višenamjenski [[stadion]] koji je izgrađen [[1971.]] godine. Ima atletsku stazu i rasvjetu, tako da se na njemu mogu igrati i noćne utakmice. Stadion može primiti 25.000 gledatelja i to je drugi stadion po kapacitetu gledališta u [[BiH]]. Stadion ima dvije tribine zapadnu (gornju i donju) i istočnu (Stajanje).
* Kulturno-športski centar grada Mostara koji se nalazi u mostarskom urbanom naselju Centar 2, počeo se graditi još tijekom [[1980-ih]] godina, kada su urađeni početni radovi u kojima je napravljena konstrukcija dvorane. Od tog trenutka na dvorani nije urađeno apsolutno ništa te je ona godinama u središtu grada stajala prazna, a u međuvremenu služi jedino kao okupljalište narkomana, beskućnika i alkoholičara. Na štetu građana Mostara i njegovih športaša, [[šport]]ska dvorana je zarasla u korov i kupinu, čineći time pravo ruglo od grada. U veljači [[2008.]] uklonjen je kostur stare dvorane, a počeo se graditi novi suvremeni kulturno-športski centar. U novom centru, pored športske dvorane, naći će se disco klub, restoran, fitness centar, multipleks kino i podzemna garaža sa 750 mjesta za parkiranje automobila. 
* Gradska športska dvorana Bijeli Brijeg se nalazi u sklopu Osnovne škole S.S. Kranjčevića na Bijelom Brijegu, jednom mostarskom urbanom naselju. Dvorana je izgrađena u doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. Prima oko 1.000 gledatelja. U njoj svoje domaće utakmice igraju [[Hrvati|hrvatski]] košarkaški, rukometni, odbojkaški i malonogometni klubovi iz Mostara. U dvorani se svake godine održavaju brojni športski turniri i koncerti.
* [[ŠRC Kantarevac|Kulturno-športski centar Kantarevac]] je otvoreno igralište s betonskom podlogom. Na njemu se igraju brojni malonogometni i [[rukomet]]ni turniri, a Kantarevac služi i za trening [[šport]]skim klubovima iz zapadnog dijela grada. Na njemu su nastupali brojni poznati glazbenici iz regije.
* Trim staza ili Trimuša je staza za rekreaciju. Izgrađena je u doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], a nakon rata u BiH postala je okupljalište narkomana, beskućnika i pijanaca. Grad Mostar je potpisao ugovor prema kojemu je Trimuša uspješno obnovljena i revitalizirana.
* Karting klub su tereni s umjetnom travom. Izgrađeni su u novije vrijeme, nakon [[2006.]] godine. Smješteni su unutar poligona za vožnju, u neposrednoj blizini Zapadnog kolodvora i Studentskog centra. Služe za igranje malog nogometa, ali i za treninge [[šport]]skih klubova iz zapadnog dijela grada.
* Teniski centar su teniski tereni na kojima igraju tenisači [[TK Mostar]]. TK Mostar svake godine organizira HT Eronet [[Mostar Futures Open]], [[tenis]]ki turnir. 
* Gradski bazen Mostar je otvoreni bazen koji ljeti služi za rashlađivanje Mostaraca u pakleno vrućim ljetima. Izgrađen je u doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], kada je imao i skakonicu, koja je poslije rata uklonjena. Uz bazen (dug 50 m), nalaze se još noćni klub Daleka obala, restoran, kafić i jedan manji bazen.
* Stolnoteniska dvorana se nalazi u sklopu OŠ Ivana Gundulića u naselju Rudnik. Izgrađena u ožujku [[2008.]] godine i opremljena je najmodernijom opremom.

U istočnom dijelu grada su smješteni:
[[Datoteka:Stadionfkv.jpg|mini|200px|desno|Zapadna tribina stadiona u Vrapčićima]]
* Dvorana u Kampusu Univerziteta [[Džemal Bijedić]] (bivša vojarna [[JNA]] Sjeverni logor), je dvorana u kojoj svoje domaće  utakmice igraju [[bošnjaci|bošnjački]] rukometni i košarkaški klubovi iz Mostara, također služi za treninge.
* Egipatska dvorana je dvorana izgrađena u bivšoj vojarni [[JNA]] Južni logor. Izgrađena je nakon rata donacijama [[Egipat|Arapske Republike Egipat]]. Služi za treninge klubovima iz istočnog dijela grada Mostara.
* Izvan istočnog dijela grada, u naselju [[Vrapčići (Mostar, BiH)|Vrapčići]] je smješten [[Stadion Rođeni]]. Na tom stadionu svoje domaće nogometne utakmice igra [[FK Velež Mostar|FK Velež]], a stadion može primiti do 7.000 gledatelja. Ovaj stadion je alternativno rješenje za spor koji se dugo vremena vodi između FK Veleža i gradskih vlasti. Ugovorom između Zrinjskog i bivše općine Mostar-Jugozapad, Stadion pod Bijelim Brijegom je predat na korištenje Zrinjskom na 110 godina.
Osim navedenih, važnijih športskih objekata, u oba dijela grada su smješteni i ostali športski objekti poput školskih dvorana i igrališta, natkrivenih igrališta s umjetnom travom i dr.

== Obrazovanje ==
=== Osnovne škole ===
U Mostaru su smještene 24 [[osnovna škola|osnovne škole.]]<ref>[http://www.mostar.ba/tl_files/Download/Osnovne_skole.pdf Mostar.ba] Osnovne škole</ref> 
{{col-begin}}
{{col-3}}
* Osnovna škola [[Antun Branko Šimić|Antuna Branka Šimića]]
* Osnovna škola [[Ilići]]
* Osnovna škola Mustafa Ejubović – Šejh Jujo
* Treća osnovna škola
* Četvrta osnovna škola
* Osnovna škola [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]]
* Šesta osnovna škola
* Sedma osnovna škola
* Osnovna škola [[Silvije Strahimir Kranjčević|Silvija Strahimira Kranjčevića]]
{{col-3}}
* Osnovna škola [[Cim]]
* Osnovna škola [[Bartol Kašić|Bartola Kašića]]
* Osnovna škola [[Petar Bakula|Petra Bakule]]
* Osnovna škola Zalik
* Osnovna škola [[Vrapčići (Mostar, BiH)|Vrapčići]]
* Osnovna škola [[Potoci (Mostar, BiH)|Bijelo Polje]]
* Osnovna škola [[Gnojnice (Mostar, BiH)|Gnojnice]]
* Osnovna škola [[Donja Drežnica|Drežnica]]
* Osnovna škola [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]]
{{col-3}}
* Osnovna škola Omer Maksumić
* Osnovna škola [[Ilija Jakovljević (hrvatski književnik)|Ilije Jakovljevića]]
* Osnovna škola [[Marin Držić|Marina Držića]]
* Osnovna škola [[Kruševo (Mostar, BiH)|Kruševo]]
* Centar za djecu i omladinu s posebnim potrebama Los Rosales
* Osnovna škola za djecu s posebnim potrebama
{{col-end}}

=== Srednje škole ===
[[Datoteka:Gimnazija_Mostar.jpg|mini|<center>[[Gimnazija Mostar]] 2011. god.]]
U Mostaru je smješteno 19 [[srednja škola|srednjih škola]], od toga 3 gimnazije, 13 strukovnih i 3 umjetničke škole.<ref>[http://www.mostar.ba/tl_files/Download/Srednje_skole.pdf Mostar.ba] Srednje škole</ref>
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* Srednja medicinska škola
* Srednja elektrotehnička škola 
* Srednja tekstilna i poljoprivredna škola						
* Srednja mašinsko-saobraćajna škola 		  		
* Gimnazija fra [[Grgo Martić|Grge Martića]]
* [[Gimnazija Mostar]]	
* Srednja medicinska škola [[Sestre milosrdnice|Sestara milosrdnica]]				 	
|| 						
* Srednja škola likovnih umjetnosti [[Gabrijel Jurkić|Gabrijela Jurkića]]	
* Srednja strojarska škola [[Faust Vrančić|Fausta Vrančića]]	
* Srednja građevinska škola [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]] 	
* Srednja turističko-ugostiteljska škola		
* Srednja prometna škola 						
* Srednja elektrotehnička škola [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]] 	
||
* Srednja ekonomska škola Joze Martinovića
* Srednja građevinska škola 						
* Srednja ekonomska i turističko-ugostiteljska škola 													
* Druga Gimnazija 							
* Glazbena škola [[Ivan Zajc|Ivana pl. Zajc]]a 						
* Muzička škola I. i II. stupnja							
|}

Od gimnazija, osobito se ističu [[Gimnazija Mostar]] ([http://www.gimnazijamostar.ba/ Gimnazija Mostar]), jedna od najstarijih u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], osnovana 1893., i [[Gimnazija]] [[Grgo Martić|fra Grge Martića]] ([http://www.gimnazijafgm.info/portal/ Gimnazija fra Grge Martića Mostar]), osnovana [[1974.]] Ove škole postižu zapažene rezultate na raznim natjecanjima na općinskoj, županijskoj i državnoj razini. Maturanti ovih gimnazija se bez poteškoća upisuju na najbolje fakultete u regiji.
[[Datoteka:Sveuciliste u Mostaru-logo.JPG|mini|desno|160 px|Grb Sveučilišta u Mostaru]]

=== Sveučilišta ===

U Mostaru je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[Hrvati|hrvatsko]] sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]]. Nastava se odvija na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. [[Sveučilište u Mostaru]] ima dugu prošlost. Njegova je prethodnica franjevačka teologija, prva visoka škola u Mostaru i [[Hercegovina|Hercegovini]], utemeljena [[1895.]] godine. Sredinom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] u Mostaru je osnovana Viša pedagoška škola, a potom i Visoka tehnička škola strojarske struke. One su bile zametci današnjega sveučilišta.

Mostar je 1977. postao samostalno visokoučilišno središte s više fakulteta i viših škola odvajajući se od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište Džemal Bijedić. Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] (1992. – 1995.). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. U sastavu Sveučilišta u Mostaru djeluju:
{{col-begin}}
{{col-3}}
* [[Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet u Mostaru|Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet]]
* Ekonomski fakultet
* [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru|Filozofski fakultet]] 
* [[Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru|Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti]]
{{col-3}}
* [[Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike u Mostaru|Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike]]
* [[Građevinski fakultet u Mostaru|Građevinski fakultet]]
* Medicinski fakultet
* Farmaceutski fakultet
{{col-3}}
* Fakultet zdravstvenih studija
* [[Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru|Pravni fakultet]]
* Akademija likovnih umjetnosti
{{col-end}}

Osim [[hrvat]]skog sveučilišta postoji i [[Sveučilište "Džemal Bijedić" u Mostaru]], koje nastavu izvodi na bošnjačkom jeziku. U školskoj 2014./2015. godini u Mostaru je studiralo 14.247 studenata, od čega 10.712 na Sveučištu u Mostaru, 2.522 na Sveučilištu "Džemal Bijedić" i 1.013 na privatnim visokoškolskim ustanovama, također na hrvatskom jeziku (Visoka škola "Logos centar" Mostar, Fakultet za menadžment resursa CKM, Fakultet međunarodnih odnosa i diplomacije).<ref>[http://www.fzs.ba/saopcenja/2015/12.3.pdf Upisani studenti na visokoškolskim ustanovama školska 2014./2015. godina] Federalni zavod za statistiku, 15. siječnja 2015.</ref> Sveučilište u Mostaru je treće najveće sveučilište u državi po broju studenata (nakon sarajevskog i banjolučkog), a 17% studenata dolazi iz susjedne Hrvatske.<ref>Jurica Gudelj: [http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/nova-akademska-godina-u-mostaru-vise-od-21000-studenata Nova akademska godina: U Mostaru više od 21.000 studenata]. Oslobođenje, 4. kolovoza 2014.</ref>

== Gospodarstvo ==

Gospodarski razvoj Mostara počinje još u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] kada kroz zapadni dio Mostara prolazi tadašnja uskotračna pruga [[Sarajevo]]-Mostar-[[Ploče]]. U bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] grad se sve više razvija. Grade se velike tvornice ([[Aluminij Mostar|Aluminijski kombinat]], [[SOKO]], Hepok kasnije Apro, Mostarska vinarija, [[Tvornica duhana Mostar]], hidroelektrane na Neretvi, Unis, Tvornica prediva i pamuka Đuro Salaj, [[Rudnik mrkog ugljena Mostar|Rudnik mrkog ugljena]], Žitopromet itd.) koje zapošljavaju velik broj radnika.<ref name ="Mostar" /> Mostar postaje gospodarsko središte [[Hercegovina|Hercegovine]]. [[Željeznička pruga]], sada normalnog kolosijeka se premješta u istočni dio grada, a sve se više razvija i širi zapadni dio grada. U zapadnom dijelu grada prave se nove gospodarske i stambene zgrade, robne kuće, škole i bolnice. Glavnu ulogu u izgradnji Mostara su imala velika građevinska poduzeća s područja Mostara: Vranica i Hercegovina. U mostarskim ugljenim bazenima postoje naslage ugljena.

Prerađivao se duhan, razvijeno je bilo vinogradarstvo ([[žilavka]], [[blatina]]) i voćarstvo (trešnja, breskva i dr.), obojena metalurgija (aluminij), tekstilna industrija s predionicom pamuka, prehrambena (konzerviranje voća i povrća), metalna i drvna industrija, proizvodnja građevnoga materijala, hortikultura.<ref name ="HELZMK" /> Industrija je teško stradala u ratu.<ref name ="Proleksis" /> Mostar je i danas gospodarsko središte [[Hercegovina|Hercegovine]]. Brojne tvrtke iz doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] (Tvornica duhana Mostar, SOKO, Tvornica prediva i pamuka Đuro Salaj, Unis, Rudnik mrkog uglja i Žitopromet) su propale, a neke su u stečaju ili slabo posluju (Hepok, Mostarska vinarija).

Jedina tvrtka iz doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], koja i danas dobro posluje je [[Aluminij Mostar|Aluminij]] (Aluminijski kombinat). Aluminij je danas najjača bosanskohercegovačka tvrtka i najveći [[BiH|bosanskohercegovački]] izvoznik. Tvrtka svake godine ruši rekorde u broju proizvedenog aluminija i aluminijskih legura, a posluje i surađuje s vodećim svjetskim korporacijama kao što su [[Daimler AG|Daimler Chrysler]] i PSA. Tvrtku drže [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovački Hrvati]], a značajan udjel u njoj ima i [[Hrvatska]] te šibenski TLM.

U Mostaru je sjedište [[HT Eronet|Hrvatskih telekomunikacija Mostar]], operatera fiksne i mobilne telefonije u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], Hrvatske pošte Mostar, jedne od tri javne poštanske administracije u Bosni i Hercegovini i [[Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne|Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne]], jedne od tri nacionalne elektroenergetske tvrtke u Bosni i Hercegovini. Razvijen je i [[turizam]], pogotovo nakon što je stara gradska jezgra primljena na listu [[UNESCO]]-a.

U Mostaru se svake godine održava [[Mostarski sajam|Međunarodni sajam gospodarstva Mostar]], po broju izlagača i posjetitelja, svakako najuspješnija sajamska izložba u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. Prvi sajam je održan [[1997.]] godine. Sajam se sastoji od nekoliko manjih izložbi: Sajma gospodarstva, Sajma vina, Sajma knjige i Gastro dana.

== Promet ==
Mostar je važno prometno čvorište. Kroz Mostar prolazi magistralna cesta M17 (međunarodni naziv E73), najvažnija prometnica u [[BiH]] koja povezuje luku [[Ploče]] i [[Metković]] s Mostarom i [[Sarajevo]]m i [[željeznička pruga]] [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče|Ploče – Mostar – Sarajevo]], također jedna od najvažnijih željezničkih pruga u [[BiH]]. U samom gradu su smještena dva [[autobus]]na kolodvora i jedna željeznička stanica. U [[Ortiješ]]u, južnom predgrađu Mostara, nalazi se [[Zračna luka Mostar]]. Održava se linija [[Pescara]]-Mostar, važna zbog turizma.<ref name="HELZMK" />

Javni gradski promet u doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] je obavljalo poduzeće Autoprijevoz, a danas to obavlja tvrtka Mostar bus koja radi pod Gradskom upravom. Mostar bus je prepoznatljiv po svojim žutim autobusima koje je dobio kao donaciju od [[Japan]]a. Međunarodni cestovni promet obavljaju tvrtke Globtour iz [[Međugorje|Međugorja]], Autoherc iz [[Grude|Gruda]], Centrotrans iz [[Sarajevo|Sarajeva]] te mostarski Autoprijevoz i dr.

== Gradovi prijatelji ==
Mostar ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedećim gradovima:<ref>[http://www.mostar.ba/gradovi-prijatelji.html Mostar.ba] Gradovi prijatelji</ref>
{{col-begin}}
{{col-4}}
*{{ZD|J|JOR}} [[Datoteka:Amman Jordan Flag.svg|15px]] '''[[Amman]]''', [[Jordan]]
*{{ZD|I|ITA}} [[Datoteka:Arsoli-Stemma.png|15px]] '''[[Arsoli]]''', [[Italija]]
*{{ZD|B|BIH}} [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|15px]] '''[[Brčko distrikt BiH|Brčko distrikt BiH]]''', [[BiH]]
*{{ZD|N|NJE}} [[Datoteka:Wappen Heidelberg.svg|15px]] '''[[Heidelberg]]''', [[Njemačka]]
{{col-4}}
*{{ZD|T|TUR}} [[Datoteka:No coats of arms.svg|15px]] '''[[Izmir]]''', [[Turska]]
*{{ZD|M|MAĐ}} [[Datoteka:Kaposvár címere.png|15px]] '''[[Kapošvar]]''', [[Mađarska]]
*{{ZD|T|TUR}} [[Datoteka:No coats of arms.svg|15px]] '''[[Kayseri]]''', [[Turska]]
*{{ZD|N|NOR}} [[Datoteka:Orkdal komm.svg|15px]] '''[[Orkdal]]''', [[Norveška]]
{{col-4}}
*{{ZD|S|SRB}} [[Datoteka:Grb-Kragujevac.jpg|15px]] '''[[Kragujevac]]''', [[Srbija]]
*{{ZD|F|FRA}} [[Datoteka:Blason Millau.svg|15px]] '''[[Millau]]''', [[Francuska]]
*{{ZD|I|ITA}} [[Datoteka:No coats of arms.svg|15px]] '''[[Montegrotto Terme]]''', [[Italija]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Datoteka:Split (grb).gif|15px]] '''[[Split]]''', [[Hrvatska]]
{{col-4}}
*{{ZD|S|SRB}} [[Datoteka:GrbTutina.jpg|15px]] '''[[Tutin (općina)|Tutin]]''', [[Srbija]]
*{{ZD|D|DAN}} [[Datoteka:Coat of arms of Vejle.svg|15px]] '''[[Vejle]]''', [[Danska]]
*{{ZD|H|HRV}} [[Datoteka:Vukovar (grb).gif|15px]] '''[[Vukovar]]''', [[Hrvatska]]
*{{ZD|K|KIN}} [[Datoteka:No coats of arms.svg|15px]] '''[[Yinchuan]]''', [[Kina]]
{{col-end}}

== Spomenici i znamenitosti ==

* [[Stari grad (Mostar)|Stari grad]] - povijesna četvrt grada sa [[Stari most u Mostaru|Starim mostom]] i nizom ostalih sadržaja iz bogate povijesti grada. Osim Starog mosta, u starom dijelu Mostara se nalaze i druge važne znamenitosti, poput Krive ćuprije, kula oko Starog mosta, Tabhane, ulice Kujundžiluk, hotela Ruže i mnogih drugih. Upravo je hotel Ruža razlog zbog čega je Mostaru prijetilo skidanje s popisa svjetske baštine. Investitor će morati ukloniti 1.072 kvadrata hotela Ruže, i to na lamelama A i B te krova na hotelskom bazenu, kako bi se hotel Ruža uskladio s ambijentom stare jezgre grada.
* [[Karađoz-begova džamija u Mostaru|Karađoz-begova džamija]] - najstarija i najljepša džamija u [[Hercegovina|Hercegovini]].
* [[Bišćevića sokak (Mostar)|Bišćevića sokak]] - ulica s poznatom kućom iz osmanlijskog razdoblja (Bišćevića kuća). 
* Povijesno naselje [[Brankovac (Mostar, BiH)|Brankovac]], s kućama i avlijama (dvorištima) starih mostarskih obitelji, građeno u [[osmansko graditeljstvo|osmanlijskom stilu]].
* Mostar je poznat po svojim [[most]]ovima, osim Starog mosta u urbanoj zoni grada nalaze se još: [[Most Musala (Mostar)|Most Musala]] ([[1882.]]), [[Lučki most (Mostar)|Lučki Most]] ([[1913.]]) i [[Carinski most(Mostar)|Carinski Most]] ([[1917.]]), izgrađeni u [[Austro-Ugarska|austro-ugarsko doba]], a nekoliko puta su bili srušeni te novije izgrađeni [[Most Bunur (Mostar)|Most Bunur]] ([[1998.]]) i [[Novi Most (Mostar)|Novi Most]] ([[2018.]]) koji je nedavno dovršen.
* [[Crkva sv. Petra i Pavla u Mostaru|Crkva svetog Petra i Pavla]] - [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|franjevačka]] crkva, s najvišim [[zvonik]]om u Bosni i Hercegovini. Teško je stradala u posljednjem ratu, ali je ponovno izgrađena.
* [[Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru|Katedrala Marije Majke Crkve]] - katedralna crkva mostarsko-duvanjskoga biskupa odnosno [[crkva]] matica [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjske biskupije]]. 
* [[Saborna crkva u Mostaru]] - prije rata slovila je za jedan od najljepših pravoslavnih hramova na ovom dijelu Balkana. Crkva, kao posljednje srpsko uporište u gradu je teško stradala u ratu, a uskoro bi trebala završiti njezina obnova.<ref>[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/region/2964275/obnova-saborne-crkva-u-mostaru-blizi-se-kraju.html Obnova Saborne crkve u Mostaru bliži se kraju], rts.rs, pristupljeno 8. rujna 2018.</ref>
* [[Španjolski trg u Mostaru|Španjolski trg]] - središnji gradski trg. Na njemu se nalazi [[Gimnazija Mostar]], jedna od najljepših građevina iz austro-ugarskog perioda i [[Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru|Hrvatsko narodno kazalište]] koje je još u izgradnji. Trg je u posljednjem ratu bio crta razgraničenja između [[Hrvati|Hrvata]] i [[Bošnjaci|Bošnjaka]], a i danas su česti incidenti na njemu. Grad Mostar odlučio je [[12. listopada]] [[1995.]] godine dati glavnom gradskom trgu ime Španjolski trg, u spomen na 21 poginulog španjolskog vojnika pri [[UNPROFOR]]-u u ratu u Bosni i Hercegovini.
* [[Trg hrvatskih velikana u Mostaru|Trg hrvatskih velikana]] (Rondo) - glavni trg  u zapadnom dijelu grada. Izgrađen je u [[Austro-Ugarska|austro-ugarsko doba]], a s kružnog toka trga nastavlja se 6 aleja. Na Trgu hrvatskih velikana se nalazi [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača]], izuzetno važan za održavanje kulturnih i drugih manifestacija u gradu Mostaru i Stambeno-prodajni centar Rondo, jedan od najvećih trgovačkih centara u urbanoj zoni Mostara.
* [[Trg Musala u Mostaru|Trg Musala]] - glavni trg  u istočnom dijelu grada. Izgrađen je u [[Austro-Ugarska|austro-ugarsko doba]]. U neposrednoj blizini trga Musale, nalazi se hotel Neretva, jedna od najljepših građevina iz austro-ugarskog perioda koja je teško stradala u posljednjem ratu. U tijeku je obnova toga hotela.
* Gradski park [[Park Zrinjevac u Mostaru|Zrinjevac]] - središnji gradski park u Mostaru. Nalazi se između Trga hrvatskih velikana i Španjolskog trga. [[2007.]] godine park je u potpunosti revitaliziran i obnovljen i danas je to omiljeno mjesto za šetnju i odmor Mostaraca.
* Katolički [[Milenijski križ (Hum)|križ]] na brdu Hum iznad Mostara, zvan [[Milenijski križ (Hum)|Milenijski križ]]. Visok je 33 metra, a izgrađen je kao simbol jubileja dvije tisuće godina [[kršćanstvo|kršćanstva]], ali i simbol patnji i stradanja kroz koja je ovaj grad prošao u svojoj novijoj povijesti. Križ je vidljiv iz svakog dijela grada Mostara, kao i iz južnih predgrađa Mostara.
* Prije rata jedan od simbola grada na Neretvi je bilo [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizansko groblje]]. To spomen-groblje je izgrađeno u doba [[SFRJ|bivše Jugoslavije]], u čast svim Mostarcima poginulim u [[narodnooslobodilački pokret|NOB]]-u. Nažalost, sagrađeno je 1960-ih na mjestu masovne grobnice nepodobnih građana koje su partizani pobili krajem Drugog svjetskog rata. Danas je groblje petkom i vikendom okupljalište razuzdane mladeži, a ponekad i narkomana. Mnogi spomenici su uništeni, a brojni su išarani. [[2006.]] godine groblje je proglašeno nacionalnim spomenikom, a sredinom [[2008.]] godine počela je njegova obnova.
* [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Mostara|Popis poznatih osoba iz Mostara]]

===Galerija===
<gallery>
Slika: Franjevačka crkva.jpg|[[Crkva sv. Petra i Pavla u Mostaru|Crkva sv. Petra i Pavla]], s najvišim zvonikom u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]
Slika: Mostar katedrala.jpg|[[Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru|Katedrala Marije, Majke Crkve]]
Slika: Humski_križ.jpg|[[Milenijski križ (Hum)|Križ]] na brdu Hum, visok 33 metra
Slika: Puente de Mostar.JPG|[[Stari most u Mostaru|Stari most]] s kulama: Tarom, Helebijom i Hercegušom
Slika: Stari most at night.jpg|Stari most noću
Slika: Mostar Alte Narentabruecke 1900.jpg|[[Stari most u Mostaru|Stari most]], slika iz [[1900.]]
Slika: Cafe Luft Mostar-1900.jpg|Stara mostarska tržnica, period [[1890.]] – [[1900.]]
Slika: Mostar-1900.jpg|Mostarci početkom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]]
Slika: Mostar Stari 2.jpg|Stari dio grada Mostara
Slika: Kriva Ćuprija.jpg|Kriva ćuprija na Radobolji, desnoj pritoci [[Neretva|Neretve]]
Slika: Kujundžiluk.jpg|Ulica Kujundžiluk sa starim kujundžijskim radnjama
Slika: Karađozbegova džamija.png|[[Karađozbegova džamija]], najpoznatija u Hercegovini
Slika: Bišćevića kuća.jpg|Unutrašnjost kuće na Bišćevića ćošku
Slika: Most musala.jpg|Most Musala, izgrađen [[1882.]] godine
Slika: Lučki most.png|Lučki most, izgrađen [[1913.]]
Slika: Carinski most.jpg|Carinski most, izgrađen [[1917.]]
Slika: Hotel Neretva-1900.jpg|Hotel Neretva i most Musala, period [[1890.]] – [[1900.]]
Slika: Mostar1890-1900.jpg|[[Stari most u Mostaru|Stari most]] i Saborna crkva, period [[1890.]] – [[1900.]]
Slika: HD herceg S. Kosača.jpg|[[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača]]
Slika: Mostar - Bosnia - Park and Ruined Building - 2007.jpg|Gradski park Zrinjevac i ''Staklena'' banka u pozadini
Slika: Stara Gimnazija Mostar.JPG|Gimnazija Mostar 
Slika: Partizansko groblje.JPG|[[Partizansko groblje u Mostaru|Partizansko spomen-groblje]]
Slika: Panorama Mostara.jpg|Panorama Mostara
Slika: Panomo-1.JPG|Panorama zapadnog dijela grada
Slika: Panomo-2.JPG|Noćna panorama grada Mostara
</gallery>

=== Mostarski parkovi ===

Mostar je nekada obilovao zelenim površinama. Godine 1968. bilo je izgrađeno 6 [[park]]ova na ukupnoj površini od 43255 m<sup>2</sup>, a u njima je bilo 2919 m<sup>2</sup> cvijeća. Nije bilo mnogo parkova, ali su bili održavani. Cvijeća i drugog zelenila bilo je posvuda. Prijeratni fond zelenih površina bio je 486 369 m<sup>2</sup>, a čega [[cvjetnjak]]a zasađenih na 5041 m<sup>2</sup>. Mostar je bio na proljeće poznat po baščama i beharu. Razvoj grada i urbanizacija oduzele su gradu zelene površine, pa su preostale bašče zapuštene i u fazi degradacije. Od cvjetnjaka danas su samo tragovi. Drvoredi su 2004. bili u iznimno lošem stanju. U drvoredima su pojedina stogodišnja stabla odumirala ponajviše zbog neodgovarajuće i zakašnjele sanacije manjih oštećenja, neadekvatne zaštite od štetnika, neprimjerene sječe velikih grana radi regulacije prometa, prekomjerna povećanja asfaltnih površina unutar drvoreda preko 95 posto, mehaničkih oštećenja kore debla uzrokovane prometalima, površinskih ili dubljih zasjekotina. Drvorede ne pilaju stručne osobe, česta je nestručna rezidba. Gradnja objekata u gradu je na štetu zelenih površina. Podignuti su i razni bespravni objekti, na djelu je devastacija parkova i grad se maćehinski odnosi. Na nekadašnjih šest parkova rastu same zgrade. [[Park Zrinjevac u Mostaru|Park Zrinjevac]] donekle je saniran.<ref>[https://www.bljesak.info/business/flash/mostar-je-imao-sest-parkova-danas-na-njima-rastu-zgrade/154066 Bljesak.info] Sa.M. ''Mostar je imao šest parkova, danas na njima rastu zgrade'' 11. travnja 2016. (pristupljeno 13. studenoga 2017.)</ref>

== Izvori ==
*"Mostar u slici i riječi" 2008., Grupa autora, izdavač Stanek, {{ISBN|9789958906602}}, hrvatski jezik, str. 300 - službena monografija Grada Mostara
* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
* Internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

{{Izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Mostar}}
* {{wikivoyage|Mostar}}
* [http://www.mostar.ba/ Grad Mostar] službene stranice
* [http://www.turizam.mostar.ba Grad Mostar] turistički portal 
* [http://www.openstreetmap.org/?lat=43.3446&lon=17.8054&zoom=14&layers=M OpenStreetMap] karta grada 
* [http://www.vlada-hnz-k.ba/home.php?mod=home&jezik=0 Vlada] Hercegovačko-neretvanske županije
* [http://www.hercegovina.ba/hrv/index.html Turistička zajednica HNŽ] službene stranice

{{Hercegovina}}
{{Mostar}}
{{BiH}}
{{Svjetska baština u BiH}}

[[Kategorija:Mostar| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hercegovačko-neretvanska županija]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Bosni i Hercegovini]]