Vidi kôd stranice Moldavija

<!--'''Moldavija'''-->{{dz|članak [[Moldavija (pokrajina)]]|[[Moldavija (pokrajina)|povijesnu pokrajinu]]}}
{{Okvir_zemlje_svijeta 
| ime                         = Republika Moldavija
| izvorno_ime                 = ''Republica Moldova''
| ime_genitiv                 = Moldavije
| eng_ime                     = Moldova
| zastava                     = Flag of Moldova.svg
| grb                         = Coat of arms of Moldova.svg
| moto                        = „Naš jezik je blago”<br>(''Limba nostra-i o Comoara'')
| himna                       = [[Limba noastră]]
| lokacija                    = Location Moldova Europe.png
| službeni_jezik              = [[moldavski jezik|moldavski]] ([[moldavski jezik|moldavski]]) <b><sup>1)</sup></b>
| glavni_grad                 = [[Kišinjev|Kišinjev (''Chişinău'')]]
| predstavnik_države_množina  = Predsjednici
| predstavnik_države          = Predsjednica
| predstavnik_države_osoba    = [[Maia Sandu]]
| predsjednik_vlade_osoba     =  [[Aureliu Ciocoi]] 
| površina_poredak            = 135
| površina                    = 33.843
| vode                        = 1,4
| stanovništvo_poredak        = 116
| stanovništvo                = 4,431.570
| godina_popisa               = 2002.
| gustoća_stanovništva        = 131
| neovisnost                  = od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog saveza]] <br> [[27. kolovoza]] [[1991.]]
| BDP_PKM_godina              = 2011.
| BDP_PKM                     = 12 milijardi USD
| BDP_PKM_rang                = 140.
| BDP_PKM_per_capita          = 3373 USD
| BDP_PKM_per_capita_rang     = 131.
| valuta                      = [[moldavski lej|lej]]
| stoti_dio_valute            = 100 bana
| vremenska_zona              = [[Istočnoeuropsko vrijeme|EET]] ([[UTC+2]])<br>[[Istočnoeuropsko ljetno vrijeme|EEST]] ([[UTC+3]])
| internetski_nastavak        = .md
| pozivni_broj                = +373
| komentar                    = <sup>1)</sup> Kao službeni se u pokrajinama koriste i [[Ruski jezik|ruski]], [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] i [[Gagauški jezik|gagauški]]
}}

'''Moldavija''' (službeno ''Republika Moldova''; [[moldavski jezik|mold.]] ''Republica Moldova'') je [[kontinentalne države|kontinentalna država]] na jugoistoku  [[Europa|Europe]] koja graniči s [[Ukrajina|Ukrajinom]] na istoku i [[Rumunjska|Rumunjskom]] na [[zapad]]u. Smještena je u blizini sjeverne obale [[Crno more|Crnog mora]], između rijeka [[Prut]] i [[Dnjestar]]. Obično se rabi naziv '''Moldavija''' prema [[Moldavija (pokrajina)|pokrajini]] koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rumunjska|Rumunjske]].

==Povijest==
Prvi tragovi ljudskoga djelovanja na području Moldavije mogu se pratiti od prapovijesti. Na njezinu teritoriju živjeli su u [[1. tisućljeće pr. Kr.|1. tisućljeću pr. Kr.]] [[Kimerijci]] i [[Skiti]], a od 300. pr. Kr. [[Geti]] i trački [[Dačani]]. Na područje Moldavije naselili su se nakon provale [[Huni|Huna]] mnogi narodi, od kojih su najpoznatiji bili [[Ostrogoti]] (oko 370–475), [[Anti]] (?–oko [[560.]]), [[Avari]] i [[Slaveni]] (V–VI. st.), [[Uliči]] i [[Tiverci]]. U 9. st. Moldavija je bila u sastavu [[Bugarska|Bugarske]], koja ju je izgubila nakon provale [[Mađari|Mađara]] potkraj 9. st. Usporedno s dolaskom Mađara, na područje Moldavije prodrli su [[Pečenezi]], koji su ubrzo potisnuli Mađare prema zapadu i uspostavili svoju državu. Pošto ih je [[1036.]] porazio [[Jaroslav Mudri]], Moldavija je ušla u sastav [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]], a nakon njezina raspada polovicom 9. st. u sastav [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galičko-Volinjskoga Kneževstva]]. Oko 1100. Moldaviju su zaposjeli [[Kumani]], a [[1240.]] [[Mongoli]] ([[Tatari]]). U sklopu mongolske države [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]], Moldavija je ostala do [[1353.]], kada ju je osvojio ugarski plemić [[Dragoş]] u ime hrvatsko-ugarskog kralja [[Ludovik I.|Ludovika I.]]. Za njegova nasljednika [[BogdanI.|Bogdana I.]] osnovano je [[1359.]] [[Moldavsko Kneževstvo]], koje se već [[1367.]] proširilo na [[Besarabija|Besarabiju]]. Za vladavine kneza [[Ştefan III. Veliki|Ştefana III. Velikoga]] (1457–1504) Moldavsko Kneževstvo obranilo se od napada [[Osmanlije|Osmanlija]], ali je već za njegova nasljednika [[Bogdan III.|Bogdana III.]] ([[1504.]] – [[1517.]]) postalo osmanskim [[vazal]]nim kneževstvom. U sastavu Osmanskoga Carstva, Moldavija je bila, uz kraću vladavinu [[Vlaška|vlaškoga]] kneza [[Mihai Hrabri|Mihaija Hrabroga]] (Mihai Viteazul) [[1600.]] – [[1601.]] i [[poljsko-litavska država|poljsko-litavske države]] [[1601.]] – [[1618.]], sve do [[1859.]], doduše uz određenu autonomiju i uglavnom domaće plemstvo. U Osmanskome Carstvu, Moldavsko Kneževstvo imalo je autonomni status sve do [[1711.]], kada ga je knez [[Dimitrije Cantemir]] pokušao staviti pod [[Rusija|rusku]] zaštitu. Pošto je propao taj pokušaj osamostaljenja Moldavije, Osmanlije su otada pa sve do [[1821.]] za moldavske kneževe postavljali isključivo istanbulske Grke ([[Fanarioti|Fanariote]]), za čije je uprave Moldavija izgubila dijelove svoga teritorija. Godine 1775. [[Habsburška Monarhija]] zaposjela je [[Bukovina|Bukovinu]] (sjeverni dijelovi Moldavskoga Kneževstva), a Rusija [[1812.]] Besarabiju (istočni dijelovi Moldavskoga Kneževstva). [[Jedrenski ugovor|Jedrenskim ugovorom]] [[1829.]] Moldavsko Kneževstvo dobilo je, zahvaljujući ruskoj vojnoj potpori, veću političku autonomiju u Osmanskome Carstvu. Godine [[1858.]] Moldavskomu Kneževstvu bila je vraćena Besarabija, a [[1859.]] stupilo je u personalnu uniju s [[Vlaško Kneževstvo|Vlaškim Kneževstvom]] (današnja Rumunjska). Nakon [[Berlinski kongres|Berlinskoga kongresa]] [[1878.]] Besarabija je ponovno bila vraćena Rusiji, u sastavu koje je ostala sve do [[1918.]], kada su ju osvojile rumunjske postrojbe. Tijekom [[Ruski građanski rat|ruskog građanskog rata]] i strane intervencije, [[boljševici]] su osvojili neznatni dio Besarabije na lijevoj obali [[Dnjestar|Dnjestra]] i na tom području osnovali [[12. listopada]] [[1924.]] [[Moldavska Autonomna SSR|Moldavsku Autonomnu SSR]] u sklopu [[Ukrajinska SSR|Ukrajinske SSR]]. Kada je 28. VI. 1940., na zahtjev vlade SSSR-a, [[Kraljevina Rumunjska]] vratila Besarabiju, stvorena je 2. VIII. 1940. Moldavska SSR, od središnjega većeg dijela Besarabije (bez pojasa Bugeac uz Crno more između Dnjestra i sjevernog rukava delte Dunava) i Moldavske Autonomne SSR. Nakon njemačkog napada na SSSR, rumunjske postrojbe ponovno su osvojile Moldaviju. U sastavu Rumunjske Moldavija je bila do 1944., kada su ju osvojile postrojbe [[Crvena armija|Crvene armije]].

Godine 1986., u duhu »glasnosti«, nastalo je Demokratsko gibanje ([[Mişcarea Democraticǎ]]), uskoro preraslo u Pučku frontu ([[Frontul Popular]]), koja će nametnuti 1989. prihvaćanje [[rumunjski|rumunjskoga]] kao službenog jezika i vraćanje na [[latinica|latinicu]]. [[23. lipnja]] 1990. Parlament u Kišinjevu donio je Deklaraciju o suverenosti Moldavske SSR. Republika je proglašena [[23. svibnja]] 1991., a neovisnost [[27. kolovoza]] [[1991.]]; tijekom 1990–97. predsjednik je bio [[Mircea Ion Snegur]]. Od početka 1990-ih bili su izraženi zahtjevi za ujedinjenjem s Rumunjskom, dok su ruska i ukrajinska zajednica na području istočno od Dnjestra (u kojem čine oko polovice stanovništva) težile vlastitoj državnosti; [[2. studenoga]] 1990. proglasile su [[Pridnjestrovlje|Pridnjestarsku moldavsku republiku]], zbog čega je došlo do oružanih sukoba. Rusko-moldavskim sporazumom 1992. bilo je postignuto primirje, za nadzor kojega su bile angažirane ruske mirovne snage; u borbama 1990–92. poginulo je više tisuća ljudi. Sporan je bio i status [[Gagauzi|Gagauza]] ([[turkijski narodi|turkijskoga naroda]] [[pravoslavlje|pravoslavne vjere]]), koji su od 1990. također tražili autonomiju (vlastitu republiku sa središtem u Komratu proglasili su 19. kolovoza 1990); autonomija im je priznata 1994–95. Godine 1994. Moldavija je uspostavila vojnu suradnju s [[NATO]]-om (sudjeluje u njegovu programu Partnerstvo za mir). Sporazumom iz svibnja 1997. Pridnjestarska moldavska republika stekla je samoupravu. U 1990-ima sporna je bila granica s Ukrajinom; sporazum je postignut u kolovozu 1999. Na izborima u veljači 2001. pobijedila je Komunistička stranka (PCRM), a njezin lider [[Vladimir Voronin]] postao je predsjednik (u travnju 2001). U veljači 2002., nakon vladine odluke da i ruski postane službeni jezik, održani su veliki antikomunistički i proturuski prosvjedi u Kišinjevu. U rujnu 2006. u Pridnjestarskoj moldavskoj republici referendumom je podržana neovisnost i mogućnost pripojenja Rusiji (separatistički zahtjevi osnaženi su sukobima u istočnoj Ukrajini 2014). Do političke krize došlo je nakon izbora 2009. i 2010. kada ni PCRM ni koalicija proeuropskih liberalnih stranaka nisu uspjeli dobiti dovoljnu parlamentarnu većinu za izbor predsjednika republike. Nakon masovnih prosvjeda i nemira, u rujnu 2009. V. Voronin odstupio je s vlasti, a premijer je postao [[Vladimir Filat]] (vođa Liberalne demokratske stranke Moldavije – PLDM). Od ožujka 2012. predsjednik je nezavisni kandidat [[Nicolae Timofti]]. U svibnju 2013. premijer je postao [[Iurie Leancă]] (PLDM); od 2009. zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova i europskih integracija. Koalicija proeuropskih stranaka, predvođena PLDM-om, zadržala je vlast i nakon parlamentarnih izbora održanih potkraj 2014. Rusija je početkom 2015. u Pridnjestarskoj moldavskoj republici zadržala oko 1500 vojnika (u mirovnoj operaciji angažirano ih je oko 350). Od siječnja 2016. premijer je [[Pavel Filip]] (član Demokratske stranke; 2011–16. bio je ministar informatičkih tehnologija i komunikacija). Potkraj 2016. na predsjedničkim izborima pobijedio je [[Igor Dodon]], vođa Stranke socijalista od 2011. (kao član komunističke stranke bio je ministar gospodarstva 2006–09., te zamjenik premijera 2008.–09). Tijekom 2017. vlada podupire ustavne promjene koje bi olakšale priključenje [[EU|Europskoj uniji]] (sporazum o pridruživanju potpisan je 2014), čemu se protivi proruski dio političke javnosti.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41586 Moldavija], Hrvatska enciklopedija</ref>

==Zemljopis==

Moldavija zauzima ravničarski kraj istočno od Karpata, uglavnom između rijeke Prut na zapadu (granica prema Rumunjskoj) i porječje Dnjestra (rumunjski Nistru) na istoku zemlje. Na jugu je reljefno otvorena prema ušću Dunava (Moldavija izlazi na Dunav u duljini od svega 500 m) i Crnomu moru. Građena je od kristaličnih stijena (granit) prekambrijske starosti prekrivenih do 6000 m debelim slojem sedimentnih stijena (pješčenjaci, gline, vapnenci). Kristalična osnova izbija na površinu samo u sjevernome dijelu zemlje. Pretežno nizinski kraj, dio Istočnoeuropske nizine, prosječne visine 147 m, raščlanjen je mnogim riječnim dolinama i uzvisinama. U središnjem dijelu, usporedno s dolinom Pruta, pruža se brežuljkasta, praporom prekrivena Srednjomoldavska uzvisina (Codri) s najvišom točkom Moldavije (Bălaneştri, 429 m). Na nju se prema istoku i sjeveroistoku nastavlja Pridnjestarska uzvisina (do 347 m). U sjevernome dijelu zemlje nalazi se nizina sa stepom Bălţi (Belci; visina 150 do 200 m) te uzvisine (do 336 m) uz rijeke Prut (erodirani vapnenački lanac Medobori-Toltri) i Dnjestar. Na jugu se prostire brežuljkasta ravnica sa stepom Budžak (Bugeac), ispresijecanom mnogobrojnim jarugama i vododerinama. Moldavija se nalazi u seizmičkom području Karpata pa se javljaju potresi s epicentrom u istočnoj Rumunjskoj.

Klima je umjereno kontinentalna, pod utjecajem zračnih masa s Atlantika sa zapada, mediteranskih s jugozapada te kontinentalnih sa sjeveroistoka. Zime su kratke i blage, a ljeta duga i topla. Srednja temperatura siječnja kreće se od –3 °C na sjeveru do 5 °C na jugu, a srpnja od 19 °C na sjeveru do 22 °C na jugu. Najniža temperatura, –36 °C, zabilježena je na sjeveru zemlje, a najviša, 41 °C, na jugu. Godišnja količina oborina kreće se između 370 mm na jugu i 560 mm na sjeveru; najviše je oborina na uzvisinama (500 do 560 mm), a najmanje u nizinama (od 450 mm do manje od 400 mm). Oborine su uglavnom u obliku ljetnih pljuskova. Prevladava vjetar sa sjeverozapada, a zimi je čest topli jugoistočni vjetar.

Moldavija ima dobro razvijenu riječnu mrežu s približno 3000 vodotoka (gustoća 0,25 km/km²) iako ih je 92% kraće od 10 km, a samo je 8 rijeka dulje od 100 km. Rijeke pripadaju slijevu Crnoga mora; teku uglavnom od sjeverozapada k jugoistoku. Glavna je rijeka Dnjestar (duga 1352 km, od čega 660 km u Moldaviji), porječju kojega pripada 56% teritorija; plovna je gotovo cijelom duljinom u Moldaviji. Najdulja je moldavska rijeka Prut (695 km od ukupno 953 km), pritok Dunava, koji odvodnjava 24% teritorija; plovna je do Leova. Najviši im je vodostaj u proljeće (topljenje snijega u Karpatima) i rano ljeto (pljuskovi). Ostatak teritorija odvodnjavaju manji pritoci Dunava i izravni pritoci Crnoga mora. Moldavija ima 57 prirodnih jezera (Beleu, Bâc, Sălaş, Dracele), ukupne površine 62,2 km², te oko 3000 umjetnih jezera od kojih su najveća Dubăsari (67,5 km²) i Costeşti-Stînca (59,0 km²).

Pod šumama, uglavnom miješanim bjelogoričnima, nalazi se 9,8% površine; prevladavaju na sjevernome brežuljkastom području. Izvorna stepska vegetacija pretvorena je na jugu zemlje u poljoprivredne površine (ukupno 67%) za uzgoj žitarica, voća i vinove loze. Pod pašnjacima je 13% površine.http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41586

==Politički sustav==

Prema Ustavu od 29. VII. 1994. Moldavija je parlamentarna republika. Predsjednik republike šef je države; bira ga parlament na mandatno razdoblje od 5 godina s pravom jednoga reizbora. Izvršnu vlast obnašaju predsjednik republike i vlada. Vladu i predsjednika vlade bira parlament, a potvrđuje predsjednik republike. Zakonodavnu vlast obnaša jednodomni parlament (Parlamentul). Ima 101 zastupnika koje građani biraju na općim, izravnim i tajnim izborima na razdoblje od 4 godine. Pravo je glasa opće i jednako za sve državljane s navršenih 18 god. života. Vrhovni sud pravde na vrhu je redovne hijerarhije sudbene vlasti. Poštivanje Ustava osigurava Ustavni sud koji čini 6 sudaca. Moldavija je podijeljena na 32 regije (raioane), 3 okruga (municipiul) i dvije autonomne jedinice. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 27. kolovoza (1991).http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41586

==Upravna podjela==

[[Datoteka:moldadm.png|mini|lijevo|200px|Moldavija - podjela]]

Moldavija je podjeljena na 33 distrikta, pet općina ([[Bălţi]], [[Chişinău]], [[Comrat]], [[Tighina]], [[Tiraspol]]) i dvije neovisne regije - [[Gagauzija|Găgăuzija]] i [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]].

Pridnjestrovlje je ''de jure'' dio Moldavije, a njena neovisnost nije priznata ni od jedne zemlje, iako ''[[de facto]]'' nije kontrolirana od strane moldavske vlade.

[[Gagauzija|Găgăuzija]] je autonomna regija koja ima pravo na odcjepljenje u slučaju ujedinjenja Republike Moldavije i [[Rumunjska|Rumunjske]].

==Stanovništvo==
U Moldaviji živi 2 998 235 st. prema popisu 2014 (bez Pridnjestrovlja, odnosno tzv. Pridnjestarske moldavske republike koja nije pod kontrolom moldavske vlade, a u kojoj živi 475 665 st., 2015), od čega 209 030 st. živi u inozemstvu dulje od 12 mjeseci. Na 1 km² Moldavije bez Pridnjestrovlja živi 98,3 st. (2014; 110,9 st./km² u 2004). Najgušće je naseljen središnji, industrijski razvijeniji dio zemlje, te područja na sjeveru i jugoistoku, a najrjeđe je naseljena jugozapadna Moldavija (40 do 60 st./km²), osobito stepa Budžak (Bugeac). Stanovnici su (2014) Moldavci (73,7%; 64,5% u 2004), potomci romaniziranih Dačana, te Ukrajinci (6,5%; 13,8% u 2004), Rusi (4,0%; 13,0% u 2004), Gagauzi (4,5%), Rumunji (6,9%), Bugari (1,8%), Romi (0,3%) i dr. Rusi žive uglavnom u gradovima te u Pridnjestrovlju (Pridnjestarsko područje, istočno od Dnjestra), Ukrajinci u sjevernome dijelu zemlje, Gagauzi (turkijski narod uglavnom pravoslavne vjere) u Gagauziji (Gagausko autonomno područje) u južnoj Moldaviji i Bugari u gradu Taracliji (bugarski i ruski Taraklija) i okolici. Službeni je rumunjski jezik (do 2013. u Moldaviji se nazivao moldavskim jezikom); raširen je i ruski. Za popisa 2014. godine 55,1% stanovništva izjasnilo se da im je moldavski materinji jezik, 22,8% rumunjski, a 9,4% ruski. Stanovnici su uglavnom pravoslavci (90,1%, 2014). Od stjecanja nezavisnosti 1991. broj stanovnika se neprestano smanjuje; na području cijele Moldavije je prema popisu 1989. živjelo 4 335 360 st. (3 657 665 st. bez područja Pridnjestrovlja), a 2004. godine 3 938 679 st. (3 383 332 st. bez Pridnjestrovlja). U posljednjem međupopisnom razdoblju (2004–14) broj stanovnika (bez Pridnjestrovlja) smanjio se za čak 385 097 st. ili 11,4% (prosječna godišnja stopa pada broja stanovnika iznosi 1,14%). Zbog raspada SSSR-a, lošeg ekonomskog stanja u državi i pada životnoga standarda, stanovništvo se u velikoj mjeri iseljava, najviše u Rusiju i zemlje Europske unije (ponajviše u Italiju). Prirodni priraštaj je od početka XXI. st. stalno negativan; 2016. iznosio je –0,3‰, a rezultat je podjednakog nataliteta (10,5‰) i mortaliteta (10,8 ‰). Smrtnost dojenčadi (9,4‰, 2016) među najvećima je u Europi. Zbog smanjenoga prirodnoga priraštaja i iseljivanja mlađega, radno sposobnog stanovništva, populacija Moldavije stari: u dobi je do 14 godina 17,0% (2015; 22,4% u 2001), od 15 do 64 godine 72,3%, a starije je od 65 godina samo 10,7% (14,4% populacije 2001) stanovnika. Očekivano trajanje života za rođene 2012. iznosi 67,2 godine za muškarce, a 75,0 godina za žene. Ekonomski je aktivno 1 308 700 st. (2017), od čega je nezaposleno 3,4%. Moldavija se ubraja u europske zemlje s najvećim udjelom poljoprivrednoga stanovništva; u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu aktivno je 28,8%, u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 30,9%, a u uslužnim djelatnostima 40,3% radne snage (2017). Glavni je i najveći grad Kišinjev (rumunjski Chişinău) s 469 402 st. (2014; 589 446 st. za popisa 2004). Ostali su veći gradovi (2014) Bălţi (Belci, Bel’cy) s 97 930 st., Ungheni s 30 804 st. i Cahul s 30 018 st. U gradovima živi samo 38,2% st. (2014; 46,6% za popisa 1989. za cijeli teritorij Moldavije) pa se Moldavija ubraja među najslabije urbanizirane europske države. U Pridnjestrovlju (tzv. Pridnjestarska moldavska republika) su veći gradovi (2015) Tiraspol (Tiraspolj) sa 129 367 st., Bender (Tighina) s 91 197 st. i Rîbnița s 45 400 st.[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41586]

{| class="wikitable"
|- style="background:#efefef;"
! #  !!   Narodnost    !! Moldavija !! % Mold. !! Pridnjestrovlje !! % Pridnj. !! Ukupno !!  %
|-
| 1. || [[Moldavci]]  ||  2,564.849   || 75,8 % || 177.156 || 31,9 % || 2,742.005 || 69,6 %
|-
| 2. || [[Ukrajinci]] ||    282.406   ||  8,3 % || 159.940 || 28,8 % ||   442.346 || 11,2 %
|-
| 3. || [[Rusi]]      ||    201.218   ||  5,9 % || 168.270 || 30,3 % ||   369.488 ||  9,4 %
|-
| 4. || [[Gagauzi]]   ||    147.500   ||  4,4 % ||  11.107 ||  2,0 % ||   158.607 ||  4,0 %
|-
| 5. || [[Rumunji]]*  ||     73.276   ||  2,2 % ||    /    ||   /   ||    73.276 ||  1,9 %
|-
| 6. || [[Bugari]]    ||     65.662   ||  1,9 % ||  11.107 ||  2,0 % ||    76.769 ||  1,9 %
|-
| 7. || Ostali        ||     48.421   ||  1,4 % ||  27.767 ||  5,0 % ||    76.188 ||  1,9 %
|-
| 8. || '''Ukupno'''  || '''3,383.332''' || '''100 %''' || '''555.347''' || '''100 %''' || '''3,938.679''' || '''100 %'''
|}

U vjeri prevladavaju [[Pravoslavlje|pravoslavci]] (95 % stanovništva).

{| class="wikitable" style="text-align:right;"
! Religija !! Sljedbenici !! % od ukupnog</tr>
|align="left"| [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] || 3,158,015 || 95,5 %</tr>
|-
|align="left"|
Nove [[Protestantizam|protestantske]] vjere
: [[Baptisti]]
: [[Adventisti sedmog dana]]
|
<br/><small>
32.754<br/>
13.503<br/>
|
1,83 %<br/><small>
0,99 %<br/>
0,41 %<br/>
|-
|align="left"|
Tradicionalne [[Protestantizam|protestantske]] 
: Evangelici
: [[Reformirane kalvinističke crkve|Reformisti]]
|
<br/><small>
1429<br/>
1190<br/>
|
0,19 %<br/><small>
0,04 %<br/>
0,04 %<br/>
|-
|align="left"| [[Rimokatolička Crkva|Rimokatolici]] || 4645 || 0,14 %</tr>
|align="left"| [[Muslimani]]     ||  1667 || 0,05 %</tr>
|align="left"| Ostale vjere || 25.527 || 0,77 %</tr>
|colspan="3"| </tr>
|align="left"| [[Agnosticizam|Agnostici]]   || 33.207 || 1 %</tr>
|align="left"| [[Ateizam|Ateisti]]    || 12.724 || 0,38 %</tr>
|}

==Gospodarstvo==
Nakon stjecanja neovisnosti 1991. Moldavija je tijekom 1990-ih bila u gospodarskoj depresiji (raspadom Sovjetskog Saveza BDP je smanjen 50%). S reformama je slijedio postupni ekonomski rast, te je vrijednost BDP-a uvećana s 1,1 milijarde USD (1999) na 7,9 milijarda USD (2013). Postupno je smanjen i udjel siromašnog stanovništva s 30,2% (2006) na 9,6% (2015). Godine 2016. ostvaren je BDP u vrijednosti od 6,7 milijarda USD; BDP po stanovniku iznosio je oko 1900 USD (među najmanjima je u Europi). U sastavu BDP-a vodeći je udjel uslužnoga sektora (64,8%), a potom slijedi industrija (29%) i poljoprivreda (14,2%). Poljoprivrednu ponudu čine voće i povrće, vino, duhan i dr. Industrija je pretežno prehrambena (šećer, ulje i dr.) i tekstilna, uz proizvodnju poljoprivrednih strojeva i kućanskih aparata. Stopa nezaposlenosti je 4,3% (2017); ekonomski su značajne doznake zaposlenih u inozemstvu. Vrijednost izvoza 2017. bila je 1,7 milijarda USD (1,5 milijarda USD, 2016), a uvoza četiri milijarde USD (3,6 milijarda USD, 2016). Izvozi uglavnom prehrambene proizvode, tekstil i poljoprivrednu tehniku, a uvozi najviše naftu, plin, derivate, ugljen, strojeve i opremu, kemikalije, tekstil i dr. Vodeći vanjskotrgovinski partneri (2016) su Rumunjska (25,5% izvoza i 13,7% uvoza), Rusija (11,6% izvoza i 13,3% uvoza), Italija (9,9% izvoza i 7% uvoza), Njemačka (6,3% izvoza i 7,9% uvoza), Kina (9,8% uvoza), Ukrajina (9,5% uvoza) i dr. Veličina javnoga duga je 43,4% BDP-a (2017). Godine 2001. Moldavija je postala članica Svjetske trgovinske organizacije, a 2014. je s Europskom unijom potpisala sporazum o pridruživanju.[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41586]

== Promet ==
Željeznička mreža duga je 1151 km (2016); glavna je pruga koja povezuje Ukrajinu s Rumunjskom prolazeći kroz moldavske gradove Tiraspol, Kišinjev i Ungheni. Cestovna mreža duga je 9386 km (2016). Riječni promet razvijen je uglavnom na Dnjestru te manjim dijelom na Prutu (do Leova); plovidbeni put dug je 561 km (2016). Glavna je moldavska luka Giurgiuleşti, otvorena 2006., na lijevoj obali Dunava, 133,8 km od njegova ušća; pristupačna je za prekooceanske brodove. Glavna je međunarodna zračna luka kraj Kišinjeva (promet 2,2 milijuna putnika, 2016).[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41586]

==Galerija==

<gallery>
Slika:Stefan Chisinau.jpg|Stefan Chisinau
Slika:Chisinau Center.jpg|[[Chişinău]]
Slika:Moldavian orthodox church.jpg|Moldavska pravoslavna crkva
</gallery>

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Portal Europa}}

===Ostali projekti===

* [[moldavski jezik|mold.]] [[:mo:Молдова|Молдова]] (hrv. Moldavija) – članak na nekoć moldavskoj wikipediji ([[:mo:Лимба молдовеняскэ|moldavski jezik – ćirilicom]]).

{{WProjekti
|commons        = Moldova
|commonshr      = Moldavija
|commonscat     = Moldova
|commonscathr   = Moldavija
|wikiatlas      = Moldova
|wikiatlashr    = Moldavije
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = Moldavija
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Europa}}
{{CEFTA}}
{{znd}}
{{Latinska unija}}

[[Kategorija:Moldavija| ]]

{{Mrva-država}}