Vidi kôd stranice Mladen Stojanović

<!--'''Mladen Stojanović'''-->{{provjeriti}}
{{stil}}
{{nedostaju izvori}}
{{Infookvir vojna osoba
|ime            = Mladen Stojanović 
|slika          = Mladen Stojanović 1.jpg
|opis           =
|veličina       = 220px
|datum rođenja  = [[7. travnja]] [[1896.]]
|mjesto rođenja = [[Prijedor]]
|datum smrti    = [[2. travnja]] [[1942.]]
|mjesto smrti   = [[Jošavka]], kod [[Čelinac|Čelinca]]
|nacionalnost   = 
|puno ime       = Mladen Stojanović 
|nadimak        = Doktor Mladen
|supruga        = 
|suprug         =
|profesija      = liječnik
|titule         =
|knjige         =
|čin            = 
|ratovi         = [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]]
|bitke          =
|vojska         = [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije]]
}}
'''Mladen S. Stojanović''' ([[Prijedor]], [[7. travnja]] [[1896.]] - [[Jošavka]], [[2. travnja]] [[1942.]]). Po zanimanju je bio liječnik. Kao član [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] bio je aktivan i prije početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]<ref name="srbi">[http://www.tvorac-grada.com/najsrbi/srbi/s0015.html Znameniti Srbi], tvorac-grada.com, pristupljeno 19. siječnja 2008. {{srp oznaka}}</ref>. U [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB]] je stupio [[1941.]], a poginuo je [[1942.]] godine u selu [[Jošavka]]. Za narodnog heroja Jugoslavije proglašen je 7. kolovoza [[1942.]] godine.

== Životopis ==
Mladen Stojanović rođen je 7. travnja [[1896.]] godine u [[Pravoslavlje|pravoslavnoj]] [[Srbi|srpskoj]] obitelji. Otac, Simo Stojanović bio je pravoslavni svećenik. Stojanović je kao đak završavao razred po razred gimnazije u [[Tuzla|Tuzli]] i sve više iskazivao ljubav prema svojoj rodnoj grudi i njezinom narodu u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. [[Austro-Ugarska]] je BiH [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjela]] [[1878.]] godine a aneksirala [[1908.]] godine. Kao đak tuzlanske gimnazije pripadao je omladini povezanoj s [[Mlada Bosna|Mladom Bosnom]]. 

Nekoliko dana nakon [[Sarajevski atentat|atentata]] na [[prijestolonasljednik]]a [[Franjo Ferdinand|Franju Ferdinanda]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], kao maturanta [[3. srpnja]] [[1914.]] godine [[Austrija|austrijske]] vlasti zatvorile su Mladena Stojanovića u Tuzli. Suđenje je održano od [[13. rujna|13.]] do [[30. rujna]] [[1915.]] godine u [[Bihać]]u. Mladen Stojanović je osuđen na 16 godina robije, a njegov brat [[Sreten Stojanović|Sreten]] na 10 godina. Mladen je amnestiran nakon 3 godine.

=== Studij i rad ===

Godine [[1918.]] kada je završio [[Prvi svjetski rat]], Stojanović je nastavio studij i završio [[Medicina|medicinu]] u [[Beč]]u. Godine [[1930.]] vratio se u rodni [[Prijedor]]. Dolaskom u Prijedor sirotinju je besplatno liječio, a često bi siromašnom bolesniku dao novac za put do kuće. Liječio je [[Krajišnik]]e bez nagrade govoreći: »Najveća mi je nagrada zahvalne oči bolesnika, koje se pridižu i u život vraćaju.«

Tako je svojom čestitošću i ljudskim odnosom prema narodu stekao simpatije. Zadobio je veliko poštovanje i autoritet u narodu [[Kozara|Kozare]] i [[Potkozarje (Banja Luka)|Potkozarja]] i ušao u pjesmu naroda Krajine još i prije narodnog ustanka.

=== Komunistička partija Jugoslavija (KPJ) i početak rata ===

U [[Prijedor]]u se Stojanović priključio radničkom pokretu. Krajem rujna [[1940.]] godine dr. Mladen Stojanović primljen je u članstvo [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Noseći iskustva iz mladosti, Mladen je dočekao [[Drugi svjetski rat]] kao prekaljen [[revolucionar]]. Kao vojni liječnik, [[Travanjski rat]] dočekao je u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Nakon toga vratio se u [[Prijedor]] i nastavio s ilegalnim radom.

Dana [[22. lipnja]] [[1941.]] godine [[ustaše]] su dr. Mladena Stojanovića uhitile i zatvorile u Prijedoru s još 40 talaca, a [[17. srpnja]] [[1941.]] godine zapalivši slamu u zatvorskoj ćeliji i iskoristivši zabunu stražara, uspio je pobjeći iz prijedorskog zatvora u [[Kozara|kozarska]] sela.

Samo osam dana kasnije, [[25. srpnja]] [[1941.]] godine u selu [[Gornji Orlovci|Gornji]] i [[Donji Orlovci]], kod [[Prijedor]]a, na partijskom savjetovanju dr. Mladenu Stojanoviću povjerena je dužnost rukovoditelja ustanka na [[Kozara|Kozari]]. Dana [[3. kolovoza]] [[1941.]] godine govorio je na narodnom zboru kod crkve u selu [[Marini (Prijedor)|Marinima]]. Obišao je i mjesta [[Karan u Gornjoj Dragotinji]] i [[Balj]]. Ljudi su mu beskrajno vjerovali, cijenili ga i poštovali, u mnoštvu odazivali su se njegovom pozivu i bez oklijevanja prihvaćali liniju [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]]. Od tada se pod Kozarom počinju odvijati događaji koji se ne mogu nikako odvojiti od njegovoga imena. Stojanović je poticatelj mnogobrojnih smjelih akcija pod Kozarom, koje su imale dalekosežni značaj.

=== Prve borbe ===

Na Partijskom savjetovanju u [[Knežica (Kozarska Dubica)|Knežici]] [[15. kolovoza]] [[1941.]] godine, izabran je za komandanta jedinstvenog ustaničkog stožera za područje [[Kozara|Kozare]]. U to vrijeme [[Nijemci|Nijemci]] su pripremali prvu ofanzivu protiv ustanika kozaračkog kraja. Tada su se počeli nizati okršaji s [[Ustaše|ustašama]] i Nijemcima.

Dana [[10. rujna]] [[1941.]] godine pet dotadašnjih odreda preraslo je u tri jake i dobro naoružane jedinice na čelu s dr. Mladenom Stojanovićem, koji sudjeluje u pripremama svih pokreta i akcija.

»[[Kotar]]ska oblast« iz Bosanske [[Gradiška|Gradiške]] [[1. studenoga]] [[1941.]] godine obavještava ustaško redarstvo u [[Zagreb]]u o napadu ustanika na Gornje [[Podgradci|Podgradce]].

Dana [[16. studenoga]] [[1941.]] godine izvršen je napad na [[Turjak (Gradiška)|Turjak]] i zarobljavanje 33. satnije [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobrana]]. Stojanović je tada izvijestio ovako: »''Moral partizanskih četa je odličan. Priliv naroda u čete svakim danom sve jači. Suradnja između naroda i vojske sve tješnja i dublja. Partizanska vojska postaje svakim danom prava vojska svoga naroda''«.

=== Bitka na Mrakovici ===

Poslije neuspjele ofenzive na [[Kozara|Kozari]], neprijatelj je ostavio jaku posadu na [[Mrakovica|Mrakovici]]. Dr. Stojanović tada je napomenuo kako »''na Kozari ne mogu biti dva gospodara, već samo partizani''« i [[5. prosinca]] [[1941.]] godine poveo je svoje borce u napad na Mrakovicu. Mrakovica je zauzeta. Neprijatelj je imao više od 120 poginulih i 119 zarobljenih. Zarobljena je velika količina oružja i municije, mnogo ratnog materijala. Ovo je bila najznačajnija akcija Kozarskog odreda od njegovog formiranja. Pobjeda na Mrakovici silno je ojačala borbeni moral boraca i naroda. Odred je nastavio s akcijama.

=== Nastavak rata ===

Dana [[28. prosinca]] [[1941.]] godine došlo je do susreta [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]] i [[Muslimani|muslimanskih]] seljaka u [[Orahova (Kotor Varoš)|Orahovi]]. U mnogim selima tada se mogla čuti pjesma: »''Ide Mladen, vodi partizane, razveo ih na sve četir' strane''«.

Odred je u to vrijeme već imao oko 1.000 boraca. Glavni stožerni ustaški odjel, priznajući da je dr. Stojanović organizirao snagu od oko 5.000 pušaka, 100 mitraljeza i 4 bacača, dodaje u jednom aktu kako je on »''istaknuti komunist i cijeli njegov pokret je na komunističkoj bazi, iako je privukao sebi i priličan broj seljaka''.«

Odred je pod Stojanovićevim zapovjedništvom izvodio pobjedonosne oružane akcije na [[Turjak (Gradiška)|Turjaku]], [[Metalka|Metalci]], [[Podgradci]]ma, na pruzi [[Bosanska Kostajnica]]-[[Novi Grad|Bosanski Novi]]-[[Prijedor]]. Slobodni teritorij Drugoga krajiškog odreda proširio se i prema [[Lijevče polje|Lijevča polju]] i južno od pruge [[Prijedor]]-[[Potkozarje (Banja Luka)|Ivanjska]].

Siječnja [[1942.]] godine Stojanović odlazi s Kozare na novu dužnost i nove zadatke. Čim je prešao [[Sana|Sanu]] i stupio na pod [[grmeč]]ko tlo, »''dočekala ga je šuma barjaka i nepregledna masa seljaka i omladine''«, zapisao je [[Branko Ćopić]]. Susret već legendarnog komandira i pisca opredijelio je Ćopića, po savjetu dr. Stojanovića, za pisanje i stihova o ratnim danima i podvizima.

Dana [[22. siječnja]] [[1942.]] godine dr. Stojanović je u stožeru Prvoga krajiškog odreda poslije obilaska [[Podgrmeč]]a, gdje mu je dato priznanje da je njegov Kozarski odred »''najorganiziraniji i najsređeniji u Bosanskoj krajini: vojnički, politički i u svakom drugom pogledu''.« Također na [[Grmeč]]u dr. Stojanović je obilazio jedinice i narod.

=== Pogibija ===

Dana [[10. veljače]] [[1942.]] godine na vojno-političkoj konferenciji u [[Skender Vakuf / Kneževo|Skender Vakufu]] (danas [[Kneževo]]), dr. Stojanović izabran je za načelnika Operativnog štaba za [[Bosna|Bosansku]] krajinu. Kako bi suzbio djelovanje [[Četnici|četnika]] u središnjoj [[Bosna|Bosni]], kao načelnik Operativnog štaba za [[Bosanska Krajina|Bosansku krajinu]], kreće tamo s kozarskim [[proleteri]]ma.

Dana [[8. ožujka]] [[1942.]] godine dr. Stojanović s Kozarskom proleterskom četom krenuo je prema [[Lipovac|Lipovcu]] gdje se nalazila [[satnija]] predratnog učitelja Laze Tešanovića, ni [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanska]] ni [[Četnici|četnička]]. Na proletere koji su po uskoj snježnoj stazi, prtini, išli pjevajući. Tešanović je iz zasjede naredio paljbu. Dvanaest Stojanovićevih boraca je ubijeno, a među ranjenima bio je i dr. Stojanović. Proleteri su na kraju odbili napad iz zasjede, pokopali mrtve i prenijeli ranjenike u Gornju [[Jošavka|Jošavku]]. Ovaj događaj je u cijeloj Bosanskoj krajini, a posebno na [[Kozara|Kozari]], izazvao ogorčeno reagiranje naroda. Dana [[1. travnja]] [[1942.]] godine ranjen u glavu, dr. Stojanović ležao je s ostalim ranjenicima u bolnici u Gornjoj Jošavci, a zatim je prenesen u obližnju kuću Danila Vukovića. Od ranjenog komandanta nije se odvajala dr. Danica Perović, koja ga je i operirala. Posebnog osiguranja nije bilo, jer se nije znalo da Rade Radić priprema [[Četnici|četnički]] puč. Posljednji je ranjenog dr. Stojanovića posjetio [[Kosta Nađ]]. Toga dana, u 23 sata, u kuću je nahrupila skupina četnika. Oduzeli su dr. Stojanoviću pušku i pištolj, ali su se ujutro povukli.

Dana [[2. travnja]] [[1942.]] godine bio je koban za dr. Mladena Stojanovića. On i dr. Danica Perović ostali su cijeli dan sami u kući Danila Vukovića. Noć ranije četnici su zvjerski ubili partizanske ranjenike u obližnjoj bolnici. Rade Radić je zatražio od doktora Mladena neka napiše izjavu koja bi odgovarala četnicima, ali je on prkosno odbio. Uvečer je po ranjenika došla nova skupina četnika koje je predvodio Stanko Vrhovac iz [[Kokor]]a. Iznijeli su dr. Stojanovića u i blizu potoka [[Mlinska rijeka]] neljudski, mučki ubili s dva metka iz puške.

== Legenda o Mladenu ==

Stojanović je bio izuzetna osobnost. Bio je, a to je i danas legenda za [[Kozara|Kozarčane]], [[Prijedor]]čane i Krajišnike, simbol ljubavi i brige za čovjeka, heroj snage epa. Među herojima Bosanske krajine Mladen Stojanović zauzima posebno mjesto. On je postao legendarni junak ne samo u Krajini nego i u čitavoj bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]].

[[Drugi krajiški partizanski odred|Drugi krajiški (kozarski) NOP odred]], [[19. travnja]] [[1942.]] godine, dobio je naziv Drugi krajiški NOP odred „Dr Mladen Stojanović“.

Odlukom [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOP i DVJ]], [[7. kolovoza]] [[1942.]] godine, proglašen je za [[Narodni heroji Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]], među prvim borcima [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i POJ]]. U „[[Bilten Vrhovnog štaba NOVJ|Biletenu Vrhovnog štaba]]“ br 17-19 o proglašenju Mladena Stojanovića za narodnog heroja Jugoslavije piše:

{{citat|Na predlog Operativnog štaba NOP i DV za Bosansku Krajinu, Vrhovni štab NOP i DVJ dodjeljuje naziv '''narodnog heroja''' drugu '''Mladenu Stojanoviću''', načelniku Operativnog štaba za Bosansku Krajinu, koji je od izdajničke četničke ruke zaklan u selu Jošavci, gdje je ranjen ležao. Drug Mladen je od prvog dana ustanka vrijedno radio na organizovanju partizanskih odreda, a posebno Kozare. Njegovo ime je poznato širom Krajine kao ime vrijednog i neustrašivog borca za narodno oslobođenje. <ref>''Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovensih naroda'' (drugi svezak). Vojno-istorijski institut Jugoslovenske armije, Beograd, 1949., str. 173.</ref>|''Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovensih naroda'' (drugi svezak), 1949., str. 173.}} 

Dana [[10. rujna]] [[1972.]] godine, istog dana kad je [[Josip Broz Tito]] otkrio spomenik na [[Kozara|Kozari]], [[Drugi krajiški partizanski odred|Drugi krajiški NOP odred „Dr Mladen Stojanović“]] odlikovan je [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]].

== Citati iz literature ==

* ''Smrt Mladena Stojanovića tužno i bolno je odjeknula među njegovim Kozarčanima i Kozarom. Kozara je zavijena u tugu. Nad mrtvim tijelom svog Mladena, Kozarčani i Kozara dali su zavjet da će se složno boriti protiv izdajnika naroda i okupatora do konačnog oslobođenja.''
* ''Njegov junački lik ostao je da živi zajedno sa slavom herojske Kozare.''

== Povezano ==
* [[1969.]] godine, Stojanovićev suborac [[general]] [[Rade Bašić]] objavio je knjigu o njegovom životu, a zatim napisao je i scenarij za film „[[Doktor Mladen]]”, snimljen [[1975.]] godine u režiji [[Midhat Mutapdžić|Midhata Mutapdžića]]. Lik Mladena Stojanovića u ovom filmu tumačio je [[Ljuba Tadić]] i za ovu ulogu je dobio [[Zlatna arena|Zlatnu arenu]] na [[Filmski festival u Puli|festivalu u Puli]].

== Literatura ==
{{refbegin}}

* [http://www.muzejkozareprijedor.com/index.php?option=com_content&view=article&id=80:o-porodici-stojanovi&catid=63:o-porodici-stojanovi&Itemid=74 O obitelji Stojanović] {{Citation| last=Adamović| first=Vedrana| year=2010| title=O porodici Stojanović| trans_title=| publisher=Museum of Kozara, Prijedor| mode=cs1| ref=Adamovic_2010}} 

* [https://books.google.com/books?id=xTErAAAAMAAJ Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije] {{Citation| last1=Anić| first1=Nikola| last2=Joksimović| first2=Sekula| last3=Gutić| first3=Mirko| year=1982| title=Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije| trans_title=| publisher=Vojnoistorijski institut| place=Beograd| mode=cs1| ref=Anic_1982 }}

* [https://books.google.com/books?id=EvWPAAAAIAAJ Doktor Mladen] {{Citation| last=Bašić| first=Rade| year=1969| title=Doktor Mladen| trans_title=| publisher=Narodna armija| place=Beograd| language=sr| mode=cs1| ref=Basic_1969 }}

* [http://www.oslobodjenje.ba/kolumne/brisanje-istine Brisanje istine] {{Citation| last=Berić| first=Gojko| year=2013| title=| trans_title=| work=[[Oslobođenje]] | publisher=Oslobođenje d.o.o.| place=Sarajevo| issn=2232-9986| mode=cs1| ref=Beric_2013 }} 

* [https://books.google.com/books?id=7AkMHQAACAAJ Prvi krajiški narodnooslobodilački partizanski odred] {{Citation| last1=Bokan| first1=Branko J.| year=1988| title=| trans_title=| publisher=Vojnoizdavački i novinski centar| place=Beograd| mode=cs1| ref=Bokan_1988}}

* {{Citation| last1=Borojević| first1=Ljubomir| last2=Samardžija| first2=Dušan| last3=Bašić| first3=Rade| year=1973| title=Peta kozaračka brigada| edition=2| trans_title=| publisher=Narodna knjiga| place=Beograd| language=sr| mode=cs1| ref=Borojevic_1973}}

* [https://books.google.com/books?id=cTjtGDNaViMC Istorija Jugoslavije u XX veku] {{Citation| last=Calic| first=Marie-Janine| author-link=| year=2010| title=Geschichte Jugoslawiens im zwanzigsten Jahrhundert| trans_title=Istorija Jugoslavije u XX veku| publisher=C.H.Beck| place=Munich| language=German| isbn=978-3-406-60645-8| url=| mode=cs1| ref=Calic_2010}}

* Prijedorska gimnazija 1921–1981 {{Citation| editor-last1=Dabek| editor-first1=Zora| editor-last2=Gašić| editor-first2=Mišo| editor-last3=Vuković| editor-first3=Dušanka| year=1981| title=Prijedorska gimnazija 1921–1981| trans_title=| publisher=Glas| place=Banja Luka| language=sr| url=| mode=cs1| ref=Dabek_1981}}

* [https://books.google.com/books?id=nYDRAAAAMAAJ Сарајево 1914] {{Citation| last=Dedijer| first=Vladimir| author-link=Vladimir Dedijer| year=1966| script-title=sr:Сарајево 1914| trans_title=| publisher=Prosveta| place=Beograd| language=sr| url=| mode=cs1| ref=Dedijer_1966}}

* [https://books.google.com/books?id=ACvJHam2_-oC Sarajevo: A Biography] {{Citation| last=Donia| first=Robert J.| authorlink=| year=2006| title=Sarajevo: A Biography| publisher=University of Michigan Press| place=Ann Arbor, Michigan| url=| isbn=978-0-472-11557-0| mode=cs1| ref=Donia_2006}}

* [https://books.google.com/books?id=94bzAAAAMAAJ Genocide and Resistance in Hitler's Bosnia: The Partisans and the Chetniks, 1941–1943] {{Citation| last=Hoare| first=Marko Attila| authorlink=Marko Attila Hoare| year=2006| title=Genocide and Resistance in Hitler's Bosnia: The Partisans and the Chetniks, 1941–1943| publisher=Oxford University Press| place=New York| url=| isbn=978-0-19-726380-8| mode=cs1| ref=Hoare_2006}}

* [https://books.google.com/books?id=7ZYgHAAACAAJ Kozara u Narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941–1945) - Ustanak i borbe na Kozari do oktobra 1942] {{Citation| last=Karasijević| first=Drago| year=1980| url=|title=Kozara u Narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941–1945)| trans_title=| contribution=Ustanak i borbe na Kozari do oktobra 1942. godine| publisher=Nacionalni park "Kozara"| place=Prijedor| language=sr| oclc=10076276| mode=cs1| ref=Karasijevic_1980}}
* [https://books.google.com/books?id=7ZYgHAAACAAJ Kozara u Narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji - Ustanak na Kozari 1941. godine] {{Citation| last=Marjanović| first=Joco| year=1980| url=|title=Kozara u Narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941–1945)| trans_title=| contribution=Ustanak na Kozari 1941. godine| publisher=Nacionalni park "Kozara"| place=Prijedor| language=sr| oclc=10076276| mode=cs1| ref=Marjanovic_1980}}
* [https://books.google.com/books?id=KzuBAAAAIAAJ Kozara] {{Citation| last=Mihić| first=Ljubo| author-link=Ljubo Mihić| editor=| year=| title=Kozara| trans_title=| publisher=| place=| language=sr| url=| mode=cs1| ref=mihic_1}}{{pojasniti|Nedostaje nakladnik, mjesto izdanja i godina izdanja.}}
* [https://books.google.com/books?id=KzuBAAAAIAAJ Ratne uspomene: Četrdesetdruga] {{Citation| last=Nađ| first=Kosta| author-link=Kosta Nađ| editor=Jovo Popović| year=1979| title=Ratne uspomene: Četrdesetdruga| trans_title=| publisher=Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine Jugoslavije| place=Zagreb| language=sr| url=| mode=cs1| ref=Nadj_1979}}
* [https://books.google.com/books?id=43CbLU8FgFsC Tito, Mihailovic and the Allies,1941–1945] {{Citation| last=Roberts| first=Walter R.| author-link=Walter Roberts (writer)| year=1987| origyear=1973| title=Tito, Mihailovic and the Allies,1941–1945| publisher=[[Duke University Press]]| place=Durham, North Carolina| isbn=978-0-8223-0773-0| url=| mode=cs1| ref=Roberts_1973}}
* [https://books.google.com/books?id=Cnt0mgEACAAJ Jedanaesta krajiška NOU divizija] {{Citation| last=Samardžija| first=Dušan D.| year=1987| title=Jedanaesta krajiška NOU divizija| trans_title=| publisher=Vojnoizdavački i novinski centar| place=Beograd| language=sr| url=| mode=cs1| ref=Samardzija_1987}}
* [https://books.google.com/books?id=LN3xae_75XoC Terror in the Balkans: German Armies and Partisan Warfare] {{Citation| last=Shepherd| first=Ben| authorlink=| year=2012| title=Terror in the Balkans: German Armies and Partisan Warfare| publisher=[[Harvard University Press]]| location=Cambridge, Massachusetts| isbn=978-0-674-06513-0| url= | mode=cs1| ref=Shepherd_2012}}
* [http://scc.digital.bkp.nb.rs/view/P-0261-1918&p=393 Болани Дојчин] {{Citation| last=Stojanović| first=Mladen| year=1918| script-title=Болани Дојчин| work=[[Književni jug]]| volume=2| issue=6| publisher=Niko Bartulović| place=Zagreb| language=sr| url=| oclc=| mode=cs1| ref=Stojanovic_1918}}
* [https://books.google.com/books?id=HF3jtgAACAAJ Oslobodilački rat naroda Jugoslavije 1941–1945] {{Citation| editor-last=Terzić| editor-first=Velimir| year=1957| title=Oslobodilački rat naroda Jugoslavije 1941–1945| trans_title=| volume=1| publisher=Vojnoistorijski institut Jugoslovenske narodne armije| place=Beograd| language=sr| url=| mode=cs1| ref=Terzic_1957}}
* [https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration] {{Citation| last=Tomasevich| first=Jozo| authorlink=Jozo Tomasevich| year=2001| title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration| publisher=Stanford University Press| location=Stanford, California| isbn=978-0-8047-3615-2| mode=cs1| ref=Tomasevich_2001}}
* [https://books.google.com/books?id=I8GSNAAACAAJ Proleterski bataljon Bosanske Krajine] {{Citation| last1=Trikić| first1=Savo| last2=Rapajić| first2=Dušan| year=1982| title=Proleterski bataljon Bosanske Krajine| trans_title=| publisher=Vojnoizdavački zavod| place=Beograd| language=sr| url=| mode=cs1| ref=Trikic_1982}}
* [https://www.questia.com/read/95013772/yugoslavia Yugoslavia] {{Citation| last=Vucinich| first=Wayne S.| author-link=Wayne S. Vucinich| editor=Robert Joseph Kerner| year=1949| title=Yugoslavia| chapter=The Second World War and Beyond| publisher=[[University of California Press]] <!-- {{Subscription required |via=[[Questia]]}} -->| place=Berkeley| url=| mode=cs1| ref=Vucinich_1949}}
* {{Citation| last=Vukmanović| first=Svetozar| author-link=Svetozar Vukmanović| year=1982| title=Revolucija koja teče: Memoari| trans_title=| publisher=Globus| place=Zagreb| language=sr| mode=cs1| ref=Vukmanovic_1982}}
* [https://books.google.com/books?id=Yxv4-iqVe2wC Visions of Annihilation: The Ustasha Regime and the Cultural Politics of Fascism, 1941–1945] {{Citation| last=Yeomans| first=Rory| authorlink=| year=2013| title=Visions of Annihilation: The Ustasha Regime and the Cultural Politics of Fascism, 1941–1945| publisher=[[University of Pittsburgh Press]]| place=Pittsburgh, Pennsylvania| url=| isbn=978-0-82296192-5| mode=cs1| ref=Yeomans_2013}}

{{refend}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==


* [http://home.mediaproline.net/tkmspd/istorija/ Teniski klub koji je osnovao Stojanović dr. Mladen] {{srp oznaka}}
* [http://www.kudmladenstojanovic.bap.rs Kulturno umetničko društvo iz Mladenova, pored Bačke Palanke, koje nosi ime Stojanović dr. Mladena] {{srp oznaka}}

{{GLAVNIRASPORED:Stojanović, Mladen}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]
[[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]]
[[Kategorija:Životopisi, Prijedor]]