Vidi kôd stranice Mitropolija zagrebačko-ljubljanska

<!--'''Mitropolija zagrebačko-ljubljanska'''-->{{Eparhija
|ime              = Mitropolija zagrebačko-ljubljanska
|slika            = Zagreb,_Cro%C3%A0cia_(agost_2013)_-_panoramio_(4).jpg
|potpis slike     = Saborna crkva u Zagrebu
|čelnik           = mitropolit zagrebačko-ljubljanski
|godina osnivanja = 1931.
|sjedište         = Zagreb
|država           = Hrvatska
}}

'''Mitropolija zagrebačko-ljubljanska''', eparhija [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne Crkve]] koja djeluje na području [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Italija|Italije]].  Eparhija obuhvaća područje [[Središnja Hrvatska|Središnje Hrvatske]], Sloveniju, a do 2011.godine i Italiju. Ujedno je i [[mitropolija]] kojoj su podložne eparhije [[Dalmatinska eparhija|Dalmatinska]], [[Osječkopoljska i baranjska eparhija|Osječkopoljska i baranjska]], [[Gornjokarlovačka eparhija|Gornjokarlovačka]] i [[Slavonska eparhija|Slavonska]]. Mitropolit je [[Porfirije Perić]] (od [[2014.]]).

== Povijest ==

Na području ove eparhije [[pravoslavlje|pravoslavno]] svećenstvo spominje se u vrijeme [[Katarina Branković|Katarine Branković]] koja je bila kći [[srbi|srpskog]] despota Đurđa Brankovića. [[1434.]] godine ona se udala za grofa Urliha II. Celjskog, te je sa sobom povela svećenika iz [[Smederevo|Smedereva]]. Njezinim je nastojanjem u [[Varaždin]]u [[1454.]] prepisana bogoslužna knjiga "Apostol" na srpsko-slavenskom jeziku, a čuva se u Muzeju Srpske pravoslavne Crkve u [[Beograd]]u. 

Nakon obnove [[Srpska pravoslavna crkva#Obnova Pećke patrijarhije (1557.-1766.)|Pećkog patrijarhata]] [[1557.]] dok je patrijarh bio Makarije Sokolović, pravoslavno stanovništvo sjeverne Hrvatske vodio je požeški [[mitropolit]] koji je imao sjedište u [[manastir]]u Orahovici. U listopadu [[1595.]] mitropolit Vasilije prelazi bliže [[Osmansko Carstvo|osmanskoj]] granici, kako bi se približio tamošnjim vjernicima, te postavlja svoje sjedište u manastiru Marči. Kasnije će ovaj manastir biti središtem unije s [[Katolička Crkva|Katoličkom Crkvom]]. Uz ovaj manastir, središte pravoslavlja u tim prostorima postaje i [[manastir Lepavina]].

[[1734.]] godine uspostavljena je Lepavinsko-severinska episkopija sa sjedištem isprva u manastiru Lepavina, a potom u [[Severin (općina)|Severinu]]. [[1754.]] ova je eparhija združena s Kostajničko-zrinopoljskom eparhijom, a [[1771.]] i s Pakračkom. [[1931.]] osnovana je Zagrebačka eparhija u rangu [[mitropolija|mitropolije]], sa sjedištem u Zagrebu. Prvi mitropolit bio je Dositej Vasić. [[11. svibnja]] [[1941.]] [[ustaše|ustaške]] su vlasti uhitile mitropolita Dositeja, te ga u zatvoru u Petrinjskoj ulici mučile, a onda i otpremile u Beograd, gdje je [[14. siječnja]] [[1945.]] i umro.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], prilikom popunjavanja upražnjenih eparhija, na prvom posleratnom redovnom zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora 1947, izabran je episkop banatski dr Damaskin Grdanički za mitropolita zagrebačkog. Posle njegove smrti 1969, eparhija dugo nije imala vlastitog mitropolita, već su njome upravljali episkopi drugih eparhija, sve dok na zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora [[1977.]] godine nije povjerena tadašnjem episkopu lepavinskom [[Jovan Pavlović|Jovanu Pavloviću]], koji je [[1982.]] izabran i za Mitropolita zagrebačkog. Na njegov prijedlog, sljedeće godine mitropolija je preimenovana u Zagrebačko-ljubljansku.

Nakon što je ovoj mitropoliji [[1994.]] povjerena briga i za pravoslavne Srbe u Italiji, nazvana je Mitropolijom zagrabačko-ljubljanskom i cijele Italije. Taj je naziv zadržala do teritorijalnog preustroja 2011. godine.

== Organizacija ==

Mitropolija ima pet arhijerejskih namjesništava: zagrebačko, bjelovarsko, grubišnopoljsko, ljubljansko. U Zagrebačko namjesništvo spadaju crkvene općine: [[zagreb]]ačka, [[Vojakovac|vojakovačka]] i [[sisak|sisačka]]. Mitropolitu u upravljanju eparhijom pomažu Eparhijski savjet Mitropolije te Eparhijski upravni odbor. Usto, tu je i Eparhijski [[crkveni sud]] Mitropolije. Svim ovim tijelima na čelu je mitropolit.

== Saborna crkva ==

Saborna crkva ([[Katedrala Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu|Katedrala Preobraženja Gospodnjeg]]) Mitropolije zagrebačko-ljubljanske nalazi se u Zagrebu na Trgu Petra Preradovića, poznatijem kao Cvjetni trg. Na tom mjestu bila je katolička crkva sv. Margarete koja je pripadala [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačkoj biskupiji]], a spominje se na ovom mjestu od [[1334.]] kao župna crkva uz koju su se održavali „margaretski sajmovi“ (održavali su se od [[1337.]]). Kasnije je crkva pripala župi sv. Marka, a [[1794.]] prodana je [[grci|grčkim]] pravoslavnim trgovcima koji su tada kao trgovci i novčari boravili u Zagrebu. Kad se smanjio broj Grka, crkva počela je služiti pravoslavnim Srbima. Zbog dotrajalosti, srušena je dotadašnja crkva i na istom mjestu sagrađena postojeća katedrala 1866. po nacrtu arhitekta [[Franjo Klein|Franje Kleina]]. Zbog ovakve povijesti ove crkve, ulica koja prolazi iza ove crkve i danas se zove Margaretska, a ona koja prolazi ispred nje zove se Preobraženska.

Dana [[4. svibnja]] [[2007.]] dovršeno je oslikavanje unutrašnjosti crkve, što ga je izveo poznati [[rusi|ruski]] umjetnik Nikolaj Aleksandrovič Muhin.

== Manastiri ==

Na području Mitropolije zagrebačko-ljubljanske nalazi se nekoliko [[manastir]]a od kojih neki više nisu u uporabi. Najpoznatiji je [[manastir Lepavina]]. Tu je, potom, ženski manastir svete Petke u Zagrebu, te nenaseljeni manastiri Marča, Bršljanac i manastir u Bojancima.

== Izvori ==
* {{Citiranje knjige|ref=harv|last=Veselinović|first=Rajko|authorlink=Rajko Veselinović|chapter= Srbi u Hrvatskoj u 16. i 17. veku|title=Istorija srpskog naroda|url=https://books.google.com/books?id=SukJAQAAIAAJ|volume=књ. 3, св. 1|year=1993|location=Beograd|publisher=Srpska književna zadruga|pages=427-490}}
* {{Citiranje knjige|ref=harv|last=Vuković|first=Sava|authorlink= Sava Vuković|year=1996|title= Srpski jerarsi od devedetog do dvadesetog veka|location=Beograd|publisher=Evro|url=https://books.google.rs/books?id=VBzkAAAAMAAJ}}
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.mitropolija-zagrebacka.org Službene stranice Mitropolije zagrebačko-ljubljanske]

[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Zagreb]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Sloveniji]]
[[Kategorija:Ljubljana]]
[[Kategorija:Mitropolija zagrebačko-ljubljanska]]