Vidi kôd stranice Milorad Dodik

<!--'''Milorad Dodik'''-->{{Infookvir političar
|ime             = Milorad Dodik <br><small>Милорад Додик </small>
|slika           = Milorad Dodik (cropped).jpg
|veličina        = 220px
|opis slike      = 
|malaslika       = 
|opis male slike = 
|datum rođenja   = [[12. ožujka]] [[1959.]], [[Laktaši]], [[Bosna i Hercegovina]]
|datum smrti     = 

|položaj         = 7. [[Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske|član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske]]
|mandat_start    = 20. studenoga 2018.
|mandat_kraj     = 
|podpredsjednik  = 
|podpremijer     = 
|zamjenik        = 
|premijer1       = 
|predsjednik1    = 
|prethodnik      = [[Mladen Ivanić]]
|nasljednik      = 

|čin2            = 8. predsjednik Republike Srpske
|mandat_start2   = 15. studenog 2010.
|mandat_kraj2    = 19. studenog 2018.
|podpredsjednik2 = 
|podpremijer2    = 
|zamjenik2       = 
|premijer2       = 
|predsjednik     = 
|prethodnik2     = [[Rajko Kuzmanović]] 
|nasljednik2     = [[Željka Cvijanović]]

|čin3            = 10. predsjednik Vlade Republike Srpske
|mandat_start3   = 31. siječnja 1998.
|mandat_kraj3    = 15. studenog 2010.
|podpredsjednik3 = 
|podpremijer3    = 
|zamjenik3       = 
|premijer3       = 
|predsjednik3    = 
|prethodnik3     = [[Gojko Kličković]]
|nasljednik3     = [[Anton Kasipović]]

|čin4            = 
|mandat_start4   =
|mandat_kraj4    = 
|podpredsjednik4 = 
|podpremijer4    = 
|zamjenik4       = 
|premijer4       = 
|predsjednik4    = 
|nasljednik4     = 
|prethodnik4     = 

|čin5            = 
|mandat_start5   = 
|mandat_kraj5    = 
|podpredsjednik5 = 
|podpremijer5    = 
|zamjenik5       = 
|premijer5       = 
|predsjednik5    = 
|prethodnik5     = 
|nasljednik5     = 

|stranka         = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|supruga         = 
|zanimanje       = politolog
|fusnote         = 
}}
'''Milorad Dodik''' ([[Srpski jezik|srp]]. Милорад Додик; [[Laktaši]], [[12. ožujka]] [[1959.]]), bosanskohercegovački [[Srbi Bosne i Hercegovine|srpski]] političar, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske. 

Milorad Dodik za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] djelovao je kao oporbeni političar vladajućem SDS-u [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Nakon rata bio je promatran od strane međunarodne zajednice kao umjereni političar koji će pomoći pri implementaciji [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]] te dolazi i biva očuvan na vlasti uz pomoć [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|visokog predstavnika]] [[Carlos Westendorp|Carlosa Westendorpa]].

Međutim, Dodik je zadržao stav o Bosni i Hercegovini kao visoko [[Federalizam u Bosni i Hercegovini|federaliziranoj]] državi s tendencijom [[Konfederacija|konfederalizma]], gdje entiteti trebaju imati široke nadležnosti i biti što neovisniji o centralnoj vlasti. Zbog toga je došao u sukob s visokim predstavnicima (posebno Paddyjem Ashdownom i kasnije Valentinom Inzkom) i bošnjačkim unitarističkim političkim snagama, u prvom redu [[Haris Silajdžić|Harisom Silajdžićem]] i njegovom [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Strankom za BiH]] te [[Zlatko Lagumdžija|Zlatkom Lagumdžijom]] i njegovim [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-om BiH]]. Trenutno je u ideološko-političkom sukobu najviše sa strankama [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i [[Demokratska fronta|DF]] koje zagovaraju centralističko i unitarističko uređenje BiH.

== Politička karijera ==

Milorad je od [[1986.]] do [[1990.]] godine bio predsjednik Skupštine općine Laktaši. Godine [[1990.]] na prvim višestranačkim izborima u Bosni i Hercegovini izabran je za srpskog zastupnika Skupštine [[SR Bosna i Hercegovina|SR BiH]], kao kandidat [[Savez reformskih snaga|Saveza reformskih snaga]]. Tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] bio je mobiliziran u [[Vojska Republike Srpske|Vojsku Republike Srpske]], a rat je proveo kao zapovjednik vojne policije na aerodromu u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] u činu poručnika.

Sve jači SDS sa sobom je povukao i neke zastupnike Saveza reformski snaga u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]]. Ostatak onih koji nisu prišli SDS-u nastavili su djelovati kao neovisni zastupnici pod vodstvom Milorada Dodika.<ref>Thomas, 1999., str. 119.</ref> U to je vrijeme osnovao ''Klub nezavisnih poslanika'' u Skupštini, koji se suprostavio politici [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] koja je imala apsolutnu vlast u ratnoj skupštini [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Iz Kluba je [[1996.]] godine, poslije [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog sporazuma]], proizašla Stranka nezavisnih socijaldemokrata. Milorad Dodik je postao njen prvi predsjednik. Stranka se kasnije ujedinila s drugom socijaldemokratskom strankom kako bi se formirao Savez nezavisnih socijaldemokrata, kojem je Dodik i danas predsjednik.

== Prvi mandat predsjednika Vlade Republike Srpske ==

Nakon rata, u Republici Srpskoj počela je borba za političko vodstvo između [[Radovan Karadžić|Karadžića]] i političara koji su bili kooperativniji sa zapadnim državama.<ref name=SKP217>Pavlowitch, 2002., str. 217.</ref> U Republici Srpskoj zavladala je politička podjela između zapadnog i istočnog dijela Srpske; a također je bilo potegnuto pitanje glavnog grada oko [[Banja Luka|Banje Luke]] na zapadu i [[Pale|Pala]] na istoku. Plavšić je bila voditeljica zapadnog, a [[Momčilo Krajišnik]] (SDS) istočnog dijela. [[Slobodan Milošević]] zahtijevao je privrženje [[Daytonski sporazum|Daytonskom sporazumu]], dok ga je Plavšić optuživala za izdaju. Kako već dulje vrijeme nije bilo vijesti od Karadžića koji je otišao u skrivanje, Milošević je političkog saveznika našao u Krajišniku, dok je Dodik podržao Plavšić. Njih su također podržavali i Amerikanci.<ref>Djukic, Dubinsky, 2001., str. 117.</ref> Plavšić je oformila [[Srpski narodni savez]] i pokrenula suradnju s manjim socijalističkim strankama, [[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalističkom partijom]] i [[Savez nezavisnih socijalemokrata|Savezom nezavisnih socijalemokrata]] (SNSD) Milorada Dodika.<ref>Stojarová, Emerson, 2013., str. 88.</ref> Nakon prijevremenih parlamentarnih izbora 1997., SDS je izgubio većinu u Narodnoj skupštini, a Dodikov SNSD dobio je dva zastupnika.<ref>[http://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/printpdf/585 O Narodnoj skupštini]. Narodna skupština Republike Srpske, 28. siječnja 2015. Pristupljeno 18. lipnja 2015.</ref> Ipak, Plavšić je imenovala Dodika mandatarom, a on je uspio oformiti vladu u siječnju 1998., uz podršku zapadnih država, visokog predstavnika i bošnjačkih zastupnika.<ref name=SKP217/>

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općim izborima]] održanim u jesen 1998., za predsjednika je izabran [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|radikal]] [[Nikola Poplašen]], kao kandidat SDS-a i SRS-a. Za mandatara za sastavljanje nove vlade Poplašen je imenovao SDS-ovog [[Dragan Kalinić|Dragana Kalinića]], koji ipak nije uspio skupiti većinu u Skupštini. Nakon toga, Poplašen je, nakon sastanka s [[Savezna Republika Jugoslavija|jugoslavenskim]] predsjednikom [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]] imenovao novog mandatara, [[Brane Miljuš|Branu Miljuša]], koji je bio član Dodikove stranke. Međutim, Miljuš nije uživao podršku SNSD-a, pa je izbačen iz stranke. [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]] smatrao je Dodika umjerenim političarem, te je podržavao njegovo ponovno imenovanje za mandatara, međutim, Poplašen je podržavao Miljuša, kojega je podržavao i Milošević.<ref>Nenad Lj. Stefanović: [http://www.vreme.com/arhiva_html/429/5.html Novi mandatar u RS] (na srpskom). Vreme, 9. siječnja 1999. Pristupljeno 13. srpnja 2014.</ref> U međuvremenu ni Miljuš nije skupio dovoljno podrške u Skupštini za sastav nove vlade, koja je odbila njegovo imenovanje u siječnju 1999.<ref>Bideleux, Jeffries, 2007., str. 375.</ref>

{{quote box|width=33%|Pravo je visokog predstavnika da posegne za tom odlukom, koje je dobio po Dejtonskom sporazumu, u kojem je sadržana klauzula da je on iznad Ustava BiH i ustava entiteta. Nije Westendorp diskvalificirao Poplašena, već se Poplašen sam diskvalificirao u proteklih pet mjeseci, vršeći funkciju na samo njemu svojstven način. On je ugrožavao demokratski razvoj Republike Srpske, i u tom pogledu joj je nanio mnogo štete. Dobro je što je otišao.|Dodik o smjeni Nikole Poplašena<ref name=Kontakt>[http://kontaktradio.com/2014/03/sjecanje-na-diktaturu-visokog-predstavnika-15-godina-od-smjene-nikole-poplasena/ Sjećanje na diktaturu visokog predstavnika: 15 godina od smjene Nikole Poplašena] (na srpskom). Kontakt radio, 5. ožujka 2014. Pristupljeno 13. srpnja 2014.</ref>}}

Poplašen je, rabeći svoje ustavne ovlasti, pokušao smijeniti Dodika s dužnosti predsjednika Vlade u ožujku 1999. Međutim, Westendorp je reagirao prijeteći Poplašenu da će biti suspendiran sa svoje dužnosti, što je i učinio 5. ožujka 1999. Ovu Westendorpovu odluku Poplašen je ocijenio "nedemokratskom i nedejtonskom", no Dodik ju je podržao tvrdeći da je Poplašen svojim ponašanjem ugrozio instituciju predsjednika Republike i da ju je Westendorp svojom reakcijom zaštitio. U to vrijeme provodila se i arbitraža nad [[Brčko|Brčkim]], koji je na dan Poplašenove smjene proglašen [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine|Brčko distriktom BiH]]. Dodik je prethodno obećao da će podnijeti ostavku na mjesto predsjednika vlade ukoliko Brčko ne pripadne Republici Sprskoj, što je i učinio isti dan. Međutim, Westendorp ga je zamolio da razmisli o svom potezu, pa je Dodik, dva dana poslije, najavio mogućnost povlačenja svoje odluke. Isti dan, Skupština je na izvanrednoj sjednici glasovala protiv Westendorpove odluke o smjeni Poplašena, a protiv nje su bili i Dodikovi koalicijski partneri iz [[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalističke partije]] i [[Srpska narodna stranka Republike Srpske|Srpske narodne stranke]] Biljane Plavšić. No, Westendorp je ignorirao odluku Skupštine i svoju odluku proglasio konačnom.<ref name=Kontakt/>

== Drugi mandat predsjednika Vlade Republike Srpske ==

Pregovori o policijskoj reformi vođeni tijekom 2005., doveli su do podjela unutar vladajućeg [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] između tvrdolinijaša i umjerenjaka pod vodstvom predsjednika [[Dragan Čavić|Dragana Čavića]]. Čavić, koji je podržavao policijsku reformu, izgubio je podršku dijela stranke, a reforme su odbacili i [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština]] uz podršku predsjednika Vlade [[Pero Bukejlović|Pere Bukejlovića]] u listopadu 2005. Republika Srpska tako se našla pod prijetnjom izolacije od strane međunarodne zajednice.<ref>Sebastián-Aparicio, 2014., str. 94.</ref>

No, na pregovorima između SDS-a i SNSD-a s predstavnicima EU-a i OHR-a, na kojima nisu sudjelovali tvrdolinijaši, dogovoren je nastavak policijskih reformi, što je Čavića dovelo u još zatgnutiji odnos s tvrdolinijašima u SDS-u. No, kada je u studenome [[Partija demokratskog progresa]] povukla podršku Bukejlovićevoj vladi, SDS je ipak uspio izolirati Bukejlovića i tvrdolinijaše, stvarajući savez s Dodikom i SNSD-om. Dodika je 4. veljače 2006. imenovao mandatarom za stastav Vlade, a uz podršku bošnjačkih stranaka [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za BiH]] i [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-a BiH]] te PDP-a, Dodik je imenovan novim predsjednikom vlade 28. veljače 2006.<ref>Sebastián-Aparicio, 2014., str. 95.</ref>

== Vanjski odnosi ==

Dodik je izgradio vrlo dobre odnose s [[Izrael|Izraelom]]. U svibnju 2013. na sastanku s izaslanstvom izraelskog Ministarstva vanjskih poslova rekao da podržava "trajnu i dugoročnu bobu Izraela za nezavisnost". Na istom sastanku najavljeno je otvaranje židovskog kulturnog centra u Banjoj Luci.<ref>[http://www.klix.ba/vijesti/bih/dodik-rs-podrzava-borbu-izraela-za-nezavisnost/130512065 Dodik: RS podržava borbu Izraela za nezavisnost] (na bošnjačkom). Klix, 12. svibnja 2013. Pristupljeno 1. listopada 2014.</ref> Centar je konačno otvoren u rujnu 2014.<ref>Milorad Milojević: [http://www.slobodnaevropa.org/content/banjaluka-dobila-jevrejski-kulturni-centar/26563194.html Banjaluka dobila Jevrejski kulturni centar] (na srpskom). Radio Slobodna Evropa, 2. rujna 2014. Pristupljeno 1. listopada 2014.</ref>

U vrijeme [[Operacija Čvrsta stijena|sukoba]] u [[Pojas Gaze|Gazi]] između Izraela i [[Hamas|Hamasovih]] islamističkih militanata u srpnju 2014., Dodik je uputio pismo izraelskom predsjedniku [[Šimon Peres|Šimonu Peresu]] i predsjedniku vlade [[Benjamin Netanjahu|Benjaminu Netanjahuu]]. U pismu je naveo da su "terorističke prijetnje i akcije militantnih islamističkih grupa su prijetnja cjelokupnoj svjetskoj zajednici, pa bi i ona morala stati u jedan front protiv takvih prijetnji."<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Republika-Srpska/480172/Dodik-Podrska-Izraelu Dodik: Podrška Izraelu] (na srpskom). Blic, 12. srpnja 2014. Pristupljeno 1. listopada 2014.</ref>

Dodik je blizak prijatelj izraelskog ministra vanjskih poslova, [[Avigdor Lieberman|Avigdora Liebermana]]. Upoznali su se preko izraelskog poduzetnika [[Arie Livne|Arija Livnea]]. Tri dana prije no što je Netanjahu najavio iznenađujuću koaliciju [[Likud|Likuda]] i [[Izrael naš dom|Izraela našeg doma]] na parlamentarnim izborima 2012., Dodik je dao podršku koaliciji na službenoj stranici Republike Srpske. Lieberman je više puta u službenom svojstvu posjetio Banju Luku. Iako je Republika Srpska službeno entitet Bosne i Hercegovine, Lieberman je uložio velike napore u izgradnju odnosa između nje i Izraela.<ref>Barak Ravid: [http://www.haaretz.com/news/diplomacy-defense/.premium-1.616434 Lieberman's hidden Vienna trip: Further details revealed, reasons for secrecy still unclear] (na engleskom). Haaretz, 18. rujna 2014. Pristupljeno 1. listopada 2014.</ref>

U srpnju 2019. Dodik je kao srpski član predsjedništva BiH uložio veto na osporavanje gradnje Pelješkog mosta Hrvatskoj, koji je pokrenut iz političkog Sarajeva.<ref>https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/urnebes-u-banja-luci-prosao-veto-za-peljeski-most-srbi-dodiku-porucili-da-je-pricuvni-hrvatski-clan-predsjednistva-bih-foto-20190718</ref>

== Kontroverze ==

Dodik je u svibnju 1995.godine na skupštini RS-a, nakon raketiranja Zagreba od strane srpskog ratnog zločinca Milana Martića prilikom čega je poginulo i povrijeđeno desetke Zagrepčana je izjavio da se „slaže da Zagreb treba tući,ali ne smijemo to reći“ <ref>http://dnevni-list.ba/web1/sda-dodik-je-sebe-odavno-diskvalificirao-da-bilo-sto-zahtijeva-ili-postavlja-pitanja/</ref> . Kritizirao je urednika TVRS prilikom objave te vijesti srpskoj javnosti. Dodik također negira genocid nad bošnjačkim narodom u Srebrenici, koja se proturiječi izjavi međunarodnog suda u Haagu. <ref>http://www.klix.ba/vijesti/bih/dodik-bi-u-fbih-mogao-odgovarati-za-negiranje-genocida-u-srebrenici/140710114</ref>.

Maurice Braud, predsjednik etičkog odbora Socijalističke Internacionale (SI), u svom obraćanju vijeću SI prilikom isklučivanja Dodika iz SI-a 2011. godine je naglasio da je proces monitoringa SNSD-a, i pored brojnih upozorenja svjetskih socijaldemokrata, pokazao izostanak bilo kakvog napretka u njegovom djelovanju, retorici, nacionalizamu i ekstremizamu tako osobno tako u djelovanju stranke kojoj pripada. <ref>http://razglasaj.ba/snsd-izbacen-iz-socijalisticke-internacionale/</ref>. Dodik također je javno podržavao i simpatizirao s grupa koje se promiču ideologiju "četničkog ravnogorskog pokreta" <ref>http://www.avaz.ba/clanak/138848/cetnicko-postrojavanje-u-bileci-ravnogorski-park-osvestao-vladika-grigorije</ref> <ref>http://www.republikainfo.com/index.php/vijesti/2487-dodik-slavio-bez-covica-banja-lukom-marsirali-clanovi-ravnogorskog-cetnickog-pokreta</ref>.

== Javni nastupi ==

U svojim javnim nastupima Milorad Dodik nerijetko izlazi iz okvira političkog šablona u izražavanju. Tako je gostujući u emisiji "[[Nedjeljom u dva|Nedjeljom u 2]] " isprovociran, fizički zaprijetio BiH tv-novinaru [[Bakir Hadžiomerović|Bakiru Hadžiomeroviću]].<ref>http://www.mediainfo.ba/index.php/200712191091/VIDEO-KLIPOVI/Incident-Milorad-Dodik-Bakir-Hadziomerovic-u-emisiji-Nedjeljom-u-2-na-HRT-u.html</ref><ref>http://www.caffe.com.hr/index.php?showtopic=2115</ref><ref>http://www.lupiga.com/vijesti/index.php?id=4955</ref>
"Imam problema s retorikom", kazao je Dodik za govornicom Narodne skupštine [[Republika Srpska|Republike Srpske]] tijekom rasprave  u utorak , [[18. veljače]] [[2009.]] <ref>http://mojportal.hr/portal/svijet/milorad_dodik_priznao_da_ima_problema_s_komunikacijom_novinar_senad_pecanin_urednik_tjednika_dani_bakir_hadziomeragic_dobio_fizicke_prijetnje
</ref>
U više je navrata optužio [[Hrvatska|Hrvatsku]] za [[etničko čišćenje]] [[Srbi|Srba]] u [[Operacija Oluja|Operaciji Oluja]].<ref>http://www1.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=67490</ref><ref>http://www.javno.com/hr-hrvatska/hrvatska-je-nastala-na-najvecem-etnickom-ciscenju_152788</ref><ref>http://ns1.vjesnik.com/html/2008/06/18/Clanak.asp?r=unu&c=8</ref><ref>http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=3510&tx_ttnews%5BbackPid%5D=76&cHash=2d9275da1c</ref>

Dodik je [[Sarajevo]] usporedio sa [[Teheran]]om.<ref>http://www.svevijesti.ba/content/view/25248/225/</ref><ref>http://www.kns.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=490&Itemid=68</ref> Upitan za razlog rekao je da ''ni u Teheranu nema toliko [[džamija]] ''.<ref>http://www.bhdani.com/default.asp?kat=kol&broj_id=565&tekst_rb=1</ref>
U intervju za [[Nova TV|Novu TV]] u prosincu 2010. potvrdio je tu svoju tezu dodavši kako ''danas   u Sarajevu ima više [[Kinezi|Kineza]] nego Srba i Hrvata''.<ref>http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=25019:dodik-sarajevo-ima-vie-kineza-nego-hrvata-i-srba-vie-damija-nego-teheran&catid=89:bh-lonac&Itemid=401</ref>
Izjavio je kako za BiH reprezentaciju navija jedino kad igra protiv Turske.<ref>http://www.nacional.hr/clanak/46471/milorad-dodik-navija-za-hrvatsku</ref><ref>http://www.monitor.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=17258&Itemid=2</ref><ref>http://www.bhdani.com/print.asp?kat=fok&broj_id=435&tekst_rb=3</ref> a u prosincu 2010 . da ni to nije sigurno.<ref>http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=25019:dodik-sarajevo-ima-vie-kineza-nego-hrvata-i-srba-vie-damija-nego-teheran&catid=89:bh-lonac&Itemid=401</ref>

{{citat3|lijevo|Kad bih išao u Sarajevo uvijek bih imao osjećaj da idem natrag, a kad bih išao u Beč preko Zagreba, imao sam osjećaj da idem naprijed.|Milorad Dodik|<ref>http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=25019:dodik-sarajevo-ima-vie-kineza-nego-hrvata-i-srba-vie-damija-nego-teheran&catid=89:bh-lonac&Itemid=401</ref>}}

== Izvori ==
{{Izvori|3}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
* [http://www.predsjednikrs.net Milorad Dodik]

{{GLAVNIRASPORED:Dodik, Milorad}}
[[Kategorija:Predsjednici Republike Srpske]]
[[Kategorija:Srpski političari u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari od 1989.]]

{{Redoslijed|
prethodnik = <br>[[Mladen Ivanić]] |
gl_članak_funkcija = član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske<br>[[2018.]] -  |
nasljednik = 
}}
{{Redoslijed|
prethodnik = <br>[[Rajko Kuzmanović]] |
gl_članak_funkcija = Predsjednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]]<br>[[2010.]] – [[2018.]] |
nasljednik = [[Željka Cvijanović]]
}}
{{Predsjednici Republike Srpske}}
{{Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}}