Vidi kôd stranice Mile Starčević (1904.-1953.)

<!--'''Mile Starčević (1904.-1953.)'''-->{{slično|hrvatskom političaru rođenom 1904|članak o hrvatskom političaru rođenom 1862.|Mile Starčević}}
{{Infookvir političar 
|ime             = Mile Starčević
|slika           = 
|veličina        = 250px 
|opis slike      = 
|malaslika       = 
|opis male slike = 
|datum rođenja   = [[15. rujna]] [[1904.]], [[Gospić]], [[Hrvatska]]
|datum smrti     = [[9. ožujka]] [[1953.]], [[Buenos Aires]], [[Argentina]]  
|položaj         = 3. [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske#Ministar nastave|Ministar nastave NDH]]
|mandat_start    = 10. listopada  1942. 	
|mandat_kraj     = 11. listopada  1943.
|predsjednik1    = [[Ante Pavelić]] 
|podpredsjednik  = 
|premijer1       = [[Ante Pavelić]] <small>(1942.-1943.)</small><br>[[Nikola Mandić]] <small>(1943.)</small>
|podpremijer     = [[Džafer-beg Kulenović]]
|zamjenik        = 
|prethodnik      = [[Stjepan Ratković]]
|nasljednik      = [[Julije Makanec]]
|stranka         = [[Hrvatska federalistička seljačka stranka|HFSS]] <br> [[Ustaše|UHRO]] 
|supruga         = 
|zanimanje       = [[publicist]], [[političar]]
|fusnote         = 
}}

'''Mile Starčević''' ([[Gospić]], [[15. rujna]] [[1904.]] – [[Buenos Aires]], [[9. ožujka]] [[1953.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]], [[publicist]], [[političar]] i [[ministar]] u [[Vlada NDH|vladi NDH]].

== Životopis ==
Mile Starčević rođen je u Gospiću 1904. godine. Studirao je na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], na kojemu je postigao i doktorat obranom disertacije "Postanak Hrvatske stranke prava 1861. godine". [[1928.]] godine bio je vlasnikom, [[nakladnik]]om i urednikom mjesečnika ''Hrvatska mladica: omladinski list za sve nacionalne probleme''.<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Star%C4%8Devi%C4%87%2c+Mile%2c+publicist&xm0=1&selectedId=2022460 Hrvatska mladica : omladinski list za sve nacionalne probleme / vlasnik i urednik Mile Starčević], katalog.kgz.hr, pristupljeno 12. siječnja 2018.</ref> Kao hrvatski rodoljub bio je uhićen i pritvoren za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], a 1930. godine u zatvoru bio izložen surovim postupcima i mučenju, od čega je do kraja života trpio teške posljedice. Tridesetih je godina upravitelj Gradske knjižnice u [[Zagreb]]u. Agilni je djelatnik, član uprave a poslije i gospodarski djelatnik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]. Između ostalog, organizirao je pododbore Matice hrvatske, koji su u danima diktature bili kulturno i političko okupljalište. Uređivao je i časopise ''Nastavni vjesnik'' i ''Omladina'', te je objavljivao članke kulturnog i političkog sadržaja. [[1934.]] godine uredio je i popratio napomenama pjesničku zbirku deset mladih pjesnika{{fusg|1}}, ''Lirika grude''.<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Star%C4%8Devi%C4%87%2c+Mile%2c+publicist&xm0=1&selectedId=4005060 Lirika grude / uredio i popratio napomenama Mile Starčević], katalog.kgz.hr, pristupljeno 12. siječnja 2018.</ref><ref name="Cvjetko Milanja">[[Cvjetko Milanja]], [http://www.matica.hr/media/uploads/knjige/milanja2017/374.pdf Zaključak, str. 388.], u: [http://www.matica.hr/knjige/hrvatsko-pjesnistvo-19301950-1189/ ''Hrvatsko pjesništvo 1930–1950. Novostvarnosna stilska paradigma'', Matica hrvatska, Zagreb, 2017.] {{ISBN|978-953-341-093-7}}, matica.hr, pristupljeno 12. siječnja 2018.</ref> Posebno je vrijedna njegova politička rasprava ''Dr. Ante Starčević i Srbi'' (Matica hrvatska, Zagreb, [[1936.]]). Član je Hrvatske federalističke stranke, a zatim pristupa ustaškom pokretu.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH]], Minerva, Zagreb, 1997., str. 365.-366.</ref>

Poslije proglašenja [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] bio je tajnik Matice hrvatske, u kolovozu [[1941.]] godine imenovan je za odjelnog pročelnika u Ministarstvu nastave za promicanje prosvjete. Istodobno od veljače 1942. godine privremeni savezničar za Hrvatski savez uljudbenih i prosvjetnih društava. Ministar je narodne prosvjete od listopada 1942. do listopada 1943. godine. Na tu je dužnost podnio ostavku u rujnu 1943. godine zbog neslaganja s Pavelićevom odlukom da predsjednik Vlade bude [[Nikola Mandić]]. S [[Mladen Lorković|Mladenom Lorkovićem]] u ljeto 1943. godine, (po ovlaštenju Poglavnika) pregovara sa predstavnicima [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a o eventualnom njihovom ulasku u Vladu. U jesen 1943. godine, po Pavelićevu zadatku, nastoji nagovoriti [[Miroslav Krleža|Miroslava Krležu]] da se uključi u kulturni život. Kao ministar prosvjete izvršio je brojne personalne promjene na Sveučilištu: dio profesora prisilno umirovio, dio mladih ljudi imenovao za profesore. U studenome 1943. godine umirovljen. Bio je ravnatelj i urednik tjednika "Seljačko ognjište" (1942.-1945.), te pisao za mjesečnik ''Suradnja'', ''Zagreb/Berlin'', ''Prosvjetni život'' i dr. Nakon sloma NDH, povlači se u Austriju i Italiju gdje godinu i pol boravi u izbjegličkim logorima, u veljači [[1947.]] godine zajedno s obitelji odlazi u Argentinu. Tamo sudjeluje u prvim pokušajima i organiziranju hrvatske političke emigracije.<ref name="tko je tko"/>

Umro je u Buenos Airesu, 1953. godine.

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}To su pjesnici [[Ivo Balentović]], [[Gabrijel Cvitan]], [[Danilo Čović]], [[Stjepan Hrastovec]], [[Jeronim Korner]], [[Kamilo Križanić]], [[Zvonimir Kuhar]], [[Ivo Lendić]], [[Zlatko Majtin]] i [[Vinko Nikolić]].<ref name="Cvjetko Milanja"/><ref>[[Daniel Mikulaco|Mikulaco, Daniel]]. ''O pjesništvu Vinka Kosa (iz nepoznate rukopisne ostavštine)'' // ''[[Bogoslovska smotra]]'', sv. 81., br. 2, (2011.), str. 317. - 350. {{Hrčak|id=104015}}, str. 326.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* ''[[Zdravko Dizdar|Dizdar]], Grčić, [[Slaven Ravlić|Ravlić]] i Stuparić. [[Tko je tko u NDH]], Minerva, Zagreb, 1997.'' {{ISBN|953-6377-03-9}}

{{GLAVNIRASPORED:Starčević, Mile}}
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Dužnosnici NDH]]
[[Kategorija:Hrvatski oporbeni političari u iseljeništvu (1945.-1989.)]]