Vidi kôd stranice Mehmed Handžić

<!--'''Mehmed Handžić'''-->{{Infookvir književnik 
|Ime            = Mehmed [[Efendija|ef.]] Handžić
|boja           = #B0C4DE 
|slika          = Mehmed Handzic.jpg
|veličina       = 
|opis slike     = 
|puno ime       = 
|pseudonim      = 
|rođenje        = [[16. prosinca]] [[1906.]], [[Sarajevo]]
|smrt           = [[26. srpnja]] [[1944.]], [[Sarajevo]]
|zanimanje      = 
|nacionalnost   = 
|period pisanja =  
|vrsta          =  
|teme           = 
|period         = 
|supruga        = 
|suprug         = 
|djeca          =  
|djela          = 
|nagrade        = 
|potpis         = 
|web            = 
|fusnote        = 
}}
'''Mehmed [[Efendija|ef.]] Handžić''' ([[Sarajevo]], [[16. prosinca]] [[1906.]] – [[Sarajevo]], [[26. srpnja]] [[1944.]]), [[Bošnjaci|bošnjački]] teolog, povjesničar, novinar, folklorist, prosvjetitelj, inicijator [[Sarajevska rezolucija|Sarajevske rezolucije]], te jedan od čelnika [[Odbor narodnog spasa|Odbora narodnog spasa]]. Bio je jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih [[Bošnjaci|bošnjačkih]] osobnosti [[20. stoljeće|20. stoljeća]].

== Životopis ==
Mehmed Handžić je rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]], 1906. godine. U rodnom gradu je završio [[mekteb]] i ruždiju, a poslije završetka Šerijatske gimnazije 1926. godine, studirao je, a potom i diplomirao islamske studije na [[Sveučilište Al-Azhar|Sveučilištu Al-Azhar]] u [[Kairo|Kairu]] 1931. godine. Po završetku studija vratio se u Sarajevo, gdje je odslužio vojni rok u sarajevskoj Vojnoj bolnici. Uskoro nakon toga postavljen je i za nastavnika i prefekta u [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovoj medresi]], a od 1937. godine je upravitelj i knjižničar [[Gazi Husrev-begova knjižnica u Sarajevu|Gazi Husrev-begove knjižnice]]. Od 1939. godine obnašao je dužnost predsjednika [[Udruga ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini|El-Hidaje]] i urednika u istoimenim novinama. Također, bio je i ugovorni nastavnik u Višoj Islamsko-šerijatskoj školi od kraja 1939. godine, a pred smrt je imenovan i za redovnog profesora te škole. I na jednoj i drugoj dužnosti je ostao do svibnja 1944.godine. Na Višoj islamskoj šerijatsko-teološkoj školi Handžić je predavao tumačenje [[Kuran]]a (tefsir) i osnove i filozofiju šerijatskog prava (Usuli fikh). 
[[Datoteka:Khanji jawhar.png|thumb|180px|lijevo|Naslovnica Handžićeve knjige na arapskom jeziku ''Al Jewhar al asna fi tarajim 'ulama' wa shu'ra' al-Busna'', iz 1930.]]
Osim nastavničkog rada i održavanja vazova (govora), Handžić je držao i privatna predavanja određenom krugu prijatelja i poznanika. Na tim predavanjima prevodio je pojedina djela iz islamske književnosti i u isto vrijeme ih tumačio. Na ovim je predavanjima preveo i protumačio sljedeća djela: ''Maqamat al-Hariri'', ''Qasida al-Burda'', ''Miradžijju'' Sabita Užičanina, ''Tarikati Muhammedijju''. Počeo je bio prevoditi i ''Tefsir'' Kadi Bejdavije, ali ga je smrt u tome prekinula.<ref>{{Citiranje weba|title=Mehmed ef. Handžić|url=https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2017/07/11/Mehmed-ef-Hand%C5%BEi%C4%87|website=hanefijskimezheb.com|accessdate=8. 12. 2019}}</ref> U svome radu mnogo je proučavao i povijest islama i islamskih naroda. Posebnu pažnju je Handžić posvetio proučavanju povijesti književnog rada Bošnjaka na orijentalnim jezicima: [[arapski jezik|arapskom]], [[turski jezik|turskom]] i [[perzijski jezik|prezijskom]]. Sam je pisao na arapskom i prevodio djela sa orijentalnih jezika na [[hrvatski jezik|hrvatski]].<ref>{{Citiranje weba|title=Mehmed ef. Handžić|url=https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2017/07/11/Mehmed-ef-Hand%C5%BEi%C4%87|website=hanefijskimezheb.com|accessdate=8. 12. 2019}}</ref>

Po mnogima, on je druga ličnost koja je na mnogim poljima ravnopravno stojala uz [[Mehmed Džemaluddin Čaušević|Mehmeda Džemaluddina ef. Čauševiča]]. Handžić je, kao i Čaušević bio učenik i sljedbenik kairske obnoviteljske literature. Međutim, za razliku od Čauševića koji je bio modernista, Handžić je bio tradicionalist. Čaušević je htio obnovu institucija i pretendirao je postignućima koja u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] dolaze iz [[Europa|Europe]], što je značilo za Bošnjake neminovnu modernizaciju, dok je Handžić htio isto htio obnovu bosanskohercegovačke islamske sadašnjosti iz sigurne i provjerene tradicije i pouzdane, ali inertne i često nedjelotvorne prošlosti.

U društvenom pogledu je Mehmed Handžić bio veoma aktivan. Nekoliko godina je bio u upravnom odboru Muslimanskog dobrotvornog drustva ''Merhamet''.  Od osnivanja organizacije [[Udruga ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini|El-Hidaje]] bio je biran u Izvršni odbor. Tokom 1939. i 1940. nalazio se na čelu ove organizacije. Aktivirao je rad El-Hidaje, pa je ova organizacija postala inicijator mnogih aktivnosti. Posebno je njihov značaj došao u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], kad je iz El-Hidaje podignut glas u svrhu zaštite nedužnog stanovništva Bosne i Hercegovine bez obzira na vjersku pripadnost. Inicijativa za poznatu ''Sarajevsku rezoluciju'' iz 1941. potekla je iz El-Hidaje. U El-Hidaji je održan sastanak na kome je usvojen tekst ove rezolucije i dati prvi potpisi na nju. Ovu rezoluciju uz Handžića potpisalo je još 107 Bošnjaka. Njome se konstatira teška situacija u kojoj su se našli [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[muslimani]], a za koju se navodi da je posljedica smišljene politike ustaša da izazovu sukobe pravoslavaca i muslimana, javno se osuđuju zločini pojedinih Bošnjaka nad [[Srbi]]ma, konstatira se obespravljenost muslimana koju sprovode katolici i zahtijeva uspostavljanje reda i mira, kažnjavanje odgovornih za zločine i pružanje pomoći žrtvama.<ref>{{Citiranje weba
| url = http://www.sarajevo.ba/cir/stream.php?kat=396
| title = Internet stranica grada Sarajeva, Historija, Period 1918-1945.
| accessdate = 7. 7. 2010
| quote = U tim okolnostima, u Sarajevu je na skupštini Udruženja ilmije "El-Hidaje" 14. augusta 1941. usvojena rezolucija u kojoj se javno osuđuju ustaški zločini i oni pojedinci među muslimanima koji su učestvovali u njihovom vršenju.
| archiveurl = https://web.archive.org/web/20101128233913/http://sarajevo.ba/cir/stream.php?kat=396
| archivedate = 28 Novembar 2010
| url-status = dead
}}</ref> Nakon toga 26. kolovoza 1942. Handžić je osnovao [[Odbor narodnog spasa]] s ciljem da organizira naoružavanje Bošnjaka.<ref>{{Citiranje weba|title=Mehmed ef. Handžić - obnovitelj i prosvjetitelj|url=https://preporod.com/index.php/sve-vijesti/magazin/sjecanja/item/4438-mehmed-ef-handzic-obnovitelj-i-prosvjetitelj|website=preporod.com|accessdate=8. 12. 2019}}</ref>

== Prosvjetiteljski rad ==
Vjerski život Bošnjaka tokom prve polovine tridesetih godina 20. stoljeća može se okarakterisati kao tradicionalna pobožnost i privrženost vrijednostima islama, ali i ukorijenjena sklonost praznovjerju, mistifikacijama i običajima koji nisu imali uporišta u temeljima islamske dogme. Iz tog razloga, Handžić javno istupa protiv običaja koji nemaju uporište u islamu, te pokušava probuditi Bošnjake da se suprotstave "društvenim bolestima". Kao i svaki refomator osuđuje "trulost" i "razuzdanost" u društvu, te podstiče Bošnjake na ekonomski napredak i moralni preporod društva.<ref>{{Citiranje weba|title=Mehmed ef. Handžić - obnovitelj i prosvjetitelj|url=https://preporod.com/index.php/sve-vijesti/magazin/sjecanja/item/4438-mehmed-ef-handzic-obnovitelj-i-prosvjetitelj|website=preporod.com|accessdate=8. 12. 2019}}</ref> 

=== Novinarstvo===
[[Datoteka:List El-Hidaje 1936.-1937..jpg|180px|thumb|desno|Naslovnica lista ''El-Hidaje'', za 1936.-1937., čiji je urednik bio Mehmed Handžić]]
Tokom studija je iskazivao interes prema pisanju, a svoje tekstove objavljivao je u studentskim listovima, ali i u časopisu ''Feth'', koji je u to vrijeme važio za veoma ozbiljan intelektualni list. Povratkom u Sarajevo, nastavio je s pisanjem u tadašnjim listovima: ''Novi Behar'', ''Hikmet'' i ''Glasnilo''. Objavio je čitav niz teksta od početka izlaženja ''Glasnika VIS''-a kako iz čisto vjerskih disciplina, tako i iz kulturne povijesti Bošnjaka. Kada je pokrenut ''Glasnik VIS'', koje je pokrenulo Vrhovno starješinstvo [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Kraljevini Jugoslaviji]] (1933), Handžić je u njemu počeo objavljivati ''Rad bosansko-hercegovačkih muslimana na književnom polju''. Ova studija je u Glasniku izlazila cijelu 1933. godinu i polovinu 1934. godine.

=== Kritika===
[[Datoteka:Vazovi - Mehmed Handžić.jpg|180px|thumb|desno|Naslovnica prvog izdanja Handžićeve knjige ''Vazovi'', iz 1943.]]
U radovima Mehmeda Handžića ima mnogo prosvjetiteljskog rada, a ponekada i reformatorskog. On je pisao o temama koje su vezane za svakog prosvjetitelja, kao što su: zabrana traženja pomoći od mrtvih, zabrana posjećivanja, u tu svrhu, turbeta i crkava, kritizira loše običaje i natpise na nišanima itd.

Kao primjer loših običaja Handžić  1935. u ''Glasniku'' piše o ceremoniji koja se tada obavljala uoči najznačajnije noći u islamu ''Lejletu-l-kadr'', kada su [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovu džamiju]] muslimani pohodili i ljubili tobožnje [[Muhamed]]ove dlake, koje su dospjele u Bosnu i Hercegovinu pred kraj osmanske vladavine. Bizarnu ceremoniju Handžić je oštro osudio, te očitovanje poštovanja ''dlaci sreće'' nazvao besposlicom. Pozvao je vjerske vlasti da uznastoje da se dotično praznovjerje konačno ukine i baci u zaborav. Tom prilikom je istakao da se većina učenih sarajevskih muslimana slaže s njim u pogledu stvarnog karaktera dotičnog običaja, ''samo nemaju prilike da to izjave''.<ref>{{Citiranje weba|title=Mehmed ef. Handžić - obnovitelj i prosvjetitelj|url=https://preporod.com/index.php/sve-vijesti/magazin/sjecanja/item/4438-mehmed-ef-handzic-obnovitelj-i-prosvjetitelj|website=preporod.com|accessdate=8. 12. 2019}}</ref> Na drugom mjestu Handžić, 1933. godine, piše u ''Glasniku'' da [[islam]] zabranjuje traženje pomoći od mrtvih i u tom cilju posjećivanje [[turbe]]ta i crkvi, te kao primjer navodi ''Ajvatovicu''. Posjeta tom mjestu sastoji u tome, da se u određeni dan muslimani sakupe nedaleko od [[Prusac|Prusca]], posjete grob Ajvaz-dedin i kod nekakve stijene mole se razne dove. To se kod muslimana u tom vremenu toliko ustalilo, da su posjetu Ajvatovici smatrali ''malim [[hadž]]om''. Handžić u svojim tekstovima pojašnjava i probleme [[vehabizam|vehabizma]] kao jednog neukog, ograničenog i bukvalističkog idejnog pravca koji od svog nastanka radi na kidanju islamskog bratstva: ''"Pomanjkanje dubljeg znanja u vehabijskom pokretu onemogućilo je stvarni uspjeh ovog pokreta, koji se mogao očekivati, da nije tog nedostatka bilo. Pomanjkanje zdrave nauke i dovoljnog poznavanja kod njih dovelo je da su ostale muslimane počeli proglašavati nemuslimanima i tako kidati toliko jaku vezu islamskog bratstva."''<ref>{{Citiranje weba|title=Mehmed ef. Handžić|url=https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2017/07/11/Mehmed-ef-Hand%C5%BEi%C4%87|website=hanefijskimezheb.com|accessdate=8. 12. 2019}}</ref> Godine 1934. u ''Glasniku IVS''-a Mehmed Handžić je napisao tekst  o [[tekija|tekijama]] u Jugoslaviji. Za razliku od kritičkog stava o vehabizmu, on u ovom tekstu izražava pozitivan i uravnotežen stav prema [[derviš|derviškim]] redovima u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji. On uvažava posebne izraze islama u Bosni i Hercegovini, kao što su derviški redovi, ali traži od njih da više doprinesu zajednici u vjerskom i prosvjetnom pogledu.<ref>{{Citiranje weba|title=Mehmed ef. Handžić - obnovitelj i prosvjetitelj|url=https://preporod.com/index.php/sve-vijesti/magazin/sjecanja/item/4438-mehmed-ef-handzic-obnovitelj-i-prosvjetitelj|website=preporod.com|accessdate=8. 12. 2019}}</ref>

== Smrt ==
Mehmed Handžić je umro 26. srpnja [[1944.]] u 38-oj godini života od posljedica operacije bruha. Postoje kontroverze o uzroku smrti koje nikada nisu bile potkrijepljene čvrstim materijalnim dokazima.<ref>{{Citiranje weba
| url = http://www.sadrvan.com/Arhiva/Bosanski_spomenik/Mehmed_Hand%9Ei%E6/
| title = Mehmed Handžić
| accessdate = 2. 8. 2010
| author = Šaćir Filandra, Kemal Baković i Nusret Hodžić
| publisher = Internet stranica ''Šadrvan''
| quote = "Mehmed ef. Handžić je umro 1944. godine, poslije bezazlene operacije bruha. Nije umro od operacije, već navodno od zgrušavanja krvi, od tromboze, kada mu je ugrušak krvi dospio do srca. A bio se potpuno oporavio od operacije. Mustafa Handžić sjeća se zadnjih dana bratova života: 'Na pet-šest minuta prije nego što će umrijeti kod njega je bio jedan od braće i s njim lijepo razgovarao, kao sa potpuno oporavljenim insanom. Samo što je brat izišao od njega, nije ni kući stigao, Mehmed je umro(!?). Bilo je to za cijelu porodicu iznenađenje i žalost. Imao je tek 38 godina života i bio u najboljoj i fizičkoj i umnoj snazi, ali, eto, umro je.' Umro je alim u najboljim godinama života, a u najtežem periodu kroz koji su prolazili njegovi sunarodnjaci. O pravim razlozima njegove smrti se svašta nagađalo. Niko nikad nije otkrio pravi razlog prerane smrti. Možda odgovor treba tražiti u godini njegova preseljenja na Ahiret. Svi smo Allahovi i njemu se vraćamo.
Tarih na Mehmedovim nišanima napisao je jedan od njegovih najboljih prijatelja, Kasim ef. Dobrača."
}}</ref> Danas se njegovim imenom naziva jedna ulica u Sarajevu<ref>{{Citiranje weba|url = https://www.navigator.ba/#/search/Mehmeda%20Hand%C5%BEi%C4%87a|title = Ulica Mehmeda Handžića |website = navigator.ba |accessdate = 19. 11. 2015}}</ref>, te osnovna škola na [[Ilidža|Ilidži]].

== Djela ==
{{Refbegin|2}}
=== Autor ===
* ''Al Jewhar al asna fi tarajim 'ulama' wa shu'ra' al-Busna'' (Kairo, 1930)
* ''Ilmul-kelam: udžbenik islamske vjeronauke za VIII razred srednjih škola'' (Sarajevo, 1934)
* ''Isrâ' i mirâdž'' (Sarajevo, 1934)
* ''Vaz o zabrani alkoholnih pića'' (Sarajevo, 1934)
* ''Gramatika arapskog jezika: za niže razrede medresa i srednjih škola. 1. Dio, Gramatika i vježbenica sa rječnikom'' (koautor) (Sarajevo, 1936)
* ''Gramatika arapskog jezika: za niže razrede medresa i srednjih škola. Dio 2, Sintaksa i čitanka sa rječnikom'' (koautor) (Sarajevo, 1936)
* ''Uvod u tefsirske i hadiske nauke'' (Sarajevo, 1937)
* ''Tumačenje šeriatsko-pravnih pitanja kod nas'' (Sarajevo, 1939)
* ''Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovačkih Muslimana'' (Sarajevo, 1940)
* ''Muhammed alejhisselam: (život i rad u najkraćim potezima)'' (Sarajevo, 1943)
* ''Vazovi'' (Sarajevo, 1943)
* ''Zbirka izabranih dova: iz Kur'ana i Hadisa'' (Sarajevo, 1944)
* ''Es Sunneʼ: (41 hadis s prijevodom i komentarom)'' (Sarajevo, 1997)
* ''Izabrana djela Mehmeda Handžića 1-6'' (Sarajevo, 1999)

=== Prijevodi ===
*  ''Miradžijja'' (Sabit Užičanin) (Sarajevo, 1940)
*  ''Rewda al-jannat fi usul al itiqadat'' ([[Hasan Kafi Pruščak]]) (Sarajevo, 1979)
*  ''Nizam al 'ulema' 'ila hatam al-enbija'' (Hasan Kafi Pruščak)
*  ''Muhadara al-awa'il wa musamera al-awahir'' (Hasan Kafi Pruščak)
* ''Rasprava o smrti i strahu od nje'' ([[Avicena]])

=== O Handžiću ===
*''Islamska misao H. Mehmeda Handžića: izbor radova'' (Sarajevo, 1994) – Mahmud Traljić 
* ''Zbornik radova sa znanstvenih skupova o hadži Mehmedu Handžiću održanih u Sarajevu i Zenici'' (Sarajevo, 1996)
* ''Rad h. Mehmed-ef. Handžića na polju hadiskih znanosti s osvrtom na djelo Izhar al-bahaga bi šarh Sunan Ibn Maga'' (Sarajevo, 2004) – Zuhdija Hasanović
* ''Rukopis Mehmeda Handžića "Tafsir ayat al-ahkam min surah al-nisa"'' (Sarajevo, 2006) – Ahmed Adilović
*''Hemmed ef. Handžić i njegovoj doprinos tefsirskoj znanosti: (1906-1944)'' (Sarajevo, 2019) – Halil Mehtić
{{Refend}}

== Citati ==
{{citat|[[Bošnjaci|Bošnjaci]], kao rijetko koji svjetski narod, imaju tu zlu kob da im se historija ponavlja. Kao i svi drugi koji su osuđeni na tu kaznu s neizvjesnim epilogom, za takvo stanje su, dakako, prije svega sami krivi. Sa svim svojim manama, a nije ih malo. To je naš usud.|Mehmed ef. Handžić<ref>[https://www.ins.ba/bs/article/200/mehmed-handzic-brojni-su-nas-neprijatelji-okruzili-ali-najtezi-je-onaj-uzrok-koji-je-pri-nama], Mehmed Handžić: Brojni su nas neprijatelji okružili, a najteži je onaj uzrok koji je pri nama 11. siječnja 2017. pristupljeno 29. studenoga 2019.</ref>}}

{{citat|Brojni su nas neprijatelji okružili, ali najteži je onaj uzrok koji je pri nama|Mehmed ef. Handžić<ref>[https://www.ins.ba/bs/article/200/mehmed-handzic-brojni-su-nas-neprijatelji-okruzili-ali-najtezi-je-onaj-uzrok-koji-je-pri-nama], Mehmed Handžić: Brojni su nas neprijatelji okružili, a najteži je onaj uzrok koji je pri nama 11. siječnja 2017. pristupljeno 29. studenoga 2019.</ref>}}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://preporod.com/index.php/sve-vijesti/magazin/sjecanja/item/4438-mehmed-ef-handzic-obnovitelj-i-prosvjetitelj Mehmed Handžić - obnovitelj i prosvjetitelj] 
{{Potpisnici Sarajevske rezolucije}}

{{GLAVNIRASPORED:Handžić, Mehmed}}
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]
[[Kategorija:Prosvjetitelji]]
[[Kategorija:Bošnjački imami]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Folkloristi]]