Vidi kôd stranice Medvjeđi otok

<!--'''Medvjeđi otok'''-->[[Datoteka:Bjørnøya_map-en.svg|mini|302x302px|Topografska karta Medvjeđeg otoka.]]
[[Datoteka:Bjornoya_Location_Map-en.svg|mini|314x314px|Položaj Medvjeđeg otoka između Norveške i Svalbarda.]]

'''Medvjeđi otok''' ili '''Bjørnøya''' je najjužniji otok [[Norveška|norveškog]] [[Svalbard|otočja Svalbard]]. Otok se nalazi u zapadnom dijelu [[Barentsovo more|Barentsovog mora]], otprilike na pola puta između [[Spitsbergen|Spitsbergena]] i [[Sjeverni rt, Norveška|Sjevernog rta]].

Otok Medvjeda otkrili su nizozemski istraživači [[Willem Barents]] i [[Jacob van Heemskerck]] [[10. lipnja]] [[1596.]] Ime je dobio po [[Polarni medvjed|polarnom medvjedu]] koji je viđen u blizini kako pliva. Otok je bio smatran kao [[terra nullius]] sve dok [[Ugovor iz Spitsbergena|Spitsbergenskim ugovorom]] 1920. nije postavljen pod norveški suverenitet.

Unatoč udaljenosti i neplodnoj zemlji, na otoku je tijekom prošlih stoljeća bilo komercijalne aktivnosti, poput [[Rudnik ugljena|rudarstva ugljena]], [[ribolov]]a i [[kitolov]]a. Međutim, niti jedno naselje nije trajalo više od nekoliko godina. Medvjeđi otok danas je nenaseljen, osim osoblja koje radi na otočnoj [[Meteorološka postaja|meteorološkoj postaji]] ''Herwighamna''. Zajedno sa susjednim vodama, proglašen je [[Prirodni rezervat|prirodnim rezervatom]] 2002. godine.

== Povijest ==
[[Datoteka:Ile_aux_ours.jpg|lijevo|mini|250x250px|Ostaci [[Kitolov|kitolovačke postaje]] u mjestu [[Kvalrossbukta]], Medvjeđi otok]]
[[Datoteka:Pho-4230.jpg|mini|Ostatak naselja na Medvjeđem otoku.]]
[[Pomorac|Pomorci]] iz [[Vikinško doba|doba Vikinga]] možda su znali za Medvjeđi otok, ali dokumentirana povijest započinje [[1596.]] godine, kada je [[Willem Barents]] vidio otok na svojoj trećoj ekspediciji. Nazvao je ovaj otok "Vogel Eylandt" (hrvatski: "Ptičji otok"). [[Steven Bennet]] proveo je daljnja istraživanja [[1603.]] i [[1604.]] i primijetio tada bogatu populaciju [[Morževi|morževa]]. Počevši od ranih godina 17.&nbsp;stoljeća, otok se uglavnom koristio kao baza za [[lov na morževe|lov]] na [[Morževi|morževe]] i druge vrste [[Perajari|tuljana]]. Također, do [[1971.]], sakupljana su jaja morskih ptica koje se na otoku gnijezde u velikim kolonijama.<ref name="eggs">{{Citiranje weba|url=http://arcticportal.org/uploads/q8/qo/q8qoUGSfI0InO8Oi1SW23Q/Technical-no-9.pdf|title=Seabird harvest regimes in the circumpolar nations|author=Circumpolar Seabird Working Group|year=2001|format=PDF|accessdate=December 20, 2007}} {{Neaktivna poveznica}}</ref>

Tvrtka ''[[Muscovy]]'' je [[1609.]] godine prisvojila Medvjeđi otok za englesku krunu, ali je napustila mjesto kad je lov na morževe postao neisplativ. Rusko naselje postojalo je u [[18. stoljeće|18. stoljeću]], a njegovi su ostaci kasnije korišteni kao osnova za teritorijalne zahtjeve [[Rusko Carstvo|Ruskog carstva]] [[1899.]] i ponovno [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] 1947.<ref>{{Citiranje knjiga|Title=Unknown Europe|Last=Meissner|First=Hans Otto|Others=trans. Florence and Isabel McHugh|Year=1963|Publisher=Blackie & Sons|Location=London and Glasgow|Pages=158–170}}</ref>

Medvjeđi otok nikada nije bio opsežno naseljen. Ostaci kitolovske stanice s početka 20. stoljeća mogu se vidjeti u ''Kvalrossbukti'' (''"zaljev morževa"'') na jugoistoku. Od [[1916.]] do [[1925.]] godine vađen je ugljen u malom naselju ''[[Tunheim]]'' na sjeveroistočnoj obali, ali tada je rudarstvo napušteno kao neisplativo. Zbog hladne klime ostaci naselja, uključujući napola uništeni mol i [[Parna lokomotiva|parnu lokomotivu]], relativno su dobro očuvani.

Strateška vrijednost Medvjeđeg otoka prepoznata je krajem 19. stoljeća, kada su [[Rusko Carstvo|Rusko]] i [[Njemačko Carstvo|Njemačko carstvo]] pokazali svoje interese u Barentsovom moru. Njemački novinar i avanturist [[Theodor Lerner]] posjetio je otok 1898. i 1899. godine i zatražio pravo vlasništva. Godine [[1899.]] njemačko udruženje ribara ''Deutscher Seefischerei-Verein'' (DSV) započelo je pokusni kitolov i ribolov u Barentsovom moru. DSV je u tajnosti bio u kontaktu s njemačkim pomorskim zapovjedništvom i razmatrao mogućnost okupacije Medvjeđeg otoka. Kao reakcija na taj potez, ruska mornarica poslala je zaštićenu krstaricu Svetlana na istragu, a Rusi su [[21. srpnja]] 1899. podigli svoju zastavu na Medvjeđi otok. Iako je Lerner prosvjedovao zbog akcije, nije došlo do sukoba i spor je na kraju riješen diplomatskim putem bez ikakvih zahtjeva za suverenitetom nad Medvjeđim otokom.

Cijeli je otok bio u privatnom vlasništvu tvrtke za vađenje ugljena tvrtke [[Bjørnøen|Bjørnøen AS]] od [[1918.]] do [[1932.]] godine, kada je norveška država preuzela dionice. Bjørnøen AS danas postoji kao državna tvrtka, a njime se zajednički upravlja s [[Kings Bay AS]], tvrtkom koja upravlja operacijama [[Ny-Ålesund|Ny-Ålesunda]] na [[Spitsbergen|Spitsbergenu]].<ref name="Statereport">{{Citiranje weba|url=http://www.odin.no/filarkiv/253150/ownership2004.pdf|title=The State's Ownership Report 2004|author=Norwegian Ministry of Trade and Industry|year=2005|format=PDF|accessdate=February 27, 2006}} {{Neaktivna poveznica}}</ref> Norveška radio postaja (''Bjørnøya Radio'', [[pozivni znak]]: ''LJB''<ref name="radiolist">{{Citiranje weba|url=http://www.wmo.ch/web/www/ois/Operational_Information/VolumeD/VolumeD/Chapter4.pdf|title=List of coastal radio stations|year=2005|format=PDF|publisher=World Meteorological Organisation|accessdate=October 9, 2006}} {{Neaktivna poveznica}}</ref>) osnovana je u ''Herwighamni'' na sjevernoj obali [[1919.]] godine. Kasnije je proširen tako da uključuje i meteorološku postaju.

Budući da brodske rute od Atlantskog oceana do i luka arktičkog [[Bijelo more|Bijelog mora]] prolaze kroz Barentsovo more, vode u blizini Medvjeđeg otoka bile su od strateške važnosti tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata,]] kao i tijekom [[Hladni rat|hladnog rata]]. Iako Svalbard nije bio okupiran od strane Njemačke, [[Kriegsmarine]] je tamo izgradila nekoliko meteoroloških postaja. Na Bjørnøyi je 1941. godine postavljena automatizirana radio stanica. Njemačke snage napale su nekoliko [[Arktički konvoji|arktičkih konvoja]] vojnim zalihama za [[Sovjetski Savez]] u vodama koje okružuju Medvjeđi otok. Nanijeli su velike gubitke [[Konvoj PQ 17|konvoju PQ 17]] tijekom ljeta [[1942.]], ali nisu bili učinkoviti u [[Bitka kod Barentsovog mora|bitci kod Barentsovog mora]] na [[Silvestrovo]] 1942. Vode jugoistočno od Medvjeđeg otoka bile su poprište još pomorskih bitaka 1943. godine. U studenom 1944. Sovjetski Savez je predložio poništavanje Svalbardskog sporazuma s namjerom da stekne [[suverenitet]] nad Medvjeđim otokom. Pregovori s [[Trygve Lie|Trygve Liem]] iz norveške vlade u emigraciji nisu doveli do sporazuma do kraja Drugog svjetskog rata, a sovjetski prijedlozi nikada nisu provedeni u djelo. Međutim, Sovjetski Savez (a kasnije i Rusija) zadržao je određenu prisutnost na Spitsbergenu.

Dana [[7. travnja]] [[1989.]] izbio je požar na sovjetskoj [[Podmornica|nuklearnoj podmornici]] K-278 Komsomolets, i ona je potonula 74&nbsp;km jugoistočno od otoka. Od posade, poginule su 42 osobe, a 25 ljudi je spašeno.

Godine [[2002.]] uspostavljen je [[prirodni rezervat]] koji pokriva čitav otok, osim površine od 1,2 kvadratnih kilometara oko meteorološke stanice. Rezervat također uključuje susjedne vode u radijusu od četiri [[Nautička milja|nautičke milje]] (7,4 kilometara) od obale.<ref name="Forvplan">{{Citiranje weba|url=http://www.sysselmannen.svalbard.no/forvpl_sms.pdf|title=Forvaltningsplan for Bjørnøya 2005–2010 ("Administrative plan for Bjørnøya 2005–2010")|archiveurl=https://web.archive.org/web/20051029191326/http://www.sysselmannen.svalbard.no/forvpl_sms.pdf|archivedate=October 29, 2005|author=Sysselmannen på Svalbard (The Governor of Svalbard)|year=2005|format=PDF|accessdate=November 24, 2005}}</ref> Godine [[2008.]] donesena je odluka da se rezervat proširi na radijus od 12 nautičkih milja (22 km) od obale koji sadržava 177 kvadratnih kilometara na kopnu i 2.805 kvadratnih kilometara morskog područja.<ref>{{Citiranje novina|title=Enlarged nature reserve around Bear Island|url=http://www.norwaypost.no/News/Enlarged-nature-reserve-around-Bear-Island/menu-id-26.html|work=[[Svalbardposten]]|publisher=The Norway Post|date=December 18, 2008|accessdate=December 18, 2008}} {{Neaktivna poveznica}}</ref> Danas su jedini stanovnici otoka otprilike devet<ref name="NudieDip">{{Citiranje weba|url=http://www.siste.no/Innenriks/article3730159.ece|title=Badet naken på Bjørnøya ("Swam naked on Bear island")|year=2008}}</ref> članova osoblja norveške meteorološke stanice i radio stanice u Herwighamni. Ova postaja provodi meteorološka promatranja i pruža logističke i telekomunikacijske usluge. [[Norveški polarni institut]] provodi godišnje ekspedicije na Medvjeđi otok, uglavnom se baveći [[Ornitologija|ornitološkim]] istraživanjima. Nekoliko drugih istraživačkih projekata, uglavnom koji se odnose na [[zemljopis]] i klimatologiju, izvodi se rjeđe. Vrlo je malo mogućnosti za individualno putovanje do otoka.

Radio-amateri povremeno provode [[DXpedicije|DX-ekspedicije]] na otok tijekom ljetnih mjeseci.

== Geografija ==
[[Datoteka:Uria_lomvia_2.jpg|mini|Strme litice]]
Medvjeđi otok leži oko 235 kilometara južno od [[Spitsbergen|Spitsbergena]] i 397 kilometara od [[Ingøy|Ingøye]] u kontinentalnoj Norveškoj. Nalazi se u najzapadnijem dijelu Barentsovog mora na Spitsbergenovom plićaku, koja se proteže prema jugu od Spitsbergena i [[Edgeøya|Edgeøye]], čineći dio [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]].

Obris otoka je približan [[trokut]] usmjeren prema jugu s najvećom udaljenošću sjever-jug od 20 kilometara i najvećom udaljenošću istok-zapad od 15,5 kilometara. Površina otoka je 178 kvadratnih kilometara. Južni dio Bjørnøye je planinski, a najviši vrh je [[Miseryfjellet]] na jugoistočnoj obali na oko 536 metara [[Nadmorska visina|nadmorske visine]].

Ostale značajne planine su [[Antarcticfjellet]] na jugoistoku i ''Fuglefjellet'', [[Hambergfjellet]] i [[Alfredfjellet]] na jugozapadu. Sjeverni dio otoka tvori nizinsku ravnicu koja pokriva oko dvije trećine površine.

Postoji nekoliko [[Zaljev|uvala]] s pješčanim plažama i pješčanim dnom, ali ni jedan od njih posebno je dobro zaštićena od vjetra i mora. Osim nekoliko pješčanih [[plaža]], obala je uglavnom strma, s visokim liticama i značajnim znakovima erozije poput špilja i [[Stog (geologija)|izoliranih stijenovitih stupova]]. Postoje brojna sidrišta i mjesta za slijetanje, kao i mala luka u ''Herwighamni'' na sjevernoj obali.

=== Hidrografija ===
Norveške vladine agencije provodile su [[Hidrografska izmjera|hidrografska istraživanja]] voda Svalbarda tijekom 20. stoljeća. Odgovornost je pala na {{Jezik|no|Norges Svalbard- og Ishavsundersøkelser}} 1928., njegov nasljednik, [[Norveški polarni institut]] od 1948. i [[Norveška hidrografska služba]] od 1984.<ref name="Norskelos">{{Citiranje knjiga|Title=Den Norske Los – Farvannsbeskrivelse – Sailing Directions, Vol.7: "Arctic Pilot"}}</ref> [[Geodetsko mjerenje]] i kartiranje odgovornosti su Polarnog instituta.

Dubine vode u blizini otoka te na sjeveru i istoku ne prelaze puno 100 metara, ali dubine postaju mnogo veće na jugu, a posebno nekih 56 kilometara (30 nautičkih milja) na zapadu, gdje se kontinentalni pojas spušta u duboku vodu [[Norveško more|Norveškog mora]] i [[Grenlandsko more|Grenlandskog mora]].

Nizina je posuta plitkim slatkovodnim jezerima koja pokrivaju oko 19 kvadratnih kilometara u svemu. Najveće jezero je ''Øyangen'' u središtu otoka i ''Laksvatnet'' na sjeveru. Na jugu, nalazi se jezero ''[[Ellasjøen]]'', koji je svoje ime dobio u čast u ime supruga vođa švedske znanstvene ekspedicije u Svalbardu u [[1920-ih|1920-ih godina]]. Među ostalim jezerima ističu se ''Spælvatnet'', ''Vomma'', ''Helin'', ''Kalven'', ''Lomvatnet'' i ''Hausvatnet''. Nekoliko potoka ulijeva se u ocean, često [[Vodopad|vodopadima]] duž strmijih dijelova obale. Na Medvjeđem otoku nalaze se [[Ledenjak|ledenjaci]].

=== Klima ===
Ogranak [[Sjevernoatlantska struja|sjevernoatlantske struje]] nosi toplu vodu do Svalbarda, stvarajući klimu mnogo topliju od one u ostalim regijama na sličnoj geografskoj širini. Klima Medvjeđeg otoka je pomorsko-[[Polarna klima|polarna]] s relativno visokim temperaturama tijekom zime. Siječanj je najhladniji mjesec, sa srednjom temperaturom od −8,1 °C tijekom baznog razdoblja 1961–1990). [[Srpanj]] i [[kolovoz]] su najtopliji mjeseci, sa srednjim temperaturama od 4,4 °C.

Posljednjih desetljeća temperature su narasle. [[Oborina]] nema puno, s prosječno 371 mm oborina godišnje u sjevernom nizinskom području. Vrijeme može biti prilično stabilno tijekom ljetnih mjeseci, iako su magloviti uvjeti česti, koji se javljaju tijekom 20% svih dana u srpnju. [[Magla]] se razvija kada topli zrak [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]], dalje od juga, pređe preko hladne vode. Prosječne mjesečne oborine najniže su u svibnju, a najviše u rujnu i listopadu.

Budući da se Medvjeđi otok nalazi na granici između hladne vode polarnog podrijetla i toplije vode Atlantskog oceana, temperature vode unutar nekoliko desetaka nautičkih milja od otoka prilično su promjenjive, ponekad dosežu i 10 °C ljeti. Tijekom zime na obali se razvija [[brzi led]], ali je rijetkost na otvorenom moru oko Medvjeđeg otoka. [[Barentsovo more]] svake godine zimi nosi led do Bjørnøye, ponekad već u listopadu, ali značajna količina leda nije uobičajena prije veljače.

[[Polarna noć]] traje otprilike [[8. studenoga]] do [[3. veljače]], a razdoblje [[Polarni dan|ponoćnog sunca]] otprilike od [[2. svibnja]] do [[11. kolovoza]]. Sa samo 595&nbsp;sati jarkog sunca godišnje, Medvjeđi otok ima najniže prosječne godišnje sunčane svjetlosti u Europi.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.metoffice.gov.uk/media/pdf/o/i/Fact_sheet_No._9_Updated.pdf|title=Archived copy|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304032038/http://www.metoffice.gov.uk/media/pdf/o/i/Fact_sheet_No._9_Updated.pdf|archivedate=2016-03-04|accessdate=2015-10-13}}</ref>{{Infookvir vrijeme|mjesto=Medvjeđi otok|Lip_sr_maks=4|God_sr_maks=0|God_sr_min=-5|God_obo=371|Sij_sr_maks=-5|Velj_sr_maks=-5|Ožu_sr_maks=-5|Tra_sr_maks=-3|Ožu_sr_min=-11|Sij_obo=30|Srp_sr_maks=7|Kol_sr_maks=6|Ruj_sr_maks=4|Lis_sr_maks=1|Stu_sr_maks=-2|Pro_sr_maks=-4|Sij_sr_min=-11|Velj_sr_min=-11|Svi_sr_maks=0|Tra_sr_min=-8|Ožu_obo=28|Tra_obo=21|Srp_sr_min=3|Kol_sr_min=3|Ruj_sr_min=1|Lis_sr_min=-2|Stu_sr_min=-6|Pro_sr_min=-10|Velj_obo=33|Svi_sr_min=-3|Lip_sr_min=0|Svi_obo=18|Lip_obo=23|Srp_obo=30|Kol_obo=36|Ruj_obo=44|Lis_obo=44|Stu_obo=33|Pro_obo=31|Izvor=[http://sharki.oslo.dnmi.no/portal/page?_pageid=73,39035,73_39049&_dad=portal&_schema=PORTAL ''eKlima''], [https://www.met.no/vaer-og-klima Meteorologisk institutt]}}

=== Biljke i životinje ===
[[Datoteka:Bjoern12.jpg|mini|[[Saxifraga oppositifolia|Ljubičasta saksifraga]] se dobro prilagodila Bjørnøyinoj klimi]]
[[Datoteka:Bjoern9.jpg|mini|[[Miseryfjellet]], najviši vrh s 536 metara]]
Medvjeđi otok bio je mjesto pionirske ekološke studije [[Victor Summerhayes|Victora Summerhayesa]] i [[Charles Sutherland Elton|Charlesa Eltona]] početkom 1920-ih, koja je proizvela jedan od prvih dijagrama [[Hranidbeni lanac|prehrambenih lanaca]]. Na otoku raste malo biljaka, flora se uglavnom sastoji od [[mahovine]] i neke skorbutne trave, ali nema drveća.

Jedini autohtoni kopneni [[sisavci]] su nekoliko [[Arktička lisica|arktičkih lisica]]. Unatoč imenu, Medvjeđi otok nije stalno prebivalište [[Polarni medvjed|polarnih medvjeda]], iako mnogi zimi stižu s rastućim čoporom leda. Povremeno će medvjed zaostajati kad se led povuče u proljeće i zadržati se tijekom ljetnih mjeseci.<ref name="Arsaether">{{Citiranje novina|last=Årsæther|first=Jan|title=Isbjørnfamilie fanget på Bjørnøya ("Polar bear family trapped on Bear Island")|date=July 27, 2004|publisher=TV2 (Norway)|url=http://pub.tv2.no/TV2/nyhetene/article258155.ece|archiveurl=https://web.archive.org/web/20040810143328/http://pub.tv2.no/TV2/nyhetene/article258155.ece|archivedate=August 10, 2004}}</ref> Štoviše, populacija ''[[Polarni medvjed|Ursus maritimus]]'' genetski je različit skup polarnih medvjeda povezanih s regijom [[Barentsovo more|Barentsovog mora]].<ref>C. Michael Hogan (2008) [http://globaltwitcher.auderis.se/artspec_information.asp?thingid=36084 ''Polar Bear: Ursus maritimus'', Globaltwitcher.com, ed. Nicklas Stromberg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081224205716/http://globaltwitcher.auderis.se/artspec_information.asp?thingid=36084|date=December 24, 2008}}</ref>

Prstenasti i bradati tuljan, plijen bijelog medvjeda, žive u vodama blizu Bjørnøye, ali nekadašnji [[morževi]] danas su postali gosti. Slatkovodna jezera na Medvjeđem otoku dom su nekim vrstama arktičkih riba poput [[Arktički čar|arktičkog čara]].<ref name="Omalley 2019">{{Citiranje časopisa|author=O'Malley|first=Kathleen G.|title=Characterizing neutral and adaptive genomic differentiation in a changing climate: The most northerly freshwater fish as a model|year=2019|journal=Ecology and Evolution|volume=9|issue=4|pages=2004–2017}}</ref>

==== Ptice ====
[[Datoteka:3puffins.jpg|mini|Tupik.]]
Jedine kopnene ptice su snježne strnadice i kamenjari, ali otok je bogat morskim pticama koje se gnijezde na južnim liticama. Ostale vrste posjećuju otok tijekom sezonske [[Seoba ptica|migracije]] između sjevernih otoka Svalbarda i kopnene Europe.

Medvjeđi otok je [[BirdLife International]] prepoznao kao [[važno područje za ptice]] (''Important Bird Area'', IBA). Podržava uzgojne populacije [[Burnjak|sjevernih burnjaka]] (50 000–60 000 parova), ljubičastih pješčara, crvenih falaropa (10 parova), [[Sjeverni galeb|sjevernih galebova]] (2000 parova), [[Troprsti galeb|troprstih galebova]] (100 000 parova), [[Njorke|malih njorki]] (10 000–100 000 parova), [[Sjeverni gnjurac|sjevernih gnjuraca]] (50 000 parova) i dr. Također podržava migracijske populacije gusaka i dugorepih patki.<ref name="bli">{{Citiranje weba|url=http://www.birdlife.org|title=Bjørnøya (Bear Island)|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070630122358/http://www.birdlife.org/|archivedate=June 30, 2007|year=2013|work=Important Bird Areas factsheet|publisher=BirdLife International|accessdate=2013-08-22}}</ref>

== Zabrinutost za okoliš ==
Iako na Bjørnøyi ili u njenoj neposrednoj blizini trenutno nema industrijskih aktivnosti, onečišćenje otrovnim i [[Radioaktivnost|radioaktivnim]] tvarima i dalje predstavlja prijetnju za gotovo netaknutu prirodu otoka. Istraživanje u Barentsovom moru i nedavni razvoj plinskog polja [[Snøhvit]] u blizini sjeverne obale Norveške pokazuju da su ekološki osjetljiva polarna i subpolarna morska područja Norveškog i Barentsovog mora došla u fokus benzinske i plinske industrije.<ref name="Oljedirekt">{{Citiranje weba|url=http://www.npd.no/English/Emner/Geografiske+omraader/Barentshavet/barentshavet_25_aar_jubileum.htm|title=Barents Sea exploration celebrates 25 years|archiveurl=https://web.archive.org/web/20051125173505/http://www.npd.no/English/Emner/Geografiske+omraader/Barentshavet/barentshavet_25_aar_jubileum.htm|archivedate=November 25, 2005|author=Norwegian Petroleum Directorate|year=2005|accessdate=March 1, 2006}}</ref> Organizacija za zaštitu okoliša [[Zaklada Bellona|Bellona]] kritizirala je<ref name="Cato">{{Citiranje weba|url=http://www.bellona.no/en/energy/fossil/barents/snohvit/24419.html|title=Snøhvit: Reasons for Bellona's opposition|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060210104203/http://www.bellona.no/en/energy/fossil/barents/snohvit/24419.html|archivedate=February 10, 2006|author=Buch, Cato|year=2002|accessdate=October 18, 2005}}</ref> norvešku vladu zbog licenciranja tih aktivnosti bez dovoljnih studija njihovog ekološkog utjecaja. Organski toksini, posebno [[Piralen|PCB]], pronađeni su u visokim koncentracijama u biološkim uzorcima s otoka Medvjeda, posebno u arktičkom char-u slatkovodnog jezera ''Ellasjøen''.<ref name="Herzke">{{Citiranje časopisa|author=Herzke, D.|title=Polybrominated diphenylethers in biota from Bjørnøya (Bear Island)|url=http://bfr2004.com/Individual%20Papers/BFR2004%20Abstract%20044%20Herzke.pdf|year=2004}}</ref> Sovjetska [[nuklearna podmornica]] ''[[Sovjetska podmornica K-278 Komsomolets|Komsomolets]]'' potonula je [[7. travnja]] [[1989.]] nekih 135 nautičkih milja (250 km) jugozapadno od Medvjeđeg otoka.<ref name="Montgomery">{{Citiranje časopisa|author=Montgomery, George|title=The Komsomolets Disaster|year=1995}}</ref> Propuštanje radioaktivnog materijala iz reaktora i nuklearnih bojnih glava trenutno predstavlja problem, a i dalje je moguće ozbiljno zagađenje okolnih voda.<ref name="NRPA">{{Citiranje časopisa|author=Gwynn, J.P.|title=The Radiological Environment of Svalbard|url=http://www.nrpa.no/dav/9b02076312.pdf|year=2004}}</ref> 

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
Publikacije od upravnog i općeg interesa izdaje [[guverner Svalbarda]] [https://web.archive.org/web/20051222054209/http://www.sysselmannen.svalbard.no/eng/]. Karte, istraživačka izvješća i znanstveni radovi o temama povezanim sa Svalbardom dostupni su od [[Norveški polarni institut|Norveškog polarnog instituta]] [https://web.archive.org/web/20060214023512/http://npiweb.npolar.no/].

==== Knjige ====

* [http://www.ikfoundation.org/shop/bear-island.html Medvjeđi otok: Priča o izoliranom arktičkom otoku - istraživanje, ljudi, kultura i priroda] [[Dag Kjelldahl]]

==== Opće informacije ====

* [http://bjornoya.org/ Web stranica meteorološke stanice na Medvkeđem otoku]
* [http://odin.dep.no/jd/english/doc/white_paper/012001-040007/dok-bn.html Izvješće Stortinga (1999.–2000.) na Svalbardu] od strane [[Norveško Ministarstvo pravde i policije|norveškog Ministarstva pravosuđa i policije]] - opsežno izvješće o političkim, administrativnim, ekonomskim i znanstvenim pitanjima koja se odnose na Svalbard

'''Vremenska zona'''

[http://www.timegenie.com/city.time/xenbj/ TimeGenie.com] - vremenska zona srednje Europe. Standardna vremenska razlika u odnosu na UTC / GMT je +1 sat

'''Karte i fotografije:'''

* [https://web.archive.org/web/20070927174511/http://www.sysselmannen.svalbard.no/bjorn_natres.jpg Prirodni rezervat Medvjeđi otok (JPEG slika)] - iz ureda guvernera Svalbarda
* Uključena [http://toposvalbard.npolar.no/ interaktivna karta Svalbarda] - uključen i Medvjeđi otok
* [https://web.archive.org/web/20141226192057/http://www.npolar.no/npcms/export/sites/np/no/nyheter/vedlegg/bjornoya5.pdf Detaljna karta sjeveroistočnog dijela (PDF) koja] prikazuje položaj meteorološke stanice blizu vrha
* [https://web.archive.org/web/20141226192051/http://www.npolar.no/npcms/export/sites/np/no/nyheter/vedlegg/bjornoya6.pdf Detaljna karta južnog dijela (PDF)]
* [https://web.archive.org/web/20080410112619/http://miljo.npolar.no/mis/multimedia/images/omrade/kart/verneA4.jpg Zemljovid koji prikazuje položaj Medvjeđeg otoka u odnosu na Svalbard] - dostavlja Norveški polarni institut
* [https://web.archive.org/web/20051212050829/http://www.aftenposten.no/english/bildeserier/article1109832.ece Strateška arktička postaja] - slikoviti uvod u Medvjeđi otok, iz norveških novina [[Aftenposten]], 6. rujna 2005

'''Geografija, hidrografija, meteorologija:'''

* [http://maps.unomaha.edu/Maher/svalbard/bjorn.html Geologija Medvjeđeg otoka, Norveška] - dr. Harmon D. Maher mlađi, Odjel za geografiju i geologiju, [[Sveučilište Nebraska u Omahi]]
* [http://cruise-handbook.npolar.no/en/svalbard/geological-development.html Geološki razvoj svalbarda] - Napisao Winfried Dallmann, [[Norveški polarni institut]].
* [https://web.archive.org/web/20071123231539/http://met.no/english/about/organisation/met_dep/forecast_nn/bear_island.html Bjørnøya i otočna meteorološka postaja] - od strane [[Norveški meteorološki institut|Norveškog meteorološkog instituta]]
* [https://web.archive.org/web/20070929091335/http://met.no/observasjoner/svalbard/normaler_for_kommune_2121.html Mjesečna temperatura, normale oborina 1961–1990] - gornja tablica: temperatura ( [[Celzij|°C]] ); donja tablica: oborine (mm)
* [https://web.archive.org/web/20080112082827/http://met.no/kyst_og_hav/iskart.html Karte morskog leda na području Bjørnøye] - ažuriraju se svakodnevno radnim danom

'''Povijest:'''

* [http://arcticwar.pomorsu.ru/sea/arcticwar2000/selinger.html "Meteorološke operacije na Arktiku 1940.] - [http://arcticwar.pomorsu.ru/sea/arcticwar2000/selinger.html 1945."] - Franz Selinger; o [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] njemačke arktičke meteorološke službe, uklj. ''TAAGET'' stanica, Bjørnøya

'''Nedavni događaji:'''

* [https://web.archive.org/web/20070308041928/http://www.sysselmannen.svalbard.no/eng/show.asp?page=goxpage00000026.html Dva ruska plovila uhićena su na Medvjeđem otokuzbog kršenja ribolovnih propisa]

[[Kategorija:Otoci u Atlantskom oceanu (Europa)]]
[[Kategorija:Norveški otoci]]