Vidi kôd stranice Međunarodna svemirska postaja

<!--'''Međunarodna svemirska postaja'''-->
{{Infokutija svemirska letjelica
| ime = Međunarodna svemirska postaja<br>International Space Station (ISS)
| slika = [[Slika:STS-134 International Space Station after undocking.jpg|300px]]
| slika_opis = Pogled na Međunarodnu svemirsku postaju sa Space Shuttlea [[Space Shuttle Endeavour|Endeavour]]. ([[STS-134]])

[[Datoteka:ISS insignia.svg|150px]]<br>Amblem Međunarodne svemirske postaje
| organizacija = 
| glavni_ugovaratelji = 
| platforma = 
| tip_misije = 
| prelet = 
| datum_preleta = 
| trenutacna_destinacija = 
| satelit_od = 
| datum_ulaska_u_orbitu = 
| orbitira = 
| pad_iz_orbite = 2 km/mjesec
| lansiranje = 
| lansiran_uz_pomoc = 
| raketa_nosac = 
| mjesto_lansiranja =[[Svemirski centar Kennedy]]<br>[[Kozmodrom Bajkonur]]
| trajanje_misije = 
| NSSDC_ID =
| internet_sjediste = 
| masa = 344.378 kg
| napajanje = Solarne ploče
| baterije = 
| orbitalni_rezim = 
| sirina = 
| velika_poluos = 
| ekscentricitet = 
| inklinacija = 51,6419
| orbitalni_period = c.91 minuta
| apoapsis = 
| apogej = 355 km
| periapsis = 
| perigej = 352 km visine
| interval_ponavljanja = 
| orbita_dnevno = 
| ponovljivost= 
| instrumenti = 
| glavni_instrumenti= 
| transponderi = 
| razlucivost = 
| podrucje_pokrivanja = 
| spektralni_pojas = 
| brzina_prijenosa_podataka = 
| SSR =
| povrsina_pokrivanja = 
<!--| prostorna_razlucivost = {{{Spatial Resolution|}}}-->
| razlucivost_slike = 
| ref =<ref name=en1>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/isstodate.html|title=The ISS to Date|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref><ref name=en2>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/externalflash/ISSRG/pdfs/on_orbit.pdf|title=On-Orbit Elements|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref><ref name=en3>{{Citiranje weba|url=http://www.heavens-above.com/issheight.aspx|title=ISS Height Profile|language=}} Heavens-Above.com. (18.1.2010.)</ref><ref name=en4>{{Citiranje weba|url=
http://www.heavens-above.com/orbit.aspx?satid=25544|title=ISS-Orbit Data|language=}} Heavens-Above.com. (18.1.2010.)</ref><ref name=en5>{{Citiranje weba|url=http://www.space.com/missionlaunches/missions/fl_alpha_010201.html|title=NASA Yields to Use of Alpha Name for Station|language=|archiveurl=https://web.archive.org/web/20010624092552/http://www.space.com/missionlaunches/missions/fl_alpha_010201.html|archivedate=24 lipnja 2001|accessdate=18 siječnja 2010}} Steven Siceloff / Florida Today. (18.1.2010.)</ref><ref name=en6>{{Citiranje weba|url=
http://spaceflight.nasa.gov/realdata/sightings/index.html|title="Human Space Flight (HSF)—Realtime Data"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref>
}}

'''Međunarodna svemirska postaja''' ([[Engleski|eng.]] '''International Space Station''' - '''ISS'''), međunarodno je razvijena istraživačka postaja koja se trenutačno sastavlja u [[Zemlja|Zemljinoj]] [[niska orbita oko Zemlje|nižoj]] [[Orbita|orbiti]]. Radovi na sastavljanju u [[svemir]]u započeli su [[1998.]] s planiranim završetkom do [[2012.]] Postaja će u operativnoj uporabi ostati najmanje do 2020. s mogućnošću produžetka do 2028. Poput mnogih drugih umjetnih satelita, ISS je moguće vidjeti golim oko sa Zemlje. Služi kao istraživački laboratorij s mikrogravitacijskim uvjetima u kojima posada izvodi eskperimente s područja [[Biologija|biologije]], ljudske biologije, [[Fizika|fizike]], [[Astronomija|astronomije]] i [[Meteorologija|meteorologije]].<ref name=en10>{{Citiranje weba|url=
http://www.shuttlepresskit.com/ISS_OVR/index.htm|title="International Space Station Overview"|language=}} ShuttlePressKit.com. (18.1.2010.)</ref><ref name=en11>{{Citiranje weba|url=
http://web.archive.org/web/20080123150641/http://pdlprod3.hosc.msfc.nasa.gov/A-fieldsresearch/index.html|title="Fields of Research"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref><ref name=en12>{{Citiranje weba|url=http://web.archive.org/web/20071208091537/http://pdlprod3.hosc.msfc.nasa.gov/B-gettingonboard/index.html|title="Getting on Board"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref> Postaja pruža jedinstveno okruženje za testiranje sustava svemirskih brodova koji će se koristiti za ljudske misije na [[Mjesec]] i [[Mars]].<ref name=en13>{{Citiranje weba|url=http://spaceflightsystems.grc.nasa.gov/Advanced/ISSResearch|title="ISS Research Program"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref> Postajom upravljaju ''Ekspedicijske'' posade te je trajno naseljena od [[2. studenog]] [[2000.]] što predstavlja neprekidnu ljudski prisutnost u svemiru više od 10 godina.<ref name=en14>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/main/5_year_anniversary.html|title="We've Only Just Begun"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref> Od studenog 2012. na postaji boravi posada [[Ekspedicija 34]].

Postaja je "sinteza" više svemirskih projekata koji uključuju američki ''[[Svemirska postaja Freedom|Freedom]]'', sovjetski/ruski ''[[Mir-2]]'', europski ''[[Columbus (modul)|Columbus]]'' i japanski ''[[Kibō]]''.<ref name=en16>{{Citiranje knjige
  | first=David
  | last=Harland
  | title=''The Story of Space Station Mir''
  | location=New York
  | publisher=Springer-Verlag New York Inc
  | year=
  | isbn=978-0-387-23011-5
  | url=http://www.amazon.co.uk/exec/obidos/ASIN/0387230114/ref=ord_cart_shr/202-3649698-1866219?%5Fencoding=UTF8&m=A3P5ROKL5A1OLE
  | ref=
}}</ref><ref name=en17>{{Citiranje knjige
  | first=John
  | last=Catchpole
  | title=The International Space Station: Building for the Future
  | location=
  | publisher=Springer-Praxis
  | year=
  | isbn=978-0387781440
  | url=
  | ref=
}}</ref> Budžetna ograničenja dovela su do spajanja ovih projekata u jedan multi-nacionalni program.<ref name=en16/> Projekt Međunarodne svemirske postaje započet je [[1994.]] s [[Shuttle-Mir program]]om,<ref name=en18>{{Citiranje weba|url=http://spaceflight.nasa.gov/history/shuttle-mir/history/h-b-start.htm|title="Shuttle–Mir History/Background/How "Phase 1" Started"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref> te je prvi modul (''Zarja'') nove postaje lansirala Rusija 1998. godine.<ref name=en16/> Od tada, moduli pod pritiskom, vanjske konstrukcije i druge komponente lansirane su američkim Space Shuttleovima te ruskim raketama [[Proton (raketa)|Proton]] i [[Sojuz]]. Od lipnja 2011., postaja se sastoji od 15 modula pod pritiskom i opsežne strukture vanjskih nosača (ITS). Posljednji planirani modul, ruski laboratorij, planira se lansirati 2012. Električnu energiju omogućuje 16 solarnih ploča na vanjskim nosačima uz dodatak četiri manje ploče na ruskim modulima. Postaja se održava u orbiti na visini od 278&nbsp;km do 460&nbsp;km, pritom se gibajući prosječnom brzinom od 27.724&nbsp;km/h.<ref name=en20>{{Citiranje weba|url=http://spaceflight.nasa.gov/realdata/tracking/index.html|title= "Current ISS Tracking data"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref>

Rukovođena kao zajednički projekt između pet sudjelujućih svemirskih agencija, sekcijama postaje upravljaju kontrole misije: [[NASA]]-e (SAD), [[RKA]] (Rusija), [[JAXA]]-e (Japan), [[CSA]] (Kanada) i [[ESA]]-e (Europa).<ref name=en21>{{Citiranje weba|url=http://www.esa.int/esaHS/partstates.html|title= "Human Spaceflight and Exploration—European Participating States"|language=}} ESA. (18.1.2010.)</ref><ref name=en22>{{Citiranje knjige
  | first=Gary 
  | last=Kitmacher
  | title= Reference Guide to the International Space Station
  | location=Canada
  | publisher=Apogee Books
  | year=
  | isbn=978-1-894959-34-6
  | url=
  | ref=
}}</ref> Vlasništvo i uporaba svemirske postaje regulirano je međunarodnim ugovorima i sporazumima<ref name=en23>{{Citiranje weba|url=http://www.spaceflight.esa.int/users/index.cfm?act=default.page&level=11&page=1980|title= "ISS Intergovernmental Agreement"|language=}} ESA. (18.1.2010.)</ref> koji [[Rusija|Rusiji]] omogućuju da zadrži puno vlasništvo nad svojim modulima<ref name=en24>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/nasa_rsa.html
|title= "Memorandum of Understanding Between the National Aeronautics and Space Administration of the United States of America and the Russian Space Agency Concerning Cooperation on the Civil International Space Station"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref> dok se ostatak postaje dijeli na preostale zemlje.<ref name=en23/> Postaju opskrbljuju letjelice [[Sojuz (letjelica)|Sojuz]], [[Progress]], [[Automated Transfer Vehicle]] i [[H-II Transfer Vehicle]] te su je posjetili astronauti iz 15 različitih zemalja. Cijenu postaje ESA je procijenila na 100 milijardi [[Euro|eura]] tijekom razdoblja od 30 godina iako druge procjene variraju od 35 do 160 milijardi dolara.<ref name=en26>{{Citiranje weba|url=http://www.msnbc.msn.com/id/14505278/|title= "What's the cost of the space station?|language=}} ''MSNBC''. (18.1.2010.)</ref> Financiranje, istraživačke mogućnosti i tehnički dizajn ISS programa često su kritizirani zbog visokih troškova.<ref name=en27>{{Citiranje weba|url=http://www.popularmechanics.com/science/air_space/1282806.html|title= "Scientists Believe ISS Is Waste Of Money"|language=}} ''Popular Mechanics''. (18.1.2010.)</ref>

== Svrha ==
[[Image:Comparison_satellite_navigation_orbits.svg|thumb|250px|Usporedba orbita [[geostacionarni satelit|geostacionarnih satelita]], '''[[GPS]]-a''', '''[[GLONASS]]-a''', '''[[Galileo (satelitski navigacijski sustav)|Galilea]]''', '''[[BeiDou]]a''', Međunarodne svemirske postaje, [[Svemirski teleskop Hubble|svemirskog teleskopa Hubblea]] i konstelacije satelita [[Iridium]]a, s [[Van Allenovi pojasi zračenja|Van Allenovim pojasima zračenja]] i Zemlje u omjeru.<ref group=lower-alpha>Ophodna vremena i brzine izračunate su uporabom jednadžba 4&pi;&sup2;''R''&sup3;&nbsp;=&nbsp;''T''&sup2;''GM'' i ''V''&sup2;''R''&nbsp;=&nbsp;''GM'', gdje je ''R'' = polumjer orbite u metrima , ''T'' = ophodno vrijeme u sekundama, ''V'' = ophodna brzina u m/s, ''G'' = gravitacijska konstanta &asymp; 6,673{{e|-11}}&nbsp;Nm&sup2;/kg&sup2;, ''M'' = Zemljina masa &asymp; 5,98{{e|24}}&nbsp;kg.</ref> [[Mjesec|Mjesečeva]] putanja je oko 9 puta veća od geostacionarne.<ref group=lower-alpha>Otprilike 8,6 puta (u promjeru i duljini) kad je Mjesec najbliže (363&thinsp;104 km &divide; 42&thinsp;164 km) do 9,6 puta kad je Mjesec najdalje (405&thinsp;696 km &divide; 42&thinsp;164 km).</ref>]]
Prvenstveno istraživački laboratorij, ISS nudi prednosti nad drugim [[Svemirske letjelice|svemirskim letjelica]] poput NASA-inog Space Shuttlea zato što je napravljena kao dugoročna platforma u [[svemir]]u gdje se provode dugotrajne studije.<ref name=en9>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/main/10th_anniversary.html|title="Nations Around the World Mark 10th Anniversary of International Space Station"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref><ref name="intspacestation_worldbook">{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/worldbook/intspacestation_worldbook.html|title="International Space Station"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref> Prisustvo stalne posade omogućuje direktno promatranje, nadopunjavanje, popravljanje i zamjenjivanje eksperimenata i komponenti same postaje. Znanstvenici na Zemlji imaju brz pristup podacima u svemiru što im omogućuje brzo modificiranje ili pokretanje novih eksperimenata - nešto što nije moguće u specijaliziranim letjelicama bez posade.<ref name=en29/>

Posade, koje na postaji borave po više mjeseci, obavljaju znanstvene [[eksperiment]]e svaki dan.<ref name=en10/><ref name=en30>{{Citiranje weba|url=http://www.scienceinschool.org/2008/issue10/iss|title=  "The International Space Station: life in space"|language=}} Science in School. (19.1.2010.)</ref> Do završetka rada [[Ekspedicija 15|Ekspedicije 15]], na postaji je izvedeno 138 značajnih istraživanja,<ref name=en31>{{Citiranje weba|url=http://www.nasaspaceflight.com/2009/08/iss-assembly-producing-science-research-accomplishments/|title= "ISS: Still in assembly, producing science research accomplishments"|language=}} NASASpaceflight.com. (19.1.2010.)</ref> te se znanstvena otkrića, na poljima od osnova [[znanost]]i do potpuno novih istraživanja, objavljuju svaki [[Mjesec (period)|mjesec]].<ref name=en13/>

ISS omogućuje (sa svojom lokacijom u relativnoj sigurnosti Zemljine orbite) testiranje svemirskih sustava koji će biti potrebni za dugoročne misije na Mjesec i Mars. Pruža iskustvo u održavanju i popravljanju sustava u svemiru što će biti ključno u upravljanju svemirskim brodovima na dužim putovanjima.

Dio misije uključuje obrazovanje i međunarodnu suradnju. Posada ISS omogućuje studentima na Zemlji da zamisle eksperimente čije odvijanje mogu kasnije pratiti, izvoditi ih neovisno na Zemlji itd. Sam program ISS omogućuje pripadnicima četrnaest zemalja da zajedno rade u svemiru i pripremaju se za buduće multinacionalne misije.

=== Znanstveno istraživanje ===
[[Slika:Space Fire.jpg|minijatura|desno|200px|Usporedba između vatre na Zemlji (lijevo) i vatre u mikrogravitacijskim uvjetima kakvi vladaju na ISS-u (desno).]]
ISS predstavlja platformu na kojoj se mogu provoditi različiti eksperimenti koji zahtjevaju neobične uvjete kakvi vladaju na postaji. Glavna područja istraživanja su [[svemirska medicina]], životne znanosti, fizikalna znanost, astronomija i meteorologija.<ref name=en10/><ref name=en11/><ref name=en12/> Autorizacijskim aktom iz [[2005.]], NASA je odredila američki segment postaje kao nacionalni laboratorij s ciljem povećanja uporabe ISS-a od strane drugih federalnih agencija i [[Privatni sektor|privatnog sektora]].<ref name=en33>{{Citiranje weba|url=http://frwebgate.access.gpo.gov/cgi-bin/getdoc.cgi?dbname=109_cong_public_laws&docid=f:publ155.109.pdf|title= "NASA Authorization Act 2005"|language=}}  United States Government Printing Office. (19.1.2010.)</ref>

Istraživanja na ISS-u otkrivaju nam nove činjenice oko posljedica dugotrajnog boravka u svemiru. Tako se trenutačno proučavaju [[mišićna atrofija]], [[osteoporoza]] i pomicanje fluida, na osnovu čijih bi rezultata mogli zaključiti da li su [[kolonizacjia svemira]] i dugotrajni svemirski letovi mogući. Prema podacima dobivenim do [[2006.]], gubitak [[Kost|koštane]] mase i mišćna atrofija sugeriraju nam da postoji veliki rizik od fraktura i problema s kretanjem nakon što bi [[astronaut]]i sletjeli na neki planet uslijed dugotrajnog međuplanetarnog puta (kao što je npr. šestomjesečni put do [[Mars]]a).<ref name=en34>{{Citiranje knjige
  | first=Jay
  | last=Buckey
  | title= Space Physiology
  | location
  | publisher=Oxford University Press USA
  | year=
  | isbn= 978-0-19-513725-5
  | url=
  | ref=
}}</ref><ref name=en35>{{Citiranje weba|url=http://www.newscientist.com/article/dn17476-ion-engine-could-one-day-power-39day-trips-to-mars.html?full=true|title=  "Ion engine could one day power 39-day trips to Mars"|language=}} New Scientist. (19.1.2010.)</ref> Važnija medicinska istraživanja se odvijaju preko "Nacionalnog instituta za svemirska i biomedicinska istraživanja" (eng. National Space and Biomedical Research Institute). Posebno je istaknuta studija u kojoj astronauti navođeni od stručnjaka na Zemlji, izvode preglede [[ultrazvuk]]om. Tu se posebno uzima u obzir [[Dijagnostika|dijagnoza]] i liječenje bolesti u svemiru jer se u posadi postaje često ne nalaze [[Liječnik|liječnici]]. Predviđa se da će ovaj način pregleda "iz daljine" pronaći primjenu i na Zemlji, posebno u ruralnim područjima gdje stručna pomoć nije dostupna.<ref name=en36>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/science/experiments/ADUM.html|title= "Advanced Diagnostic Ultrasound in Microgravity (ADUM)|language=}} NASA. (19.1.2010.)</ref> Znanstvenici proučavaju i utjecaj mikrogravitacijskog okruženja na [[Evolucija|evoluciju]], rast, razvoj i unutarnje procese kod [[Biljke|biljaka]] i [[Životinje|životinja]].

Istraživanje svojstava [[Fluidi|fluida]] u mikrogravitaciji znanstvenicima će se omogućiti bolje predviđanje ponašanje fluida. Budući da se fluidi u mikrogravitaciji mogu gotovo u potpunosti kombinirati, fizičari istražuju tvari koje se ne miješaju lako na Zemlji. Također, proučavanje reakcija koje usporavaju niska gravitacija i [[Temperatura|temperature]] omogućiti će znanstvenicima bolje razumijevanje [[supravodljivost]]i.<ref name=en11/>

Proučavanje materijala jedan je od bitnih elemenata istraživanja na Međunarondoj svemirskoj postaji s ciljem stvaranja [[Ekonomija|ekonomske]] dobiti razvijajući bolje metode izrade materijala na Zemlji. Proučava se i utjecaj mikrogravitacije na unutarnje sagorijevanje kroz studiju [[Stupanj iskorištenja|korisnosti]] izgaranja i kontrole emisije zagađivača. Ova otkrića mogu unaprijediti naše znanje o proizvodnji energije i dovesti do ekonomskih i ekoliških dobitaka. Planovi predviđaju buduća proučavanja [[ozon]]a, vodene pare, [[Oksidi|oksida]] u zemljinoj atmosferi te [[Kozmičke zrake|kozmičkih zraka]], [[Svemirska prašina|svemirske prašine]], [[Antimaterija|antimaterije]] i [[Tamna tvar|tamne tvari]].<ref name=en11/>

== Postanak ==
[[Datoteka:Shuttle-Mir Patch.svg|mini|desno|200px|Amblem Shuttle-Mir programa]]
Međunarodna svemirska postaja predstavlja sintezu nekoliko nacionalnih svemiriskih postaja zamišljenih tijekom [[hladni rat|hladnog rata]]. NASA je na početku [[1980-ih]] planirala izgradnju modularne postaje ''Freedom'' kao odgovor na sovjetske [[Program Saljut|''Saljutove'']] i [[Svemirska postaja Mir|''Mir'']] dok su Sovjeti za [[1990-ih|1990-te]] planirali [[Mir-2|''Mir''-2]].<ref name=en16/> ''Freedom'' nije zaživio zbog financijskih i konstrukcijskih ograničenja.

''Freedom'' je raspadom Sovjetskog Saveza i okončanjem [[Svemirska utrka|Svemirske utrke]] gotovo otkazan. Post-sovjetski ekonomski kaos u Rusiji doveo je do ukidanja ''Mira''-2 nakon što je već izrađen bazni blok DOS-8.<ref name=en16/> Sa sličnim financijskim problemima suočile su se i druge nacije što je nagnalo [[Federalna vlada Sjedinjenih Država|američku vladu]] da krene u pregovore s europskim državama, Rusijom, Japanom i Kanadom oko združenog programa.<ref name=en16/>

U lipnju [[1992.]] američki predsjednik [[George H. W. Bush]] i ruski predsjednik [[Boris Jeljcin]] dogovorili su suradnju na području istraživanja svemira. Nastali projekt uključivao je boravak jednog američkog astronauta na ''Miru'' i dva ruska kozmonauta na Space Shuttleu.<ref name=en16/> U rujnu [[1993.]] američki podpredsjednik [[Al Gore]] i ruskim premijer [[Viktor Černomirdin]] objavili su planove nove svemirske postaje koja će u konačnici postati Međunarodna svemirska postaja.<ref name=en44-2>{{Citiranje weba|url=http://archive.gao.gov/t2pbat3/151975.pdf|title="Space Station: Impact of the Expanded Russian Role on Funding and Research"|language=Engleski}} archive.gao.gov (16. svibnja 2011.)</ref>

U skladu s planom, program ISS bi kombinirao ranije predložene svemirske postaje svih sudjelujućih agencija: NASA-in ''Freedom'', ruski ''Mir-2'', ESA-in ''Columbus'' i japanski ''Kibō''. Kada je 1998. lansirana ''Zarja'', prvi modul nove postaje, očekivalo se da će izgradnja biti gotova do ''2003.'' no različiti problemi i komplikacije odgodili su to za [[2011.]]/[[2012.|12.]]

== Struktura ==
=== Sastavljanje ===
Sastavljanje Međunarodne svemirske postaje započelo je u studenom 1998.<ref name=en2/> Astronauti komponente postaje spajaju kroz [[Svemirska šetnja|svemirske šetnje]]. Do 27. studenog 2009., obavili su ih 136, provevši 849 sati izvan letjelice u zadatcima sastavljanja i održavanja postaje.
[[Slika:STS-116 spacewalk 1.jpg|minijatura|lijevo|200px|Sastavljanje postaje]]
Prvi segment ISS-a, modul ''[[Zarja]]'', u svemir je lansiran [[20. studenog]] [[1998.]] pomoću ruske rakete ''Proton''. Dostavljen pomoću Space Shuttlea ([[STS-88]]), modul ''[[Unity (modul)|Unity]]'' pridružio mu se dva tjedna kasnije. U srpnju [[2000.]] postojećoj konfiguraciji dodana je ruska ''[[Zvezda (modul)|Zvezda]]'' što je postaji omogućilo trajnu posadu od tri člana. Prva posada, [[Ekspedicija 1]], na postaju je došla u studenom 2000. pomoću [[Sojuz TM-31|Sojuza TM-31]]. Sljedeće dvije godine postaja je i dalje nadograđivana. Raketa Sojuz-U je donijela spojni odjeljak ''[[Pirs]]'', Space Shuttleovi [[Space Shuttle Discovery|''Discovery'']], [[Space Shuttle Atlantis|''Atlantis'']] i [[Space Shuttle Endeavour|''Endeavour'']] donijeli su laboratorij ''[[Destiny]]'', zračnu komoru ''[[Quest]]'', robotsku ruku ''[[Canadarm2]]'' i više drugih dijelova.<ref name=en42>{{Citiranje weba|url=http://esamultimedia.esa.int/multimedia/esa_iss_assembly_sequence/index_pop.html|title=  "HSF: ISS assembly sequence and on-orbit configuration"|language=}} ESA. (19.1.2010.)</ref>

Proširenje postaje usporeno je nesrećom Space Shuttlea [[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']] ([[STS-107]]) 2003. Sastavljanje je nastavljeno [[2005.]] lansiranjem misije [[STS-114]].<ref name=en43>{{Citiranje weba|url=http://www.nasaspaceflight.com/2005/07/discovery-launches-the-shuttle-is-back/|title= "Discovery launches—The Shuttle is back"|language=}} Chris Bergin. NASASpaceflight.com. (30.1.2010.)</ref>

Tijekom misija [[STS-116]], [[STS-117]] i [[STS-118]] dostavljeno je nekoliko vanjskih nosača i dodatni set solarnih panela. Povećana proizvodnje električne energije omogućila je dodavanje novih modula pod pritiskom poput ''[[Harmony (modul)|Harmonya]]'' i europskog ''[[Columbus (modul)|Columbusa]]''. Slijedile su prve dvije komponente ''Kiba'' te kompletiranje ''[[Integrated Truss Structure]]a'' s četvrtim i posljednjim parom solarnih panela. Zadnji dio ''Kiba'' dostavljen je u srpnju [[2009.]] na [[STS-127]] poslije čega je došao ruski ''Poisk''. Treći čvor, ''[[Tranquility]]'', dopremljen je u veljači 2010. na [[STS-130]] zajedno s ''[[Cupola|Cupolom]]''. U svibnju iste godine s ''Atlantisom'' (STS-132) je došao i ''[[Rassvet]]''. Posljednji modul pod pritiskom američkog segmenta postaje, ''[[Leonardo (modul)|Leonardo]]'', na postaju je dostavljen Space Shuttleom ''Discovery'' što je ujedno bio i njegov posljednji let.

Prema stanju iz ožujka 2011., ISS se sastoji od petnaest modula pod pritiskom i ''Inegrated Truss Structurea''. Lansiranje još čekaju ruski modul ''[[Nauka (modul)|Nauka]]'' i brojne vanjske komponente poput ''[[European Robotic Arm]]a''.

=== Moduli pod pritiskom ===
Po kompletiranju, ISS će se sastojati od šesnaest modula pod pritiskom ukupnog volumena oko 1000 kubičnih metara. To oključuje: laboratorije, spojna odjeljenja, zračne komore, čvorišta i životni prostor. petnaest ovih komponenti već je u svemiru dok još jedan čeka na lansiranje. Svaki modul je, ili će biti, dostavljen Space Shuttleom te raketama Proton ili Sojuz.<ref name=en42/>

{| class="wikitable" style="width:auto; margin:auto;"
|- style="background:#efefef; border-bottom: 2px solid gray"
! Modul
! Misija sastavljanja
! Datum lansiranja
! Lansirno sredstvo
! style="width:100px;" | Država
!  style="width:82px;" | Slika
!  style="width:10px;" | Bilješka
|-
| rowspan="2" | ''[[Zarja (modul)|Zarja]]''<br />
| 1A/R
| [[20. studenog]] [[1998.]]
| [[Proton-K]]
| Rusija <small>(graditelj)</small><br />SAD <small>(financijer)</small>
| rowspan="2" | [[Datoteka:Zarya from STS-88.jpg|80px]]
| rowspan="2" |<ref name=en44>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/fgb.html|title= "Zarya Module"|language=}} nasa.gov (16. veljače 2011.)</ref>
|- style="border-bottom: 2px solid gray"
| colspan="4" |Prva komponenta ISS u svemiru, ''Zarja'' je u ranijoj fazi osiguravala električnu energiju, prostor za skladištenje, propulziju i navođenje. Danas se koristi kao skladište, i unutra pod pritiskom i izvana u obliku pričvršćenih spremnika goriva. 
|-
| rowspan="2" | [[Unity (modul)|''Unity'']]<br /> <small>(Čvor 1)</small>
| 2A
| [[4. prosinca]] 1998.
| Space Shuttle, [[STS-88]]
| SAD
| rowspan="2" | [[Datoteka:ISS Unity module.jpg|80px]]
| rowspan="2" |<ref name=en45>{{Citiranje weba|url=http://spaceflight.nasa.gov/spacenews/factsheets/pdfs/unity.pdf|title= "Unity Connecting Module: Cornerstone for a Home in Orbit"|language=Engleski}} spaceflight.nasa.gov (16. veljače 2011.)</ref>
|- style="border-bottom: 2px solid gray"
| colspan="4" | Prvi čvorišni modul, spaja američku sekciju postaje s ruskom (via PMA-1) te služi kao spojište za nosač Z1, zračnu komoru ''Quest'', laboratorij ''Destiny'' i čvorište ''Tranquility''. 
|-
| rowspan="2" | [[Zvezda (ISS modul)|''Zvezda'']] <br />
| 1R
| [[12. srpnja]] [[2000.]]
| Proton-K
| Rusija
| rowspan="2" | [[Datoteka:ISS Zvezda module-small.jpg|80px]]
| rowspan="2" |<ref name=en46>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/sm.html|title= "Zvezda Service Module"|language=Engleski}} nasa.gov (16. veljače 2011.)</ref>
|- style="border-bottom: 2px solid gray"
| colspan="4" | Servisni modul postaje; koristi se kao prostor za boravak redovite posade, sustave kontroliranja okoliša i orbitalnu kontrolu. Služio i kao spojna lokacija za letjelice Sojuz, Progress i ATV. Dodatkom ''Zvezde'' omogućen je trajni boravak posade na postaji.
|-
| rowspan="2" | [[Destiny (modul)|''Destiny'']]<br />
| 5A
| [[7. veljače]] [[2001.]]
| Space Shuttle, [[STS-98]]
| SAD
| rowspan="2" | [[Datoteka:ISS Destiny Lab.jpg|80px]]
| rowspan="2" |<ref name=en47>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/destiny.html|title= "NASA—US Destiny Laboratory"|language=Engleski}} nasa.gov (16. veljače 2011.)</ref>
|- style="border-bottom: 2px solid gray"
| colspan="4" | Glavno američko istraživačko postrojenje namijenjeno općim eksperimentima. Sadrži 24 ''International Standard Payload Racka'' od kojih se neki koriste za sustave kontrole okoliša i opremu za svakodnevne potrebe posade. Služi i kao polazna točke većeg dijela ''Integrated Truss Structurea''.
|-
| rowspan="2" | [[Quest Joint Airlock|''Quest'']]<br /> <small>(Zajednička zračna komora)</small>
| 7A
| [[12. srpnja]] 2001.
| Space Shuttle ''Atlantis'', [[STS-104]]
| SAD
| rowspan="2" | [[Datoteka:ISS Quest airlock.jpg|80px]]
| rowspan="2" |<ref name=en48>{{Citiranje weba|url=http://spaceflight.nasa.gov/station/eva/outside.html|title= "Space Station Extravehicular Activity"|language=Engleski}} spaceflight.nasa.gov (17. veljače 2011.)</ref>
|- style="border-bottom: 2px solid gray"
| colspan="4" | Kao glavna zračna komora na ISS, iz nje u svemirske šetnje polaze astronauti u američkim [[Extravehicular Mobility Unit|EMU]] i ruskim [[Orlan]] odijelima. Sastoji se od dva segmenta: spremišta svemirskih odjela i prateće opreme te prostora iz kojeg astronauti izlaze u svemir.
|-
| rowspan="2" | [[Pirs (modul)|''Pirs'']]<br /> 
| 4R
| [[14. rujna]] 2001.
| [[Sojuz-U]], [[Progress M-SO1]]
| Rusija
| rowspan="2" | [[Datoteka:Pirs docking module taken by STS-108.jpg|80px]]
| rowspan="2" |<ref name=en49>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/pirs.html|title= "Pirs Docking Compartment"|language=Engleski}} nasa.gov (17. veljače 2011.)</ref>
|- style="border-bottom: 2px solid gray"
| colspan="4" | ''Pirs'' postaji pruža dodatno spojno mjesto za letjelice Sojuz i Progress te omogućuje svemirske šetnje za astronaute u odijelima Orlan. Služi i kao spremište istih.
|-
| rowspan="2" | [[Harmony (ISS modul)|''Harmony'']]<br /> <small>(Čvor 2)</small>
| 10A
| [[23. listopada]] [[2007.]]
| Space Shuttle, [[STS-120]]
| Europa <small>(graditelj)</small><br />SAD <small>(operater)</small>
| rowspan="2" | [[Datoteka:Harmony Relocation.jpg|80px|]]
| rowspan="2" |<ref name=en50>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/node2.html|title= "Harmony Node 2"|language=Engleski}} nasa.gov (17. veljače 2011.)</ref>
|- style="border-bottom: 2px solid gray"
| colspan="4" | Drugi čvorišni modul postaje. Koristi se dobivanje električne energije, kao baza podataka i kao spojna točka nekoliko drugih modula preko svojih šest Zajedničkih vezivnih mehanizama (Common Berthing Mechanisms, CBM). Europski laboratorij ''Columbus'' i japanski ''Kibō'' laboratoriji su spojeni za ''Harmony'' dok se američki Space Shuttleovi spajaju na prednji dio preko PMA-2. Osim navedenog, služi i kao spojište za talijanski višenamjenski logistički modul kojega nose šatlovi tijekom logističkih misija.
|-
| rowspan="2" | [[Columbus (modul)|''Columbus'']]<br /> <small>(European laboratory)</small>
| 1E
| [[7. veljače]] [[2008.]]
| Space Shuttle ''Atlantis'', [[STS-122]]
| Europa
| rowspan="2" | [[Datoteka:S122e007873.jpg|80px]]
| rowspan="2" |<ref name=en51>{{Citiranje weba|url=http://www.nasaspaceflight.com/2008/01/prcb-plan-sts-122-for-net-feb-7-three-launches-in-10-11-weeks/|title= "PRCB plan STS-122 for NET Feb 7—three launches in 10–11 weeks"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (17. veljače 2011.)</ref><ref name=en52>{{Citiranje weba|url=http://www.esa.int/esaHS/ESAAYI0VMOC_iss_0.html|title= "Columbus laboratory"|language=Engleski}} esa.int (17. veljače 2011.)</ref>
|- style="border-bottom: 2px solid gray"
| colspan="4" | Glavno istraživačko postrojenje za europske potrebe. Sastoji se od generičkog laboratorija kao i aparata posebno za biologiju, biomedicinska istraživanja i fiziku fluida. S vanjske strane modula postavljeni su: [[European Technology Exposure Facility]] (EuTEF), [[Solar Monitoring Observatory]], [[Materials International Space Station Experiment]] i [[Atomic Clock Ensemble in Space]]. Zbog potrebe proučavanja [[Kvantna fizika|kvantne fizike]] i [[Kozmologija|kozmologije]] planirano je daljnje proširenje modula.
|-
| rowspan="2" | [[Japanese Experiment Module|''Kibō'' Experiment Logistics Module]] <br /> <small>(ELM)</small>
| 1J/A
| [[11. ožujka]] 2008.
| Space Shuttle ''Endeavour'', [[STS-123]]
| Japan
| rowspan="2" | [[Datoteka:Kibo ELM-PS on ISS.jpg|80px]]
| rowspan="2" |<ref name=en53>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/jem.html|title= "Kibo Japanese Experiment Module"|language=Engleski}} nasa.gov (17. veljače 2011.)</ref>
|- style="border-bottom: 2px solid gray"
| colspan="4" | Dio japanskog eksperimentalnog laboratorija ''Kibō'' koji se koristi za skladištenje korisnih materijala. 
|-
| rowspan="2" | [[Japanese Experiment Module|''Kibō'' Pressurised Module]]<br /> <small>(JEM–PM)</small>
| 1J
| [[31. svibnja]] 2008.
| Space Shuttle ''Discovery'', [[STS-124]]
| Japan
| rowspan="2" | [[Datoteka:STS-124 Kibo.jpg|80px]]
| rowspan="2" |<ref name=en53/><ref name="kibo.jaxa.jp">{{Citiranje weba|url=http://kibo.jaxa.jp/en/about/|title= "About Kibo"|language=Engleski}} kibo.jaxa.jp (17. veljače 2011.)</ref>
|- style="border-bottom: 2px solid gray"
| colspan="4" | Dio japanskog eksperimentalnog modula ''Kibō'' čije je i središte. Na njega su spojeni JEM-ELM kao i vanjski ''Exposed Facility''. Najveći je pojedinačni modul na ISS s ukupno 23 okvira za opremu od kojih je 10 za eksperimente. Koristi se za istraživanja iz svemirske medicine, biologije, biotehnologije, komunikacije kao i za promatranja Zemlje te proizvodnju materijala. Koristi se i vanjskom robotskom rukom JEM-RMS koja je spojena na modul.
|-
| rowspan="2" | [[Poisk (ISS modul)|''Poisk'']]<br />
| 5R
| [[10. studenog]] [[2009.]]
| Sojuz-U, [[Progress M-MIM2]]
| Rusija
| rowspan="2" | [[Datoteka:Poisk.Jpeg|80px]]
| rowspan="2" | <ref name="russianspaceweb.com">{{Citiranje weba|url=http://www.russianspaceweb.com/iss_dc.html|title="Docking Compartment-1 and 2"|language=Engleski}} russianspaceweb.com (19. veljače 2011.)</ref><ref name=en55>{{Citiranje weba|url=http://www.nasaspaceflight.com/2009/11/live-russian-module-launch-towards-iss-on-soyuz/|title="Russian module launches via Soyuz for Thursday ISS docking"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (19. veljače 2011.)</ref>
|-
| colspan="4" | Jedan od ruskih dijelova ISS; ''Poisk'' se koristi za spajanje s letjelicama Sojuz i Progress, kao zračna komora za svemirske šetnje i sučelje za znanstvene eksperimente.
|-
| rowspan="2" | [[Tranquility (ISS modul)|''Tranquility'']]<br /><small>(Čvor 3)</small>
| 20A
| 8. veljače 2010.
| Space Shuttle ''Endeavour'', [[STS-130]]
| Europa <small>(graditelj)</small><br />SAD <small>(operater)</small>
| rowspan="2" | [[Datoteka:Tranquility-node3.JPG|80px|]]
| rowspan="2" |<ref name=en56>{{Citiranje weba|url=http://www.space.com/6577-nasa-names-space-module-moon-base-stephen-colbert.html|title="NASA Names Space Module After Moon Base, Not Stephen Colbert"|language=Engleski}} space.com (19. veljače 2011.)</ref><ref name=en57>{{Citiranje weba|url=http://www.esa.int/esaHS/ESAFQL0VMOC_iss_0.html|title="Node 3: Connecting Module"|language=Engleski}} esa.int (19. veljače 2011.)</ref>
|- style="border-bottom: 2px solid gray"
| colspan="4" | Treći i posljednji čvorišni modul. Sadrži sustav održavanja života koji reciklira otpadnu vodu i stvara kisik. Pruža četiri spojna mjesta za druge module i letjelice dok je na petom postavljena ''Cupola''.
|-
| rowspan="2" | [[Cupola (modul)|''Cupola'']]
| 20A
| 8. veljače 2010.
| Space Shuttle ''Endeavour'', [[STS-130]]
| Europa <small>(graditelj)</small><br />SAD<small>(operater)</small>
| rowspan="2" | [[Datoteka:STS-130 Nicholas Patrick looks through Cupola.jpg|80px]]
| rowspan="2" |<ref name="ESA65K0VMOC_iss_0">{{Citiranje weba|url=http://www.esa.int/esaHS/ESA65K0VMOC_iss_0.html|title="Cupola"|language=Engleski}} esa.int (17. veljače 2011.)</ref>
|- style="border-bottom: 2px solid gray"
| colspan="4" | ''Cupola'' je promatrački modul koji posadi ISS-a omogućuje izravan pogled na robotske operacije, spojene letjelice i Zemlju. Opremljena je s radnom stanicom za upravljanje SSRMS-om i vanjskim poklopcima kako bi se spriječila oštećenja od mikrometeora.
|-
| rowspan="2" | [[Rassvet (ISS modul)|''Rassvet'']]<br /><small>(lit. ''dawn'')<br />(mini-research module 1)</small>
| ULF4
| [[14. svibnja]] 2010.
| Space Shuttle ''Atlantis'', [[STS-132]]
| Rusija
| rowspan="2" | [[Datoteka:Rassvet Canadarm Crop.jpg|80px]]
| rowspan="2" |<ref name=en41>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/iss_manifest.html|title="Consolidated Launch Manifest"|language=Engleski}} nasa.gov (17. veljače 2011.)</ref>
|- style="border-bottom: 2px solid gray"
| colspan="4" | Koristi se za pristajanje drugih svemirskih letjelica i kao spremište unutar postaje.
|-
| rowspan="2" | [[Permanent Multipurpose Module|''Leonardo'']]<br /><small>(Permanent Multipurpose Module)</small>
| ULF5
| 24. veljače 2011.
| Space Shuttle ''Discovery'', [[STS-133]]
| Italija<small> (graditelj)</small><br />SAD<small> (operater)</small>
| rowspan="2" | [[Datoteka:Leonardo PMM module.jpg|80px]]
| rowspan="2" |<ref name=en59>{{Citiranje weba|url=http://www.nasaspaceflight.com/2009/08/sts-133-five-crew-one-eva-mission-leave-mpm-on-iss/|title="STS-133 refined to a five crew, one EVA mission – will leave MPLM on ISS"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (20. veljače 2011.)</ref><ref name=en60>{{Citiranje weba|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8226309.stm|title="Europe looks to buy Soyuz craft "|language=Engleski}} news.bbc.co.uk (20. veljače 2011.)</ref><ref name=en61>{{Citiranje weba|url=http://forum.nasaspaceflight.com/index.php?topic=17437.msg483604#msg483604|title="Shuttle Q&A Part 5"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (20. veljače 2011.)</ref>
|- style="border-bottom: 2px solid gray"
| colspan="4" | Trajni višenamjenski modul ''Leonardo'' koristi se za spremanje rezervnih dijelova i zaliha kako bi prošlo više vremena između misija opskrbe. Napravljen je konverzijom talijanskog [[Višenamjenski logistički modul|Višenamjenskog logističkog modula]] ''Leonardo''. Spajanje ''Leonarda'' označilo je kompletiranje američkog segmenta postaje.
|}

==== Predviđeni za lansiranje ====
{| class="wikitable" style="width:auto; margin:auto;"
|- style="background:#efefef; border-bottom: 2px solid gray"
! Modul
! Misija sastavljanja
! Datum lansiranja
! Lansirno sredstvo
! style="width:100px;" | Država
! style="width:82px;"  | Slika
! style="width:10px;"  | Bilješke
|-
| rowspan="2" | [[Nauka (modul)|''Nauka'']]<br /><small>(Multipurpose Laboratory Module)</small>
| 3R
| 2014.
| [[Proton-M]]
| Rusija
| rowspan="2" | [[Datoteka:MLM - ISS module.jpg|80px]]
| rowspan="2" |<ref name=en44b>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/iss_manifest.html|title="Consolidated Launch Manifest"|language=Engleski}} nasa.gov (28. ožujka 2011.)</ref><ref name=en67>{{Citiranje weba|url=http://web.archive.org/web/20070927002737/http://www.khrunichev.ru/khrunichev_eng/live/full_mks.asp?id=13190|title="FGB-based Multipurpose Lab Module (MLM)"|language=Engleski}} khrunichev.ru ''via'' web.archive.org (28. ožujka 2011.)</ref>
|-
| colspan="4" | MLM će biti glavni ruski istraživački modul s opremom za izvođenje mikrogravitacijskih eksperimenata, spajanje s drugim letjelicama i logističke potrebe. Biti će opremljen pomoćnim sustavom za održavanje orijentacije postaje. Prema trenutačnom rasporedu (ožujak 2011.), dolazak ''Nauke'' označiti će posljednji ruski segment kao i posljednju veliku sekciju koja će biti pridodana postaji.
|}

==== Otkazani ====
[[Datoteka:ISS Crew Return Vehicle.jpg|200px|mini|desno|Prototip X-38, otkazani "Crew Return Vehicle" s kojim su se astronauti trebali vraćati na Zemlju uslijed nekog hitnog slučaja]]
Nekoliko je modula planirano ali su tijekom vremena otkazani zbog više razloga: budžetnih ograničenja, jer su u međuvremenu postali nepotrebni ili uslijed redizajna postaje nakon nesreće Space Shuttlea Columbie. To su:

*američki [[Centrifuge Accommodations Module]] za eksperimente oko umjetne gravitacije.
*američki [[Habitation Module]] koji se trebao koristiti kao boravišni prostor za posadu.<ref name=en69>{{Citiranje weba|url=http://www.space.com/2050-nasa-recycles-iss-module-life-support-research.html|title="NASA Recycles Former ISS Module for Life Support Research"|language=Engleski}} space.com (28. ožujka 2011.)</ref>
*američki [[Crew Return Vehicle]] koji je trebao biti brod za spašavanje posade. Umjesto njega, koriste se ruski Sojuzi.<ref name=en70>{{Citiranje weba|url=http://esapub.esrin.esa.it/bulletin/bullet101/graf.pdf|title="The X-38 and Crew Return Vehicle
Programmes"|language=Engleski}} esapub.esrin.esa.it (28. ožujka 2011.)</ref>
*američki [[Interim Control Module]] i [[ISS Propulsion Module]] trebali su poslužiti kao zamjene za modul ''Zvezdu'' u slučaju njenog neuspjelog lansiranja.
*ruski [[Universal Docking Module]] na koji su se trebali spojiti ruski istraživački moduli.<ref name=en72>{{Citiranje weba|url=http://www.russianspaceweb.com/iss_russia.html|title="Russian segment of the ISS"|language=Engleski}} russianspaceweb.com (28. ožujka 2011.)</ref>
*[[Science Power Platform]] bi električnom energijom opskrbljivao ruski orbitalni segment neovisno o solarnim pločama.<ref name=en72/>
*dva ruska istraživačka modula planirana za različite znanstvene eksperimente.<ref name=en73>{{Citiranje weba|url=http://www.boeing.com/defense-space/space/spacestation/components/russian_laboratory.html|title="Russian Research Modules"|language=Engleski}} boeing.com (28. ožujka 2011.)</ref>

=== Otvoreni elementi ===
[[Datoteka:STS-114 Steve Robinson on Canadarm2.jpg|200px|mini|desno|Astronaut Stephen K. Robinson "usidren" za kraj Canadaarm2 tijekom misije STS-114]]

Uz module pod pritiskom, ISS je sastavljena od velikog broja vanjskih (izloženih) komponenti. Najveći pojedinačni dio je [[Integrated Truss Structure]] (ITS) za koji su spojene glavne solarne ploče i termalni radijatori.<ref name=en20b>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/behindscenes/truss_segment.html|title="Spread Your Wings, It's Time to Fly"|language=Engleski}} nasa.gov (29. ožujka 2011.)</ref> Sastoji se od deset odvojenih segmenata koji zajedno čine strukturu dugačku 108,5 m.<ref name=en2/>

Alfa magnetski spektrometar (Alpha Magnetic Spectrometere - AMS), eksperiment iz čestične fizike, je lansiran s misijom STS-134 i uskoro bi trebao biti posjen za ITS. Koristiti će se za mjerenje kozmičkih zraka i potragu za tamnom tvari i antimaterijom.<ref name=en74>{{Citiranje weba|url=http://ams.cern.ch/|title="The Alpha Magnetic Spectrometer Experiment"|language=Engleski}} ams.cern.ch (29. ožujka 2011.)</ref>

ITS služi i kao baza za glavni daljinski upravljani manipulatorski sustav zvan Mobile Servicing System (MSS). On se sastoji od Mobile Base Systema (MBS, [[Canadarm2]]) i [[Special Purpose Dexterous Manipulator]]a. MBS se kreće na "tračncima" koje su ugrađene na određene segmente ITS omogućujući mu da robotskom rukom dobavi svaki dio američkog segmenta postaje.<ref name=en75>{{Citiranje weba|url=http://www.asc-csa.gc.ca/eng/iss/default.asp|title="International Space Station"|language=Engleski}} asc.csa.gc.ca (29. ožujka 2011.)</ref> Dohvat MSS planira se povećati ugradnjom [[Orbiter Boom Sensor System]]a koji bi trebao biti dopremljen tijekom misije STS-133.<ref name=en76>{{Citiranje weba|url=http://www.nasaspaceflight.com/2009/01/nasa-approve-leave-obss-permanently-on-iss/|title="NASA approve funding to leave OBSS permanently on the ISS"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (29. ožujka 2011.)</ref>

U konačnoj konfiguraciji postaje postojati će još dva slična sustava. [[European Robotic Arm]] opsluživati će ruski orbitalni segment te će biti lansirana zajedno s modulom ''Nauka''.<ref name=en77>{{Citiranje weba|url=http://www.esa.int/esaHS/ESAQEI0VMOC_iss_0.html|title="ERA: European Robotic Arm"|language=Engleski}} esa.int (29. ožujka 2011.)</ref> Japanski [[Experiment Modul Remote Manipulator System]], koji opslužuje JEM Exposed Facility,<ref name=en78>{{Citiranje weba|url=http://kibo.jaxa.jp/en/about/kibo/rms/|title="Japanese Experiment Module Remote Manipulator System"|language=Engleski}} kibo.jaxa.jp (29. ožujka 2011.)</ref> lansiran je tijekom misije [[STS-124]] i spojen na JEM Pressurised Module. Uz dodatak nevednenih, postoje i dvije ruske ''Strela'' dizalice koje se koriste za svemirske šetnje i premještanje dijelova oko ruskog orbitalnog segmenta.<ref name=en79>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/centers/johnson/news/station/2002/iss02-03.txt|title="International Space Station Status Report"|language=Engleski}} nasa.gov (29. ožujka 2011.)</ref>

U svom završnom obliku, postaja ima nekoliko manjih vanjskih komponenti poput tri [[External Stowage Platforms]] (ESP-ovi) koje se koriste za skladištenje rezervnih dijelova. Četiri [[ExPrESS Logistics Carrier]]a (ELC-ovi) omogućiti će izvođenje eksperimenata u vakuumu svemira. ELC-ovi 1 i 2 na postaju su dopremljeni misijom [[STS-129]] u studenom 2009., 3 u veljači 2011. s [[STS-133]] dok se za ELC 4 planira misija STS-134. Postoje i dva vanjska elementa koja su spojena direktno na laboratorijske module. To su: JEM Exposed Facilitay koji služi japanskom JEM-u,<ref name=en81>{{Citiranje weba|url=http://kibo.jaxa.jp/en/about/kibo/jef/|title="Exposed Facility"|language=Engleski}} kibo.jaxa.jp (29. ožujka 2011.)</ref> i postrojenje na europskom laboratoriju ''Columbus'' koje omogućuje električnu energiju i podatkovnu vezu s eksperimentima poput [[European Technology Exposure Facility]]<ref name=en82>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/research/experiments/EuTEF.html|title="European Technology Exposure Facility (EuTEF)"|language=Engleski}} nasa.gov (29. ožujka 2011.)</ref><ref name=en83>{{Citiranje weba|url=http://www.esa.int/esaMI/Columbus/SEM7ZTEMKBF_0.html|title="European Technology Exposure Facility (EuTEF)"|language=Engleski}} esa.int (29. ožujka 2011.)</ref> i [[Atomic Clock Enemble in Space]]. Instrument za daljinsko istraživanje SAGE III-ISS biti će dopremljen na postaju tijekom 2014. godine u [[Dragon (svemirska letjelica)|kapsuli Dragon]].<ref name=en85>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/topics/earth/features/sage3.html|title="Time to Fly: SAGE III - ISS Prepped for Space Station"|language=Engleski}} nasa.gov (29. ožujka 2011.)</ref>

=== Električna energija ===
[[Datoteka:ISS on 20 August 2001.jpg|mini|200px|desno|Međunarodna svemirska postaja 2001. godine s vidljivim solarnim pločama na modulima Zvezda i Zarya te američke P6]]
Međunarodna svemirska postaja električnu energiju dobiva putem [[Solarna fotonaponska energija|fotonaponskih ćelija]]. Ruski segment postaje, poput Space Shuttlea i većine drugih letjelica, koristi 28 voltnu [[Istosmjerna struja|istosmjernu struju]] koju stvaraju četiri solarne ploče postavljene direktno na module ''Zarja'' i ''Zvezda''. Ostatak postaje koristi 130-180 V struju koju stvaraju američke PV ploče raspoređene kao četiri parna "krila". Pritom, svako krilo proizvodi gotovo 32,8&nbsp;kW.<ref name=en20b/>

Struja se stabilizira i distribuira pri 160 V te se konvertira na 124 V. Viša voltaža prilikom distribucije omogućuje uporabu manjih i lakših [[Električni vodič|vodiča]]. Dva segmenta postaje dijele struju putem pretvarača jer je otkazivanje ruskog Science Power Platforma učinilo ruski segment ovisnim o američkim solarnim pločama.<ref name=en86>{{Citiranje weba|url=http://www.boeing.com/defense-space/space/spacestation/systems/solar_arrays.html|title="Solar Power"|language=Engleski}} boeing.com (29. ožujka 2011.)</ref>

Postaja koristi punjive [[nikal]]-[[vodik]]e baterije kao stabilan izvor energije tijekom 35 minuta svake 90-minutne orbite kada Zemlja zakloni [[Sunce]]. Ponovno se pune na "dnevnoj" strani Zemlje. Imaju životni vijek od 6,5 godina (više od 37.000 ciklusa punjenja i pražnjenja) te će se redovito zamjenjivati tijekom očekivanog životnog ciklusa postaje od 20 godina.<ref name=en87>{{Citiranje weba|url=http://www.grc.nasa.gov/WWW/RT/RT1999/5000/5420miller.html|title="Nickel-Hydrogen Battery Cell Life Test Program Update for the International Space Station"|language=Engleski}} grc.nasa.gov (29. ožujka 2011.)</ref>

Američke solarne ploče prate položaj Sunca kako bi maksimizirale proizvodnju električne energije. Svaka ploča ima površinu od oko 375 m<sup>2</sup> i dužinu od 58 m. U kompletnoj konfiguraciji, ploče prate Sunce rotirajući alfa kardanski zglob jednom po orbiti, dok beta zglob prati manje promjene u kutu između Sunca i postaje. [[Night Glider]] način rada noću poravnava ploče paralelno s vektorom brzine kako bi umanjio značajni [[Aerodinamika|aerodinamički]] otpor koji nastaje uslijed relativno niske visine orbitiranja.<ref name=en88>G. Landis & C-Y. Lu (1991.) - ''"Solar Array Orientation Options for a Space Station in Low Earth Orbit"'', Journal of Propulsion and Power 7, str. 123 - 125</ref>

=== Kontrola orbite ===
[[Datoteka:Internationale Raumstation Bahnhöhe (dumb version).png|mini|desno|200px|Graf koji prikazuje promjene visine ISS u razdoblju od studenog 1998. do siječnja 2009.]]

Međunarodna svemirska postaja održava se u gotovo kružnoj orbiti na minimalnoj visini od 278&nbsp;km i maksimalnoj od 460&nbsp;km. Putuje prosječnom brzinom od 27.724&nbsp;km/h što joj omogućuje 15,7 orbita oko Zemlje dnevno.<ref name=en89>{{Citiranje weba|url=http://spaceflight.nasa.gov/realdata/tracking/index.html|title="Orbital Tracking"|language=Engleski}} spaceflight.nasa.gov (29. ožujka 2011.)</ref> Normalna maksimalna visina postaje je 425&nbsp;km zbog mogućnosti letjelica Sojuz da joj se približe. Budući da ISS uslijed atmosferskog otpora konstantno gubi na visini, potrebno ju je nekoliko puta godišnje pogurati na višu visinu.<ref name=en30b>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/topics/nasalife/features/worldbook.html|title="NASA and World Book"|language=Engleski}} nasa.gov (29. ožujka 2011.)</ref><ref name=en90>{{Citiranje weba|url=http://web.archive.org/web/20080213164432/http://pdlprod3.hosc.msfc.nasa.gov/D-aboutiss/D6.html|title="ISS Environment"|language=Engleski}} pdlprod3.hosc.msfc.nasa.gov ''via'' (29. ožujka 2011.)</ref> Potrebni potisak može se ostvariti pomoću dva ugrađena potisnika na modulu Zvezda, spojenog Space Shuttlea, Progressa ili ESA-inog [[ATV]]-a. Obično su potrebne dvije orbite (tri sata) da se postaja smjesti na novu visinu.<ref name=en90/>

U prosincu 2008. NASA je s tvrtkom Ad Astra Rocket Company potpisala sporazum  koji može rezultirati testiranjem plazma pogona [[VASIMR]] na postaji<ref name=en91>{{Citiranje weba|url=http://www.adastrarocket.com/AdAstra-NASA_PR12Dec08.pdf|title="Press Release"|language=Engleski}} adastrarocket.com (29. ožujka 2011.)</ref> što bi u konačnici omogućilo ekonomičnije održavanje postaje u stabilnoj orbiti.<ref name=en92>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/vision/space/travelinginspace/future_propulsion.html|title="Propulsion Systems of the Future"|language=Engleski}} nasa.gov (29. ožujka 2011.)</ref><ref name=en93>{{Citiranje weba|url=http://www.newscientist.com/article/dn17918-rocket-company-tests-worlds-most-powerful-ion-engine.html|title="Rocket company tests world's most powerful ion engine "|language=Engleski}} newscientist.com (29. ožujka 2011.)</ref> Položaj i brzina određuju se neovisno koristeći američki [[GPS]] te kombinaciju vektorskih ažuriranja s tla i ruskog [[GLONASS]]-a.

=== Komunikacija ===
Radio komunikacija se koristi za telemetriju i znanstvene podatkovne veze između postaje i zemaljske kontrole. Radio veze se također koriste i tijekom susreta/spajanja s drugim letjelicama te za audio i video komunikaciju između članove posade, kontrolora leta i članova obitelji. Zbog toga, ISS je opremljena s unutarnjim i vanjskim komunikacijskim sustavima različitih namjena.<ref name=en97>{{Citiranje weba|url=http://web.archive.org/web/20080611115319/http://www.boeing.com/defense-space/space/spacestation/systems/communications_tracking.html|title="Communications and Tracking"|language=Engleski}} boeing.com ''via'' web.archive.org (29. ožujka 2011.)</ref>

Ruski orbitalni segment komunicira direktno sa zemaljskom kontrolom zahvaljujući anteni Lira koja je postavljena na ''Zvezdu''.<ref name=en22/><ref name=en103>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/home/hqnews/2005/mar/HQ_ss05015_ISS_status_report.html|title="International Space Station Status Report: SS05-015 "|language=Engleski}} nasa.gov (22. travnja 2011.)</ref> Lira ima mogućnosti korištenja satelit Luch za prijenos podataka.<ref name=en22/> Ovaj sustav, korišten za komunikaciju s ''Mirom'', je zapušten tijekom 1990-ih te više nije u uporabi,<ref name=en22/><ref name="en104">Harvey, Brian - ''"The rebirth of the Russian space program: 50 years after Sputnik, new frontiers"'', (2007.), str. 263., {{ISBN|0-387-71354-9}}</ref> iako se za 2011. planiraju lansirati dva nova, Luch-5A i Luch-5B, koji bi trebali ponovno osposobiti sustav.<ref name=en105>{{Citiranje weba|url=http://www.russianspaceweb.com/2011.html|title="Space exploration in 2011"|language=Engleski}} russianspaceweb.com (22. travnja 2011.)</ref> Drugi ruski komunikacijski sustav je Voškod-M koji omogućuje internu telefonsku komunikaciju između ''Zvezde'', ''Zarje'', ''Pirsa'', ''Poiska'' i USOS-a te VHF radio vezu sa zemaljskom kontrolom preko antene na ''Zvezdi''.<ref name=en106>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/directorates/somd/reports/iss_reports/2010/05022010.html|title="ISS On-Orbit Status 05/02/10"|language=Engleski}} nasa.gov (22. travnja 2011.)</ref>

Američki orbitalni segment (USOS) koristi dvije odvojene radio veze koje su montirante na vanjsku strukturu Z1: S band (za audio) i Ku band (za audio, video i podatke). Njihovi se signali preusmjeravaju preko američkog [[Tracking and Data Relay Satellite System]]a (TDRSS) na taj način omogućujući gotovo istovremenu komunikaciju s NASA-inim kontrolnim centrom u [[Houston]]u.<ref name=en17/><ref name=en22/><ref name=en97/> Podatkovni kanali za ''Canadarm2'', ''Columbus'' i ''Kibō'' usmjeravaju se preko S band i Ku band sustava iako će europski EDRS i njegov japanski ekvivalent ubuduće moći upotpunjavati američki TDRSS u ovoj ulozi.<ref name=en17/><ref name=en107>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/nasa_japan.html|title="Memorandum of Understanding Between the National Aeronautics and Space Administration of the United States of America and the Government of Japan Concerning Cooperation on the Civil International Space Station"|language=Engleski}} nasa.gov (22. travnja 2011.)</ref> Komunikacija između modula odvija se preko interne digitalne bežične mreže.<ref name=en108>{{Citiranje weba|url=http://www.spaceref.com/iss/computer/iss.ops.lan.icd.pdf|title="Operations Local Area Network (OPS LAN) Interface Control Document"|language=Engleski}} spaceref.com (22. travnja 2011.)</ref>

Tijekom svemirskih šetnji astronauti se služe UHF radiom. UHF koriste i svemirske letjelice koje dolaze na postaju poput Sojuza, Progressa, HTV-a, ATV-a i Space Shuttlea kako bi primali naredbe od kontrole misije i posade ISS.<ref name=en22/> Automatizirane letjelice su opremljene s vlastitim komunikacijskim sustavima; ATV koristi laser i opremu na Zvezdi (Proximity Communications Equipment) kako bi se točno spojio s postajom.<ref name=en109>{{Citiranje weba|url=http://www.spaceref.com/news/viewpr.html?pid=16247|title="ISS/ATV communication system flight on Soyuz"|language=Engleski}} spaceref.com (22. travnja 2011.)</ref><ref name=en110>{{Citiranje weba|url=http://www.nasaspaceflight.com/2009/11/sts-129-support-dragon-communication-demo-iss/|title="STS-129 ready to support Dragon communication demo with ISS"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (22. travnja 2011.)</ref>

=== Mikrogravitacija ===
Na visini na kojoj orbitira postaja, gravitacija iznosi 88% one pri morskoj razini. I dok [[slobodni pad]] ISS stvara senzaciju bestežinskog stanja, stanje unutra se zapravo opisuje kao mikrogravitacijsko. Ovakvo stanje prividnog bestežinskog stanja nije savršeno jer na njega djeluje pet odvojenih faktora:<ref name=en111>{{Citiranje weba|url=http://www.spaceflight.esa.int/users/downloads/userguides/physenv.pdf|title="European Users Guide to Low Gravity Platforms"|language=Engleski}} spaceflight.esa.int (22. travnja 2011.)</ref>

*otpor zraka od rijetke atmosfere,
*[[akceleracija]] koju izazivaju mehanički sustavi i posada,
*ispravci orbite koje izvode žiroskopi i potisnici,
*prostorna odvojenost od stvarnog [[Težište|težišta]] ISS. Bilo koji dio postaje koji nije u težištu, težiti će vlastitoj orbiti.
*razlika u orbitalnoj ravnini između različitih lokacija na ISS.

=== Održavanje života ===
Postajin [[Sustav kontrole okoliša i održavanja života]] (eng. Environmental Control and Life Support System, ECLSS) omogućuje ili kontrolira [[atmosferski tlak]], detekciju i gašenje vatre, razinu [[kisik]]a, gospodarenje otpadom i opskrbu [[Voda|vodom]]. Kisik stvaraju sustavi u modulima ''Zvezda'' i ''Destiny''<ref name=en112>{{Citiranje weba|url=http://www.space.com/2052-air-apparent-oxygen-systems-iss.html|title="Air Apparent: New Oxygen Systems for the ISS"|language=Engleski}} space.com (22. travnja 2011.)</ref> dok su pomoćni izvori kisik u bocama i kemijski generator kisika.<ref name=en113>{{Citiranje weba|url=http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2000/ast13nov_1/|title="Breathing Easy on the Space Station"|language=Engleski}} science.nasa.gov (22. travnja 2011.)</ref> [[Ugljikov(IV) oksid|Ugljični se dioksid]] iz zraka uklanja pomoću sustava Vozdukh u ''Zvezdi''. Ostali nusproizvodi ljudskog metabolizma poput [[metan]]a iz [[Ljudska probava|crijeva]] i [[amonijak]]a iz [[znoj]]a ukaljanjaju se s filterima od [[Aktivni ugljen|aktivnog ugljena]].<ref name=en113/>

Sastav atmosfere ISS odgovara onome na Zemlji.<ref name=en115>{{Citiranje weba|url=http://science.howstuffworks.com/space-station2.htm|title="How Space Stations Work "|language=Engleski}} science.howstuffworks.com (23. travnja 2011.)</ref> Normalni tlak zraka iznosi 101,3 kPa,<ref name=en116>{{Citiranje weba|url=http://classic-web.archive.org/web/20061114010931/http://www.nasaexplores.com/show2_5_8a.php?id=04-032&gl=58|title="5–8: The Air Up There"|language=Engleski}} nasaexplores.com ''via'' classic-web.archive.org (23. travnja 2011.)</ref> jednak onomu pri morskoj razini. Atmosfera slična zemljinoj je bolja za samu posadu ali i sigurnija jer je čisti kisik iznimno opasan u slučaju požara.

=== Promatranje ===
[[Datoteka:ISS 2008-01-10.jpg|mini|desno|200px|ISS u siječnju 2008.]]
Zbog svojih dimenzija i velikih reflektivnih površina, ISS je u pravo vrijeme i na pravom mjestu moguće vidjeti golim okom. U većini slučajeva, postaja je jedna od najsjanijih objekata ne nebu iako ju je moguće vidjeti samo u periodima od dvije do pet minuta.<ref name=en8>{{Citiranje weba|url=http://spaceflight.nasa.gov/realdata/sightings/index.html|title="International Space Station Sighting Opportunities"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref> Da bi bila vidljiva na noćnom nebu, trebaju se ispuniti sljedeći uvjeti: postaja mora biti iznad [[horizont]]a promatrača i to na udaljenosti manjoj od 2000&nbsp;km; na točki promatranja mora biti dovoljno mračno da bi se vidjele [[Zvijezda|zvijezde]] i postaja mora biti obasjana Suncem umjesto da se nalazi u zemljinoj sjeni. Predvečer, kada se postaja udaljava od sumraka prema istoku, iznenadno će se pojaviti i nestati. U obrnutoj situaciji, može se pojaviti na nebu dok se bliži zori.<ref name=en8/><ref name=en118>{{Citiranje weba|url=http://www.esa.int/esaHS/ESA0I6KE43D_iss_0.html|title="See the ISS from your home town"|language=Engleski}} esa.int (23. travnja 2011.)</ref> S maksimalnim teoretskim sjajem magnitude -5,9 (tipčni maksimum iznosi -3,8), dovoljno je svijetla da se vidi tijekom dana bez optičkih pomagala.<ref name=en119>{{Citiranje weba|url=http://www.heavens-above.com/satinfo.aspx?satid=25544&lat=0&lng=0&loc=Unspecified&alt=0&tz=CET|title="ISS- Information"|language=Engleski}} heavens-above.com (23. travnja 2011.)</ref><ref name=en120>Harold F. Weaver - ''"The Visibility of Stars Without Optical Aid"'', Publications of the Astronomical Society of the Pacific 59 (350), (1947.)</ref><ref name=en121>{{Citiranje weba|url=http://spaceweather.com/archive.php?view=1&day=05&month=06&year=2009|title="ISS visible during the daytime"|language=Engleski}} spaceweather.com (23. travnja 2011.)</ref>

== Politika, uporaba i financiranje ==
=== Pravna stajališta ===
[[Datoteka:ISS Main Contributors.svg|thumb|350px|lijevo|Tamno crveno: glavne sudjelujuće nacije<br>Svijetlo crveno: ranije uključene nacije]]
ISS je združeni projekt nekoliko partnera: američke [[NASA|Nacionalne aeronautičke i svemirske administracije]] (NASA), ruske [[Ruska federalna svemirska agencija|Federalne svemirske agencije]] (RKA), japanske [[JAXA]]-e, [[Kanadska svemirska agencija|Kanadske svemirske agencije]] (CSA) i [[Europska svemirska agencija|Europske svemirske agencije]] (ESA).<ref name=en21/>

Kao multinacionalni projekt, pravni i financijski aspekti postaje su složeni. Sporna su pitanja vlastništva modula, uporabe od strane sudjelujućih nacija i odgovornost oko opskrbe postaje. Obveze i prava ustanovljena su Međuvladinim dogovorom o svemirskoj postaji (Space Station Intergovernmental Agreement, IGA). Ovaj međunarodni sporazum potpisan je [[28. siječnja]] 1998. od strane glavnih nacija uključenih u projekt svemirske postaje: [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Rusija|Rusije]], [[Japan]]a, [[Kanada|Kanade]] i jedanaest članica europske svemirske agencije  ([[Belgija|Belgije]], [[Danska|Danske]], [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Italija|Italije]], [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Norveška|Norveške]], [[Španjolska|Španjolske]], [[Švedska|Švedske]], [[Švicarska|Švicarske]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]).<ref name=en23/>

Drugi sloj dogovora sklopljen je u obliku Memoranduma o razumijevanju između NASA-e, ESA-e, CSA-e, RKA i JAXA-e. Ovi se sporazumi još dalje dijele u pravne poslove kao što su ugovorne obveze između nacija i razmjenu partnerskih prava i obveza.<ref name=en23/> Uporaba ruskog orbitalnog segmenta također je dogovorena na ovoj razini.<ref name=en24/> Kao dodatak glavnim međuvladinim dogovorima, u program je kao bilateralni partner Sjedinjenih Država bio uključen i [[Brazil]] koji je prema ugovoru trebao izrađivati [[Računalna sklopovska podrška|sklopovlje]] za NASA-u.<ref name=en122>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/centers/johnson/news/releases/1996_1998/h97-233.html|title="NASA Signs International Space Station Agreement With Brazil"|language=Engleski}} nasa.gov (23. travnja 2011.)</ref> Zauzvrat, NASA bi Brazilu omogućila pristup svemirskoj postaji i slanje jednog astronauta tijekom trajanja programa. Međutim, zbog problema s cijenom, kooperant [[Embraer]] nije bio u mogućnosti isporučiti obećani ExPrESS ležaj te se Brazil povukao iz programa.<ref name=en123>{{Citiranje weba|url=http://www.gizmodo.com.br/conteudo/made-brazil-o-brasil-na-estacao-espacial-internacional/|title="O Brasil na Estação Espacial Internacional"|language=portugalski}} gizmodo.com.br (23. travnja 2011.)</ref> Sličan ugovor s NASA-om glede usporedivih usluga ima i Italija iako već sudjeluje u programu direktno putem svoga članstva u ESA-i.<ref name=en124>{{Citiranje weba|url=http://www.asi.it/en/flash_en/living/the_international_space_station_iss|title="The International Space Station (ISS)"|language=Engleski}} asi.it (23. travnja 2011.)</ref> [[Kina]] se navodno zainteresirala za projekt, pogotovo ako bi mogla surađivati s ruskom svemirskom agencijom. Međutim, od prosinca 2010. Kina i dalje ne sudjeluje.<ref name=en125>{{Citiranje weba|url=http://www0.chinadaily.com.cn/opinion/2010-06/02/content_9923401.htm|title="It's decision time on international space program"|language=Engleski}} chinadaily.com (23. travnja 2011.)</ref><ref name=en126>{{Citiranje weba|url=http://www.universetoday.com/82368/can-china-enter-the-international-space-family/|title="Can China enter the international space family?"|language=Engleski}} universetoday.com (16. siječnja 2011.)</ref> Čelni ljudi [[Južna Koreja|južnokorejske]] i [[Indija|indijske]] svemirske agencije 2009. su objavili da se njihove nacije planiraju uključiti u program putem pregovora koji bi trebali započeti 2010. Također su podržali ideju produženja životnog vijeka postaje.<ref name=en127>{{Citiranje weba|url=http://www.flightglobal.com/articles/2009/10/14/333406/south-korea-india-to-begin-iss-partnership-talks-in.html|title="South Korea, India to begin ISS partnership talks in 2010 "|language=Engleski}} flightglobal.com (23. travnja 2011.)</ref> ESA je objavila da će europskim zemljama koje ne sudjeluju u programu biti omogućen pristup postaji u sklopu trogodišnjeg oglednog razdoblja.<ref name=en128>{{Citiranje weba|url=http://www.space-travel.com/reports/EU_mulls_opening_ISS_to_more_countries_999.html|title="EU mulls opening ISS to more countries"|language=Engleski}} space-travel.com (23. travnja 2011.)</ref>

=== Pravo na uporabu ===
[[Datoteka:ISS Hardware Allocation.png|mini|250px|desno|Udjeli uporabe modula američkog segmenta postaje]]

Rusko upravljanje vlastitim dijelom postaje omogućuje im pravo na gotovo polovicu boravišnog vremena za svoje posade. Raspodjela preostalog vremena (tri do četiri člana od šest trajnih) i sklopovlja u drugim sekcijama postaje dijeli se na sljedeći način:

*Columbus: 51% ESA, 46,7% NASA i 2,3% CSA.<ref name=en23/>
*Kibō: 51% JAXA, 46,7% NASA i 2,3% CSA.<ref name=en107/>
*Destiny: 97,7% NASA i 2,3% CSA.<ref name="nasa_csa">{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/nasa_csa.html|title="Memorandum of Understanding Between the National Aeronautics and Space Administration of the United States of America and the Canadian Space Agency Concerning Cooperation on the Civil International Space Station"|language=Engleski}} nasa.gov (25. travnja 2011.)</ref>
*Boravišno vrijeme, električna energija i pravo na kupnju logističkih usluga (npr. slanje i skidanje podataka i komunikacija): 76,6% NASA, 12,8% JAXA, 8,3% ESA i 2,3% CSA.<ref name=en23/><ref name=en107/><ref name="nasa_csa"/>
=== Troškovi ===
Troškovi Međunarodne svemirske postaje variraju od 35 do 160 milijardi američki dolara.<ref name=en26/> ESA je procjenila da će na postaju u njenih ~30 godina postojanja biti potrošeno 100 milijardi eura.<ref name=en29>{{Citiranje weba|url=http://www.esa.int/esaHS/ESAQHA0VMOC_iss_0.html|title="How much does it cost?"|language=Engleski}} esa.int (25. travnja 2011.)</ref> Točan iznos je nepoznat jer je teško odrediti koji troškovi pripadaju ISS programu ili na koji bi se način mjerio ruski doprinos.<ref name=en26/>
=== Kritike ===
Kritičari Međunarodne svemirske postaje smatraju da su novac i vrijeme utrošeni u nju mogli biti bolje iskorišten, uglavnom za projekte poput robotskog istraživanja Sunčevog sustava, istraživanja problema na Zemlji, [[Kollonizacija Marsa|kolonizacije Marsa]] ili jednostavno zbog uštede novca poreznih obveznika.<ref name=en27/><ref name=en28b>{{Citiranje weba|url=http://www.nap.edu/catalog.php?record_id=10196|title="Readiness Issues Related to Research in the Biological and Physical Sciences on the International Space Station"|language=Engleski}} James P. Bagian ''et al.'' (2001.)</ref> Neki kritičari poput [[Robert L. Park|Roberta L. Parka]] tvrde da je ISS u konačnici planirana za jako malo eksperimenata; glavni adut svemirskog laboratorija je njegova mikrogravitacijska okolina koja se za manje novca mogla simulirati na Zemlji uz pomoć ponirućih [[zrakoplov]]a.<ref name=en27/><ref name=en132>{{Citiranje weba|url=http://bobpark.physics.umd.edu/WN04/wn092404.html|title="What's New by Bob Park"|language=Engleski}} bobpark.physics.umd.edu (28. travnja 2011.)</ref><ref name="bobpark.physics.umd.edu">{{Citiranje weba|url=http://bobpark.physics.umd.edu/WN06/wn091506.html|title="Space: International Space Station Unfurls New Solar Panels"|language=Engleski}} bobpark.physics.umd.edu (28. travnja 2011.)</ref>

Istraživačke mogućnosti ISS posebice su kritizirane nakon odustajanja od ambicioznog ''[[Centrifuge Accommodations Module]]a'' koji, zajedno s drugim otkazanim uređajima, znači da su istraživanja na postaji uglavnom ograničena na eksperimente za koje nisu potrebni nikakvi posebni instrumenti. Tako su se na primjer u prvoj polovici 2007. na ISS uglavnom proučavale ljudske biološke reakcije na radi i boravak u svemiru pokrivajući teme poput [[Bubrežni kamenac|bubrežnih kamenaca]], [[Biološki sat|biološkog sata]] i utjecaja kozmičkih zraka na [[živčani sustav]].<ref name=en134>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/research/experiments/Renal-Stone.html|title="Renal Stone Risk During Spaceflight: Assessment and Countermeasure Validation"|language=Engleski}} nasa.gov (28. travnja 2011.)</ref><ref name=en135>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/research/experiments/Sleep-Long.html|title="Sleep-Wake Actigraphy and Light Exposure During Spaceflight-Long"|language=Engleski}} nasa.gov (28. travnja 2011.)</ref><ref name=en136>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/research/experiments/ALTEA.html|title="Anomalous Long Term Effects in Astronauts' Central Nervous System"|language=Engleski}} nasa.gov (28. travnja 2011.)</ref> Druge kritike usmjerene su na visoku inklinaciju orbite što vodi do većih troškova lansiranja američkih letjelica.<ref name=en137>{{Citiranje weba|url=http://www.astrosociety.org/education/publications/tnl/34/space2.html|title="Up, Up, and Away"|language=Engleski}} astrosociety.org (28. travnja 2011.)</ref>

=== Kraj misije i planovi za deorbitiranje ===
NASA postaju planira deorbitirati u prvoj četvrtini 2016.<ref name="washingtonpost">{{Citiranje weba|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/07/12/AR2009071201977.html|title="Space Station Is Near Completion, Maybe the End"|language=Engleski}} washingtonpost.com (28. travnja 2011.)</ref> Ipak, plan koji je 2004. postavila administracija tadašnjeg predsjednika [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] da se program okonča 2015., odbila je aktualna [[Barack Obama|Obamina]]. S novim budžetom najavljenim [[1. veljače]] 2010. administracija planira produžiti životni vijek ISS kroz 2020.<ref name=en9b>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/pdf/420994main_2011_Budget_Administrator_Remarks.pdf|title="Statement by Charlie Bolden, NASA Budget Press Conference"|language=Engleski}} nasa.gov (28. travnja 2011.)</ref> [[Komisija Augustine]] koja je obavila reviziju američkog programa svemirskih letova s ljudskom posadom predložila je produženje životnog vijeka postaje do najmanje 2020.<ref name="396093main_HSF_Cmte_FinalReport">{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/pdf/396093main_HSF_Cmte_FinalReport.pdf|title="Human Spaceflight Program"|language=Engleski}} nasa.gov (1. svibnja 2011.)</ref> Leroy Chiao, bivši zapovjednik ISS i astronaut Space Shuttlea koji je sjedio u savjetničkoj komisiji u intervjuu za [[CNN]] je izjavio:

{{Citat|Imate sve ove različite države koje rade na ovom zajedničkom projektu u svemiru. I ako ga zaustavimo [...] razbiti ćemo tu suradnju. Države diljem svijeta izgubiti će povjerenje u Sjedinjene Države kao predvodnice u istraživanju svemira.}}

Razgovori između članova programa ISS čak sugeriraju da bi postaja mogla ostati operativna sve do 2025. ili 2028.<ref name="11station">{{Citiranje weba|url=http://spaceflightnow.com/news/n1003/11station/|title="Space station partners set 2028 as certification goal"|language=Engleski}} spaceflightnow.com (1. svibnja 2011.)</ref><ref name=en142>{{Citiranje weba|url=http://www.nasaspaceflight.com/2010/07/iss-partners-assess-extension-2025-potentially-2028/|title="ISS partners asked to assess Station extension to 2025 – potentially 2028"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (1. svibnja 2011.)</ref>

Multilateralni koordinacijski odbor (MCB) ISS partnera je na videokonferenciji 21. rujna 2010. saznao da su ruska i japanska vlada odobrile operacije do 2020. Europska svemirska agencija u međuvremenu je također odobrila produženje.<ref name=en143>{{Citiranje weba|url=http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-12772805|title="Europe agrees 2020 space station"|language=Engleski}} bbc.co.uk (1. svibnja 2011.)</ref> Kanadska svemirska agencija radi sa svojom vladom kako bi potvrdili produženje nakon 2016. dok NASA nastavlja surađivati s [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresom]] s istim planovima.<ref name=en144>{{Citiranje weba|url=http://www.spaceref.com/news/viewpr.html?pid=31689|title="International Partners Discuss Space Station Extension and Use "|language=Engleski}} spaceref.com (1. svibnja 2011.)</ref>

Deoribitiranje postaje je odgovornost američke NASA-e. Iako modul ''Zvezda'' ima pogonski sustav, isti nije dovoljno snažan kako bi osigurao kontrolirano deorbitiranje. Opcije koje se razmatraju za taj zadatak su modificirani europski ATV ili specijalno izrađeno vozilo za deorbitiranje.<ref name=en145>{{Citiranje weba|url=http://www.flightglobal.com/articles/2007/07/03/215291/nasa-may-buy-esas-atv-to-de-orbit-iss-at-end-of-life.html|title="NASA may buy ESA's ATV to de-orbit ISS at end of life "|language=Engleski}} flightglobal.com (1. svibnja 2011.)</ref><ref name=en146>{{Citiranje weba|url=http://search.nap.edu/openbook.php?record_id=9794&page=28|title="Engineering Challenges to the Long-Term Operation of the International Space Station"|language=Engleski}} search.nap.edu (1. svibnja 2011.)</ref>

Sudeći prema izvješću iz 2009., RKK Energia razmatra metode kako na kraju misije s postaje ukloniti neke module Ruskog orbitalnog segmenta i iskoristiti ih kao osnovu za novu postaju poznatu kao Orbital Piloted Assembly and Experiment Complex. Moduli koji se razmatraju za uklanjanje su Multipurpose Laboratory Module (MLM; ''Nauka'') koji se planirali lansirati pred kraj 2011. te drugi ruski moduli koji će se do 2015. spojiti na MLM iako još nisu ugovoreni. MLM i prateći moduli su kandidati za odvajanje jer im životni vijek traje duže od 2016. ili 2020.

== Život na postaji ==
[[Datoteka:Tracy Caldwell Dyson in Cupola ISS.jpg|mini|250px|desno|[[Tracy Caldwell Dyson]] (Ekspedicija 24) promatra Zemlju iz ''Cupole'']]
=== Raspored ===
[[Vremenska zona]] u uporabi na postaji jest [[Koordinirano svjetsko vrijeme]] ([[Engleski|eng.]] ''Coordinated Universal Time'' - UTC). Kako postaja svaki dan vidi 16 izlazaka i zalazaka sunca, tijekom "noćnih sati" prozori se pokrivaju kako bi se stvorio prividan osjećaj noći. Tijekom posjeta Space Shuttlea, posada ISS-a najčešće koristi vrijeme trajanja Space Shuttle misije (''Mission Elapsed Time'' - MET). Kako se MET i UTC vrijeme često ne preklapaju, posada postaje svoje spavanje treba prilagoditi prije dolaska Space Shuttlea.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/missions/highlights/webcasts/shuttle/sts113/mission-crew-qa.html|title= "STS-113 Mission and Expedition Crew Question and Answer Board"|language=}} NASA. (30.1.2010.)</ref>

Tipičan radni dan započinje buđenjem u 06:00, nakon čega slijedi [[Jutro|jutarnji]] pregled postaje. Prije nego u 08:10 počnu s radom, posada doručkuje i sudjeluje u konferenciji s kontrolom misije. Slijedi prva dnevna vježba, nakon koje posada radi do 13:05 kada imaju jednosatni odmor za ručak. Poslijepodne se sastoji od dodatnih vježbi i obavljanja poslova do 19:30 kada posada večera i obavlja razne aktivnosti prije spavanja koje počinje u 21:30. Sveukupno, posada dnevno radi 10 sati tijekom radnih dana i 5 sati subotom dok ostatak vremena mogu iskoristiti za vlastito opuštanje, zabavu ili nadoknadu propuštenoga.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/pdf/287386main_110508_tl.pdf|title= "ISS Crew Timeline"|language=}} NASA. (30.1.2010.)</ref>
=== Spavanje u svemiru ===
Za svakog trajnog člana posade, osiguran je smještaj na postaji. Dva prostora za spavanje nalaze se u ruskom segmentu, dok su dodatna četiri smještena u ''Tranquillityju''. U američkim kabinama član posade na raspolaganju ima noćno svjetlo, policu, radni stol i priključak za [[prijenosno računalo]].<ref name=en138>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/behindscenes/126_payload.html|title= "Station Prepares for Expanding Crew"|language=}} NASA. (31.1.2010.)</ref> Za posade u posjetu predviđena je "obična" vreća za spavanje koju moraju pričvrstiti za zid kako u snu ne bi lebdjeli uokolo i oštetili osjetljivu opremu.<ref name="090827-sts127-space-sleeping">{{Citiranje weba|url=http://www.space.com/missionlaunches/090827-sts127-space-sleeping.html|title= "Sleeping in Space is Easy, But There's No Shower"|language=}} Space.com. (31.1.2010.)</ref> Za normalno funkcioniranje kabina važan je i dobar sustav ventilacije jer se oko glava astronuta može formirati oblak [[Ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] kao nusprodukt disanja.<ref name=en140>{{Citiranje weba|url=http://www.esa.int/esaHS/ESAH1V0VMOC_astronauts_0.html|title= "Daily life"|language=}} ESA. (4.2.2010.)</ref>

=== Higijena ===
Otkad je iz nacrta uklonjen ''[[Habitation modul]]'', postaja nije opremljena tušem. Umjesto toga, posada se koristi vodenim mlazom i mokrim krpama kako bi održavala higijenu. Na raspolaganju im je i šampon, te jestiva pasta za zube kako bi štedjeli vodu.<ref name="11station"/> Dva svermiska toaleta ruskog dizajna nalaze se u modulima ''Zvezda'' i ''Tranqulity''. Koriste ventilatorski sustav usisavanja sličan onome na američkom Space Shuttleu. Čvrsti se otpad prikuplja u individualne vreće; one se zatim stavljaju u [[aluminij]]ske kontejnere koji se prebacuju u letjelicu Progress koja će kasnije izvesti kontrolirano samouništenje u atmosferi. [[Urin]] se prikuplja i reciklira u pitku vodu.

=== Hrana ===
Većina hrane na postaji dolazi u smrznutom ili konzerviranom obliku. Menije sastavljaju sami astronauti uz pomoć nutricionista prije odlaska na misiju.<ref name="en139">{{Citiranje weba|url=http://www.asc-csa.gc.ca/pdf/educator-liv_wor_iss.pdf|title= "Living and Working on the International Space Station"|language=}} CSA. (9.3.2010.)</ref> Svaki član posade ima zasebne pakete s hranom koje može spremiti u "kuhinji" s dva grijača hrane, frižiderom i spremnikom vode.<ref name=en138/> Pića koja dolaze u obliku dehidriranog praška miješaju se s vodom prije konzumacije.<ref name=en138/><ref name=en139/> Kruta jela se konzumiraju uz pomoć noža i vilice koji su magnetom spojeni za pladanj kako ne bi odletjeli. Osim toga, važno je pokupiti i sve ostatke hrane kako ne bi začepili filtere zraka ili oštetili opremu.<ref name=en139/>
=== Vježbanje ===
[[Datoteka:TVIS treadmill.jpg|mini|desno|200px|Američka astronautkinja Sunita L. Williams (Ekspedicija 14) na traci za trčanje.]]
Najznačajniji nedostatak dugog boravka u bestežinskom stanju je [[mišićna atrofija]] i propadanje kostiju. Druge, također značajne nuspojave su: redistribucija fluida, usporavanje [[Krvožilni sustav|krvožilnog sustava]], smanjena proizvodnja crvenih krvnih zrnaca, poremećaji ravnoteže i oslabljenje imunološkog sustava. Manje opasni simptomi su gubitak tjelesne mase, [[nazalna kongestija]], poremećaji sna, pretjerano nadimanje i podbulost na licu. Potonji se počnu povlačiti ubrzo nakon povratka na Zemlju.<ref name=en34/>

Kako bi se spriječili neki od navedenih efekata, postaja je opremljena s dvije trake za trčanje, aRED-om (advanced Resistive Exercise Device) koji omogućuje obavljanje različitih vježbi s podizanjem utega i fiksnim biciklom; svaki astronaut na navedenim spravama provede barem dva sata dnevno.<ref name=en138/><ref name=en140/> Prilikom vježbanja na traci za trčanje astronauti koriste bungee konopac kako bi osigurali pritisak na podlogu i opterećenje za mišiće.<ref name=en157>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/behindscenes/bungee_running.html|title="Bungee Cords Keep Astronauts Grounded While Running"|language=Engleski}} nasa.gov (1. svibnja 2011.)</ref>

== Funkcioniranje ==
=== Ekspedicije ===
Svaka trajna posada na postaji nosi određeni ekspedicijski broj. Ekspedicije obično traju oko pola godina i započinju nakon službene primopredaje postaje novom zapovjedniku misije. Ekspedicije od [[Ekspedicija 1|1]] do [[Ekspedicija 6|6]] su imale tri člana, no nesreća Space Shuttlea Columbia dovela je do smanjena na dva člana za Ekspedicije od [[Ekspedicija 7|7]] do [[Ekspedicija 12|12]]. Na [[Ekspedicija 13|Ekspediciji 13]] posada je ponovno povećena na troje što traje sve do danas (<small>''2. svibnja 2011.''</small>). Iako su samo tri člana posade stalno na postaji, nekoliko ekspedicija poput broja [[Ekspedicija 16|16]], su se sastojale od čak šest astronauta koji su dolazili i odlazili s postaje različitim letjelicama.<ref name=en159>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/expeditions/index.html|title="Crews and Expeditions"|language=Engleski}} nasa.gov (2. svibnja 2011.)</ref>

27. svibnja 2009. započela je [[Ekspedicija 20]], prva sa šesteročlanom posadom. Na postaju su došli u dvije odvojene Sojuz-TMA letjelice: [[Sojuz TMA-14]] 26. ožujka i Sojuz TMA-15 27. svibnja. Ipak, ovo brojno stanje nije zadržano tijekom cijele godine. Kada su se Roman Romanenko, Frank De Winne i Bob Thirsk vratili na Zemlju u studenom 2009., dva tjedna na postaji su boravili samo Jeff Williams i Max Surayev. Brojka se povećala na pet članova na početku prosinca kada su s [[Sojuz TMA-17|Sojuzom TMA-17]] došli Oleg Kotov, Timothy Creamer i Soichi Naguchi. Smanjena je na tri kada su u ožujku 2010. otišli Williams i Surayev i zatim se konačno vratila na šest u travnju 2010. dolaskom [[Sojuz TMA-18|Sojuza TMA-18]] s Aleksandrom Skvortsovom, Mikhailom Korniyenkoom i Tracy Caldwell Dyson.<ref name=en159/>

Međunarodna svemirska postaja je najposjećenija letjelica u povijesti svemirskih letova. Do 15. prosinca 2010. na njoj je boravilo 297 ljudi.<ref name=en9/><ref name=en161>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/main/onthestation/facts_and_figures.html|title="Facts and Figures"|language=Engleski}} nasa.gov (2. svibnja 2011.)</ref>

=== Svemirske letjelice u posjeti ===
[[Datoteka:STS132 Atlantis docked to ISS2.jpg|mini|desno|200px|Atlantis spojen za ISS tijekom STS-132.]]
Međunarodnu svemirsku postaju posjećuju svemirske letjelice četiri različite agencije s raznim namjenama. [[ATV|Automated Transfer Vehicle]] Europske svemirske agencije, [[Progress (letjelica)|Progress]] ruske i [[HTV (svemirska letjelica)|HTV]] japanske JAXA-e služe za opskrbu postaje. Uz to, Rusija svoje Sojuze koristi za rotaciju posada i kao eventualne kapsule za spašavanje. Sjedinjene države opslužuju ISS putem programa Space Shuttle koji koriste za opskrbu, misije sastavljanja, logističke potrebe i rotaciju posada. Do 9. ožujka 2011., ISS je posjetilo 25 Sojuza, 41 Progress, 2 ATV-a, 2 HTV-a i 35 space shuttle misija.<ref name=en1/> Svakoj je ekspediciji potrebno prosječno 2.722&nbsp;kg raznih zaliha.<ref name=en1/>

Rotacijske Sojuz i opskrbne Progress letjelice postaju posjećuju dva do tri puta godišnje (svaka),<ref name=en162>{{Citiranje weba|url=http://replay.web.archive.org/20100425054317/http://www.nasa.gov/mission_pages/station/resupply/index.html|title="International Space Station"|language=Engleski}} nasa.gov via ''replay.web.archive.org'' (2. svibnja 2011.)</ref> dok se za ATV i HTV od 2010. nadalje planiraju po jedan posjet godišnje.

==== Trenutačno spojene ====
Stanje na dan 3. prosinca 2017.

{| class="wikitable"
|-
!
! style="width:15%;"| Letjelica
! style="width:15%;"| Misija
! style="width:15%;"| Spojna točka
! style="width:20%;"| Datum spajanja 
! style="width:35%;"| Datum odvajanja 
(planiran)
|-
| {{ZD+X/R|RUS}}
| [[Progress MS-06]]
| Progress 67 teret
| ''Zvezda'' 
| 16. lipnja 2017.
| 7. prosinca 2017.
|-
| {{ZD+X/R|RUS}}
| [[Sojuz (letjelica)|Sojuz MS-05]]
| Expedition 52/53
| ''[[Rassvet]]''
| 28. srpnja 2017.
| 14. prosinca 2017.
|-
|{{ZD+X/R|RUS}}
|[[Sojuz (letjelica)|Sojuz MS-06]]
| Expedition 53/54
|''Poisk'' 
| 12. rujna 2017.
| 27. veljače 2018.
|-
|{{ZD+X/R|RUS}}
|[[Progress MS-07]]
|Progress 68 teret
|''Pirs''
|16. listopada 2017.
|Ožujak 2018.
|}

=== Sigurnost ===
==== Anomalije ====
Od kada je počela izgradnja postaje program se suočio s nekoliko velikih incidenata, neočekivanih problema i kvarova. Navedeni su utjecali na odugovlačenje sastavljanja postaje, smanjili su njene konačne mogućnosti i u određenim slučajevima da nisu bili ispravljeni, mogli su dovesti do napuštanja postaje zbog sigurnosnih razloga.

Prvo veliki udarac dogodio se 1. veljače 2003. nesrećom [[Space Shuttle Columbia|Shuttlea ''Columbia'']] što je rezultiralo dvo i pol godišnjom suspenzijom američkog Shuttle programa i dodatnom jednogodišnjom suspenzijom nakon [[STS-114]] jer problem s otpadanjem pjene nije riješen. Ovo je zaustavilo proces sastavljanja postaje i smanjilo njene operativne mogućnosti te, zbog pomanjkanja logističke potpore, smanjilo posadu na dvoje od [[Ekspedicija 7|Ekspedicije 7]] do [[Ekspedicija 12|12]].<ref>Chris Jones, ''"Too Far from Home"''. Vintage, (2008.), {{ISBN|978-0-09-951324-7}}.</ref> Nakon nesreće ''Columbie'' uslijedilo je nekoliko manjih problema: curenje zraka iz američkog segmenta 2004. godine,<ref name=en171>{{Citiranje weba|url=http://www.msnbc.msn.com/id/3882962/|title="Crew finds ‘culprit’ in space station leak "|language=Engleski}} msnbc.msn.com (3. svibnja 2011.)</ref> dim iz generatora kisika Elektron 2006.,<ref name=en172>{{Citiranje weba|url=http://spaceflightnow.com/station/exp13/060918elektron.html|title="Oxygen generator problem triggers station alarm"|language=Engleski}} spaceflightnow.com (3. svibnja 2011.)</ref> i kvar računala u ruskom orbitalnom segmentu 2007. uslijed [[Kondenzacija|kondenzacije]] koja je izazvala kratki spoj.<ref name=en173>{{Citiranje weba|url=http://spectrum.ieee.org/aerospace/space-flight/space-station-internal-nasa-reports-explain-origins-of-june-computer-crisis|title="Space Station: Internal NASA Reports Explain Origins of June Computer Crisis"|language=Engleski}} spectrum.ieee.org (3. svibnja 2011.)</ref>

Probleme s unutarnjom opremom uskoro su zamijenili oni s vanjskom; za vrijeme misije [[STS-120]], tijekom relokacije nosača P6 i solarnih ploča, primijećeno je da se jedan od panela oštetio i nije se u potpunosti raširio.<ref name=en174>{{Citiranje weba|url=http://www.redorbit.com/news/space/1123767/astronauts_notice_tear_in_solar_panel/index.html|title="Astronauts Notice Tear in Solar Panel"|language=Engleski}} redorbit.com (3. svibnja 2011.)</ref> Kako bi se popravila nastala šteta, astronauti [[Scott Parazynski]] i [[Douglas Wheeloch]] izveli su hitnu svemirsku šetnju pritom riskirajući potencijalnu nesreću zbog kratkog vremena za pripremu i mogućnosti električnog udara od panela.<ref name=en175>{{Citiranje weba|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/11/03/AR2007110300227.html|title="Space Station's Damaged Panel Is Fixed"|language=Engleski}} washingtonpost.com (3. svibnja 2011.)</ref> Problemi s panelima ponovili su se iste godine s desnim Solar Alpha Rotary Joint (SARJ) zglobom koji rotira panele na desnoj strani postaje. U pogonskom su motoru zamijećene intezivne vibracije i visoki naponski skokovi što rezultiralo odlukom da se minimalizira uporaba desnog SARJ-a dok se ne otkrije uzrok problema. Svemirske šetnje za vrijeme misija [[STS-120]] i [[STS-123|123]] otkrile su veću količinu metalnih strugotina u mehanizmu s brzinama te su potvrdile štetu na velikom metalom prstenu u središtu zgloba.<ref name=en176>{{Citiranje weba|url=http://spaceflightnow.com/shuttle/sts123/080325sarj/index.html|title="	
Station chief gives detailed update on joint problem"|language=Engleski}} spaceflightnow.com (3. svibnja 2011.)</ref> Popravci su obavljeni za vrijeme [[STS-126]] podmazivanjem zglobova i zamjenom 11 od ukupno 12 kugličnih ležajeva.<ref name=en177>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/sts126/126_overview.html|title="Crew Expansion Prep, SARJ Repair Focus of STS-126"|language=Engleski}} nasa.gov (3. svibnja 2011.)</ref><ref name=en178>{{Citiranje weba|url=http://www.spaceflightnow.com/shuttle/sts126/081118fd5/index.html|title="Astronauts prepare for first spacewalk of shuttle flight"|language=Engleski}} spaceflightnow.com (3. svibnja 2011.)</ref>

U novije vrijeme, primijećeni su problemi s postajinim motorima i sustavima hlađenja. 2009. motorima na ''Zvezdi'' je izdana kriva naredba što je rezultiralo intezivnim vibracijama koje su trajale više od dvije minute.<ref name=en179>{{Citiranje weba|url=http://www.msnbc.msn.com/id/28998876/|title="Shaking on space station rattles NASA"|language=Engleski}} msnbc.msn.com (11. svibnja 2011.)</ref> Iako odmah nije zamjećena šteta, pretpostavlja se da su neke komponenete izložene stresu za koji nisu dizajnirane. Daljne analize ipak su potvrdile da nije bilo nikakvih oštećenja te da će sva oprema ispuniti svoj očekivani životni vijek. 2009. dogodio se kvar i na hladnjaku S1, dijelu sustava hlađenja postaje. Iako je problem primijećen još u rujnu 2008., smatrano je kako nije u pitanju nešto ozbiljno.<ref name=en180>{{Citiranje weba|url=http://www.nasaspaceflight.com/2009/02/progress-m-66-launches-heads-for-the-international-space-station/|title="Progress M-66 launches, heads for the International Space Station"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (11. svibnja 2011.)</ref> 15. svibnja iste godine hladnjak je odvojen od ostatka sustava te je postojeći amonijak ispušten kako ne bi došlo do nekontroliranog curenja.
===== Kvar čvora za hlađenje A =====
[[1. kolovoza]] 2010. kvar na Čvoru A za hlađenje, jednom od dva vanjska, ostavio je postaju sa samo pola kapaciteta za hlađenje i nula viška u nekim sustavima.<ref name="en190">{{Citiranje weba|url=http://spaceflightnow.com/news/n1007/31station/|title="Spacewalks needed to fix station cooling problem"|language=Engleski}} spaceflightnow.com (11. svibnja 2011.)</ref><ref name=en183>{{Citiranje weba|url=http://www.spaceref.com/news/viewsr.html?pid=34622|title="NASA ISS On-Orbit Status 1 August 2010 (early edition)"|language=Engleski}} spaceref.com (11. svibnja 2011.)</ref><ref name=en184>{{Citiranje weba|url=http://www.boeing.com/defense-space/space/spacestation/systems/atcs.html|title="ISS Active Control System"|language=Engleski}} boeing.com (11. svibnja 2011.)</ref> Problem s manifestirao u pumpama koje su održavale cirkulacija [[Amonijak|amonijevog]] hladila. Nekoliko podsustava, uključujući dva od četiri postajina žiroskopa, ugašena su kao posljedica navedenoga.

Planirane radnje odgođene su zbog serije svemirskih šetnji kako bi se popravio sustav hlađenja. Prva šetnja 7. kolovoza 2010. nije u potpunosti uspjela zbog curenja amonijaka. Tijekom druge šetnje, četiri dana kasnije, pokvarena pumpa je uspješno uklonjena.<ref name=en185>{{Citiranje weba|url=http://spaceflightnow.com/station/exp24/100810evapre/index.html|title="Wednesday spacewalk to remove failed coolant pump"|language=Engleski}} spaceflightnow.com (11. svibnja 2011.)</ref><ref name=en186>{{Citiranje weba|url=http://www.nasaspaceflight.com/2010/08/live-second-eva-with-pump-module-changeout/|title="Large success for second EVA as failed Pump Module is removed"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (11. svibnja 2011.)</ref> Organizirana je i treća šetnja kako bi se ponovno uspostavilo normalno funkcioniranje sustava.

Većinu sustava hlađenja na postaji izrađuje američki [[Boeing]], uključujući i spornu pumpu.<ref name=en190/><ref name=en189>{{Citiranje weba|url=http://www.space.com/8865-cooling-system-malfunction-highlights-space-station-complexity.html|title="Cooling System Malfunction Highlights Space Station's Complexity"|language=Engleski}} space.com (11. svibnja 2011.)</ref>

=== Orbitalni ostaci ===
[[Datoteka:STS-118 debris entry.jpg|mini|desno|200px|Oštećenja na Space Shuttleu Endeavour tijekom misije STS-118]]
Na niskoj visini na kojoj orbitira ISS nalazi se raznolik svemirski otpad; od cijelih potrošenih stupnjeva raketa do neoperativnih satelita, fragmenata eksplozija, ostataka boje, hladila od [[RORSAT]]-ova, male igle itd.<ref name=en191>{{Citiranje weba|url=http://defensenews.com/blogs/space-symposium/2009/04/03/its-getting-crowded-up-there/#more-155|title="It’s getting crowded up there"|language=Engleski}} defensenews.com (11. svibnja 2011.)</ref> Navedeni, uz dodatak prirodnih [[mikrometeorid]]a, predstavljaju opasnost jer mogu probiti module pod pritiskom i izazvati štetu na drugim dijelovima postaje.<ref name=en193>{{Citiranje weba|url=http://www.nasaspaceflight.com/2009/09/soyuz-tma-16-launch-to-iss-safe-haven-evaluations/|title="Soyuz TMA-16 launches for journey to ISS – Safe Haven evaluations"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (11. svibnja 2011.)</ref><ref name=en194>{{Citiranje weba|url=http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19890016664_1989016664.pdf|title="Effect of Micrometeoroid and Space Debris Impacts on the Space Station Freedom Solar Array Surfaces"|language=Engleski}} ntrs.nasa.gov (11. svibnja 2011.)</ref> Mikrometeoridi također predstavljaju opasnost astronautima tijekom svemirskih šetnji jer im mogu probušiti odijela i izazvati gubitak tlaka.

Svemirski se ostaci prate pomoću sustava na Zemlji koji posadu pravovremeno obavještavaju o objektima koji mogu izazvati ozbiljniju štetu. To omogućuje izvođenje potrebnih manevara (eng. Debris Avoidance Manoeuvre - DAM) uz pomoć potisnika na ruskom segmentu postaje kako bi se opasni objekti izbjegli. Do ožujka 2009. izvedeno je osam DAM-ova;<ref name=en196>{{Citiranje weba|url=http://www.newscientist.com/article/dn16777-space-station-may-move-to-dodge-debris.html|title="Space station may move to dodge debris "|language=Engleski}} newscientist.com (11. svibnja 2011.)</ref> prvih sedam između listopada 1999. i svibnja 2003.<ref name=en197>{{Citiranje weba|url=http://www.orbitaldebris.jsc.nasa.gov/newsletter/pdfs/ODQNv12i4.pdf|title="ISS Maneuvers to Avoid Russian Fragmentation Debris"|language=Engleski}} orbitaldebris.jsc.nasa.gov (11. svibnja 2011.)</ref>

Orbita se uobičajeno poveća za jedan ili dva kilometra na način da se poveća orbitalna brzina za 1&nbsp;m/s. Ako se prijetnja od orbitalnih ostataka otkrije prekasno za sigurno izvođenje DAM-ova, posada zatvara sve pregrade na postaji i povlači se u letjelicu Sojuz kako bi bili spremni na evakuaciju ukoliko je ona potrebna. Djelomična evakuacija izvedena je dvaput, [[6. travnja]] 2003. i [[13. ožujka]] 2009.<ref name=en193/>

=== Radijacija ===
Astronauti su bez zaštite Zemljine atmosfere izloženi većim količinama radijacije od kozmičkih zraka. Posada postaje izložena je otprilike 1 [[Sievert (jedinica)|milisievertu]] radijacije svaki dan što je približno jednako količini koju bi netko dobio u godini na Zemlji iz prirodnih izvora.<ref name=en200>{{Citiranje weba|url=http://www.newscientist.com/article/dn2956-space-station-radiation-shields-disappointing.html|title="Space station radiation shields 'disappointing' "|language=Engleski}} newscientist.com (12. svibnja 2011.)</ref> To rezultira povećanim rizikom od dobivanja [[Rak (bolest)|raka]]. Velika količina radijacije može izazvati oštećenje kromosoma [[Limfociti|limfocita]] koji su ključni za ljudski [[imunološki sustav]]. Oslabljeli imunitet može dovesti do širenja infekcija među članovima posade. Učinci radijacije povezani su i sa sklonošću astronauta da dobiju [[Siva mrena|sivu mrenu]]. Zaštićivanje i uzimanje preventivnih lijekova može smanjiti rizike na prihvatljivu razinu.

Unatoč pokušajima da se zaštita na ISS poboljša u odnosnu na ranije postaje poput ''Mira'', razina radijacije unutar postaje i dalje nije značajnije smanjena. Zbog toga se smatra kako će nam trebati daljni razvoj tehnologija kako bi omogućili dugotrajne svemirske letove unutar Sunčevog sustava.<ref name=en200/>

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{Izvori|3}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|International Space Station}}
*[http://www.nasa.gov/mission_pages/station/main/ National Aeronautics and Space Administration]
*[http://www.asc-csa.gc.ca/eng/iss/default.asp Canadian Space Agency]
*[http://www.esa.int/esaHS/iss.html European Space Agency]
*[http://www.jaxa.jp/projects/iss_human/index_e.html Japanese Space Agency]

{{NASA}}
{{Space Shuttle}}

[[Kategorija:Astronautika u SAD-u]]
[[Kategorija:Astronautika u Rusiji]]
[[Kategorija:NASA]]
[[Kategorija:Kanada]]
[[Kategorija:Znanost i tehnologija u Japanu]]
[[Kategorija:Svemirske postaje]]