Vidi kôd stranice Marko Vipsanije Agripa

<!--'''Marko Vipsanije Agripa'''-->[[Datoteka:Marcus agrippa louvre portrait.jpg|mini|168px|Marko Vipsanije Agripa]]
'''Marko Vipsanije Agripa''' ([[latinski jezik|latinski]] ''Marcus Vipsanius Agrippa''; [[63. pr. Kr.|63. pr. Kr.]] - [[12. pr. Kr.|12. pr. Kr.]]), bio je [[Rimsko Carstvo|rimski]] [[državnik]] i [[vojskovođa]], jedan od najznamenitijih ljudi [[August]]ova vremena i njegov zet. Najpoznatiji je po pobjedi protiv snaga [[Marko Antonije|Marka Antonija]] i [[Kleopatra VII.|Kleopatre]] u pomorskoj [[bitka kod Akcija|bitci kod Akcija]].

Agripa je bio iz skromnog roda. Imao je jednako godina kao i Oktavijan (budući car August) te je studirao s njim u [[Apolonija|Apoloniji]] kada su stigle vijesti o [[ubojstvo|ubojstvu]] [[Julije Cezar|Julija Cezara]] ([[44. pr. Kr.|44. pr. Kr.]]). Po Agripinu savjetu Oktavijan je odmah krenuo u [[Rim]]. 

Agripa je odigrao istaknutu ulogu u ratu protiv [[Lucije Antonije|Lucija Antonija]] i [[Fulvija|Fulvije]], odnosno brata i žene Marka Antonija, koji je završio osvajanjem Peruije ([[40. pr. Kr.|40. pr. Kr.]]). Dvije godine kasnije ugušio je ustanak Akvitanaca u Galiji i prešao je [[Rajna|Rajnu]] da kazni provale Germana. Na svojem povratku odbio je proslaviti trijumf ali je prihvatio službu [[konzul]]a [[37. pr. Kr.|37. pr. Kr.]]

U to je vrijeme [[Seksto Pompej]], s kojim je rat bio neizbježan, zapovijedao mornaricom na obalama Italije. Kako bi ga pobijedio, Agripa je prvo trebao osigurati luke za svoje brodovlje. To je postigao presjekavši kopnene veze koje su odvojile [[Lukrinsko jezero]] od mora, te stvorivši vanjsku luku. Unutrašnju luku je također stvorio povezujući [[Avernsko jezero]] s Lukrinskim (Dion Kasije, xlviii. 49; Plinije, ''Nat. Hist.'' xxxvi. 24). 

Agripa je otprilike tada oženio [[Pomponija|Pomponiju]], kćer [[Marko Tulije Ciceron|Ciceronova]] prijatelja [[Tit Pomponije Atik|Tita Pomponija Atika]]. 

Čim je imenovan vrhovnim pomorskim zapovjednikom, započeo je s obukom svoje posade sve dok nije bio spreman suočiti se s Pompejevom mornaricom. 

[[36. pr. Kr.|36. pr. Kr.]] je pobijedio kod [[Mile (Sicilija)|Mila]] i [[Nauloh]]a, nakon čega je primio odlikovanje pomorskog vijenca za svoju službu. 

Kada je izabran za edila [[33. pr. Kr.|33. pr. Kr.]] označio je razdoblje svoje službe stvarajući velike doprinose u gradu Rimu, obnavljajući i gradeći [[akvedukt|akvedukte]], nadograđujući i čisteći [[Cloaca Maxima|Kloaku Maksimu]], gradeći kupališta i [[trijem]]ove te uređujući javne vrtove. Također je dao poticaj javnim izložbama umjetnina. Augustovo hvalisanje da je preuzeo grad od cigli, a ostavio ga u mramoru ("marmoream se relinquere, quam latericiam accepisset", Svetonije, ''Augustov život'' 29) zapravo s velikom ispravnošću može izreći Agripa.

Kada je izbio rat s Antonijem opet je pozvan da preuzme zapovjedništvo nad mornaricom. Pobjeda kod [[bitka kod Akcija|Akcija]] ([[31. pr. Kr.|31. pr. Kr.]]), kojom je Oktavijan postao gospodar [[Rim]]a i svjetskog carstva, uglavnom je Agripina zasluga. 

Oktavijan mu je u znak zahvalnosti ponudio ruku svoje nećakinje Marcele ([[28. pr. Kr.|28. pr. Kr.]]). To bi značilo da je njegova prva supruga Pomponija ili umrla ili se razvela. 

Agripa je [[27. pr. Kr.|27. pr. Kr.]] po treći put izabran za konzula, a iste godine je i senat dodijelio Oktavijanu carski naslov Augustus ("Preuzvišeni").

Vjerojatno u spomen bitke kod Akcija Agripa je sagradio i posvetio zgradu koja je prethodila [[Hadrijan|Hadrijanovu]] [[Panteon u Rimu|Panteonu]] u Rimu. Natpis na kasnijoj zgradi sagrađenoj oko [[125|125. po. Kr.]] sadrži tekst natpisa s Agripine zgrade iz vremena njegova trećega konzulovanja. 

Godine koje su slijedile nakon trećeg konzulata Agripa je proveo u [[Galija|Galiji]] reformirajući provincijalnu administraciju i porezni sustav, a uz to je sagradio učinkoviti sustav cesta i akvedukta, čiji se sjajan primjer može vidjeti blizu današnjega [[Nimes]]a.

Čini se da je Agripino prijateljstvo s Augustom bilo zamračeno zavišću njegova šurjaka Marcela, kojeg su vjerojatno podbadale intrige [[Livija|Livije]], druge Augustove žene. Zato je Agripa napustio Rim, navodno da preuzme upravljanje nad Sirijom. To je bila neka vrsta časnoga progonstva; no, Agripa je u Siriju poslao samo [[legat]]a (poslanika), a sam je ostao na grčkom otoku [[Lezbos|Lezbu]]. Za manje od godinu dana, nakon Marcelove smrti, August je Agripu opet pozvao u Rim.

Navodno je [[Mecenat]] savjetovao Augustu da priveže Agripu još bliže sebi tako da ga učini svojim zetom. U skladu s time August je nagovorio Agripu da se razvede od Marcele i oženi njegovom kćeri Julijom ([[21. pr. Kr.|21. pr. Kr.]]), Marcelovom udovicom, jednako glasovitom po ljepoti i sposobnostima kao i po razuzdanosti. 

Agripi je povjereno [[19. pr. Kr.|19. pr. Kr.]] gušenje ustanka Kantabrijaca u Španjolskoj. Po drugi put je imenovan upraviteljem [[Sirija|Sirije]] ([[17. pr. Kr.|17. pr. Kr.]]) gdje je pravednom i mudrom upravom zadobio poštovanje i naklonost stanovništva, posebice [[Hebreji|Hebreja]]. Također je ponovno uspostavio rimsku kontrolu nad Kimerijskim [[Hersonez]]om (današnji Krim). 

Njegova zadnja javna služba bio je početak osvajanja područja gornjega Dunava, koje će kasnije postati rimskom provincijom [[Pannonia|Panonijom]] ([[13. pr. Kr.|13. pr. Kr.]]). 

Umro je u ožujku iste godine u [[Campania|Kampaniji]], u dobi od pedeset i jedne godine. August je u njegovu uspomenu priredio veličanstven pogreb.

Osim što je bio vojskovođa, Agripa je bio poznat kao pisac, posebice o [[geografija|geografiji]]. Pod njegovim nadzorom ostvarena je Cezarova zamisao o potpunoj [[geodezija|izmjeri]] carstva. Od priručnih sredstava napravio je okruglu kartu svijeta (''Orbis pictus'') koju je August urezao u mramor i nakon toga je smještena u kolonade koje je izgradila njegova sestra Polla. Napisao je i [[autobiografija|autobiografiju]], koja nije sačuvana. 

Agripa je imao nekoliko djece; s Pomponijom kćer [[Vipsanija Agripina|Vipsaniju]] koja je postala prva žena cara [[Tiberije|Tiberija]]; s [[Klaudija Marcela|Klaudijom Marcelom]] kćer [[Vipsanija Marcela|Vipsaniju Marcelu]]; s [[Julija Cezaris|Julijom Cezaris]] tri sina [[Gaj Cezar|Gaja Cezara]], Lucija Cezara i [[Postumus Agripa|Agripu Postumusa]] i dvije kćeri [[Agripina starija|Agripinu stariju]], kasnije [[Germanik]]ovu ženu, i [[Vipsanija Julija|Vipsaniju Juliju]], koja se udala za Lucija Emilija Paula.

Po jednoj legendi, [[Lovran]], gradić na [[Kvarner]]u, je nastao kada je Marko Vispanije Agripa na mjestu današnjega Lovrana izgradio svoju ljetnu rezidenciju [[Villa Rustica|vilu rusticu]]. 

== Više informacija ==
* [[Genealogija Julijevsko-klaudijevske dinastije]]

[[Kategorija:Rimski vojskovođe]]
[[Kategorija:Rimski političari]]