Vidi kôd stranice Marjan

<!--'''Marjan'''-->{{Infookvir planina
| ime                = Marjan
| slika              = [[Datoteka:Marjan hill Split.jpg|280px]]
| Opis slike         = Marjan i grad [[Split]] podno njega
| Visina             = Telegrin (Veli križ), 178
| Država / Pokrajina = {{ZD+X/H|HRV}}
| Dio gorja          = Dinaridi
| Kordinate          = {{Coord|43.50853|N|16.41834|E|region:HR-17_type:landmark_dim:1000|display=inline,title|format=dms}}
| Prvi uspon         = 
| Najlakša staza     = Marjanske skale
| Planinarski domovi = 
| Najbliži gradovi   = [[Split]]
| Starost            = 
| Ostali vrhovi      = Prvi vrh, Treći vrh
| Top. karta         =  
}}

'''Marjan''' je [[brdo]], [[poluotok]] i [[park šuma]] smještena na zapadnom dijelu [[Splitski poluotok|splitskog poluotoka]], a i sam čini jedan manji poluotok. Podno brda Marjana, istočno, nalazi se grad [[Split]]. 

== Zemljopisne osobine ==
[[Datoteka:Plodna stijena.JPG|mini|desno|180px|Čempres raste iz stijene kod Sv. Jere]]
Samo brdo je visoko 178 [[metar]]a, a najviši vrh mu se zove ''Telegrin''. Marjan je nedjeljiv od Splita i splitskog poluotoka i pruža se od Marmontove ulice prema zapadu. Dužina mu je oko 3,5 km, a najveća širina 1,5 km. Sjeverna mu je strana od [[vapnenac|vapnenca]], a južna od [[fliš]]a u kojem dominira [[tupina]] nad kojom je nastalo plodno tlo. S južne strane na Marjanu je poluotok [[Sustipan]], koji zatvara zajedno s Marjanom gradsku luku. Sam Marjan je smješten tako da čini prirodni [[valobran]] [[Kaštelanski zaljev|Kaštelanskom zaljevu]]. Površina Marjana je oko 340 ha, od čega je polovica pokrivena [[bor]]ovom šumom. 

Prvi vrh je na nadmorskoj visini od 125 metara. Na njemu je sagrađena zgrada Meteorološkog opservatorija i restoran koji je poslije preuređen u Prirodoslovni muzej.  Uz muzej su sagrađeni Zoološki vrt i Vivarij te poslije i akvarij s morskom vodom.<ref name="studija održivog razvoja">Uhy savjetovanje: [http://pogledaj.to/wp-content/uploads/2016/06/Studija-odr%C5%BEivog-razvoja-Marjan-final-draft.pdf ''Studija održivog razvoja park-šume Marjan''], lipanj 2016. str. 39. Pristupljeno 23. listopada 2018.</ref>

Drugi vrh (Telegrin, Veli križ) nosi ime Telegrin i na nadmorskoj je visini od 178 metara i najviši je vrh. Dvije su teze o imenu. Prema jednoj, koju zastupa više autora, ime je došlo od latinske riječi ''peregrinus'' što u prijevodu na hrvatski znači "[[hodočasnik]]". Prema drugoj, ime je dobio po tome što je na njemu u [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovo]] doba bila stara [[brzojav]]na postaja. 
[[Vjeko Omašić]] je istražujući došao do spoznaja da su tada u Splitu bila u uporabi dva optička telegrafa i jedan je bio na Marjanu, pa bi vjerojatno od toga dolazi Telegrin.<ref name="studija održivog razvoja"/>

Treći vrh je na nadmorskoj visini od 148 metara. Na njemu je protupožarna promatračnica, a u
podnožju je uređena vidilica.<ref name="studija održivog razvoja"/>

Uz Marjan je u svezi jedna do danas nepotvrđena legenda da je nekad bio [[vulkan]].<ref>Mate: [http://arhitektonskerazglednice.com/vulkanska-prica-o-marjanu/ ''Vulkanska priča o Marjanu''], Arhitektonske razglednice, 28. svibnja 2015. Pristupljeno 28. listopada 2018.</ref>

== Ime ==
Ime Marjana se prvi put spominje u prvoj polovici osmog stoljeća kao ''Marianum'', a tijekom vremena ime se mijenjalo, tako da se spominje i kao: ''Marulianus, Mergnanus, Murnanus, Marnanus, Murnano, Marnano, Mergnano, Mernjan, Marglian, Mirgnan, Megnan''.

Još je jedno ime zabilježeno, koje nema nikakve veze s gornjim imenima. To je ''Mons Kyrie eleison'', a ono je došlo od crkvenih [[procesija]] i blagoslova polja, koji su se radili na njemu.

Današnji naziv je nastao u 19. stoljeću izmjenom starijeg oblika ''Merjan'' koji je danas još očuvan kod starijih Splićana, a potječe od još starijeg ''Mrjan''. Njemu je odgovarao oblik ''Mrljan'' koji je rabio [[Andrija Kačić Miošić]], a i bliže splitsko zaleđe.

== Povijest ==
[[Datoteka:Ermitaža.jpg|mini|desno|180px|Ermitaža]]
Područje Marjana je povezano sa Splitom i nikako se ne može odvojeno promatrati. Prvi i najstariji tragovi ljudskog života nađeni su na uzvisini [[Bambina glavica]], na južnoj padini brda i datiraju još u [[prapovijest]]. [[Rimljani]] su ostavili znatne tragove o Marjanu, kao što su imena Marulianus, Marnanus i Mons Kyrielson. Starorimska nazočnost na Marjanu datira od  prije gradnje Dioklecijanove palače, kada je na [[rt]]u Marjana bio hram starorimske božice lova [[Dijana (mitologija)|Dijane]]. U to doba postojao je i put od naselja [[Spalatum]] do hrama, što svjedoči o značaju Marjana. Marjan je u tada bio šumovit, a pretpostavlja se da je bio obrastao [[bjelogorica|bjelogoricom]], točnije [[hrast]]ovom šumom.

Zapisi iz srednjeg vijeka također spominju Marjan, poglavito u [[Statut grada Splita|Statutu grada Splita]] (1312.) gdje se zabranjuje sječa drva na Marjanu. 

Od starog vijeka na njemu su nalazile brojne [[pustinjaci|pustinjačke]] nastambe na mjestu kojih su kasnije izgrađene crkvice - najpoznatija je [[Sveti Jeronim|''Sv. Jere'']]. Nekad kamena [[golet]] koja je služila kao [[pašnjak]], koncem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] je pošumljen, mahom [[bor (drvo)|bor]]ovom šumom.

Pošumljavanje Marjana počelo je [[1852.]] godine na Židovskom groblju, koje je među starijima na svijetu i datira iz 1573. godine kada je venecijanska vlast u Splitu izdala dokument kojim se Židovskoj općini dodjeljuje zemljište. Groblje je danas povijesna rijetkost, sadrži oko 700 starih grobova i proglašeno je spomenikom prve kategorije. Dvije godine kasnije općina počinje organizirano pošumljavati. Najzaslužniji za to i začetnik cijelog pošumljavanja je bio prof. [[Juraj Kolombatović]].

Marjan je [[16. prosinca]] [[1964.]] godine proglašen [[park-šuma Marjan|park-šumom]] i time zaštićen Zakonom o zaštiti prirode Republike Hrvatske.<ref>[http://www.marjan-parksuma.hr Park-šuma Marjan] </ref><ref>Uhy savjetovanje: [http://pogledaj.to/wp-content/uploads/2016/06/Studija-odr%C5%BEivog-razvoja-Marjan-final-draft.pdf ''Studija održivog razvoja park-šume Marjan''], lipanj 2016. str. 3. Pristupljeno 23. listopada 2018.</ref>

Danas je Marjan omiljeno izletište i šetalište stanovnika Splita, a tijekom ljeta i kupalište.

==Marjan danas==
[[Datoteka:Crkva sv Nikole Marjan.JPG|mini|180px|Crkvica Sv. Nikole na Marjanu]]
=== Sakralni objekti ===
{{Glavni|Marjanske crkvice}}

Na području Marjana postoji znatan broj crkvica, a neke su vrlo stare i vrijedni su arheološki spomenici. 

Samo područje Splitskog poluotoka ima 40 sakralnih objekata<ref name="Vjesnik">[http://dns1.vjesnik.hr/html/2002/11/30/Clanak.asp?r=kul&c=4 Vjesnik] Mira Jurković: Otkrivena crkva sv. Benedikta, 30. studenoga 2002.</ref>, a uokolo Marjanskog poluotoka je 12 crkavâ<ref>[http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200709/7.pdf Časopis Građevinar 59 (2007.) 9] Krešimir Regan, Branko Nadilo: Stare crkve izvan središnje jezgre Splita (II.) i na otoku Šolti, str. 811.</ref>.

Na južnoj strani Marjana nalazi se crkva Gospe od Sedam žalosti, koja je izgrađena u 15. stoljeću. Na punti Marjana, kako se lokalno naziva krajnji zapadni rt, druga je crkvica, Sv. Jurja, datirana u 9. stoljeće. Nešto zapadnije i više, pod okomitim liticama smještena je crkvica Sv. Jere, građena u drugoj polovici 15. stoljeća, a u njoj se nalazi reljef [[Sv. Jeronim]]a kojeg je napravio kipar [[Andrija Aleši]]. U blizini crkvice nalazi se Pustinjačka špilja u kojoj je navodno prebivao i Sv. Jeronim. Također na južnoj strani, samo dalje prema istoku nalazi se crkvica Betlem, građena u 14. stoljeću, a kasnije pregrađivana. Vrlo je lijepa i crkvica sv. Nikole, smještena na Vidilici.

I na sjevernoj strani Marjana postoji [[crkva Gospe od Spinuta u Splitu|crkva Gospe od Spinuta]], za koju se smatra da je izgrađena u ranokršćanskom razdoblju, ali danas ima sve odlike kasnije pregradnje koja se dogodila u doba romanike. U uvali Bene, se nalazila starohrvatska crkvica sv. Benedikta, danas ruševina. Njene ostatke se pronašlo 2002. godine. Bila je građena u [[predromanika|predromaničkom]] stilu, a datira ju se u 9.-11. stoljeće.<ref name="Vjesnik"/>. 

Postoje pisani dokazi i o drugim crkvicama, ali su one tijekom vremena porušene, te su se izgubili materijalni tragovi njihovog postojanja.

Marjan je dugo vremena bio utočište pustinjaka, a o tome govori i Perislav Petrić u svom feljtonu, objavljenom u ''[[Slobodna Dalmacija|Slobodnoj Dalmaciji]]'' od [[6. svibnja|6.]] do [[11. svibnja]] [[2003.]] godine:{{citat2|U današnjoj pećini sv. Jere bio je stari [[oratorij]] [[oratorij sv. Cirijaka na Marjanu|sv. Cirijaka]] in spelunca, in grotta, kako zabilježi Toma Arciđakon. Uz oratorij je zabilježen podatak da bijaše u liticama brda Kirijelejson, nadalje ovaj naziv je identičan sa sv. Cirijakom. I špilja zapadnije u okomitoj stijeni, pregrađena od [[Karepić]]a 1523. godine, bijaše eremitaža. Za pustinjake ili eremite po Marjanu nadbiskup Cosmi krajem 17. stoljeća navodi da su čuvari i [[sakristan]]i marjanskih crkava}}

2013. na vrhu Marjana Telegrinu podignut je [[križ na Marjanu|križ]]. Time je vraćen [[križ na Marjanu (1901.)|križ]] na Marjan koji je nekada davno prije postojao na vrhu Velom križu, a bio je podignut 1900. i blagoslovljen 1901. godine.

=== Znanstveno-istraživačke ustanove ===
[[Datoteka:Ozeanographische Fakultät Split.jpg|mini|180px|Zgrada oceanografskog instituta]]
Na samom Marjanu, danas radi nekoliko važnih ustanova, od kojih su neke poznate diljem svijeta. Na punti Marjana djeluje [[Institut za oceanografiju i ribarstvo|Institut za oceanografiju i ribarstvo (IZOR)]] <ref name=izor.hr>[http://www.izor.hr/index_pl.htm IZOR] (izor.hr)</ref> utemeljen davne [[1930.]] godine, a na samom brdu [[Prirodoslovni muzej i zoološki vrt grada Splita|Prirodoslovni muzej]], u sklopu kojeg radi i [[Prirodoslovni muzej i zoološki vrt grada Splita|zoološki vrt]], osnovan [[1924.]] godine i [[Meteorološki opservatorij u Splitu|Meteorološki opservatorij]] osnovan [[1926.]] godine. Najmlađi od svih je [[Mediteranski institut za istraživanje života|Mediteranski institut za istraživanje života (MEDILS)]] <ref name=medils.hr>[http://www.medils.hr/ MEDILS] (medils.hr)</ref> koji djeluje s južne strane Marjana, u [[Vila Dalmacija|Vili Dalmacija]].

=== Šetnice ===
[[Datoteka:Telegrin trees.jpg|mini|desno|180px|Stabla na Telegrinu]]
Šetnja Marjanom ili trčanje po Marjanu je jedna od omiljenih zabava stanovnika Splita. Šetnja obično započinje na Marjanskim vratima ukoliko se šeta ravnim predjelom ili na prvoj vidilici odakle se može popeti prema zoološkom vrtu ili prema Telegrinu.

'''Šetnja sjevernim dijelom Marjana''' počinje na sjevernim vratima, odakle se može šetati cestom ili trim stazom. U obje inačice, prolazi se kraj prve, druge i treće vode, da bi se nakon 1800 [[metar|m]] stiglo na jedino pravo odmorište na ovom putu, a to je [[uvala]] [[Sv. Benedikt]]a ili popularnije po splitski Bene. U malenoj uvali koja gleda prema sjeverozapadu smješten je ugostiteljski objekt, nekoliko sportskih terena i nekoliko sprava za igru najmlađih. Tijekom ljeta u uivali se nalazi i tobogan za spuštanje u more, a uvala je prepuna kupača. Šetnja se može nastaviti dalje, cestom prema krajnjem rtu Marjana, u duljini od oko 1000 m, prolazeći pored napuštene mornaričke postaje za demagnetizaciju, koja je još u vlasništvu vojske.

'''Šetnja južnim obroncima Marjana''' obično počinje na prvoj vidilici, koja se nalazi na vrhu ulice Nazorov prilaz. Odatle se može uspeti do druge vidilice velikom betoniranom uzbrdicom (Botićevim šetalištem) ili stepenicama. Na samom početku, odmah kod Vidilice, sjeverno od šetališta se nalazi staro [[Židovsko groblje u Splitu|Židovsko groblje]]. Na drugoj vidilici smještena je crkvica Sv. Nikole, koja je prikazana na slici gore. Zatim put nastavlja prema Sedlu, a tu se može vidjeti i ploča sa stihovima Luke Botića. Od Sedla, put južnim obroncima nastavlja Marangunićevim šetalištem, pored crkve sv.Jere i pustinjačkih naseobina spušta do rampe pored Instituta (Rampe pored krajnjeg rta Marjana).

Podno Marjana su i plaže i uvale, omiljena kupališta brojnim Splićanima: [[Ježinac]] (''kod aša kupâ''), [[Zvončac]], ''na Obojenu'', Kašjuni, ''na puntu od Marjana'', Bene i druge.

===Događanja===
* Dan Marjana obilježava se 9. svibnja, na dan kada je 1903. godine osnovano [[Društvo Marjan]], društvo za zaštitu i unapređenje Marjana <ref>[http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/3724/61221/www.marjan-parksuma.hr/kulturna-bastina/zanimljivosti/index.html Zanimljivosti], www.marjan-parksuma.hr ([[HAW]]), pristupljeno 9. svibnja 2021.</ref><ref>[http://web.archive.org/web/*/http://drustvomarjan.hr/o-drustvu-marjan/kronologija-drustva Povijest Društva Marjan (History of the Marjan Association)], drustvomarjan.hr ([[HAW]]), pristupljeno 9. svibnja 2021.</ref>

== Klubovi i društva nazvani po Marjanu ==
[[Datoteka:Poem on Marjan.jpg|mini|180px|Pjesma [[Luka Botić|Luke Botića]] o Marjanu na Marjanskoj šetnici]]
Brojna [[šport]]ska, kulturna i ina društva u Splitu i iseljenoj Hrvatskoj nose ime po Marjanu:

* [[Airsoft klub Marjan]]
* [[Biciklistički klub Marjan]]
* [[Boćarski klub Marjan]]
* [[Boksački klub Marjan]]
* [[Dobrovoljno Vatrogasno Društvo Marjan]], Split
* [[Društvo Marjan]] (1903.), društvo za zaštitu i unapređenje Marjana
* [[Društvo Splićana u Zagrebu Marjan]]
* [[Ekološka udruga Marjan]]
* [[Golf klub Marjan]]
* [[Gimnastički klub Marjan]]
* [[Kendo klub Marjan]]
* [[Kulturno umjetničko društvo Marjan]]
* [[Lions klub Marjan]]
* [[Maraton klub Marjan]]
* [[Moto klub Marjan]]
* [[Nogometni klub Marjan Zug]]
* [[Pjevačko društvo Marjan]]
* [[Radio klub Marjan]]
* [[Skautski klub Marjan]]
* [[Sportsko-penjački klub Marulianus]], Split
* [[Športsko ribolovno nautičko društvo Marjan]]
* [[Taekwondo klub Marjan]]
* [[Udruga za očuvanje i promicanje hrvatske kulturne baštine Marjan]]
* [[ŽNK Marjan Split|Ženski nogometni klub Marjan]]

== Ostalo ==
* Marjanu je posvećena i [[Hrvati|hrvatska]] domoljubna pjesma ''[[Marjane, Marjane]]'', a često je bio opjevan od splitski pjesnika, kako onih beletrističkih, tako i estradnih

== Izvori ==
{{izvori}}
* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38972 Marjan], ''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]''

== Vanjske poveznice ==

;Mrežna mjesta
* [http://www.marjan-parksuma.hr/pocetna/ Javna ustanova za upravljanje Park-šumom Marjan], službeno mrežno mjesto
* [http://drustvomarjan.hr Društvo Marjan], službeno mrežno mjesto
* [https://www.dinarskogorje.com/marjan.html Marjan], www.dinarskogorje.com, iscrpan prikaz prirodne i kulturne baštine Marjana

[[Kategorija:Marjan| ]]
[[Kategorija:Park-šume u Hrvatskoj]]