Vidi kôd stranice Marin Franičević (pjesnik)

Marin Franičević''' ([[Vrisnik]] na [[Hvar]]u, [[18. svibnja]] [[1911.]] – [[Zagreb]], [[17. srpnja]] [[1990.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik i [[književna povijest|povjesničar]]. Brat je hrvatskoga književnika [[Jure Franičević-Pločar|Jure Franičevića-Pločara]].<ref>[https://web.archive.org/web/20160305012703/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030401/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] Siniša Vuković: Čakavska paleta braće Franičević, 1. travnja 2003.</ref>

Od 1941. godine bio je sudionikom [[NOP]]-a te glavnim urednikom [[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]] i pokretačem i urednikom [[Književnik|''Književnika'']]. U zbjegu u [[El Shatt|El Shattu]] voditelj je prosvjetno-propagandnog odjela. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] urednikom je časopisa [[Republika (časopis)|''Republika'']]. Bio je član Inicijativnoga odbora za osnivanje [[Čakavski sabor|Sabora čakavskoga pjesništva]], u [[Žminj]]u 8. prosinca 1968.

Objavio je niz zbirki pjesama: ''Zvijezda nad planinom'', ''Vitar u Korenu'', ''Sunčani sat'', ''Sve masline'', ''Na pojih i putih'' (suautor s [[Pere Ljubić|Perom Ljubićem]]). Autorom je prve knjige [[književna kritika|kritika]] hrvatske književnosti nakon II. svjetskoga rata ''Pisci i problemi''.

U vremenu nakon rata Franičević je prozivao onodobne hrvatske književnike, [[Vesna Parun|Vesnu Parun]] i [[Dobriša Cesarić|Dobrišu Cesarića]], zbog nedostatne partijnosti i ideološkoga pravovjerja.{{Potrebna provjera}} Vremenom je Franičević izgubio boljševičke i jugoslavenske iluzije te se okrenuo dubinskom proučavanje starije hrvatske književnosti, vrhunac čega je monumentalna ''Povijest hrvatske renesansne književnosti'' iz 1983. godine. Riječima [[Slobodan Prosperov Novak|Slobodana Prosperova Novaka]], »Ta je knjiga na svoj način piščev flagelantski iskup za grijehe kritičkog staljinizma. Nitko do tada nije napisao opsežniji pregled književne renesanse i nitko poput Franičevića nije tako suvereno prosudio vrijednost tadašnje lirike.«<ref> S.P. Novak: Povijest hrvatske književnosti, sv. III., Marijan tisak, Split, 2004.</ref>

==Spomen==
* Memorijalna zbirka Marina Franičevića u [[Vrisnik|Vrisniku]], u sastavu Muzeja općine Jelsa. Sadrži Franičevićevu ostavštinu (7000 knjiga i namještaj njegove radne sobe).<ref>[http://kbm.mdc.hr/knjizevnici/knjizevnik-detalji/marin-franicevic/269 Franičević, Marin], kbm.mdc.hr, pristupljeno 18. svibnja 2021.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}
* [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=20411 Franičević, Marin], ''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]''
* Marin Franičević, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7034/79775/hrcak.srce.hr/file/148017.pdf ''Bio sam i kulturni radnik a ponekad i pjesnik''], ''[[Dani Hvarskoga kazališta (zbornik)|Dani Hvarskoga kazališta]]'' 1/1983. ([[HAW]])

==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* [https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6258 Franičević, Marin], ''[[Hrvatski biografski leksikon]]''
* [https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/franicevic-marin/ Franičević, Marin], ''[[Leksikon Marina Držića]]''
* Marin Franičević, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7034/79775/hrcak.srce.hr/file/148084.pdf ''Pet stoljeća hrvatske drame (Uvod u diskusiju o sistematizaciji i valorizaciji dramske književnosti)''], ''Dani Hvarskoga kazališta'' 1/1975. (HAW)


{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}
{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}
{{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}}

{{GLAVNIRASPORED:Franičević, Marin}}
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski književni povjesničari]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]
[[Kategorija:Životopisi, Hvar]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]