Vidi kôd stranice Marijanski otoci

<!--'''Marijanski otoci'''-->{{dz|Za otoke '''Ladrones''' u Južnokineskom moru, vidi [[Wanshan Qundao]].}}

'''Marijanski otoci''' (ponegdje u hrv. literaturi i kao ''Marijani'') su [[otočje]] od 15 vulkanskih otoka u sjeverozapadnom [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. 

Na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] ih se zove ''Mariana Islands'' i ''the Marianas'', a do prvih desetljeća 20. stoljeća, nazivalo ih se i imenom ''Ladrones Islands'', prema nazivu na [[Španjolski jezik|španjolskom]],  ''Islas de los Ladrones'' (u doslovnom prijevodu: ''Lopovski otoci'').

== Zemljopisni položaj ==
Nalaze se između 12. i 21. sjeverne usporednice i duž 145. podnevnika, a središte im je oko 16°37' sjeverne [[Zemljopisna širina|zemljopisne širine]] i 145°37' istočne [[Zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]].

== Zemljopisne osobine ==
Marijanski otoci predstavljaju južni dio podmorskog [[planinski lanac|planinskog lanca]] koji izranja u središnjem zapadnom dijelu [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. Isti se lanac proteže 2519 km od [[Guam]]a do [[Japan]]a.<br>
Zemljopisno, Marijanski otoci su najsjeverniji dio većeg otočja, [[Mikronezija|Mikronezije]], koja se nalazi između 13° i 21° sjeverne zemljopisne širine i 144° i 146° istočne zemljopisne dužine.

Zauzimaju ukupnu površinu od 1007 četvornih kilometara <ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html ''The CIA World Factbook'' (2006)].</ref> 

Sastoji se od dviju skupina. <br>
Sjevernu čini deset glavnih, [[vulkan]]skih, otoka, od kojih su samo četiri naseljena: [[Agrihan]], [[Anatahan]], [[Alamagan]] i [[Pagan Island|Pagan]].<br>
Južnu skupinu čini pet [[koraljna stijena|koraljnih]] <!-- coralline rock --> [[vapnenac|vapnenačkih]] otoka: ([[Rota]], [[Guam]], [[Aguijan]], [[Tinian]] i [[Saipan]]), koji su svi naseljeni osim Aguijana.<br>
U sjevernoj skupini, najviši vrh je 824 m visine. Na tim otocima se u vulkanskim grotlima pokazivaju znaci aktivnosti, a [[potres]]i nisu rijetki. <br>
Kod južnih otoka, [[koraljni greben]]i čine obrub njihovim obalama, koje nisu znatno izdignute iznad morske razine.

== Upravna podjela ==

Upravno su podijeljeni između dviju jedinica:
*[[Guam]]a, koji je [[teritorij SAD-a]]
*[[Sjevernomarijanski otoci|Sjevernomarijanskih otoka]] (uključujući otoke [[Saipan]], [[Tinian]] i [[Rota (otok)|Rota]]), koji čine [[Commonwealth (otočno područje SAD-a)|Commonwealth]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].

== Biljni i životinjski svijet ==

Svi otoci osim otoka [[Farallon de Medinilla|Farallona de Medinille]] i [[Uracas]]a (u sjevernoj skupini) su više ili manje šumoviti, biljni pokrov je bujan i sličan onima na [[Karolinski otoci|Karolinskim otocima]] i na [[Filipini]]ma, odakle su donesene brojne biljne vrste. Zahvaljujući vlažnosti tla, [[niže biljke|niže vrste biljaka]] (nekada označene znanstvenim nazivom ''Cryptogamae'') su brojne, kao i brojne vrste [[trava]]. [[Kokos]]ove i [[areca]] [[palma|palme]], [[manioka]], [[kava]], [[kakao]], [[slatki krumpir]] (batata), [[slador]], [[pamuk]], [[duhan]], [[yam]] i [[biser]]i su glavni proizvodi, a najviše se uvozi [[kopra]]. Obrada zemlje je unatoč tome zanemarena, unatoč brojnim prednostima što ih nude klima i tlo. Većina otoka je obilata vodom.

Životinjski svijet je sličan onome s Karolinskih otoka, iako ne tako brojan i raznolik. Određene vrste su izvorne na obama otočjima. [[Svinja|Svinje]] i [[Govedo|goveda]] se kreću slobodno po divljini, i lovi ih se po potrebi. Goveda su bila poznata vrsta domorodcima od samih početaka ljudske naseljenosti na ovim otocima, a svinje su donijeli kolonizatori [[Španjolci]].

== Klima ==

Klima je zdrava, unatoč većoj vlažnosti. Vrućinu ublažavaju [[pasati]] te je blaža od filipinske. Potonja okolnost je pojačana činjenicom da nema velikih temperaturnih razlika.

== Povijest ==

=== Ime i prvi susreti s kolonizatorima ===

Prvi Europljanin koji je primijetio ovu otočnu skupinu je bio [[Portugalci|Portugalac]] [[Ferdinand Magellan]] [[6. ožujka]] [[1521.]], koji je promatrao dva najjužnija otoka i proplovio između njih <ref> O. Peschel. ''Geschichte des Zei killers der Entdeckungen'', Stuttgart, 1877.</ref> sa svojom španjolskom [[ekspedicija|ekspedicijom]] na putu oko svijeta.<br>
Na prvom pristajanju na [[Umatac, Guam|Umatacu]] na Guamu, Magellanovi brodovi su se opskrbili potrepštinama od domorodaca [[Taotaomonas]]a (predaka plemena [[Chamorros]]a). Općenito se smatra da su domorodci pretpostavljali da se radi o trgovini  i da su kao razmjensku robu uzeli jedan od brodića kojim su se Španjolci iskrcali na otok. Nastao je nesporazum. Španjolska posada je mislila da su domorodci njima potrepštine davali besplatno te su ovo uzimanje broda smatrali krađom. Zbog ovog nesporazuma, španjolska je ekspedicija napala domorodce, a otoke obilježila imenom ''Islas de los Ladrones'' ("Lopovski otoci"), imenom kojim se pokatkad ove otoke i danas naziva tako, ''Ladrones''. <br>
Sâm Magellan ih je nazvao '''Islas de las Velas Latinas''' ("Otoci [[latinsko jedro|latinskog jedra]]") . <br>
Od drugih imena koje su pomorci dali ovim otocima su i imena ''otočje [[sv. Lazar]]a, Jardines'' i 'Prazeres''.

[[Španjolska]] je [[1667.]] formalno položila pravo na njih, uspostavila je ondje redovnu koloniju i dala im je službeno ime '''Las Marianas''' u čast španjolske kraljice [[Marija Austrijska|Marije Austrijske]] (špa. ''Mariana''), udovice [[Filip IV., španjolski kralj|Filipa IV.]]. <br>
U trenuku uspostave kolonije, otoci su imali od 40 do 60 tisuća stanovnika, no domorodci Chamorrosi su skoro svi izumrli od [[zarazne bolesti|zaraznih bolestiju]] koje su donijeli Španjolci.

Domorodačko stanovništvo, koje su španjolski kolonizatori pod imenom [[Hachamori]], izumrlo je u svom nemiješanom obliku, dok su preživjeli oni iz miješanih zajednica.<br>
Kad su Španjolci zauzeli otoke [[1668.]], Chamorrosa je bilo od 40 do 60 tisuća. Za manje od jednog stoljeća poslije, ostalo ih je samo 1800.<br>
Chamorrosi su bili tipični Mikronežani sa stupnjem civilizacije vrijednim razmatranja. <br>
Na otoku [[Tinian]]u se nalaze ostatci građevina koje se pripisiva Chamorrosima. Čine ih dva reda masivnih četvrtastih kamenih stubova <!-- ne stupova, oni su kružnog prereza -->, u protegama 142 cm širine i 427 cm visine, sa teškim okruglastim [[kapitel]]ima, zvanim [[latte kameni]].<br>
Prema starim španjolskim zapisima, [[urna|urne]] s posmrtnim ostatcima su bile uglavljene u kapitelima.

Istraživanja na području ovog otočja je vršio [[George Anson (1697. – 1762.)|George Anson]] (kasniji prvi barun Anson od Sobertona), koji se u kolovozu [[1742.]] iskrcao na Tinian <ref>{{Citiranje knjige|last=George|first=Lord Anion|title=Voyage round the World, book iii|year=1748}}</ref> .<br>
Ladronese su kasnije posjetili [[John Byron]] [[1765.]], [[Samuel Wallis]] [[1767.]] i [[Jules Crozet]] [[1772.]].

Marijansko otočje i posebice otok Guam su bili odmorišna točka za španjolske galeone na putu za  Acapulco i Manilu, na konvojima znamim kao ''[[Galeon de Manila]]''. <br>
Marijanski su otoci ostali španjolskom kolonijom pod upravom [[filipinski glavni guverner|filipinskog glavnog guvernera]] do [[1898.]], kada su, kao rezultat [[španjolsko-američki rat|španjolsko-američkog rata]], Španjolci bili prisiljeni predati Guam SAD-u.

[[Datoteka:Hispanoasia 1.JPG|400px|mini|desno|Španjolski posjedi na zapadnom Tihom oceanu]]

[[Njemačko-japanski sporazum (1899.)|Sporazumom]] od [[12. veljače]] [[1899.]], preostale otoke iz tog otočja (osim Guama, ali s [[Karolinsko otočje|Karolinskim otočjem]] i otočjem [[Palau]]) je Španjolska prodala Njemačkoj za 837.500 [[njemačka zlatna marka|njemačkih zlatnih maraka]] (oko 4,1 milijun $ u to vrijeme), a prodano područje je uključeno u [[njemački protektorat Nova Gvineja]]. U to vrijeme, oko [[1900.]], na njima je živilo 2646 stanovnika, a deset najsjevernijih otoka s aktivnim vuklkanima su bili uglavnom nenaseljeni.

[[Japan]], član [[Antanta]] je počeo zaposjedati otoke [[1914.]]. Nakon što je [[Njemačka]] i ostatak [[Središnje sile|Središnjih sila]] izgubilo rat, taj bivši njemački posjed je [[Liga naroda]] dala [[Japan]]u na upravu kao [[mandatni teritorij]]. Godine [[1935.]] Japanci su izgradili zračnu luku kraj Aslitoa na južnom kraju Saipana, a malo zatim hidroavionsku bazu na zapadnoj obali i uzletište za lovačke zrakoplove na sjevernom kraju otoka. U doba japanske uprave sva djeca domorodaca morala su najmanje šest godina pohađati japansku školu, a najbistrijim učenicima pružala se mogućnost pohađati mjesnu poljoprivrednu školu. Glavna kultura bila je šećerna trska, a njena proizvodnja povećana je zahvaljujući poticaju japanskog ''Društva za ekonomski razvoj Južnog mora''. Tijekom napada na Pearl Harbour Saipan se doimao kao ''mali Tokio''. Od njegovih više od 30 000 stanovnika tek 4 000 bijahu domoroci Čamoroi. Saipan je dugačak kao njujorški [[Manhattan]], ali dvaput širi. Između oko 500 m visokog brda Tapočana u središtu otoka i brda Marpija na sjevernom kraju pruža se nazubljen greben s tisućama pećina, bezbrojnim malim vrhuncima i vrlo strmim obroncima. Taj dio otoka i polja šećerne trske koja su pokrivala 70% površine bili su idealni za defenzivno ratovanje.<ref>John Toland-Uspon i pad Japanskog Imperija, Centar za informacije i publicitet, Zagreb 1982., str. 81.-82.</ref>

Ovo otočje je bilo poprištem [[pohod na Marijanske otoke i otočje Palau|ratnih djelovanja]] [[1944.]], u Drugom svjetskom ratu, kada su se na ovom području srazile američke i japanske snage.<br>
Amerikancima je ovo otočje bilo značajno kao strateška točka, jer je trebalo poslužiti kao poletišna baza za američke zrakoplove koji bi odatle odlijetali na bombardiranje samog Japana.

Kad se zauzelo otoke [[Saipan]] i [[Tinian]], američka vojska ih je koristila, jer je zahvaljujući njihovoj blizini, Japan došao u doseg američkih [[bombarder]]a.<br>
Tako su i zrakoplovi ''[[Enola Gay]]'' i ''[[Bockscar]]'', koji su bacili [[atomska bomba|atomske bombe]] na [[Hirošima|Hirošimu]] i [[Nagasaki]], poletili na taj svoj zadatak sa tinianskog sjevernog uzletišta, ''North Fielda''.

=== Vidi još ===

:[[:en:Mariana and Palau Islands campaign]]

== Crkvena povijest ==
[[Apostolska prefektura]] Marijanski otoci je bila uspostavljena [[17. rujna]] [[1902.]], [[papinska bula|bulom]] ''Quae mari sinico'' koju je izdao papa [[Lav XIII.]]. izdvajanjem od [[Filipini|filipinske]] [[biskupija|biskupije]] [[cebuanska biskupija|Cebú]].<br>
Dekretom od [[18. lipnja]] [[1907.]], otočje je povjereno [[kapucini|franjevcima kapucinima]] iz [[Vestfalija|Vestfalije]], kojima je pripadao prvi apostolski prefekt ove prefekture, vlč. [[Paul von Kirchhausen]] (postavljen u kolovozu 1907.; sjedište je imao na Saipanu, na Karolinskom otočju).<br>
Na otocima su postojale dvije javne škole, ali smještaj je bio toliko neodgovarajući da su djeca koja su nazočila nastavi na način da su muška djeca slušala nastavu ujutro, a ženska djeca su pohađala nastavu navečer. Predavalo se na engleskom. Na nastavi se pored uobičajenih elementarnih predmeta, podučavalo u drvodjelstvu <!-- ...and other trades ??? -->.  <br>
Po jedan svećenik je bio smješten na Agati i Guamu, u malim naseljima [[Agat, Guam|Agatu]] i [[Merizo|Merizu]]. Pored crkvi u tim mjestima, bila je crkva na [[Samay]]u i nekoliko manjih kapela na planinama. Svećenik iz Agane je svakog mjeseca obilazio koloniju [[leprozarij|gubavaca]], radi slavljenja [[misa|mise]] i podjele [[sakrament|sakramenata]]. <br>
I danas, [[katolicizam]] je glavna i jedina religija na ovom otočju.

== Izvori i reference ==
*{{1911}}
*{{Catholic Encyclopedia}}
*[http://www.worldstatesmen.org/Guam.html WorldStatesmen- Guam] i  [http://www.worldstatesmen.org/Northern_Marianas.html Northern Marianas]
* [http://gaebler.info/sonstiges/marianen.htm Pascal Horst Lehne and Christoph Gäbler: ''Über die Marianen.'' Lehne-Verlag, Wohldorf in Germany 1972.]
* L. de Freycinet, ''Voyage autour du monde'' (Paris, 1826-1844)
* The Marianas Islands in ''Nautical Magazsile'', xxxiv., xxxv. (London, 1865-1866)
* 0. Finsch, ''Karolinen und Marianen'' (Hamburg, 1900); Costenoble, Die Marianen in Globus, lxxxviii. (1905).
{{izvori}}

== Vidi još ==
*[[:en:Commonwealth (United States insular area)]]
*[[:en:Territories of the United States]]
*[[:en:United States territory]]
*[[:en:Unincorporated territories of the United States]]
*[[:en:Insular area]]

[[Kategorija:Američki otoci u Tihom oceanu]]