Vidi kôd stranice Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini

{{izdvojeni članak|travanj 2016.}}
{{multiple image
| align     = right
| direction = vertical
| header    = 
| width     = 250

| image1    = Bosnia and Herzegovina division 2005.png
| caption1  =Nesimetrična administrativna podjela BiH. '''Tri''' konstitutivna naroda - Bošnjaci, Hrvati i Srbi - podijeljeni su u '''dva''' entiteta, dominantno srpsku ''[[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]'' (crveno) i većinski bošnjačku ''[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju BiH]]'' (plavo). FBiH je podijeljena u 10 [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|županija]].
| image2 = Bosnia and Herzegovina 2013 Ethnic composition by municipality.png
| caption2 = Etnički sastav općina BiH (popis 2013.) Hrvati su označeni narančastom bojom.
}}
'''Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini''' ili '''hrvatsko pitanje''' je pojam koji označava neravnopravan<ref name=RADONcic>Jazvić, Dejan: [http://www.vecernji.ba/vijesti/europa-ne-gleda-mirno-majorizaciju-hrvata-clanak-418491 "Fahrudin Radončić: Europa ne gleda mirno na majorizaciju Hrvata"], vecernji.ba, 11. lipnja 2012.</ref><ref name=szzg>[http://www.szzg.hr/component/content/article/9-vijesti/52-podrka-apelu-stop-majorizacijidiskriminaciji-hrvata-u-bih.html Podrška apelu Stop majorizaciji/diskriminaciji Hrvata u BiH Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu], sszg.hr</ref> položaj [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u BiH]] u odnosu na druga dva konstitutivna [[narod]]a ([[Bošnjaci|Bošnjake]] i [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbe]]) i dodatno sustavno<ref name="Ratko">Perić: ''Promemorija''...</ref> smanjivanje prava Hrvata u toj državi. Ključni aspekt ''hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini'' jest nedostatak hrvatskih [[politika|političkih]] [[institucija]] i sustav koji omogućuje da Hrvate u vlasti predstavljaju osobe koje nemaju potporu hrvatskoga [[Biračko pravo#Birači|biračkog tijela]], već su izabrane po volji političkih elita druga dva naroda.<ref name="fpmac">{{eng oznaka}} Andrew MacDowall: [http://foreignpolicy.com/2015/12/12/dayton-aint-going-nowhere-bosnia-and-herzegovina/ "Dayton Ain’t Going Nowhere"], ''Foreign Policy'', 12. prosinca, 2015.</ref><ref>K., Krešimir: [http://kamenjar.com/sto-znaci-majorizacija-hrvata-tzv-hrvatsko-pitanje-u-bih/ Što znači majorizacija Hrvata tzv. hrvatsko pitanje u BiH?], kamenjar.com, 11. listopada, 2014.</ref><ref name=tportal>[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/111063/Peticija-protiv-majorizacije-Hrvata-u-BiH.html#.UGNXkEZTI4f "Peticija protiv majorizacije Hrvata u BiH"], tportal.hr, 10. veljače 2011.</ref> To je najčešće omogućeno raznim nametnutim pravnim i izbornim odredbama.<ref name="Ratko"/> Stalna nastojanja uvođenja građanskog ustroja umjesto poštivanja konstitutivnosti naroda u većinski bošnjačko-hrvatskom entitetu ([[FBiH]]) vode daljnjoj neravnopravnosti malobrojnijih Hrvata.<ref name="cavra"/>

Tzv. hrvatsko pitanje i neravnopravnost Hrvata se prvenstveno očituje kroz [[Izbori|izborni]] [[zakon]] koji omogućuje preglasavanje Hrvata, primjerice pri izboru hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] (slučaj Komšić)<ref name="fpmac"/><ref>Marko Barišić: [http://www.tportal.hr/vijesti/komentari/420052/Nazire-li-se-to-novi-pristup-Hrvatske-Bosni-i-Hercegovini.html "Nazire li se to novi pristup Hrvatske Bosni i Hercegovini?"], ''tportal.hr'', 12. ožujka 2016.</ref> ili u izboru zastupnika u gornji dom entitetskog parlamenta, kroz pravila koja Hrvatima ne jamče zaštitu svoje ravnopravnosti ni poštivanje njihove izborne volje, blokiranje uspostave [[Javna televizija|javnog RTV servisa]] na hrvatskom jeziku te dugogodišnju političku paralizu [[Mostar]]a. Bosanskohercegovački Hrvati izražavaju i zabrinutost oko statusa [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] (koji je nominalno službeni), pokušaja ukidanja posebnog [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini|hrvatskog obrazovnog sustava]] te neravnomjerne financijske i gospodarske skrbi FBiH za većinski hrvatska područja.

Raskorak između [[Ustav Bosne i Hercegovine|ustavnog]] načela ravnopravnosti svih naroda na cijelom području države te stvarne kontrole/nadmoći većinskog naroda na području na kojem čini većinu navodi bh. Hrvate na traženje rješenja u federalizaciji BiH, odnosno, teritorijalizaciji svoje konstitutivnosti i autonomije uspostavom hrvatske federalne jedinice.<ref>Pavić, 2011a</ref> Pokušaji rješenja hrvatskog pitanja dogovorom tri naroda unutar BiH dosad nisu urodili plodom te su Hrvati BiH u veljači 2015. zatražili i održavanje međunarodne konferencije na kojoj bi se dogovorio preustroj zemlje u simetričnu federalnu državu.<ref name="deklaracija">{{bos oznaka}} [http://www.avaz.ba/clanak/166272/hrvatski-narodni-sabor-trazi-federalni-ustroj-bih Hrvatski narodni sabor traži federalni ustroj BiH], ''[[Dnevni avaz]]'', 28. veljače 2015.</ref>

== Pozadina ==
{{Glavni|Federalizam u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:DaytonAgreement.jpg|minijatura|Potpisivanje Daytonskog sporazuma]]

Za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austro-ugarske uprave]] postojala je zajamčena zastupljenost pripadnika triju vjerskih zajednica u [[Sabor Bosne i Hercegovine|saboru BiH]] (1910.-1914.). U [[Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini|Drugom svjetskom ratu]] deklaracijom [[ZAVNOBiH]]-a (vrhovnog tijela [[Narodnooslobodilački pokret#Narodnooslobodilački pokret u Jugoslaviji 1941.–1945.|antifašističkog pokreta]] u BiH), na prvom zasjedanju u [[Mrkonjić Grad]]u 25. studenog 1943. Kao sastavna republika [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]] utemeljena je [[SRBiH|Bosna i Hercegovina]] koja "nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska" te kao "zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata".<ref>[http://www.znaci.net/00001/145_3.pdf PRVO ZASJEDANJE ZAVNOBiH-a (zapisnik)], ''Deklaracija Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a'', Odlomak 5, str. 73.</ref> Tijekom [[Rat u BiH|Rata u BiH]] (1992.-1995.) tri naroda Bosne i Hercegovine, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, pokušali su osigurati svoju prevlast na područjima BiH u kojima su činili većinu ili značajnu manjinu.<ref>Pavić (2011a)</ref> Dok su Srbi organizirali Republiku Srpsku, Hrvati su osnovali [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|Hrvatsku Zajednicu Herceg-Bosnu]]. [[Mirovni planovi za Bosnu i Hercegovinu|Mirovni planovi]] (<small>[[:en:Peace plans proposed before and during the Bosnian War|en]]</small>) međunarodne zajednice za uređenje BiH predviđali su uspostavu teritorijalne autonomije - federalnih jedinica koje bi bile pod kontrolom pojedinog naroda. Na kraju rata, u listopadu 1995., bh. Hrvati su politički i vojno kontrolirali 25% (12.937&nbsp;km<sup>2</sup>) teritorija.<ref name="ReferenceA">Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl. Trans. L. & Pol., Vol. 5-2</ref> Potpisivanjem [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]] i definitivnom nesimetričnom podjelom države na dva entiteta (većinski srpski i većinski bošnjački), Hrvati su ostali u neravnopravnom položaju, bez entiteta u kojem čine većinu.<ref name=venneri>{{eng oznaka}} [http://www.cceia-old.unic.ac.cy/pdf_files/Giulio%20Venneri%20Critical%20Assessment%20of%20the%20EU%20-Driven%20%20Statebuilding%20%202007-07%20%28December%29.pdf Giulio Venneri], ''Modelling States from Brussels?'', Prosinac 2007.</ref> Bosanskohercegovački Hrvati su kao najmalobrojniji narod u BiH osobito ranjivi zbog činjenice da su u manjini u oba entiteta: [[RS]] u kojem su većina [[Srbi]] i [[FBiH]] u kojem su većina [[Bošnjaci]]. U RS Hrvati čine 2,5% stanovništva, a u FBiH 22%.<ref name="popis"/>

== Državna razina ==

===Uvod===

''Aneks'' (prilog, dodatak) 4 Daytonskog sporazuma je [[Ustav Bosne i Hercegovine]]. Članak V Ustava BiH glasi:<ref name="Ustav">Ustavni sud Bosne i Hercegovine - [http://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_hrv.pdf Ustav Bosne i Hercegovine] prijevod na hrvatski jezik, pristupljeno 8. studenog 2018.</ref>

{{citat2|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji je svaki izabran izravno s teritorija Federacije, i jednog Srbina, izravno izabrana sa teritorija Republike Srpske.}}

Najveći problem tog članka je u nedorečenosti i nedovršenosti, tj. u nerazumijevanju njegovog jezika. Piše da se u predsjedništvo biraju predstavnici Hrvata, Srba i Bošnjaka, ali ne piše tko ih bira. Amerikancima tijekom mirovnih pregovora u Daytonu je bilo samorazumljivo da svatko bira svojega, ali mnogima u BiH očito nije.<ref>HRT Otvoreno - [https://vijesti.hrt.hr/425737/otvoreno-moze-li-bih-sama-rijesiti-svoj-politicki-ustrojKnezović: BiH će spasiti povratak Daytonu ili novo rješenje] pristupljeno 8. studenog 2018.</ref> U državi ''skrpljenoj'' na temelju krhkog kompromisa predstavnika tri zaraćena naroda, tzv. građanske stranke (u sadašnjosti: [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]], skr. SDP BiH, [[Demokratska fronta]], [[Naša stranka]]) podržavaju unitaristički, građanski koncept koji negira te identitete, a u praksi se poklapa s nacionalističkom taktikom najbrojnijeg od tri naroda. "Građanske" stranke su od prvih poratnih izbora kandidirale svoje kandidate za [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|hrvatskog člana Predsjedništva]].<ref>Nezavisne novine - [http://www.nezavisne.com/index/kolumne/Treci-entitet-kao-amanet-ICG/256768 Nino Raspudić: Treći entitet kao amanet ICG?]  pristupljeno 8. studenog 2018.</ref>

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvim poslijeratnim izborima održanim 1996.]] kandidat [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH) [[Krešimir Zubak]] je pobijedio s 330.477 glasova (88,70%) ispred [[Ivo Komšić|Ive Komšića]] (37.684, 10,11%), kandidata ''Združene liste Bosne i Hercegovine'', koju su činile Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata (UBSD, nasljednica [[Ante Marković|Markovićevog]] [[savez reformskih snaga Jugoslavije|Saveza reformskih snaga Jugoslavije]]), SDP BiH (nasljednica [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]), [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine]] (HSS BiH, osnovana u Sarajevu 1993. kao protuteža HDZ-u), Muslimanska bošnjačka organizacija (MBO, čelnici: [[Adil Zulfikarpašić]] i [[Muhamed Filipović]], istaknuti bošnjački intelektualci, uz [[alija Izetbegović|Aliju Izetbegovića]] jedni od osnivača [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]]) i Republikanska stranka (Republikanci, čelnik [[Stjepan Kljuić]], član [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|ratnog Predsjedništva RBiH]]).<ref>Bosnian Report No. 17 [http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleid=1873&reportid=116 Noel Malcolm: Zapažanja na bosanske izbore] studeni 1996. - siječanj 1997., Bosanski institut, London 1997. pristupljeno 8. studenog 2018.</ref>

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|sljedećim izborima, 1998.]] opet je pobijedio kandidat HDZ-a [[Ante Jelavić]] s 189.438 glasova (52,91%) ispred kandidata SDP-a [[Gradimir Gojer|Gradimira Gojera]] (113.961, 31,83%) i [[Krešimir Zubak|Krešimira Zubaka]] (40.880, 11,42%), iz [[Nova hrvatska inicijativa|Nove hrvatske inicijative]] (NHI).<ref>Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP BiH) - [http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/98results/results98.pdf Rezultati izbora 1998.] pristupljeno 8. studenog 2018.</ref> NHI su osnovali pojedini članovi HDZ-a iz srednje Bosne i Posavine, nezadovoljni [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine#HDZ BiH na udaru visokih predstavnika|ishodom V. općeg sabora HDZ-a iz svibnja 1998.]] i izborom Ante Jelavića za predsjednika stranke. Imali su podršku međunarodne zajednice.<ref>Aimpress.ch - [http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199806/80619-014-pubs-sar.htm Željko Ivanković: Zubak i Nova hrvatska inicijativa] 19. lipnja 1998., Sarajevo, pristupljeno 8. studenog 2018.</ref> [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnici]] međunarodne zajednice u BiH intervenirali su i smjenjivali izravno izabrane hrvatske članove Predsjedništva države. Visoki predstavnik [[Wolfgang Petritsch]] u ožujku 2001. smijenio je hrvatskog člana Predsjedništva [[Ante Jelavić|Antu Jelavića]] zbog [[Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini|pokušaja uspostave hrvatske federalne jedinice]] te je imenovao [[Jozo Križanović|Jozu Križanovića]] (SDP BiH) na njegovo mjesto.<ref name="Ratko"/>

Na predsjedničkim izborima 2002., pobijedio je [[Dragan Čović]] (HDZ BiH) s 114.606 (61,5%) ispred [[Mladen Ivanković Lijanović|Mladena Ivankovića Lijanovića]] (32.411, 17,4%) kandidata ''Ekonomskog bloka'', koji su činile [[Hrvatska demokratska unija]] i  [[Narodna stranka Radom za boljitak]] i Mije Anića (16.345, 8,7%) iz NHI-ja. Stranku Radom za boljitak su osnovali braća [[Lijanovići]] (vlasnici istoimene mesne industrije) uz podršku Američkog veleposlanstva u Sarajevu.<ref>SIP BiH  - [http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2002/Kratki/PredsjednistvoBiHKratkaVerzija.pdf Opći izbori 2002. - konačni rezultati (Predsjedništvo, kratka verzija)] pristupljeno 8. studenog 2018.</ref> [[Paddy Ashdown]] u ožujku 2005. smijenio je Dragana Čovića s mjesta hrvatskog člana Predsjedništva nakon iznošenja optužbi, ne čekajući pravomoćnu presudu. Čović je kasnije oslobođen svih optužbi.<ref name="Ratko"/>

===Željko Komšić===
[[Datoteka:Željko Komšić.jpg|mini|desno|180px|[[Željko Komšić]] nezakonito je predstavljao Hrvate BiH u [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjedništvu države]] 2006.-2014. te od 2018.]]
Dva člana [[Predsjedništvo BiH|Predsjedništva BiH]] - bošnjački i hrvatski - biraju se na području [[FBiH]]. Svaki birač glasa ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana predsjedništva. No, birač sam odlučuje hoće li birati hrvatskog ili bošnjačkog člana predsjedništva. Kako je u FBiH brojčani omjer Bošnjaka i Hrvata 3:1,<ref name="popis"/> to ostavlja puno prostora za manipulacije. Na općim izborima 2006. i [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010. godine]], kandidat [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-a BiH]], [[Željko Komšić]], izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva glasovima [[Bošnjak]]a.<ref name="fpmac"/><ref>Imamović-Pirke, Emir: [http://www.novossti.com/2011/02/historijski-promasaj-zeljka-komsica/ "Historijski promašaj Željka Komšića"], ''[[Novosti (samostalni srpski tjednik)|Novosti]]'', broj 582, 12. veljače 2011.</ref><ref>{{cite news|title=Prvi službeni rezultati BiH izbora: u Predsjedništvu Izetbegović, Radmanović i Komšić|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/117348/Default.aspx|newspaper=Slobodna Dalmacija|date=3. listopada 2010.}}</ref><ref>{{cite news|title=Bosnia Polls Results: Bosniaks Vote for Change|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/bosniaks-vote-for-change-serbs-and-croats-remain-loyal-to-nationalists|newspaper=Balkan Insight|date=4. listopada 2010.}}</ref><ref>{{cite news|title=Nadmoć SNSD u RS, težak poraz Silajdžića |url=http://www.blic.rs/Vesti/Republika-Srpska/210297/Nadmoc-SNSD-u-RS-tezak-poraz-Silajdzica|newspaper=Blic|date=5. listopada 2010.}}</ref> Komšić nije pobijedio ni u jednoj većinski hrvatskoj općini u BiH. [https://en.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Federation_Pres_Election2010.PNG] Ukupan broj Hrvata u FBiH procjenjuje se na 495.000;<ref name="popis">{{bos oznaka}} [http://www.avaz.ba/clanak/133681/u-bih-zivi-48-4-posto-bosnjaka-32-7-srba-i-14-6-posto-hrvata U BiH ima 48,4 posto Bošnjaka, 32,7 posto Srba i 14,6 posto Hrvata], ''Dnevni Avaz'', 3. rujna 2014.</ref> Komšić je na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|izborima 2010.]] u FBiH osvojio 336.961 glasova birača, dok su svi ostali hrvatski kandidati zajedno dobili 230.000 glasova. Nadalje, glavnina Komšićevih glasova osvojena je u dominantno bošnjačkim područjima, dok je na područjima s hrvatskim stanovništvom dobio iznimno malo glasova: dobio je manje od 2,5% glasova u zapadnoj Hercegovini, primjerice na području općina Široki Brijeg, Ljubuški (0,8%), Čitluk, Posušje i Tomislavgrad, dok je u gotovo svim većinskim hrvatskim općinama osvojio manje od 10% glasova.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.izbori.ba/Finalni2010/Finalni/PredsjednistvoBiH/Nivo701702.aspx Central Electorate Commission, results in municipalities, 2010]</ref> U većinski bošnjačkom mjestu [[Kalesija]], u kojem živi svega 35 Hrvata, Komšić je dobio 7.033 glasova.<ref>Vukoja, str. 88.</ref><ref>Bazdulj, Muharem: [http://www.oslobodjenje.ba/kolumne/hit-u-bh-kinima-popis-ii#COMMENTS "Hit u bh. kinima: Popis II"], oslobdjenje.ba, 15. listopada 2013.</ref> Bosanskohercegovački Hrvati otpočetka su Komšića smatrali nezakonitim i nelegitimnim predstavnikom te su ga vidjeli kao drugog bošnjačkog člana predsjedništva.<ref name="icg">{{eng oznaka}} [[International Crisis Group]]: [http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/europe/balkans/bosnia-herzegovina/232-bosnia-s-future.pdf ''Bosnia’s Future'' Europe, Report N°232], 10. srpnja 2014.</ref><ref name=Vogel>{{eng oznaka}} {{cite news|title=Bosnia: From the Killing Fields to the Ballot Box|last=Vogel|first=T. K.|url=http://www.theglobalist.com/storyid.aspx?storyid=5684|publisher=The Globalist|date=9. listopada 2006.|accessdate=30. srpnja 2012.}}</ref><ref>{{cite news|title=Nije točno da Hrvati nisu glasali za Željka Komšića, u Grudama je dobio 124 glasa |url=http://www.jutarnji.hr/izbori-u-bih--nije-tocno-da-hrvati-nisu-glasali-za-zeljka-komsica--u-grudama-je-dobio-124-glasa-/893048/ |last=Pavić |first=Snježana |newspaper=[[Jutarnji list]] |date=8. listopada 2010. |language=|accessdate=6. travnja 2013.}}</ref><ref>{{cite news|title=Reforma Federacije uvod je u reformu izbornog procesa |url=http://www.dnevno.ba/vijesti/bih/83174-reforma-federacije-uvod-je-u-reformu-izbornog-procesa.html |publisher=Dnevno |date=13. svibnja 2013. |language= |accessdate=13. svibnja 2013.}}</ref> Za svog mandata Komšić je iznimno rijetko posjećivao većinski hrvatska područja u BiH te je u javnim nastupima uglavnom izbjegavao koristiti izraze na hrvatskom jeziku (primjerice, imena mjeseci).<ref>[http://www.pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=42237 Intervju za hrvatske novinare nakon listopadskih izbora 2006.]{{citat|Govorim onako kako su me otac i majka naučili i apsolutno se dobro razumijem sa svima. Znam ja reći i siječanj, veljača, ožujak..., čak znam i šta to znači, ali ja govorim onako kako su me roditelji naučili...Ja [jezik] najradije nazivam bosanskim.|Željko Komšić, listopad 2010.}}</ref> Tzv. "slučaj Komšić" uzrokovao je veliko nezadovoljstvo Hrvata u BiH te produbio njihovo nepovjerenje prema bh. institucijama.<ref name="foreign policy">{{eng oznaka}} Luka Oreskovic: [http://www.foreignpolicy.com/articles/2013/10/30/doing_away_with_et_cetera "Doing Away with Et Cetera"], Foreign Policy. 30. listopada 2013.</ref> [[SDP BiH]] te dio bošnjačke javnosti opravdavaju legitimnost Komšićevog izbora za [[Hrvatski članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine|hrvatskog člana predsjedništva]] bošnjačkim glasovima činjenicom da je Komšić etnički [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvat]] što je definitvno opovrgnuo  Ustavni sud BiH ''Odluci Ljubić'' iz prosinca 2016.

{{dvostruka slika|right|Komsic 2010 Results by Municipality in Percentage.svg|260|BiH - Udeo Hrvata po opstinama 2013.gif|260|Komšićevi rezultati po općinama 2010. (FBiH)|Udio Hrvata po općinama ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popis 2013.]])}}
{{bar box
|title=[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|Izbori 2006.]]
|titlebar=#DDD
|left1=kandidati
|right2=broj glasova
|width=450px
|bars=
{{bar percent|[[Željko Komšić]] (SDP BiH)|#CC0000|40.0|116.062 (40,00 %)}}
{{bar percent|[[Ivo Miro Jović]] (HDZ BiH)|#013971|26.1|76.681 (26,10%)}}
{{bar percent|[[Božo Ljubić]] (HDZ 1990)|#0076C0|18.2|53.325 (18,20%)}}
{{bar percent|[[Mladen Ivanković Lijanović|Mladen Ivanković]] (Za boljitak)|#7BC3F3|8.16|45.397 (8,16%)}}
{{bar percent|[[Zvonko Jurišić]] (HSP BiH)|#000000|6.9|20.350 (6,9%)}}
}}
{{bar box
|title=[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|Izbori 2010.]]
|titlebar=#DDD
|left1=kandidati
|right2=broj glasova
|width=450px
|bars=
{{bar percent|[[Željko Komšić]] (SDP BiH)|#CC0000|60.61|337.065 (60,61%)}}
{{bar percent|[[Borjana Krišto]] (HDZ BiH)|#013971|19.74|109.758 (19,74%)}}
{{bar percent|[[Martin Raguž]] (HDZ 1990)|#0076C0|10.84|60.266 (10,84%)}}
{{bar percent|[[Jerko Ivanković Lijanović|Jerko Ivanković]] (Za boljitak)|#7BC3F3|8.16|45.397 (8,16%)}}
}}

Još uoči općih izbora 2018., za koje je mjesecima prije najavljivao kandidaturu za hrvatskog člana predsjedništva, Komšić davao kontroverzne izjave koje se nisu slagale s njegovim izbornim programom - tako je sudjelujući na skupu Društva neovisnih intelektualaca "krug 99" u [[Sarajevo|Sarajevu]] na kojem se raspravljalo o izbornom sustavu BiH-a istaknuo kako je zahtjev hrvatskih stranaka o promjeni spornih točaka izbornih zakona (prema kojem su [[Bošnjaci]] preglasavši Hrvate 2010., što je bio povijesni presedan) neprihvatljivima ističući da se "za prava Bošnjaka moramo boriti sami".<ref>[https://www.dnevnik.ba/vijesti/komsic-medunarodna-zajednica-nas-vise-ne-podrzava-za-interese-bosnjaka-se-moramo-izboriti Komšić: Međunarodna zajednica nas više ne podržava, za interese Bošnjaka se moramo izboriti sami] Dnevnik.ba, 3. prosinca 2017. (pristupljeno 10. listopada 2018.)</ref> Komšićevi pristaše na predizbornom skupu u [[Tuzla|Tuzli]] istaknuli su transparent u kojem pozivaju na "zabijanje kolca" [[Dragan Čović|Draganu Čoviću]] i tadašnjoj hrvatskoj predsjednici [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolindi Grabar-Kitarović]] sljedećim napisom, za koji su Komšić i njegova stranka Demokratska fronta bili i novčano kažnjeni:<ref>[https://www.bljesak.info/politika/vijesti/vise-od-33-milijuna-stanovnika-u-bih-ima-pravo-glasa/249288 Poruke s Komšićevog skupa: Kolac za Čovu i 'do jaja' za Kolindu] Bljesak.info, 5. listopada 2018. (pristupljeno 10. listopada 2018.)</ref> {{citat2|Glasom koji za Komšića damo, glogov kolac Čovi zabijamo. I zato ga k'o bosanska raja, i Kolindi zabijemo do jaja.}}

Komšić je krajem kolovoza 2018. istaknuo kako ne podržava konstitutivnost triju naroda u BiH zasnovanu na zaključcima [[ZAVNOBiH]]-a, čime je ''de facto'' negirao konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH, iako je prije toga najavio kandidaturu za hrvatskog člana predsjedništva.<ref>[https://www.dnevnik.ba/vijesti/zeljko-komsic-oduzeo-bih-hrvatima-konstitutivnost-ali-nazalost-bosnjaci-ne-mogu-sami Željko Komšić: Oduzeo bih Hrvatima konstitutivnost, ali nažalost Bošnjaci ne mogu sami mijenjati ustav] Dnevnik.ba, 20. kolovoza 2017. (pristupljeno 10. listopada 2018.)</ref>

Prema rezultatima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, Komšić je na izborima za hrvatskog člana predsjedništva nadglasao Čovića za gotovo 80.000 glasova (19% razlike).<ref>[http://www.izbori.ba/Rezultati_izbora?resId=25&langId=4#/1/1/0/0/702 Opći izbori 2018. - preliminarni rezultati] Centralna izborna omisija BiH: Rezultati izbora za hrvatskog člana predsjedništva (pristupljeno 10. listopada 2018.)</ref> Primjerice, u većinski bošnjačkom mjestu [[Kalesija|Kalesiji]], u kojemje  prema popisu stanovništva 2013. živio zanemariv broj [[Hrvati u BiH|Hrvata]]<ref>[http://www.px-web.fzs.gov.ba/pxweb/bs-Latn-BA/POPIS%202013%20Konačni%20rezultati-CENSUS%202013%20Final%20Results/POPIS%202013%20Konačni%20rezultati-CENSUS%202013%20Final%20Results__KNJIGA%203%20Domacinstva%20i%20porodice/K3T7-1.px/table/tableViewLayout1/?rxid=b29bf158-d411-4bb1-bad8-fbf4f848d980 Popis stanovništva Bih 2013. - općina Kalesija, etnički sastav] Federalni zavod za statistiku BiH (pristupljeno 10. listopada 2018.)</ref>, Komšić je dobio 3.089 glasova, a Čović njih svega 8.<ref>[http://www.izbori.ba/Rezultati_izbora?resId=25&langId=4#/1/1/80/0/0 Opći izbori 2018. - preliminarni rezultati za općinu Kalesiju] Centralna izborna omisija BiH (pristupljeno 10. listopada 2018.)</ref> S druge strane, u dominantno hrvatskim općinama [[Posušje|Posušju]] Komšić je dobio 0,76% glasova naprama Čovićevih 82,33%<ref>[http://www.izbori.ba/Rezultati_izbora?resId=25&langId=4#/1/1/148/0/0  Opći izbori 2018. - preliminarni rezultati za općinu Posušje] Centralna izborna omisija BiH (pristupljeno 10. listopada 2018.)</ref>, u [[Grude|Grudama]] 0,72% naprama Čovićevih 90,12%<ref>[http://www.izbori.ba/Rezultati_izbora?resId=25&langId=4#/1/1/149/0/0  Opći izbori 2018. - preliminarni rezultati za općinu Grude] Centralna izborna omisija BiH (pristupljeno 10. listopada 2018.)</ref>, u [[Ljubuški|Ljubuškom]] 1,26% naprama Čovićevih 81,19%<ref>[http://www.izbori.ba/Rezultati_izbora?resId=25&langId=4#/1/1/171/0/0 Opći izbori 2018. - preliminarni rezultati za općinu Ljubuški] Centralna izborna omisija BiH (pristupljeno 10. listopada 2018.)</ref>, u [[Tomislavgrad]]u 3,37% naprama Čovićevih 68,89%<ref>[http://www.izbori.ba/Rezultati_izbora?resId=25&langId=4#/1/1/124/0/0 Opći izbori 2018. - preliminarni rezultati za općinu Tomislavgrad] Centralna izborna omisija BiH (pristupljeno 10. listopada 2018.)</ref>, u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] 0,52% naprama Čovićevih 85,05%<ref>[http://www.izbori.ba/Rezultati_izbora?resId=25&langId=4#/1/1/150/0/0 Opći izbori 2018. - preliminarni rezultati za općinu Široki Brijeg] Centralna izborna omisija BiH (pristupljeno 10. listopada 2018.)</ref>, a slične rezultate ostvario je i u drugim većinski hrvatski općinama poput [[Neum]]a (2,95%)<ref>[http://www.izbori.ba/Rezultati_izbora?resId=25&langId=4#/1/1/174/0/0 Opći izbori 2018. - preliminarni rezultati za općinu Neum] Centralna izborna omisija BiH (pristupljeno 10. listopada 2018.)</ref> ili [[Čitluk]]a (0,54%).<ref>[http://www.izbori.ba/Rezultati_izbora?resId=25&langId=4#/1/1/174/0/0 Opći izbori 2018. - preliminarni rezultati za općinu Čitluk] Centralna izborna omisija BiH (pristupljeno 10. listopada 2018.)</ref> Rezultati izbora 2018. za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine:<ref>Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine - [http://www.izbori.ba/Rezultati_izbora?resId=25&langId=3#/1/1/0/0/702 Opći izbori 2018. godine - Potvrđeni rezultati] pristupljeno 19. studenog 2018.</ref>

{{dvostruka slika|right|Glasovi za kandidate za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, 2018.png|220|Komsic 2010 Results by Municipality in Percentage.svg|220|Odnos Komšić-Čović po općinama|Komšićevi rezultati po općinama 2018.}}
{| class=wikitable style=text-align:right
|-
!colspan=2|kandidat
!stranka
!glasovi
!%
|-
!colspan=5|Hrvatski član Predsjedništva
|-
| style="background:#f60;"| 
|align=left|[[Željko Komšić]]||align=left|[[Demokratska fronta]]||225.500||52,64
|-
| style="background:#013971;"| 
|align=left|[[Dragan Čović]] ||align=left|[[HDZ BiH|Hrvatska demokratska zajednica]]||154.819||36,14
|-
| style="background:#a3dcff;"| 
|align=left|Diana Zelenika||align=left|[[HDZ 1990|Hrvatska demokratska zajednica 1990]]||25.890||6,04
|-
| style="background:#bc2922;"| 
|align=left|[[Boriša Falatar]]||align=left|[[Naša stranka]]||16.036||3,74 	
|-
| style="background:#7bc3f3;"| 
|align=left|[[Jerko Ivanković Lijanović|Jerko Ivanković]]||align=left|[[Narodna stranka Radom za boljitak]]||6.099||1,42 	
|}

Gotovo sve općine s većinskim hrvatskim stanovništvom proglasile su Komšića nepoželjnim (''[[persona non grata]]'') u svojstvu člana državnog predsjedništva na svom teritoriju.<ref>Radio Slobodna Europa - [https://www.slobodnaevropa.org/a/komsic-persona-non-grata/29546883.html Komšić nepoželjan u hrvatskim opštinama] pristupljeno 19. studenog 2018.</ref> Toj incijativi se pridružilo i vodstvo pet županija u kojima žive Hrvati.<ref>Dnevnik.ba - [https://www.dnevnik.ba/dogadaji/otpor-majorizaciji-komsic-nepozeljan-i-u-zupanijama-s-hrvatskom-vecinom Otpor majorizaciji: Komšić nepoželjan i u županijama s hrvatskom većinom] pristupljeno 19. studenog 2018.</ref>

Prema hrvatskim tvrdnjama, cijeli projekt preglasavanja izborne volje Hrvata na izborima 2018. osmislila je [[Stranka demokratske akcije]], vodeća bošnjačka stranka, a navodno je u [[džamija]]ma u ruralnim sredinama usmeno preporučeno da uz bošnjačkog kandidata za člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, trebaju glasovati i za kandidata iz reda hrvatskog naroda Željka Komšića.<ref>Nezavisne novine - [https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Covic-Projekt-izbora-Komsica-provodio-se-i-u-dzamijama-a-finansirala-ga-je-SDA/504516 Čović: Projekt izbora Komšića provodio se i u džamijama, a finansirala ga je SDA] pristupljeno 19. studenog 2018.</ref> Primjerice, ako u jednom domaćinstvu postoje tri registrirana birača, preporučeno im je da dva glasaju za Džaferovića, a jedan za Komšića. Komšić je na kraju dobio čak i više glasova od bošnjačkog kandidata Džaferovića.<ref>Većernji list BiH - [https://www.vecernji.ba/vijesti/u-petak-uoci-izbora-vjernike-bosnjake-pozvali-da-glasuju-uz-dzaferovica-i-za-komsica-1275461 U petak uoči izbora vjernike Bošnjake pozvali da glasuju, uz Džaferovića, i za Komšića] pristupljeno 19. studenog 2018.</ref>

Hrvatske stranke u BiH su od 2006. tvrdili za Komšića da nije legitiman, a od 2018. da nije niti legalan niti legitiman.<ref>N1 Hrvatska - [http://hr.n1info.com/a341866/Svijet/Regija/Covic-Komsic-niti-je-legalan-niti-legitiman.html Čović: Komšić niti je legalan niti legitiman] pristupljeno 19. studenog 2018.</ref> Kao što je [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavni sud BiH]] jasno ustvrdio u ''Odluci Ljubić'' iz prosinca 2016. godine, političke predstavnike konstitutivnih naroda i Ostalih moraju izabrati grupe koje oni predstavljaju i čije interese zastupaju, na svim administrativno-političkim razinama. Komšić nema takav legitimitet jer je nadmoćno izabran glasovima [[Bošnjak]]a i dobio je manje od 5% hrvatskih glasova. On nema podršku [[Hrvati u BiH|Hrvata]], koja bi mu dala izborni legitimitet za predstavljanje Hrvata u [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvu BiH]] i da štiti njihove interese kroz mehanizam “entitetskog veta”, kao što je predviđeno u Članku V 2. d) Ustava BiH. On je izabran zahvaljujući propustu u izbornim pravilima koji su bošnjački političari odbili otkloniti. Njegov izbor je, stoga, neustavan i nezakonit, te krši natkrovljujuće načelo Ustava BiH međusobne ravnopravnosti tri konstitutivna naroda.<ref name="Hrv Amer">Kamenjar.com - [https://kamenjar.com/predsjednik-hrvatsko-americke-asocijacije-pisao-vodstvu-eu-izbor-komsica-nije-ni-legalan-ni-legitiman/ Predsjednik Hrvatsko-američke asocijacije pisao vodstvu EU: Izbor Komšića nije ni legalan ni legitiman] pristupljeno 19. studenog 2018.</ref> Članak V 2. d) Ustava BiH:<ref name="Ustav"/>

{{citat2|Član Predsjedništva koji je glasovao protiv neke odluke Predsjedništva može dati izjavu da je ta odluka štetna po vitalne interese entiteta za teritorij na kojem je izabran, a sve u roku od tri dana nakon usvajanja te odluke. Takova će se odluka odmah podnijeti Narodnoj skupštini Republike Srpske, ako je izjavu dao član s tog teritorija; odnosno bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ako je izjavu dao bošnjački član; ili '''hrvatskim delegatima Domu naroda Federacije''' ako je izjavu dao '''hrvatski član'''. Ako je izjava potvrđena dvotrećinskom većinom delegata u roku od deset dana od njezina podnošenja, sporna odluka Predsjedništva neće stupiti na snagu.}}

===Diplomatsko osoblje===
Kako se pri imenovanju veleposlanika i konzula BiH vodi računa o podjednakoj zastupljenosti triju nacionalnosti, a ne o predstavljanju nacionalnosti, mnogi veleposlanici iz hrvatske kvote su etnički bh. Hrvati, ali bez izborne podrške bh. Hrvata. U ekstremnim slučajevima neki diplomati hrvatske kvote su zapravo bili i Bošnjaci koji su se po isteku svog mandata u bošnjačkoj kvoti formalno izjasnili kao Hrvati kako bi dobili novi diplomatski razmještaj. Primjerice, nakon što je mandat ranije u Turskoj odradio kao veleposlanik iz bošnjačke kvote, Nerkez Arifhodžić se izjasnio kao Hrvat te je imenovan veleposlanikom BiH u Rimu, u hrvatskoj kvoti.<ref>Nino Raspudić: [http://www.nezavisne.com/index/kolumne/Kad-Haris-i-Rasim-prosrbuju/271118 "Kad Haris i Rasim prosrbuju..."], ''Nezavisne novine'', 3. studenoga 2014.</ref>

===Odluka o konstitutivnosti===
{{glavni|Odluka o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini}}

[[Alija Izetbegović]], u to doba predsjedatelj [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], je zahtjevom od 12. veljače 1998. godine pokrenuo postupak pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine radi ocjenjivanja suglasnosti [[Ustav Republike Srpske|Ustava Republike Srpske]] i [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava Federacije Bosne i Hercegovine]] sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]].<ref name="Sud">Ustavni sud Bosne i Hercegovine: [http://www.ustavnisud.ba/dokumenti/_bs/u-5-98-12209.pdf U-5/98 djelimična odluka] 1. srpnja 2000.</ref> U odluci ''Ustavnoga suda BiH U-5/98'' od 1. srpnja 2000. ([[Odluka o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini]]) eksplicitno je navedeno kako je konstitutivnost ([[Ustavotvorna skupština|ustavotvornost]]) tri naroda '''"natkrovljujuće načelo"''' [[ustav Bosne i Hercegovine|Ustava BiH]].<ref name="Kronologija">Milan Sitarski: [https://www.idpi.ba/kronologija-dekonstituiranja-hrvata-u-bih/ Kronologija dekonstituiranja Hrvata u BiH] Institut za društvena-politička istraživanja (IDPI), 15. veljače 2019.</ref> 

[[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]], [[Vijeće Europe]] i nekoliko zapadnih prijestolnica su od siječnja 2001. godine entitete gurkali u pravcu razmatranja i utvrđivanja ustavnih promjena neophodnih za provedbu odluke Suda. Ovaj proces uključivao je formiranje multietničkih ''ustavnih komisija'' pri entitetskim zakonodavnim tijelima, rad političkih stranaka na izradi njihovih vlastitih prijedloga, konzultacije sa međunarodnim ustavnim ekspertima, period u kome se vodila javna debata, međustranačke pregovore, te, na kraju, mjesec dana intenzivnog pregovaranja u Uredu Visokog predstavnika (OHR).<ref name="ICG">Međunarodna krizna grupa (ICG): [https://www.crisisgroup.org/bs/europe-central-asia/balkans/bosnia-and-herzegovina/implementing-equality-constituent-peoples-decision-bosnia-herzegovina Provedba jednakopravnosti: Odluka o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini] 16. travnja 2002.</ref> Pregovori su službeno za cilj imali provedbu odluke [[Odluka o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini|U-5/98]] Ustavnog suda BiH iz 2000. godine. Prije ove odluke u RS su samo [[Srbi]] bili konstitutivni, a samo [[Bošnjaci]] i [[Hrvati u BiH|Hrvati]] u FBiH.<ref name="Kronologija"/>

==Federacija BiH==
[[Datoteka:Robert Barry.jpg|mini|lijevo|200px|[[Robert Barry]], voditelj misije [[OESS]]-a u BiH 1998.-2001.]]
Izvedbena faza procesa dekonstituiranja Hrvata započela je amandmanima Roberta Barrya, tadašnjeg voditelja misije [[OESS]]-a u BiH, na propise Privremenog izbornog povjerenstva, samo mjesec dana pred [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|opće izbore 2000]]. [[Barryjevi amandmani]] su 2001. rezultirali formiranjem Vlade FBiH ([[Demokratska alijansa za promjene|"Alijansa"]]) bez stranaka koje su osvojile preko 90% hrvatskih glasova na izborima. Koaliciju je činilo 9 bošnjačkih stranaka i jedna hrvatska, koja je dobila oko 5% potpore Hrvata u FBiH. Hrvati su na to odgovorili neuspješnom [[Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini|Hrvatskom samoupravom]].<ref name="Kronologija"/>

===Barryjevi amandmani===
{{Glavni|Barryevi amandmani}}
[[Datoteka:FBiH - etnički sastav stanovništva.PNG|thumb|Hrvati su većina u tri županije FBiH, dvije su mješovite, dok su u pet većina Bošnjaci.]]
Voditelj misije [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-a]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Robert Barry]] 2000. uveo je Izborni zakon kojim je omogućeno da izaslanike u Domu naroda Parlamenta FBiH, bez obzira na njihovu nacionalnost, mogu predlagati i birati svi zastupnici u skupštinama [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|županija Federacije BiH]]. Time je postojanje Doma naroda kao zaštitnog mehanizma konstitutivnih naroda obesmisleno, jer o sastavu kluba hrvatskih izaslanika u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] odlučuju i puno brojniji Bošnjaci, koji tako kontroliraju tu instituciju.<ref name=ND>Neđo Đević: [http://www.nezavisne.com/novosti/intervju/Ante-Jelavic-Lagumdzija-opet-uzurpirao-vlast-u-FBiH-87159.html Ante Jelavić: Lagumdžija opet uzurpirao vlast u FBiH] (na srpskom). Nezavisne novine, 23. travnja 2011. Pristupljeno 6. srpnja 2014.</ref><ref>Marijan Sivrić: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001014/novosti1.htm Hrvatske zastupnike biraju Bošnjaci i Srbi!]. Slobodna Dalmacija, 14. listopada 2000. Pristupljeno 6. srpnja 2014.</ref> Tako većinski bošnjačke županije mogu vrlo lako kontrolirati sastav hrvatskih zastupnika Doma naroda, a istovremeno kao najbrojniji narod FBiH popunjavaju i dvije trećine srpskih zastupnika u federalnom Domu naroda.<ref>Krešić, Zoran: [http://www.vecernji.ba/iz-gorazda-se-bira-jedan-hrvat-kao-i-iz-posavine-gdje-ih-je-588-puta-vise-962662 "Iz Goražda se bira jedan Hrvat, kao i iz Posavine gdje ih je 588 puta više"], Večernji.ba, 23. rujna 2014.</ref>

Barryjevi amandmani doveli su i do drugih apsurda. [[Bosansko-podrinjska županija Goražde]], u kojoj živi svega 17 Hrvata, bira jednog izaslanika Hrvata u Dom naroda Parlamenta FBiH, dok primjerice [[Županija Posavska]], u kojoj živi oko 40 tisuća Hrvata, bira isti broj izaslanika. Isto tako [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]], [[Sarajevska županija|Sarajevska]], [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska]] i [[Unsko-sanska županija]], gdje živi mali postotak Hrvata, biraju od jednog do dva izaslanika u federalnom Domu naroda, koji su izabrani od strane Bošnjaka u tim županijama.<ref>[http://www.hercegovina.info/vijesti/vijesti/politika/wolfgang-petrich-kriv-za-preglasavanje-hrvata Wolfgang Petrich kriv za preglasavanje Hrvata]. Hercegovina.info, 19. veljače 2011. Pristupljeno 6. srpnja 2014.</ref> Bošnjaci u FBiH bez problema mogu izabrati 6 od 17 hrvatskih izaslanika u Domu naroda, a kako je za potvrdu Vlade ili prolazak nekog zakona potrebna trećina glasova, time je otvoren put preglasavanju Hrvata. Čak i da neka hrvatska stranka ili koalicija dobije veliku većinu hrvatskih glasova u BiH, teoretski može imati samo 11 od 17 izaslanika u hrvatskom klubu Doma naroda, te ih opet preostala trećina može preglasati.<ref>[http://hnsbih.org/formula-za-prijevaru-%E2%80%A8hrvata-u-bih-manjinu-ucinili-vecom-od-vecine/ "Formula za prijevaru  Hrvata u BiH: Manjinu učinili većom od većine"], hnsbih.org, 09. rujna 2014.</ref> Nadalje, ako u županijskim skupštinama nekih dominantno bošnjačkih županija ne sjedi nijedan Hrvat, neki županijski zastupnici Bošnjaci izjasnili su se kao Hrvati, kako bi bili izabrani u Hrvatski klub Doma naroda i tako stekli priliku odlučivati o vitalnim hrvatskim nacionalnim interesima.<ref>[http://hms.ba/hrvate-ce-u-domu-naroda-federalnog-parlamenta-predstavljati-mirveta-i-edin/ "Hrvate će u Domu naroda Federalnog parlamenta predstavljati Mirvet i Edin"], Hrvatski medijski servis, hms.ba, 12. prosinca 2014.</ref>

===Petritschevi amandmani===
[[Datoteka:Wolfgang Petritsch - Buchmesse Wien 2018.JPG|desno|mini|200px|[[Wolfgang Petritsch]] (2018.), [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]] 1999.-2002.]]
{{glavni|Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama}}
====Uvod====
Nastavak i vrhunac procesa ustavno-pravnoga dekonstituiranja uslijedio je kroz amandmane na  [[Ustav Federacije BiH]] nametnute od strane OHR-a. Od 108 amandmana na Ustav FBiH, samo 39 je odobrio Parlament FBiH, a čak njih 69 su nametnuli visoki predstavnici [[Wolfgang Petritsch]] i [[Paddy Ashdown]] između 2002. i 2004. godine. Za Hrvate u BiH posebno su bili pogubni [[Petritschevi amandmani]] iz travnja 2002. godine koji su u međunarodnoj zajednici poznati pod ciničnim nazivom "''airport decision''" tj. "odluka iz zračne luke" jer ih je Petritsch potpisao doslovno u zračnoj luci, neposredno prije svog odlaska iz BiH. Nametnuti amandmani OHR-a na ustave FBiH i RS službeno su za cilj imali provedbu ''[[Odluka o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini|odluke U-5/98]]'' Ustavnog suda BiH iz 2000. godine. Prije ove odluke u RS su samo Srbi bili konstitutivni, a samo Bošnjaci i Hrvati u FBiH. Nametnuti amandmani su ''[[de iure]]'' dodali sva tri naroda kao konstitutivne u ustave oba entiteta, ali ''[[de facto]]'', [[Republika Srpska]] je '''ostala''' srpski entitet, a [[Federacija BiH]] je od bošnjačko-hrvatske federacije, koja je po [[washingtonski sporazum|Washingtonskom sporazumu]] trebala ući u konfederaciju s [[RH|Republikom Hrvatskom]], '''postala''' bošnjački entitet.<ref name="Kronologija"/>

====Primjer====
Amandmanima tadašnjeg visokog predstavnika [[Wolfgang Petritsch|Wolfganga Petritscha]] na [[Ustav Federacije BiH]] [[2002.]] godine, do tada federacija dvaju ravnopravnih partnera, Bošnjaka i Hrvata, postala je entitet u kojem [[Bošnjaci]] mogu preglasati Hrvate. Ovim odlukama i brojnim drugim manipulacijama i pritiscima, Hrvati su dovedeni u podređen i neravnopravan položaj u odnosu na Bošnjake u [[Federacija BiH|Federaciji Bosne i Hercegovine]].

{| border="1" cellspacing="0" cellpadding="2" style="border-collapse: collapse"
|- style="text-align:center; background:#efefef;"
| style="background:#efefef; "| '''Prije 2002.'''
| style="background:#efefef; "| '''Poslije 2002.'''
|-
|colspan="3" style="text-align:center; background:#efefef|<center>[[Predsjednici Federacije BiH|Proces kandidiranja Predsjednika/Potpredsjednika FBiH]]</center>
|-
|U izboru Predsjednika i Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, klubovi naroda (bošnjački i hrvatski) '''odvojeno su kandidirali po jednu osobu. Potrebna je većina u svakom klubu Doma naroda.'''
|U izborima za Predsjednika i dva Potpredsjednika Federacije BiH, uvodi se ''zajednička lista'', koja se formira uz podršku najmanje jedne trećine poslanika iz klubova. (bošnjački, hrvatski, srpski). '''Nije više potrebna većina u svakom klubu Doma naroda nego samo jedna trećina.'''
|-
|colspan="3" style="text-align:center; background:#efefef|<center>[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Proces izbora Predsjednika/Potpredsjednika FBiH]]</center>
|-
|-
|Izbor Predsjednika i Potpredsjednika Federacije zahtjeva potvrdu većinom glasova u Zastupničkom domu i u Domu naroda (uključujući većinu po klubovima Doma naroda). '''Potrebna je većina u oba doma [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], uključujući i većinu u svakom klubu Doma naroda.'''
|Prvi krug izbora je ostao isti. Potrebna je potvrda većinom glasova u Zastupničkom domu i u Domu naroda (uključujući većinu po klubovima Doma naroda). '''Potrebna potvrda u oba doma. Uvodi se drugi krug.'''
|-
|
|Ukoliko u ponovljenom postupku jedan od domova odbije zajedničku listu, smatrat će se da su kandidirane osobe prihvaćanjem liste u jednom domu. '''Uvodi se drugi krug glasovanja u kojem je potrebna potvrda u samo jednom domu.'''
|-
|colspan="3" style="text-align:center; background:#efefef|<center>[[Predsjednici Vlade Federacije BiH|Sastav Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]]</center>
|-
|[[Vlada Federacije BiH]] se sastoji od Premijera, koji je predsjednik Vlade, zamjenika Premijera i ministara (od kojih svaki ima zamjenika). '''Nijedan od zamjenika, uključujući i zamjenika Premijera, ne može biti iz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministar. Najmanje jedna trećina ministarskih mjesta bit će popunjena Hrvatima.'''
|'''Vlada Federacije BiH (Premijer i šesnaest ministara) sastoji se od 8 ministara iz reda bošnjačkog, 5 ministara iz reda hrvatskog i 3 ministra iz reda srpskog naroda.''' Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati Premijer iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Ukidaju se funkcije zamjenika ministara i predsjednika [[Županije Federacije BiH|županija (župana)]].
|-
|colspan="3" style="text-align:center; background:#efefef|<center>[[Vlada Federacije BiH|Način odlučivanja u Vladi Federacije BiH]]</center>
|-
|'''[[Ustav Federacije BiH|Članak IV.B.2.6. Ustava:]] ''Odluke Vlade Federacije koje se tiču vitalnih interesa bilo kojeg konstitutivnog naroda, donose se konsenzusom.''' Na ovu odredbu može se pozvati jedna trećina ministara, osim Premijera i zamjenika Premijera, ukoliko dugačije ne odredi Ustavni sud u hitnom postupku koji zatraže Premijer ili zamjenik Premijera...''
|[[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]] [[Wolfgang Petritsch]] je odlučio navedeni članak u potpunosti maknuti iz Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
|}

====Objašnjenje====
{{Quote box|width=20%|align=right|quote=[https://poskok.info/predsjednik-i-vlada-fbih-prije-i-poslije-promjena-ustava-i-izbornog-zakona-2002-evolucija-procesa-dekonstituiranja-hrvata-u-federaciji-bih/ Predsjednik i Vlada FBiH: Prije i poslije promjena Ustava i izbornog zakona 2002. (Evolucija procesa dekonstituiranja Hrvata u Federaciji BiH)] Poskok.info, 23.4.2020.}}
Zbog činjenice da je [[bošnjaci|Bošnjaka]] u [[FBiH|Federaciji BiH]] 70,40%, stranke koje predstavljaju bošnjačku izbornu volju uvijek mogu osigurati 2/3 većinu u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom (donjem ili građanskom) domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta FBiH]]. Nametnuti amandmani i novi, neustavni Izborni zakon omogućili su im i punu kontrolu [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Doma naroda (gornjega doma) PFBIH]]. Novi Dom naroda PFBiH je koncipiran tako da stranke koje predstavljaju bošnjačku izbornu volju, izbornim inženjeringom mogu ostvariti većinu na razini DN PFBiH, odnosno 37 od 58 zastupnika i to na način da mogu samostalno, samo bošnjačkim glasovima izabrati 12 od 17 zastupnika Bošnjačkog kluba DN, 12 od 17 Srpskog, 6 od 17 Hrvatskog te 5 od 7 zastupnika kluba nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih građana (tzv. ''Ostali'').<ref name="Kronologija"/>

Kako bi stranke koje su izraz bošnjačke izborne volje mogle preuzeti punu kontrolu nad DN PFBiH, nametnutim amandmanima nije samo promijenjen sastav klubova i broj zastupnika DN nego je promijenjena i odredba o načinu donošenja odluka u DN. Umjesto dotadašnje natpolovične većine po klubovima, kako je bilo propisano izvornim ustavom FBiH, odnosno Washingtonskim sporazumom, uvedeno je pravilo da je za imenovanje i potvrđivanje izvršne vlasti na razini [[Federacija BiH|Federacije BiH]] potrebna suglasnost samo 1/3 zastupnika (minimalno 6 od 17). Zanimljivo, točno onoliko zastupnika koliko ih se za Hrvatski klub DN, po novom Izbornom zakonu, bira u većinskim bošnjačkim [[županije Federacije Bosne i Hercegovine|županijama]].<ref name="Kronologija"/>

Ukoliko bošnjački glasači odluče iskoristiti mogućnost biranja 6 zastupnika Hrvatskog kluba DN u većinski bošnjačkim županijama, hrvatski glasači nemaju nikakvu izbornu mogućnost spriječiti taj izbor. Od preostalih 11, pri tom, 6 ih se bira u mješovitim županijama, a samo 5 u većinskim hrvatskim županijama. U ostala tri kluba DN stranke s bošnjačkom izbornom bazom mogu osigurati ne samo 1/3 svojih zastupnika nego i 2/3 većinu. Bošnjački glasači u FBiH ne majoriziraju, dakle, samo Hrvate nego i Srbe i Ostale. Kontrolom oba doma Parlamenta FBiH, stranke koje predstavljaju bošnjačku izbornu volju imaju mogućnost samostalno formirati izvršnu vlast na razini FBiH ([[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik FBiH]] i dva dopredsjednika te Vlada FBiH).<ref name="Kronologija"/>

===Vlada Platforme 2010.-2014.===
[[Datoteka:Zlatko Lagumdžija.jpg|mini|desno|[[Zlatko Lagumdžija]], čelnik SDP-a BiH, odbacio je izbornu volju Hrvata BiH i neustavno uspostavio vlast u FBiH 2010.-2014.]]
Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|izbora 2010.]] [[SDP BiH]] pod vodstvom [[Zlatko Lagumdžija|Zlatka Lagumdžije]] je formirao Vladu FBiH uzevši za koalicijske partnere minorne hrvatske stranke HSP BiH te NSRZ umjesto glavnih hrvatskih političkih stranaka koje su dobile više od tri četvrtine povjerenja Hrvata na izborima. Premda je za potvrdu vlade potrebna najmanje trećina glasova 17-članog Doma Hrvata, SDP-ova koalicija je zadobila samo 5 glasova te je nastavila s formiranjem vlade. Nakon što je u ožujku 2011. središnje izborno povjerenstvo BiH proglasilo izbor Vlade te predsjednika i dopredsjednika FBiH nelegalnim te ih poništilo, Visoki predstavnik [[Valentin Inzko]] jednostavno je odluku SIP-a stavio izvan snage.<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/backgrounderfullpage/3539560.html Inzkova odluka o suspendiranju odluka CIK-a o konstituiranju Vlasti u FBiH, 28. ožujka 2011.]</ref> Time je omogućio većinski bošnjačkim strankama formiranje vlade u FBiH bez hrvatskih političkih predstavnika. Hrvati su održali prosvjede, dok su hrvatski političari odbili priznati nelegitimnu i nezakonitu vladu FBiH.<ref>Samir Huseinović: [http://dw.de/p/RAKr Vlast u Federaciji bez dva HDZ-a,Deutsche Welle, 18. ožujka 2011.]</ref> "5≠17÷3" postao je slogan prosvjeda bh. Hrvata.<ref>[http://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/U-Mostaru-porucuju-5-nije-trecina-od-17-219602.html "U Mostaru poručuju: 5 nije trećina od 17"], ''Nezavisne novine'',</ref>

[[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Živko Budimir]] u tom mandatu dolazio je iz [[HSP BiH|Hrvatske stranke prava BiH]], koja je u Parlamentu imala dva zastupnika (od 98) te je na to mjesto bio izabran glasovima uglavnom bošnjačkih zastupnika SDP-a. Takav je izbor legaliziran [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma#Dekonstituiranje u FBiH|nametnutim amandmanima Visokoga predstavnika]] na Ustav Federacije, još iz 2002., prema kojima kandidate više ne ističu pojedini narodi, nego svi zastupnici.<ref name="Ratko" />

Stotine Hrvata je smijenjeno s pozicija u institucijama, dužnosti u vlasti, dužnosti u agencijama, javnim poduzećima i imenovani su neki drugi. U javnim poduzećima na pozicijama nije bilo Hrvata koji su postavljeni sukladno izboru većinskih hrvatskih stranaka.<ref name="Valentina">Večernji list (BiH): [https://www.vecernji.ba/hrvati-cekaju-promjene-fbih-i-dalje-u-kaosu-559966 Valentina Rupčić: Hrvati čekaju promjene, FBiH i dalje u kaosu] 27. svibnja 2013.</ref> Koalicija Platforme potrajala je nepunih godinu i šest mjeseci, a raskinuta je kada je SDA odbila podržati budžet institucija BiH za 2012. godinu. Obećanja koja su dobivali [[Dragan Čović]] i [[Božo Ljubić]] nakon raspada platforme i formiranja četvorke (SDP, SBB, HDZBiH, HDZ1990) sredinom 2012. nisu se realizirala i unatoč tome Vlada Platforme je funkcionirala do kraja mandata, iako u njoj nije bilo legitimnih predstavnika hrvatskih stranaka koje su dobile najveći broj glasova na izborima 2010.<ref name="Valentina"/> Sjednice Vlade su se održavale, ministri su zajedno dizali ruke kada su u pitanju odluke “važne za život građana FBiH”, kako su izjavili pojedini dužnosnici. Formiranje i funkcioniranje Vlade FBiH pretvorilo se u višegodišnju sagu, s obzirom da joj je izglasano nepovjerenje u Parlamentu FBiH, te da je njena "rekonstrukcija" svoj epilog dobila na Ustavnom sudu FBiH. Ministri SDA, NSRZB i HSP-a su ipak do kraja mandata ostali na svojim funkcijama, a Vlada FBiH u tehničkom mandatu.<ref>Istinomjer.ba: [https://istinomjer.ba/lagumdzija-zaboravio-na-sve-dosadasnje-koalicije-sdp/ Lagumdžija zaboravio na sve dosadašnje koalicije SDP-a] 20. prosinca 2013.</ref>

== Republika Srpska==
Hrvati u [[Republika Srpska|RS]] čine iznimno mali dio stanovništva<ref name="popis"/> te se, slično kao od strane Bošnjaka u FBiH, preglasavaju od strane većinskih Srba tijekom izbora zastupnika u hrvatski klub Vijeća naroda RS. Jedan potpredsjednik RS mora biti iz redova tamošnjeg hrvatskog naroda, a na to mjesto Srbi iz RS su protivno izbornoj volji Hrvata u RS izabrali [[Emil Vlajki|Emila Vlajkija]], političara [[Velikosrpska ideologija|pro-velikosrpskih]] pogleda (2010.-2014.).<ref>Bosnia's future, str. 9.</ref>

== Mostar==
[[Datoteka:Mostar Old Town Panorama 2007.jpg|thumb|Stari most, prepoznatljiv simbol Mostara|alt=Stari most, prepoznatljiv simbol Mostara]]
[[Mostar]] je sjedište mješovite hrvatsko-bošnjačke [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanske županije]] te grad s većinski hrvatskim stanovništvom uz značajan udio Bošnjaka.<ref>Federalni zavod za statistiku: [http://fzs.ba/index.php/popis-stanovnistva/popis-stanovnistva-2013/konacni-rezultati-popisa-2013/ Konačni rezultati Popisa 2013.]</ref> Ujedno je i jedini veći grad u BiH s hrvatskim stanovništvom te kulturno, obrazovno i gospodarsko središte Hrvata u BiH. Poprište [[Hrvatsko-bošnjački sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]] 1993.-1994., neko vrijeme je funkcionirao kao dva podijeljena grada, da bi nakon rata bio postupno ujedinjen pod zajedničku upravu. 
 
[[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Paddy Ashdown]] 2004. godine nametnuo je poseban [[Mostar#Nametnuti Statut|Statut za Grad Mostar]]. Po nametnutom statutu, u Gradskom vijeću od 35 članova nijedan narod ne može imati većinu, iako su Hrvati većinski narod u gradu. To dovodi do sporno skrojenih izbornih jedinica po gradskim četvrtima, tako da jedna većinski hrvatska izborna jedinica, koja može imati četiri puta više birača nego bošnjačka, jednako bira tri predstavnika kao i ova druga. Ustavni sud [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] zatražio je izmjenu nametnutog statuta te Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim. Navodi se da su neustavne odredbe prema kojima se isti broj vijećnika u Gradsko vijeće Mostara bira s područja šest bivših općina, iako imaju vrlo različit broj birača, kao i činjenica da građani iz središnje upravne gradske zone ne mogu birati predstavnike za Gradsko vijeće. [[Mostar#Gradska uprava|Gradskom vijeću]] obično treba godina i više dana da izabere gradonačelnika.<ref name="soldo"/> Usto, od 2008. nisu održani lokalni izbori.<ref name="soldo">Vera Soldo: [http://www.dw.com/bs/mostar-bez-glasa-mostaraca/a-18629588 "Mostar bez glasa Mostaraca"], Deutsche Welle, 6. kolovoza 2015.</ref> [[HDZ BiH]] i [[SDA]], stranke s najvećim brojem mandata u Gradskom vijeću koje ujedno predstavljaju većinu mostarskih Hrvata i Bošnjaka, u više navrata nisu se uspjele dogovoriti o rješenju mostarskog problema.

=== Sporazum ===

Usvajanjem Prijedloga zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH vezano za Grad [[Mostar]] konačno je otklonjena davno utvrđena tzv. "mostarska diskriminacija" i pravni vakuum u kojem smo se sve ove godine kao građani ovoga grada nalazili, te je ujedno uspostavljena ravnoteža vrijednosti glasa svakog birača na području Grada Mostara, a što je od iznimne važnosti za razinu lokalne samouprave u smislu normalnog funkcioniranja i budućeg razvoja grada. Nakon višegodišnjih mostarskih pregovora i sporazuma između SDA i HDZBiH od 17. lipnja 2020. godine, [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] usvojila je pravila za izbor 35 gradskih vijećnika u Gradskome vijeću Grada Mostara (7. srpnja Zastupnički dom, 8. srpnja Dom naroda), i sve to u skladu s Odlukom Ustavnoga suda BiH iz 2010. godine, kao i odredbama ostalih zakonskih propisa na snazi. Članak 19.4 [[Izborni zakon Bosne i Hercegovine|Izbornoga zakona BiH]]:<ref name="Bljesak izbori">Bljesak.info [https://www.bljesak.info/vijesti/politika/hdz-posao-u-mostaru-je-obavljen/317206 HDZ: Posao u Mostaru je obavljen] 8. srpnja 2020.</ref> 
:1. Iz gradske izborne jedinice bira se 13 vijećnika. U Gradskom vijeću bit će zastupljena najmanje četiri vijećnika iz svakog konstitutivnog naroda i jedan vijećnik iz reda ostalih.<ref name="Bljesak izbori"/>
*a) Izborna jedinica gradskoga područja 1 (Sjever) bira dva gradska vijećnika; 
*b) Izborna jedinica gradskoga područja 2 (Stari grad) bira pet gradskih vijećnika; 
*c) Izborna jedinica gradskoga područja 3 (Jugoistok) bira dva gradska vijećnika; 
*d) Izborna jedinica gradskoga područja 4 (Jug) bira dva gradska vijećnika; 
*e) Izborna jedinica gradskoga područja 5 (Jugozapad) bira sedam gradskih vijećnika; 
*f) Izborna jedinica gradskoga područja 6 (Zapad) bira četiri gradska vijećnika. 
:2. Nijedan od konstitutivnih naroda, niti iz grupe ostalih, ne mogu imati više od 15 svojih predstavnika u Gradskom vijeću.<ref name="Bljesak izbori"/>

[[Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine]] u suradnji s mostarskim Gradskim izbornim povjerenstvom rasporediti birače iz bivše Središnje zone Grada Mostara u zborne jedinice gradskih područja Jugozapad ili Stari Grad, ovisno o pripadnosti mjesnim zajednicama odnosno kojoj od navedenih izbornih jedinica gradskih područja birači gravitiraju. Sve gore navedeno oko raspodjele mandata bit će sasvim jasno preslikano i u članak 17. novoga Statuta Grada Mostara, čije će usvajanje sačekati novi saziv legalno i demokratski izabranog Gradskog vijeća Grada Mostara.<ref name="Bljesak izbori"/>

===Travnik===

Od svih bosanskohercegovačkih gradova, samo u Mostaru vrijedi poseban statut, što je dodatna diskriminacija prema tamošnjim većinskim Hrvatima. U drugim gradovima i općinama u kojima su Srbi ili Bošnjaci u većini, ali postoji značajan udio drugih naroda (primjerice, u Travniku, [[Uskoplje|Uskoplju]] ili Bugojnu, gdje su Bošnjaci većina, a Hrvati manjina) ne postoje nikakva posebna pravila zaštite malobrojnijeg naroda niti je nametan poseban statut. Amandmanom XXV na [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|ustav FBiH]] iz 1997. bilo je predviđeno da [[Travnik]] (kao sjedište mješovite [[Županija Središnja Bosna|Županije središnja Bosna]]) bude politički organiziran kao i Mostar,<ref>[http://www.parlamentfbih.gov.ba/bos/parlament/o_parlamentu/ustavfbih.html Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]</ref> do čega nije došlo i zbog čega su se Hrvati Središnje Bosne više puta tužili.<ref>Dario Pušić: [http://dnevni-list.ba/web1/hrvati-traze-da-se-travnik-uredi-kao-mostar/ "Hrvati traže da se Travnik uredi kao Mostar"], Dnevni list</ref>

[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] usvojio je 8. srpnja 2020. zaključak kojim se [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] zadužuje da u što kraćem roku, [[#Sporazum|u skladu s rješenjima]] u [[Izborni zakon Bosne i Hercegovine|Izbornom zakonu BiH]] za Grad Mostar, pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi izmjene i dopune Izbornog zakona BiH zaopćinu Travnik kako bi se Lokalni izbori 2024. godine za općinu Travnik proveli po novim izbornim pravilima.<ref>Bljesak.info [https://www.bljesak.info/vijesti/politika/nakon-mostara-slijedi-travnik/317208 Nakon Mostara, slijedi Travnik] 8. srpnja 2020.</ref>

== Financije ==
Hrvati su kao etnička skupina diskriminirani po pitanju zastupljenosti u državnim i entitetskim tijelima i javnim ustanovama što se odražava u uskraćenosti sredstava za projekte koji bi bili na korist krajevima u BiH u kojima u većini ili značajnom udjelu žive Hrvati. Po procjenama ekonomskih stručnjaka, za 13 godina (od [[1995.]] do [[2008.]]), u Federaciji Bosne i Hercegovine Hrvati su izgubili 4,5 milijarde konvertibilnih maraka, odnosno uplatili su za taj iznos više u proračun Federacije BiH nego što je proračunom vraćeno na ta većinski hrvatska područja.<ref>[http://poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=15625:okantno-u-13-godina-qsuivotaq-u-federaciji-hrvatima-oteto-45-mld-maraka&catid=89:bh-lonac&Itemid=401 "Šokantno: U 13 godina "suživota" u Federaciji Hrvatima oteto 4.5 mld maraka!"], Poskok.info</ref> Zbog posebnog zakona o neizravnom oporezivanju, dvije gotovo isključivo bošnjačke županije, [[Sarajevska županija|Sarajevska]] i [[Bosansko-podrinjska županija Goražde|Bosansko-podrinjska]], imaju poseban tretman temeljem čega su sve ostale županije u FBiH (i bošnjačke, i hrvatske, i mješovite) u financijski podređenom položaju. Primjerice, tri županije s hrvatskom većinom ([[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačka]], [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanska]], [[Posavska županija|Posavska]]) zbog posebnih koeficijenata bile su uskraćene za 120,9 mil. KM proračunskih prihoda između 2006. i 2014.<ref>[[Institut za društveno-politička istraživanja]]: [http://www.idpi.ba/raspodjela-neizravnih-poreza-u-federaciji-bih-odnosno-kako-je-sarajevo-dobilo-12-milijarde-km-prihoda-drugih-zupanija/ "Raspodjela neizravnih poreza u Federaciji BiH odnosno kako je Sarajevo dobilo 1,2 milijarde KM prihoda drugih županija"], idpi.ba, 15. srpnja 2014.</ref>

Hrvatske javne institucije iz sustava visokog obrazovanja ([[Sveučilište u Mostaru]]), zdravstva (Sveučilišna klinička bolnica Mostar), kulture ([[Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru]]) nemaju riješen status ni financiranje. HNK Mostar je službeno korisnik "grant" sredstava te iz javnog proračuna dobiva svega 370,000 KM godišnje, dok javna kazališta u Sarajevu i Zenici dobivaju 5,6 milijuna odnosno 1,4 milijuna KM godišnje.<ref>Krišto, Glorija. [http://hms.ba/vukoja-dok-sarajevsko-narodno-pozoriste-godisnje-dobiva-5-6-milijuna-maraka-hnk-mostar-je-na-grantu-od-svega-370-tisuca-km/ "Vukoja: Dok NP Sarajevo godišnje dobiva 5,6 milijuna maraka, HNK Mostar je na grantu od svega 370 tisuća KM"], hms.ba, 12. ožujka 2015.</ref>

== Javni mediji ==
U BiH postoje tri javna radiotelevizijska medija koja se financiraju javnim proračunskim sredstvima: državna [[BHT]] te entitetski RTRS ([[Radiotelevizija Republike Srpske]]) te [[Federalna televizija|Federalna televizija (FTV)]]. BHT i FTV težište stavljaju na bošnjački jezik i perspektivu događaja vodećih bošnjačkih stranaka FBiH,<ref>[http://www.vecernji.hr/svijet/lagumdzija-uredjuje-dnevnik-ftv-a-stavljali-izjave-koje-je-on-trazio-383291 "Lagumdžija 'uređuje' Dnevnik FTV-a: Stavljali izjave koje je on tražio"], ''Večernji list'', 3. ožujka 2012.</ref> a RTRS gotovo isključivo na srpski jezik i stavove vodstva Republike Srpske.<ref>Udovičić et al., str. 39-42.</ref><ref name="vas49"/> Prema rezultatima nepotpune analize ograničenog uzorka emitiranja, na BHT-u 9% novinara se u eteru koristi hrvatskim jezikom, na FTV-u 11%, a na RTRS-u svega 1%.<ref>Udovičić et al., str.37.</ref> Što se tiče voditelja dnevnika u udarnom terminu, na BHT-u 14% ih se služi hrvatskim, a na FTV-u 29%.<ref>Udovičić et al., str. 38.</ref> Na BHT-u prikazuje se samo 9% informacija s područja gdje su Hrvati većina, na FTV-u 11, a na RTRS-u svega 2%.<ref>Udovičić et al., str. 39.</ref> Na BHRT-u Hrvati čine svega 9,3% kadra.<ref name="vas49">Vasilj, str. 49.</ref> [[Teletekst]] FTV-a dostupan je samo na bošnjačkom.

Osim upotrebe jezika, bosanskohercegovački Hrvati kritiziraju FTV i zbog pristranog te jednostranog izvještavanja te diskriminacije Hrvata,<ref>[http://poskok.info/wp/?p=135193 "Last Goebbels Media in Europe: Kako FTV podsjeća na referendum o nezavisnosti BiH?"], poskok.info, 2. ožujka, 2015.</ref> kao i nezainteresiranosti za prenošenje sportskih i drugih događaja bitnih za Hrvate FBiH.<ref>[http://poskok.info/wp/?p=108218 "FEDERALNA TV: Ne pada im na pamet otkupiti prava za prijenos US Opena"], poskok.info, 8. rujna 2014.</ref> Bh. Hrvati kao jedan od najočitijih primjera ističu izvještavanje FTV-a o optužnicama i pravosudnim postupcima za ratne zločine u BiH, gdje se zločini Bošnjaka prešućuju, a zločini Hrvata i Srba dodatno naglašavaju.<ref>[http://poskok.info/wp/?p=105815 "DOBAR DAN “RAK”: Tako to radi FTV. Čak i u 2014-oj…"], poskok.info, 21. kolovoza 2014.</ref> Federalna televizija, primjerice, danima je oštro reagirala i iznimno kritički pratila prisutnost hrvatskih političara i dužnosnika na dočeku [[Dario Kordić|Darija Kordića]] ([[HVO]]) kao osuđenog ratnog zločinca, dok je odlazak vodstva bošnjačkog [[SDP BiH|SDP-a BiH]] na grob i bogoslužje za preminulog osuđenog ratnog zločinca [[Rasim Delić|Rasima Delića]] ([[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]) u potpunosti prešućeno.<ref>[http://poskok.info/wp/?p=147975 “Vaše” ubojice i “naši” heroji: Posjeta mezaru Rasima Delića Haaškog je ok. Doček Kordiću nije...], poskok.info, 5. svibnja 2015.</ref>

Jedan od problema je i izrazito slaba pokrivenost signalom Javnoga RTV servisa hrvatskih područja u Bosni i Hercegovini.<ref>Vasilj, str. 50.</ref> Televizijski kanal [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma#Erotel, hrvatska televizija|Erotel]] na hrvatskom jeziku nasilno je ukinut još 2001. te su mu oduzeti odašiljači.<ref name="Ratko"/> U BiH uopće nema televizijskoga programa koji se proizvodi na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], a emitira na cijelom prostoru države, a nema ga ni na entitetskoj kao ni na županijskoj razini.<ref>Musa, Ilija. [http://www.matica.hr/vijenac/519/Ravnopravnost%20bez%20Hrvata/ "Kronika jednog propadanja: hrvatski mediji u Bosni i Hercegovini-Ravnopravnost bez Hrvata"], ''[[Vijenac]]'', br. 519, 23. siječnja 2014.</ref> Na ovaj način, Hrvatima u BiH uskraćeno je pravo televizijskog informiranja na svom materinjem jeziku i o temama značajnim za svoj narod. FTV kao javni radiotelevizijski servis Federacije BiH morao bi ravnopravno pružati informiranje i usluge na svim službenim jezicima, što bi se jednostavno postiglo osnivanjem više kanala u sklopu FTV-a. Takvom rješenju ogorčeno se protivi većina bošnjačkih političara.<ref>[http://hms.ba/parlament-bih-verbalni-okrsaj-hrvatskih-i-bosnjackih-zastupnika-o-rtv-kanalu-na-hrvatskom-jeziku/ Parlament BiH: Verbalni okršaj hrvatskih i bošnjačkih zastupnika o rtv kanalu na hrvatskom jeziku], hms.ba, Objavljeno 25. ožujka 2015.</ref> Unatoč pokušajima hrvatskih zastupnika, usvajanje zaključka kojim je [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] obvezivao [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara]] na pokretanje postupka osnivanja RTV kanala na hrvatskom jeziku unutar Javnog RTV servisa BiH blokirao je Bošnjački klub pozivajući se na zaštitu svog vitalnog nacionalnog interesa.<ref>Eldina Medunjanin: [http://www.vecernji.ba/blokada-odluka-u-parlamentu-bih-nacionalnim-i-entitetskim-vetom-590714 "Blokada odluka u Parlamentu BiH nacionalnim i entitetskim vetom"], Večernji.ba, 28. srpnja 2013.</ref> Hrvatski zastupnici u svibnju 2008. podnijeli su tužbu Ustavnom sudu FBiH,<ref>Rubina Čengić: [http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Hrvati-insistiraju-na-svom-kanalu-23663.html "Hrvati insistiraju na svom kanalu"], ''Nezavisne novine'', 21. svibnja 2008.</ref> koja je odbijena.<ref>Samir Huseinović: [http://www.dw.de/u-strazbur-po-tv-kanal-na-hrvatskom-jeziku/a-3403890 "U Strazbur po TV-kanal na hrvatskom jeziku"], ''Deutsche Welle'', 11. lipnja 2008.</ref>

== Školstvo ==
[[Datoteka:University of Mostar Rectorate Building 1.jpg|thumb|Zgrada rektorata Sveučilišta u Mostaru]]
Od strane dijela bošnjačkih političkih i civilnih čimbenika te predstavnika međunarodne zajednice [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini|obrazovni sustav po hrvatskom planu]] na područjima sa značajnom hrvatskom manjinom u FBiH se naziva ''segregacijom'' i ''apartheidom'' te se zaziva njegovo ukidanje.<ref name="Ratko"/><ref>R. I.:[http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/sud-odbio-komsica-obrazovanje-u-bih-je-u-skladu-s-ustavom/112876 "Sud odbio Komšića: Obrazovanje u BiH je u skladu s Ustavom"], ''bljesak.info'', 27. ožujka 2015.</ref><ref>Numanović, 200.</ref> S druge strane, vodeće bošnjačke stranke (SDA, SDP te DF) te bošnjački član Predsjedništva [[Bakir Izetbegović]] traže uvođenje školovanja po bošnjačkom planu i programu (tzv. sustava "dvije škole pod jednim krovom") na područjima Republike Srpske sa značajnom bošnjačkom manjinom (primjerice, u Konjević Polju i Vrbanjcima).<ref>[http://sdatuzla.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1011%3Abakir-izetbegovi-konjevi-polje-je-vanije-od-rjeavanja-sluaja-sejdi-finci&catid=36%3Avijesti&Itemid=1 "Bakir Izetbegović: Konjević Polje je važnije od rješavanja slučaja Sejdić-Finci!"], sdatuzla.ba</ref><ref>[http://balkans.aljazeera.net/vijesti/komsic-pomoc-roditeljima-iz-konjevic-polja" Komšić: Pomoć roditeljima iz Konjević Polja"], balkans.aljazeera.net, 12. listopada 2013.</ref><ref>{{bos oznaka}} [http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/suljagic-rjesenje-za-djecu-konjevicpolja-je-pokretanje-paralelne-skole "Suljagić: Rješenje za djecu Konjević-Polja je pokretanje paralelne škole"], oslobođenje, 24. studenoga 2013.</ref>

Osim toga, po [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|ustavu FBiH]] obrazovanje je u isključivoj nadležnosti županija, dok je federalna vlada u svrhu centralizacije i preuzimanja kontrole nad obrazovanjem 2010. neustavno uspostavila federalno ministarstvo obrazovanja te ga unatoč pravomoćnim presudama ustavnog suda nije ugasila.<ref>{{bos oznaka}} [http://radiosarajevo.ba/novost/36285/ukinuti-federalno-ili-kantonalna-ministarstva-obrazovanja "Ustavni sud naredio ukidanje federalnog, SDP će tražiti ukidanje kantonalnih ministarstava"], radiosarajevo.ba, 28. listopada 2010.</ref> Naprotiv, FBiH još više centralizira obrazovanje te neustavnom ministarstvu dodjeljuje još više ovlasti.<ref>Jurilj, Zdenko: [http://www.vecernji.ba/vlada-fbih-daje-jos-jace-ovlasti-neustavnom-ministarstvu-590462 "Vlada FBiH daje još jače ovlasti neustavnom ministarstvu"], večernji list (BiH), 27. srpnja 2013.</ref><ref>Krešić, Zoran: [http://www.vecernji.ba/platformasi-progurali-nelegalna-ministarstva-312212 "Platformaši progurali nelegalna ministarstva"], Večernji list (BiH), 21. srpnja 2011.</ref>

Financiranje redovitih djelatnosti [[Sveučilište u Mostaru|Sveučilišta u Mostaru]] osiguravaju tri županije s većinskim hrvatskim narodom i dvije županije s mještovitim upravljanjem. Tu postoje veliki problemi jer financiranje Sveučilišta u Mostaru ne spada u obvezne stavke proračuna u županijama, nego se financira grantovima, a oni su podložni ograničenjima. Sveučilište kao javna institucija ne može funkcionirati bez kontinuirano osiguranih novčanih sredstava. S diskriminacijom pri financiranju suočavaju se i druge hrvatske obrazovne ustanove.<ref>Krešimir K.: [http://kamenjar.com/katolickom-skolskom-centru-1-000-km-iz-proracuna-bosnjackoj-gimnaziji-223-000-km/ "Katoličkom školskom centru 1.000 KM iz Proračuna, Bošnjačkoj gimnaziji 223.000 KM"], kamenjar.com, 26. ožujka 2015.</ref>

Pojedini bošnjački povjesničari ako se ne uklapa u njihove okrive [[prokrust]]ovski sakate [[povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]] i Posavine iz pred-osmanskog i osmanskog razdoblja, dok  rastežu svoju "bošnjačku" povijest, koja im je uglavnom izmišljena i znanstveno neutemeljena.<ref>[http://www.hrhb.info/content.php?r=1464-O-promjeni-imena-Donja-Mahala&commentid=30882&langid=2 Forum hrvatskih integralista] Vincent Rokvić i Posavski-obzor.info: ''O promjeni imena Donja Mahala'' 22. prosinca 2011. (pristupljeno 29. svibnja 2017.)</ref>

== Ostali primjeri ==
Nakon što su hrvatske vojne snage [[1995.]] godine oslobodile [[Drvar]], [[Hrvati]]ma je dodijeljeno zemljište za izgradnju katoličkog [[groblje|groblja]]. Kasnije je utvrđeno da se radi o privatnom zemljištu mjesnih [[Srbi|Srba]] nakon čega su [[2002.]] zabranjeni svi hrvatski ukopi na Trininić brijegu. U međuvremenu, Hrvatima katolicima se ne dopušta pokop njihovih pokojnika na gradskom Šobića groblju zajedno s [[pravoslavlje|pravoslavnim vjernicima]]. Ta zabrana je na snazi unatoč činjenici da su se na tome groblju katolici pokapali u [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeću]] o čemu svjedoči više devastiranih i porušenih nadgrobnih spomenika. Tako je bilo sve do potpunog protjerivanja i likvidacije Hrvata katolika za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i poslije njega kada je [[1949.]] potpuno srušena i katolička crkva.<ref name=direktno>[https://direktno.hr/eu-i-svijet/dijaspora/srpske-vlasti-drvaru-hrvatima-ne-dopustaju-izgradnju-crkve-i-groblja-103101/ Direktno.hr] M.Š. ''Srpske vlasti u Drvaru Hrvatima ne dopuštaju izgradnju crkve i groblja!'', 3. studenog 2017. (pristupljeno 4. studenog 2017.)</ref>

Još u [[lipanj|lpnju]] [[2017.]] drvarski župnik, a potom i banjolučki biskup [[Franjo Komarica]], uputili dopis načelniku općine Drvar Goranu Broćeti i predsjedniku Vlade Hercebosanske županije Ivanu Joziću, u kojem ih mole da se očituju o dodjeli zemljišta za izgradnju katoličke crkve u Drvaru. Početkom srpnja pćinsko vijeće Drvar donijelo je odluku kojom obvezuju [[načelnik]]a općine da u roku 60 dana ponudi Župi Drvar tri prikladn zemljišta za izgradnju katoličke crkve. Četiri mjeseca kasnije, dva mjeseca poslije probijanja zadanog roka, drvarski župnik uputio je apel hrvatskim medijima i javnosti naglasivši da [[katolicizam|katolički vjernici]] 22 godine [[bogoslužje]] obavljaju u preuređenim prostorijama nekadašnjeg društvenog doma „Partizan“, nadodavši: "Jednako toliko godina traju nastojanja drvarskih katolika, ali i političke opstrukcije općinskih vlasti, da se dobije komad zemlje na kojem bi se izgradila katolička župna crkva."<ref name=direktno/>

== Reakcije ==
=== Hrvati u BiH ===
{{Glavni|Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine#Sadašnje stanje|l1=Povijest Hrvata u BiH}}

Prva reakcija na oslabljivanje konstitutivnosti i ravnopravnosti bh. Hrvata bio je pokušaj upostave [[Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini|Hrvatske samouprave]] 2001. kao hrvatske federalne jedinice. Pokušaj je ubrzo propao pod pritiskom međunarodne zajednice.

Hrvatski političari podnosili su i ustavne tužbe zbog neustavnih i diskriminatornih izbornih zakona i pravila. Kao odgovor na urušavanja statusa Hrvata u BiH sazvan je i [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatski narodni sabor BiH]], koji okuplja sve Hrvate koji su izabrani u entitetske ili državne parlamente. Slično kao i [[Hrvatsko narodno zastupstvo]] u Kraljevini Jugoslaviji, HNS BiH radi na usklađivanju hrvatske politike, izgradnji institucija i nacionalnom okupljanju Hrvata BiH. 
[[Datoteka:Stop majorizaciji Hrvata peticija plakat.jpg|mini|250px|Plakat kojim je stanovništvo pozivano na odaziv na peticiju "Stop majorizaciji Hrvata u BiH"]]
Udruge veterana HVO-a organizirali su peticiju ''stop majorizaciji Hrvata u BiH'' u ožujku 2011. kojom je zatražena jednakopravnost za Hrvate.<ref name=tportal/><ref name=hrsvijet>[http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=11360:peticija-qstop-majorizaciji-hrvata-u-bihq-&catid=24:bih-vijesti&Itemid=100 Peticija "Stop majorizaciji Hrvata u BiH"], HRsvijet.net, 04. veljače 2011.</ref><ref name=national/> Prikupljanjem 142.345 potpisa postigla je cilj ukazivanja na postojanje problema, ali nije dovela ni do kakve promjene stanja neravnopravnosti.<ref name=national>[http://www.nacional.hr/clanak/103353/peticijom-stop-majorizaciji-hrvata-u-bih-ostvaren-cilj "Peticijom stop majorizaciji Hrvata u BiH ostvaren cilj"], ''Nacional''</ref><ref>[http://www.caportal.info/drutvo/2-drutvo-/2270-tijekom-peticije-stop-majorizaciji-hrvata-u-bih-prikupljeno-142345-potpisa Tijekom peticije "Stop majorizaciji Hrvata u BiH" prikupljeno 142,345 potpisa], Čapljinski portal, 3. ožujka 2011.</ref> U pojedinim dijelovima BiH u vrijeme potpisivanja peticije, volonteri su bili izloženi provokacijama, psovkama pa čak i prijetnjama.<ref name=national/> Zabilježeni su i slučajevi pokušaja onemogućavanja provođenja peticije te uništavanja prikupljenih potpisa.<ref name=national/> U listopadu 2011. većinski hrvatska područja u BiH preko noći su osvanula oblijepljena plakatima s natpisom "Dobrodošli u [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosnu]]".<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-19-gradova-u-bih-pojavili-se-plakati-dobrodosli-u-hercegbosnu/578627.aspx "U 19 gradova u BiH pojavili se plakati "Dobrodošli u Herceg-Bosnu""], ''index.hr'', 21. listopada 2011.</ref> Tijekom 2012. i 2013. hrvatski politički predstavnici obraćali su se [[Vijeće za provedbu mira|Vijeću za provedbu mira]]<!-- postoji tekst na en.wiki :en:Peace Implementation Council, vidjeti ima li hrvatski izvor na stranicama FBiH ili slično --> vezano uz paralizu Mostara i neravnopravnost Hrvata, dok je [[mostarsko-duvanjski biskup]] [[Ratko Perić]] uputio promemoriju predsjedniku RH [[Ivo Josipović|Ivi Josipoviću]] prilikom njegovog posjeta Mostaru. Hrvatske stranke u BiH se zalažu ili za uređenje Mostara kao svih ostalih općina i gradova u BiH (po načelu "jedan čovjek=jedan glas") ili za primjenu mostarskog statuta na [[Travnik]] kao paritet i mjeru zaštite jednakosti travničkih Hrvata, koji nemaju mehanizme zaštite kao Bošnjaci u Mostaru.<ref>[http://www.nezavisne.com/novosti/bih/HDZ-BiH-Urediti-Travnik-kao-i-Mostar-168618.html "HDZ BiH: Urediti Travnik kao i Mostar"], ''Nezavisne novine'', 23. studenoga 2012.</ref><ref>Čilić, Zvonimir. [http://www.vecernji.ba/travnik-ce-biti-uredjen-kao-mostar-475474 "Travnik će biti uređen kao Mostar"], ''Večernji list'', 15. studenoga 2012.</ref><ref>Ivona B.: [http://kamenjar.com/hrvati-imaju-jedinstvenu-priliku-za-ravnopravnost-u-sredisnjoj-bosni/ "Hrvati imaju jedinstvenu priliku za ravnopravnost u središnjoj Bosni"], kamenjar.com, 9. ožujka 2015.</ref>

Kako se institucionalna zaštita njihovih prava i ravnopravnosti pokazala nedovoljnom te lako zaobiđenom, Hrvati u BiH traže uspostavu svog vlastitog entiteta. 2013. čak 61% Hrvata BiH izrazilo je podršku uspostavi [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma#treći, hrvatski, entitet|hrvatskog entiteta]].<ref>D.M.: [http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/bih-vecina-hrvata-bi-treci-entitet-a-cak-dvije-trecine-srba-odcjepljenje---310769.html "BiH: Većina Hrvata bi treći entitet, a čak dvije trećine Srba odcjepljenje"], dnevnik.hr, 11. studenoga 2013.</ref> Uspostavom Trećeg entiteta svaki od konstitutivnih naroda u BiH imao bi svoju upravnu jedinicu. Najčešća su pozivanja na uspješan europski model ustroja višenacionalne države [[Belgija|Belgije]].<ref>[http://poskok.info/wp/?p=134960 Koja su prava njemačke zajednice u Belgiji a koja hrvatskog naroda u BiH?], poskok.info, 1. ožujka 2015.</ref><ref>Z.S.: [http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/nijemci-u-belgiji-s-manje-od-1-stanovnistva-imaju-svoj-parlament-i-javni-rtv-kanal/110462 Nijemci u Belgiji s manje od 1% stanovništva imaju svoj parlament i javni RTV kanal], bljesak.info, 2. ožujka 2015.</ref><ref>Vasilj, Miroslav: [http://www.vecernji.ba/etnicke-zajednice-u-svicarskoj-imaju-rtv-kanale-ne-i-u-bih-323820 "Etničke zajednice u Švicarskoj imaju RTV kanale, ne i u BiH"], Večernji list BiH, 4. rujna 2011.</ref><ref>Raspudić, Nino: [http://www.nezavisne.com/index/kolumne/Stare-igre-i-nakon-novih-izbora-273563.html "Stare igre i nakon novih izbora"], ''Nezavisne novine'',  17. studenoga 2014.</ref><ref>Krešić, Zoran: [http://www.vecernji.hr/hrvatska/zasto-je-treci-entitet-tabu-tema-za-politicare-u-hrvatskoj-i-bih-993204 "Zašto je treći entitet tabu-tema za političare u Hrvatskoj i BiH?"], ''Večernji list'', 5. ožujka 2015.</ref> Hrvatski političari u BiH često sami nisu bili jedinstvenog stava oko pitanja uspostave hrvatskog entiteta.<ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/353826/Imaju-li-oni-rjesenje-za-hrvatsko-pitanje-u-BiH.html Imaju li oni rješenje za hrvatsko pitanje u BiH? ], tportal, 8. listopada 2014.</ref><ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/covic-nismo-za-treci-entitet-predlozit-cemo-drugo-rjesenje/735336.aspx "Čović: Nismo za treći entitet, predložit ćemo drugo rješenje"], index.hr, 21. ožujka 2014.</ref> Uoči općih izbora 2014. jedino je novoosnovana i minorna [[Hrvatska republikanska stranka]] predložila konkretan model temeljitih ustavnih promjena te preustroja FBiH s uspostavom hrvatske federalne jedinice.<ref>[http://hrsbih.org/download/Prijedlog_ustavnih_promjena_HRS.pdf Ustavne promjene u Bosni i Hercegovini], [[Hrvatska republikanska stranka]], rujan 2014.</ref>
{{Quote box|width=20%|align=right|quote=[http://hnsbih.org/deklaracija-6-zasjedanja-hns-a/ Deklaracija 6. zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH]}}
Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|izbore 2014]]. velika većina hrvatskih stranaka izašla je u koaliciji pod predznakom HNS-a BiH kako bi se spriječilo rasipanje glasova i osnažio hrvatski položaj u zemlji. Tek izrazitim koncentriranjem potpore Hrvati su uspjeli samostalno izabrati hrvatskog člana predsjedništva ([[Dragan Čović]]) i uz manje probleme preuzeti kontrolu nad hrvatskim klubom Doma naroda FBiH. U RS uz pomoć [[dopisno glasovanje|dopisnog glasovanja]] hrvatske dijaspore Hrvati iz RS uspjeli su izabrati svog kandidata ([[Josip Jerković]]) kao dopredsjednika RS.<ref>[http://hms.ba/hrvati-uspijeli-izabrati-svog-predstavnika-josip-jerkovic-dopredsjednik-rs/ "Hrvati uspijeli izabrati svog predstavnika: Josip Jerković dopredsjednik RS"], hms.ba, 20. listopada 2014.</ref> 28. veljače 2015. šesti saziv [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatskog narodnog sabora BiH]] usvojio je deklaraciju koja jasno i nedvosmisleno ukazuje na neodrživost hrvatskog položaja u BiH te zahtijeva hitno rješavanje hrvatskog pitanja i federalni, simetrični preustroj zemlje s jednom većinski hrvatskom federalnom jedinicom.<ref name="deklaracija"/>

===Ostali===
*{{ZD|E|EU}} Hrvatski zastupnici u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]] od samog početka uključili su se u sastav odbora EP za BiH i Kosovo. Na čelu sa zastupnicima [[Davor Ivo Stier|Davorom Ivom Stierom]] te [[Tonino Picula|Toninom Piculom]] uspješno su lobirali za preporuku federalizacije BiH, poziv na očuvanje legitimnog predstavljanja i konstitutivnosti triju naroda te upozorenje o opasnosti centralizacije u rezoluciji EP o BiH u veljači 2014.<ref>[http://www.idpi.ba/rezolucija-o-bih-prekretnica-je-u-odnosima-medunarodne-zajednice-prema-bih/ "Rezolucija o BiH prekretnica je u odnosima međunarodne zajednice prema BiH"], idpi.ba, 31. ožujka 2014.</ref> U rezoluciji se ističe važnost načela legitimnog predstavljanja i federalizma.<ref>[http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P7-TA-2014-0102+0+DOC+XML+V0//HR Rezolucija Europskog parlamenta od 6. veljače 2014. o izvješću o napretku Bosne i Hercegovine za 2013. (2013/2884(RSP)]</ref> Godinu dana kasnije, u ožujku 2015. Europski parlament je pripremio rezoluciju koja ne spominje pitanja ravnopravnosti konstitutivnih naroda, na što su hrvatski zastupnici u okviru [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]] podnijeli amandmane kojim bi EP upozorio BiH na potrebu ravnopravnosti triju naroda, ukazao na asimetrične proračunske alokacije između kantona u Federaciji BiH te na potrebu osiguranja medijskog pluralizma i RTV-servisa na jezicima svih konstitutivnih naroda. Svojim amandmanima pozivaju čelnike zemlje na promicanje "uključivog i nediskriminatornog obrazovnog sustava, koji će jamčiti svim konstitutivnim narodima obrazovanje na njihovom jeziku".<ref>{{bos oznaka}} [http://www.avaz.ba/clanak/167208/hrvatski-zastupnici-u-ep-u-traze-ravnopravnost-naroda-u-bih "Hrvatski zastupnici u EP-u traže ravnopravnost naroda u BiH"], ''Dnevni avaz'', 5. ožujka 2015.</ref>
*{{ZD|H|HRV}} [[Ustav Republike Hrvatske]] deklarativno jamči Hrvatima u BiH ''osobitu skrb i zaštitu Republike Hrvatske.''<ref>Ustav RH, čl. 10.</ref> Ipak, predstavnici RH nisu značajnije utjecali na poboljšanje položaja Hrvata u BiH od završetka rata. Dekonstituiranje je provedeno bez većeg otpora službenih tijela RH, a za neke promjene na štetu Hrvata bivši je predsjednik RH [[Stjepan Mesić]] (2000.-2010.) čak dao suglasnost i podršku. Nakon preglasavanja Hrvata na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|izborima 2010.]], hrvatski veleposlanik u BiH Tonči Staničić prvi je čestitao Željku Komšiću na izboru te se time javno hvalio u tisku.<ref>{{bos oznaka}} Daniel Omeragić: [https://web.archive.org/web/20150428040521/http://www.oslobodjenje.ba/index.php?id=20501 "Intervju - Tonči Staničić, veleposlanik Hrvatske u Bosni i Hercegovini: BiH se brani na položaju Hrvat"], ''Oslobođenje'', 14. studenoga 2010.</ref><ref>Nino Raspudić: [http://www.hercegovina.info/vijesti/vijesti/kolumna/nino-raspudic-odlazak-dvojice-za-kojima-ce-malo-tko-zaliti "Odlazak dvojice za kojima će malo tko žaliti"], ''Nezavisne novine'', 30. srpnja 2013.</ref> S druge strane, hrvatski [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|ministar vanjskih poslova]] [[Gordan Jandroković]] izvijestio je veleposlanike važnijih zapadnoeuropskih država i SAD-a o protuustavnosti i opasnosti preglasavanja i majorizacije Hrvata u BiH,<ref>{{eng oznaka}} Primorac, Marko, stratfor: [https://wikileaks.org/gifiles/docs/27/2780778_croatia-bosnia-eu-pol-croatia-requests-eu-assistance-for.html "CROATIA/BOSNIA/EU/POL - Croatia Requests EU Assistance for Croats in Bosnia and Herzegovina"], wikileaks.org, objavljeno 11. ožujka 2013.</ref> a u siječnju 2010. predstavnici MVP RH su na trilateralnom sastanku s predstavnicima Turske i BiH tražili uvođenje prava veta i zaštitnih mehanizama za Hrvate u Federaciji BiH.<ref>{{eng oznaka}} Foley, James: [https://wikileaks.org/plusd/cables/10ZAGREB54_a.html Croatian MFA on trilateral talks on Bosnia and changes to Croatian residency requirement (10ZAGREB54_a)], 2010 January 26, 14:24, wikileaks.org</ref> Ministarstvo vanjskih poslova RH pod Jandrokovićem (2008.-2011.) oštro se protivilo zahtjevima Hrvata BiH za hrvatskim entitetom te je aktivno radilo na njihovom suzbijanju.<ref>{{eng oznaka}} Bradtke: [https://wikileaks.org/plusd/cables/08ZAGREB655_a.html EUR DAS Jones Meeting with Foreign Minister Gordan Jandrokovic (08ZAGREB655_a)], 17. rujna 2008., 8,31 sati, wikileaks.org</ref><ref>Nino Raspudić: [http://www.vecernji.hr/parlamentarni-izbori-2011/nino-raspudic-kako-su-me-u-hdz-u-pokusali-preveslati-347945 "Kako su me u HDZ-u pokušali preveslati"], ''Večernji list, [[Obzor (novine)|Obzor]],'' objava 19. studenoga 2011.</ref> Zbog takvog odnosa hrvatske vanjske politike bosanskohercegovački Hrvati su se osjećali zapostavljeno.<ref name="dw">Bogdanić, Siniša: [http://www.dw.de/slu%C5%BEbeni-zagreb-ne-podr%C5%BEava-tre%C4%87i-entitet/a-17441477 "Službeni Zagreb ne podržava treći entitet"], Deutsche Welle, 19. veljače 2014.</ref> Nakon [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|izbora 2011.]], novi hrvatski premijer [[Zoran Milanović]] odbio je primiti premijera FBiH [[Zlatko Lagumdžija|Zlatka Lagumdžiju]] u Zagrebu u travnju 2012. zbog njegove uspostave [[Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini#Vlada Platforme 2010.-2014.|neustavne vlasti]] u FBiH, bez hrvatskih predstavnika.<ref>Gjenero, Davor: [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/nepotrebna-sjenka "Nepotrebna sjenka"], Al Jazeera Balkan, 5. travnja 2012.</ref> Hrvatska vanjska politika uglavnom izražava podršku uključivanju BiH u proces pristupanja EU kao put stabilizacije.<ref name="dw"/> Ministrica vanjskih poslova [[Vesna Pusić]] pokrenula je 2014. inicijativu za olakšan i prilagođen pristup [[EU]] prema BiH, što je rezultiralo britansko-njemačkom inicijativom za BiH početkom 2015. Novoizabrana predsjednica RH [[Kolinda Grabar Kitarović]] u siječnju 2015. izjavila je da je potrebno osigurati ravnopravnost bosanskohercegovačkih Hrvata te da će podržati zahtjeve legitmnih hrvatskih predstavnika, uključujući i tzv. treći entitet,<ref>[http://www.vecernji.ba/grabar-kitarovic-podrzati-cu-sve-zahtjeve-legitimnih-predstavnika-hrvata-pa-i-treci-entitet-983812 Grabar Kitarović: Podržat ću sve zahtjeve legitimnih predstavnika Hrvata, pa i treći entitet!], Večernji list (BiH), 12. siječnja 2015.</ref> ogradivši se da to nije njene mišljenje ili nešto za što se ona zalaže.<ref>[http://www.jutarnji.hr/kolinda--po-meni-su-i-srbi-hrvati--smeta-mi-oslovljavanje-s-gradanke-i-gradani--sto-je-s-ljudima-sa-sela--/1274720/ "KOLINDA 'Srbi koji žive u Hrvatskoj za mene su Hrvati, a smeta mi i oslovljavanje s građanke i građani'"], HINA/''Jutarnji list'', 15. siječnja 2015.</ref> Veleposlanik RH u BiH, Ivan del Vecchio, prisustvovao je zasjedanju [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatskog narodnog sabora BiH]] u [[Mostar]]u u veljači 2015. te prilikom govora podržao njegove zahtjeve uime hrvatske države.<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/svijet/8045/hrvatski-narodni-sabor-bih-hrvatska-podupire-zahtjev-hrvata-u-bih-za-jednakopravnoscu HRVATSKI NARODNI SABOR BiH Hrvatska podupire zahtjev Hrvata u BiH za jednakopravnošću], ''Nacional'', 28. veljače 2015.</ref> Predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]], [[Josip Leko]], istaknuo je "potrebu rješavanja pitanja položaja hrvatskog naroda u pogledu ravnopravnosti u BiH."<ref>[http://hms.ba/leko-potrebno-rijesiti-hrvatsku-neravnopravnost-u-bih/ "Leko: Potrebno riješiti hrvatsku neravnopravnost u BiH"], hms.ba, 27. travnja 2015.</ref>
*Saborska oporba (HDSSB, HDZ i Laburisti) u raspravi u Hrvatskom saboru u veljači 2014. ukazala je na neravnopravnost bh. Hrvata i podržala zahtjeve za uspostavu trećeg entiteta.<ref>Krešić, Zoran: [http://www.vecernji.ba/sabor-za-hrvatski-entitet-922767 "Sabor za hrvatski entitet"], ''vecernji.ba'', 22. veljače 2014.</ref> Zagrebački gradonačelnik [[Milan Bandić]] u ožujku 2014. ukazao je na majorizaciju Hrvata i podržao uspostavu hrvatskog entiteta.<ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/320630/Bandic-Treci-entitet-bi-stabilizirao-BiH.html "Bandić: Treći entitet bi stabilizirao BiH"], tportal.hr, 11. ožujka 2014.</ref> Predsjednik [[HDZ]]-a [[Tomislav Karamarko]] u više navrata naglašavao je potrebu otklanjanja neravnopravnosti bh. Hrvata te je izjavom podržao rezoluciju HNS-a BiH u veljači 2015.<ref>[http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/karamarko-bez-rijesenja-hrvatskog-pitanja-nema-ni-rjesenja-niti-ostalih-problema-u-bih "Karamarko: Bez rješenja hrvatskog pitanja, nema ni rješenja niti ostalih problema u BiH"], oslobodjenje.ba, 28. veljače 2015.</ref> Saborski zastupnik HDZ-a i predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost [[Miroslav Tuđman]] u ožujku 2015. u velikom intervjuu bh. tjedniku "Dani" poručio je da je [[Federalizam u Bosni i Hercegovini|federalizam]] jedino rješenje za BiH.<ref>Dizdar, Jadranka: [https://www.bhdani.ba/portal/clanak/926/intervju-dana/federalizam-je-jedino-rjesenje-za-bih "Intervju Dana-Miroslav Tuđman: Federalizam je jedino rješenje za BiH"], ''Dani'', br. 926, 13. ožujka 2015.</ref><ref>[http://narod.hr/hrvatska/miroslav-tudman-sarajevski-tjednik-federalizacija-bih-je-jedino-rjesenje/ "Miroslav Tuđman za sarajevski tjednik: Federalizacija BiH je jedino rješenje"], narod.hr, 12. ožujka 2015.</ref>
*{{ZD|B|BIH}} Bošnjački član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] i čelnik [[SDA]], [[Bakir Izetbegović]], odbacio je mogućnost uspostave posebne hrvatske izborne jedinice, RTV servisa ili entiteta.<ref>[http://www.vecernji.hr/svijet/hrvatima-ne-damo-poseban-entitet-izbornu-jedinicu-i-televizijski-kanal-973549 'Hrvatima ne damo poseban entitet, izbornu jedinicu i televizijski kanal'], ''Večernji list'', 14. studenoga 2014.</ref> Usto, Izetbegović je ustvrdio da su Hrvati pozitivno diskriminirani u BiH.<ref>[http://hms.ba/izetbegovic-hrvati-u-bih-su-pozitivno-diskriminirani/ "Izetbegović: Hrvati u BiH su pozitivno diskriminirani!"], Hrvatski medijski servis BiH, 1. listopada 2015.{{citat|Ja smatram da su Hrvati pozitivno diskriminirani u odnosu na Bošnjake kojih je tri i pol puta više u Federaciji...Pogledajte koliko Hrvati dobivaju poljoprivrednih poticaja, koliko imaju radio i televizijskih stanica, katoličkih školskih centara.|[[Bakir Izetbegović]]}}</ref> Srpski član Predsjedništva BiH i čelnik [[Partija demokratskog progresa|PDP]] [[Mladen Ivanić]] u travnju 2015. na okruglom stolu "Dayton plus 20" predložio je uspostavu jedne hrvatske županije u Federaciji BiH kroz koju bi bh. Hrvati ostvarivali prava koja su im trenutno ugrožena.<ref>Karačić, Marko: [http://www.vecernji.hr/hrvatska/mladen-ivanic-vecinski-hrvatska-podrucja-spojiti-u-jednu-zupaniju-998678 "Mladen Ivanić: 'Većinski hrvatska područja u BiH spojiti u jednu županiju'"], ''Večernji list'', Objava: 4.4.2015{{citat|...po mome uvjerenju treba doći do koncetracije jedne županije koja dominantno ima hrvatsku većinu, koja bi ostala u Federaciji, koja bi predstavljala jednu vrstu institucije kao jamca koja omogućava Hrvatima da budu jednakopravni i unutar BiH i unutar Federacije. Mislim da to nije prevelik izazov i da to predviđa jednu vrstu konsenzusa.|Ivanić, M.}}</ref>
*{{ZD|R|RS}} Premijer [[Republika Srpska|Republike Srpske]] [[Milorad Dodik]] često poziva na rješenje hrvatskog pitanja i otvoreno podržava uspostavu hrvatskog entiteta u BiH.<ref>[http://slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/194415/Default.aspx "Dodik: Ako ne bude hrvatskog entiteta, BiH ide prema raspadu"], ''Slobodna Dalmacija'', 21. studenoga 2012.</ref> 2010. odbijao je ustrojiti vlast na državnoj razini bez legitimnih hrvatskih predstavnika, iako je SDP BiH to nudio.
*[[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo.svg|23px]] Gradsko vijeće [[Sarajevo|Sarajeva]] u ožujku 2014. oduzelo je titulu počasnog građanina Sarajeva zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću nakon što je izrazio nadu za uspostavom hrvatskog entiteta kao rješenju problema BiH.<ref>{{bos oznaka}} [http://www.klix.ba/vijesti/bih/gradsko-vijece-milanu-bandicu-oduzelo-titulu-pocasnog-gradjanina-sarajeva/140326049 "Gradsko vijeće Milanu Bandiću oduzelo titulu počasnog građanina Sarajeva"], klix.ba, 26. ožujka 2014.</ref>
*Bošnjački političar i predsjednik stranke [[SBB BiH|SBB]], [[Fahrudin Radončić]], priznao je potrebu rješavanja hrvatskog pitanja u BiH.<ref name=RADONcic/> Omer Čevra, glasnogovornik SBB BiH, u ožujku 2015. ukazao je na pogubnost majorizacije Hrvata u BiH te na opravdanost hrvatskih pritužbi.<ref name="cavra">Čavra, Omer. [http://hms.ba/forsiranje-gradanskog-put-ka-raspadu-bih/ "Forsiranje građanskog put ka raspadu BiH"], hms.ba, 7. ožujka 2015.{{citat|...političko Sarajevo i njene kvazigrađanske ljevičarske stranke već osam godina namjerno narušavaju te principe, prvo dva puta izborom bošnjačkim glasovima bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, a zatim izbacivanjem legitimnih predstavnika Hrvata u vlasti na razini Federacije za vrijeme Lagumdžijine platforme, što je ustvari potez koji je otvoreno dao do znanja da ćemo mi Bošnjaci govoriti Hrvatima koliko oni mogu dobiti i koliko mogu prava konzumirati, iako su prema Ustavu konstitutivni. (...) Zaslijepljenost SDA i DF-a za foteljama i očiglednoj uvjerenosti da se političkim nasiljem od države koja je etnički definirana o preambuli svog Ustava može napraviti građansko društvo po principu jedan čovjek jedan glas, jako je opasan smjer zbog kojeg su se vodili mnogi ratovi i raspadale mnoge države, između ostalog i bivša Jugoslavija.|Čavra, O.}}</ref>
*{{ZD|S|SAD}} Otpravnik poslova u američkom veleposlanstvu u Sarajevu, Nicholas Hill, u svom blogu u srpnju 2015. politiku bh. Hrvata nazvao je "samosažalijevajućom i nekonstruktivnom" poručivši da izmjena izbornog zakona nije hitna, a o nejednakosti Hrvata govorio je kao o navodnoj.<ref>[http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/hill-na-blogu-covic-ugrozava-hrvate-sda-bi-mogla-pokazati-da-je-za-multietnicnost "Hill na blogu: Čović ugrožava Hrvate, SDA bi mogla pokazati da je za multietničnost"], ''Oslobođenje'', 8. srpnja 2015.</ref>
*{{ZD|R|RUS}} [[Rusija|Ruski]] veleposlanik pri [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeću sigurnosti UN-a]], Vitalij Čurkin, u raspravi o izvješću [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]] [[Valentin Inzko|Valentina Inzka]] za 2014. je upozorio na bošnjački centralizam i težnje Hrvata u BiH za stvaranjem vlastite federalne jedinice te naglasio da je to protivno [[Ustav Bosne i Hercegovine|ustavu BiH]].<ref>Predrag Zvijerac: [http://dnevni-list.ba/web1/ili-reforme-ili-nasilje-na-ulicama-kao-2014/ "Ili reforme ili nasilje na ulicama kao 2014."], ''[[Dnevni list]]'', 12. svibnja 2015.</ref>
*Međunarodna krizna skupina (''[[:en:International Crisis Group|International Crisis Group]]''), think-tank sa sjedištem u [[Washington]]u, u svojim izvješćima i preporukama vanjskopolitičkim akterima i međunarodnoj zajednici u 2014. napravila je odmak i zaokret od dotada ustaljene prakse zagovaranje centralizacije.<ref>Jazvić, Dejan: [http://www.vecernji.hr/svijet/svjetske-sile-vise-ne-misle-da-je-treci-entitet-lose-rjesenje-955065 "Svjetske sile više ne misle da je treći entitet loše rješenje"], ''[[Večernji list]]'', 11. kolovoza 2014.</ref> Priznali su legitimnost i opravdanost zahtjeva za hrvatskim entitetom te ukazali da je to sasvim praktično rješenje koje bi stabiliziralo BiH.<ref>Bosnia's Future, str.37.: {{citat|There is nothing inherently wrong with a Croat entity. It would solve many problems: there would be no further need for cantons, and relations between state and entity, and between entity and municipality, could be consistent throughout Bosnia. Instead of a tangled federation of entities and peoples, the country would be a normal federation of territorial units, a design with many successful European examples. Ethnic quotas could be replaced by regional representation and protection of fundamental human rights.|International Crisis Group}}</ref> Osim toga, ukazali su na teške pogreške nametnutih [[Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini#Petritschevi amandmani|Petritschevih reformi]] iz 2002.<ref>Bosnia's Future, str. 20.</ref>
*Nekadašnji visoki predstavnik u BiH, [[Paddy Ashdown]], u predavanju na [[Sveučilište Oxford|sveučilištu Oxford]] u ožujku 2015. preporučio je decentralizaciju BiH po [[Politička podjela Belgije|belgijskom modelu]].<ref>{{eng oznaka}} [http://dialoguebih.net/index.php/articles/govor-o-bosni Lord Ashdown of Norton-sub-Hamdon: Bosnia Speech, SEESOX Lunch - “New international thinking”], dialogue BiH, 3. ožujka 2015.:{{citat|A functional Bosnia will look and feel much more like highly decentralised Belgium, than over-centralised Britain.|P. Ashdown}}</ref>
*Bivši diplomat SAD-a te nekadašnji veleposlanik u Hrvatskoj i [[SRJ]], [[William Dale Montgomery|William Montgomery]], u kolumni u kolovozu 2015. ocijenio je da je uspostava [[FBiH]] kao entiteta "velika greška" te da su Hrvati trebali dobiti vlastiti entitet.<ref name="politika"/> Ukazao je i na činjenicu da bh. Hrvati sve više postaju manjina sa sve manjim utjecajem u Federaciji.<ref name="politika">{{srp oznaka}} [http://www.politika.rs/rubrike/Komentari/Podele-u-BiH-vece-su-nego-pre-rata.lt.html "Montgomeri: Podele u BiH veće su nego pre rata"], ''[[Politika (novine)|Politika]]'', 12. kolovoza 2015.</ref>

== Literatura ==
*Bevanda et al.: [http://bljesak.info/files/pismohrvatipic.pdf Memorandum on Croats Position in Mostar to Spanish Embassy in Bosnia and Herzegovina], 17. rujna 2012.
*International Crisis Group: [http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/europe/balkans/bosnia-herzegovina/232-bosnia-s-future.pdf ''Bosnia’s Future''], Europe Report N°232, 10 July 2014 
*{{cite book |last=Numanović |first=Amar|editor1-last=Madacki |editor1-first=Saša|editor2-last=Karamehić |editor2-first=Mia |title=Dvije škole pod jednim krovom: Studija o segregaciji u obrazovanju |publisher=Centar za ljudska prava [[Sveučilište u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |date=2009 |pages=181–217 |chapter=Reprezentacija fenomena „dvije škole pod jednim krovom“ u bosanskohercegovačkim štampanim medijima|url=http://www.shl.ba/images/brosure/Dvije_skole_pod_jednim_krovom.pdf}}
*[[Radovan Pavić|Pavić, Radovan]] (2011a). [http://www.matica.hr/vijenac/450/Proces%20zatora%20hrvatstva%20/ "Temeljna teza o problemu Bosne i Hercegovine: bošnjački životni prostor i hrvatstvo, Proces zatora hrvatstva"], ''Vijenac'' br. 450 - 2. lipnja 2011.
*[[Ratko Perić|Perić, msgr. Ratko]]: [[s:Promemorija mostarskog biskupa Ratka Perića Predsjedniku Republike Hrvatske Dr. Ivi Josipoviću|Promemorija Predsjedniku Republike Hrvatske Dr. Ivi Josipoviću]], Mostar, 15. travnja 2012.
*Udovičić, R., Mrđa, T., Mandić, A. (2013.) [http://www.mediaonline.ba/ba/pdf.asp?ID=540&n=ISPOLJAVANJE%20JAVNE%20ULOGE%20%96%20FORMA,%20SADR%8EINA,%20UKLONI "Analiza programa tri javna TV servisa u periodu prime time: Ispoljavanje javne uloge – forma, sadržina, ukloni"], MediaPlan Institut, Sarajevo.
*Vasilj, Miroslav (2012.) [http://hrcak.srce.hr/file/162081 "Belgijska i švicarska iskustva kao putokaz za ustroj javnoga RTV servisa BiH"], ''Medianali'', sv. 6 (2012), br. 12. str. 35-52.
*Vukoja, Ivan (2011.) [http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=8eb5366e-a85d-49f8-b84e-f251e4a8bfa1 "Bošnjačko odustajanje od nacionalizma na SDPov način nasuprot deklaraciji ZAVNOBiH-a i preambuli Ustava"], STATUS, Magazin za političku kulturu i društvena pitanja, br. 15/2011, str. 83-98.

===Dodatno čitanje===
*Babić, Marko (2007.): ''[https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=323117 O položaju Hrvata izvan Hrvatske - Bosna i Hercegovina]'', u Povijest Hrvata, Knj. 3, str. 385-390., Školska knjiga: Zagreb, {{ISBN|978-953-0-60589-3}}
*Grbavac, Valentino (2016.) [http://www.idpi.ba/wp-content/uploads/2017/01/Valentino-Grbavac_Neravnopravna-demokracija.pdf ''Neravnopravna demokracija: politički položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini''], Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI), Mostar
*Keil, Soeren (2013.) ''Multinational Federalism in Bosnia and Herzegovina'', Farnham & Burlington, VT: Ashgate
*Listhaug, Ola i [[Sabrina P. Ramet]] [ur.]: ''Bosnia-Herzegovina since Dayton: civic and uncivic values'', Ravenna: Longo Editore, 2013.
*Markešić, Ivan [ur.] (2010.): ''Hrvati u BiH: ustavni položaj, kulturni razvoj i nacionalni identitet'', Zagreb: [[Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu]], Centar za demokraciju i pravo "Miko Tripalo", {{ISBN|978-953-270-044-2}}
*Tadić, Mato (2013.): ''Ustavni položaj Hrvata u BiH od Washingtonskog sporazuma do danas'', Mostar: [[Matica hrvatska]], {{ISBN|978-9958-9790-2-6}}
*Vukoja, Ivan i Milan Sitarski [ur.] (2016.) [http://www.idpi.ba/wp-content/uploads/2016/03/IDPI_studija_web.pdf ''Bosna i Hercegovina: Federalizam, ravnopravnost, održivost''], Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI), Mostar
*Žepić, Božo (2015.): ''Nacija i nacionalno pitanje'', Mostar: Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini, {{ISBN|978-9926-400-00-2}}
*Woehrel, Steven (2013.): [https://fas.org/sgp/crs/row/R40479.pdf Bosnia and Herzegovina: Current Issues and U.S. Policy], CRS Report for Congress Prepared for Members and Committees of Congress
*Zlatan Begic and Zlatan Delic: [http://icon.oxfordjournals.org/content/11/2/447.full.pdf+html "Constituency of peoples in the constitutional system of Bosnia and Herzegovina: Chasing fair solutions"], International Journal of Constitutional Law 2013 11: 447-465.

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Unutarnje poveznice ==
*[[Njemačka zajednica u Belgiji]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.hnsbih.org Hrvatski narodni sabor BiH], službene mrežne stranice
*[http://www.idpi.ba/ Institut za društveno-politička istraživanja]
*[http://hms.ba Hrvatski medijski servis BiH]
*[http://www.statistika.ba/?show=8#link1 Interaktivni zemljovid] rezultata popisa 2013.
*Bekić, Janko. [http://www.jutarnji.hr/je-li-bosna-i-hercegovina-sada-spremna-za-treci--hrvatski-entitet-/1164908/ "Je li Bosna i Hercegovina sada spremna za treći, hrvatski entitet?"], ''[[Jutarnji list]]'', 14. veljače 2014.
*Bilobrig, Petar: [http://poskok.info/wp/?p=118734 "U višeetničkim državama EU manipulacije identitetima su nemoguće. U BiH su svakodnevnica…"], poskok.info, Nov 16th, 2014.
*[[Hrvatska republikanska stranka]]: [http://hrsbih.org/download/Prijedlog_ustavnih_promjena_HRS.pdf Ustavne promjene u Bosni i Hercegovini], rujan 2014.
*Milić, Mladen: [http://narod.hr/svijet/ivan-susnjar-hrvatska-mora-prestati-s-posipanjem-pepelom-usred-sarajeva-a-grabar-kitarovic-mora-za-to-pronaci-model/ "Šušnjar o politici Hrvatske prema BiH: Hrvatska se mora prestati vječno posipati pepelom za ‘grijehe’ u BiH"], narod.hr, 4. ožujka 2015.
*Neovisni analitički tim: [http://poskok.info/wp/?p=114708 "Predsjednik i vlada FBiH: Prije i poslije promjena Ustava i izbornog zakona 2002. (Evolucija procesa dekonstituiranja Hrvata u Federaciji BiH)"], poskok.info, 21. listopada 2014.
*Pejčinović, Dinko: [http://kamenjar.com/hrvatsko-pitanje-u-bih/ "Hrvatsko pitanje u BiH"], kamenjar.com, 13. veljače 2014.
*Pepić, Ivan: [http://poskok.info/wp/?p=118438 "Zašto je pogrešno misliti da Predsjednik i Vlada RH rade dovoljno na rješavanju političkih izazova Hrvata u BiH"], poskok.info, 14. studenoga 2014.
*Čavra, Jelena: [http://rtv-hb.com/?action=show_article&id=259 "Ugo Vlaisavljević: Zašto rješavanje hrvatskog pitanja ugrožava BiH"], Radio Herceg-Bosne, Objavljeno 22. rujna 2015.
*[http://www.economist.com/blogs/easternapproaches/2011/03/bosnia "Bosnia: The problem that won't go away"], ''The Economist''

[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]]