Vidi kôd stranice Ljubuški

<!--'''Ljubuški'''-->{{Naselje
| ime = Ljubuški
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = LjubuskiPanorama A.jpg
| veličina_slike =
| opis_slike = Ljubuški

| slika_zastava = Zastava Ljubuski.JPG
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Coat of arms (Ljubuski).jpg
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi = 43
| širina-minute = 11.5
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 17
| dužina-minute = 32.5
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25px]] [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|25 px]] [[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačka]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = Osnovan
| utemeljenje_datum = 1444.
| utemeljenje1_ime = 
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po = 

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Gradonačelnik
| ime_vođe = [[Vedran Markotić]]
| stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| titula_vođe1 = 
| ime_vođe1 = 
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 292,7 km²
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = 
| površina_prazno1 = 
| površina_prazno2_ime = 
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Grad
| stanovništvo_prazno1      = {{Gubitak}}28.184
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>4.023
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = 

| vremenska_zona = 
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 88320
| pozivni_broj = (+387) 039
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.ljubuski.ba/ www.ljubuski.ba]

| slika_karta = Ljubuski Municipality Location.png
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj grada Ljubuškog u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

'''Ljubuški''' je grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Grad je smješten s lijeve strane obale [[Trebižat (rijeka)|Trebižata]], rijeci na kojoj se nalaze brojni slapovi od kojih su najpoznatiji [[Kravica (slap)|Kravica]] i [[Koćuša (slap) |Koćuša]]. 

Pored svojih prirodnih ljepota Ljubuški je također poznat po velikoj kulturnoj i povijesnoj baštini. 

Na raznim lokalitetima mogu se naći ostaci iz gotovo svakog razdoblja ljudske povijesti, od kojih vrijedi izdvojiti: [[Rimski vojni logor u Humcu|starorimski logor u Gračinama]], [[Humačka ploča|Humačku ploču]], [[Stari grad Ljubuški]], te stećke na nekropolama u [[Nekropola Studenci (Ljubuški)|Studencima]] i [[Nekropola Bijača|Bijači]] te Zvirićima. 

Na športskoj razini su prije svega zapaženi uspjesi rukometnog kluba [[HRK Izviđač]].

== Zemljopis ==

=== Klima ===

Klima je [[umjerena mediteranska klima|umjerena mediteranska]] s 2.300 sunčanih sati tijekom godine.

=== Položaj ===

Ljubuški se nalazi u samom zapadu [[Hercegovina|Hercegovine]] uz granicu [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Susjedne općine su [[Čitluk]] na istoku i [[Grude]] na zapadu te gradovi [[Široki Brijeg]] na sjeveru i [[Čapljina]] prema jugu, te s hrvatske strane [[Metković]] i [[Vrgorac]] na zapadu. Grad Ljubuški se nalazi na značajnim prometnicama prema [[Mostar]]u (36 km), [[Makarska|Makarskoj]] (55 km), [[Split]]u (120 km), [[Dubrovnik]]u (130 km) i [[Sarajevo|Sarajevu]] (170 km).

U prijašnje doba je Ljubuški također bio i upravno središte zapadne Hercegovine, no taj status je izgubio povlačenjem novih županijskih granica sredonim 1990-ih.{{ni}} U okviru današnje zapadnohercegovačke županije se Ljubuški nalazi na njenom južnom kraju, dok je ulogu centra i središta preuzeo Široki Brijeg.

Područje grada pokriva površinu od 292,7 km²,<ref>''[http://www.fzs.ba/kk8.htm Opći podaci o zapadnohercegovačkoj županiji]''. Pronađeno na: ''www.fzs.ba'', 19. travnja 2009.</ref> a područje grada se prostire od vrha Buturovice u [[Ljubuško polje]] prema Trebižatu. 

=== Naseljena mjesta ===

Grad Ljubuški sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 23. travnja 2019.</ref>

[[Bijača]], 
[[Cerno (Ljubuški, BiH)|Cerno]], 
[[Crnopod]], 
[[Crveni Grm]], 
[[Dole (Ljubuški, BiH)|Dole]], 
[[Grab (Ljubuški, BiH)|Grab]], 
[[Grabovnik]], 
[[Gradska]], 
[[Greda (Ljubuški, BiH)|Greda]], 
[[Grljevići]], 
[[Hardomilje]], 
[[Hrašljani]], 
[[Humac (Ljubuški, BiH)|Humac]], 
[[Kašće]], 
[[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuk]], 
[[Lipno]], 
[[Lisice (Ljubuški, BiH)|Lisice]], 
[[Ljubuški]],
[[Miletina]], 
[[Mostarska Vrata]], 
[[Orahovlje]], 
[[Otok (Ljubuški, BiH)|Otok]], 
[[Pregrađe]], 
[[Proboj (Ljubuški, BiH)|Proboj]], 
[[Prolog (Ljubuški, BiH)|Prolog]], 
[[Radišići]], 
[[Stubica (Ljubuški, BiH)|Stubica]], 
[[Studenci (Ljubuški, BiH)|Studenci]], 
[[Šipovača]], 
[[Teskera]], 
[[Vašarovići]], 
[[Veljaci]], 
[[Vitina (Ljubuški, BiH)|Vitina]], 
[[Vojnići (Ljubuški, BiH)|Vojnići]] i 
[[Zvirići]].

== Krajolik i priroda ==
[[Slika:Panorama Ljubuški02130.JPG|minijatura|desno|200px|Panorama Ljubuškog]]
Uz poznati [[krš]]ki hercegovački reljef Ljubuški ima više plodnih polja. Najpoznatija su [[Ljubuško polje|Ljubuško]], Veljačko, Vitinsko, [[Rastok]] i Beriš, koja natapa rijeka Trebižat. Od brojnih pritoka, koje ljubuški kraj čine najbogatijim vodom u cijeloj Hercegovini, vrijedi spomenuti Vriošticu koja izvire u Vitini, te [[Studenčica (rijeka)|Studenčicu]] koja izvire u Studencima i natapa Studenačko polje.

U gradu ima oko 10.000 ha [[pašnjak]]a i oko 16.000 ha šuma, uglavnom listopadna drveća: hrasta, graba, jasena, klena, drijena i kraškoga grmlja. Najviši planinski vrh na području grada je oko 959 metara visoki Vrlosinj, s kojeg se vidi i Jadransko more.

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Ljubuški}}

=== Popis stanovništva u župi Veljaci  1844. ===

Za potrebe Hercegovačke franjevačke provincije mjesni župnik fra Pile Ančić i kapelan fra Jozo Vrljić napravili su popis župljana u župi Veljaci ili Ljubuški na dan 16. srpnja 1844. godine. Ispod su  demografski podatci o narečenoj župi:

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="24" | '''Stanovništvo župe Veljaci 1844.'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''naselje'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''broj kuća''' 
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''stanovništvo'''

|-
|'''Veljaci'''
| 60
| 308
|-
|'''Vitina'''
| 65
| 402
|-
|'''Proboj'''
| 27
| 190
|-
|'''Radišići'''
| 64
| 391
|-
|'''Podljubuški'''
| 68
| 413
|-
|'''Studenci'''
| 37
| 251
|-
|'''Vitaljina'''
| 16
| 115
|-
|'''Teskera'''
| 9
| 72
|-
|'''Ardomilj'''
| 11
| 79
|-
|'''Zvirići'''
| 29
| 174
|-
|'''Bijača'''
| 13
| 84
|-
|'''Prolog'''
| 100
| 785
|-
|'''Crveni Grm'''
| 33
| 192
|-
|'''Lisice'''
| 13
| 83
|-
|'''Vašarovići'''
| 26
| 212
|-
|'''Grab/Orahovlje/'''
| 
| 
|-
|'''Ljutovlje'''
| 35
| 209
|-
|'''Grabovnik'''
| 18
| 114
|-
|'''Hotok'''
| 28
| 186
|-
|'''Greda'''
| 18
| 144
|-
|'''Vojnići'''
| 16
| 110
|-
|'''Šipovača'''
| 24
| 132
|-
|'''Klobuk'''
| 45
| 220
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
| 670
| 4173
|}

=== Popisi 1971. - 1991. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Ljubuški'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]''' 
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Hrvati'''
|26.127 (92,19%)
|25.334 (91,77%)
|26.198 (92,67%)
|-
|'''Muslimani''' 
|1.592 (5,61%) 
|1.498 (5,42%)
|1.812 (6,40%)
|-
|'''Srbi''' 
|65 (0,22%) 
|83 (0,30%)
|118 (0,41%)
|-
|'''Jugoslaveni'''

|227 (0,80%)
|515 (1,86%)
|49 (0,17%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|329 (1,16%)
|173 (0,62%)
|92 (0,32%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''28.340'''
|'''27.603'''
|'''28.269'''
|}

==== Ljubuški (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Ljubuški'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>  
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Hrvati'''
|2.658 (63,31%)
|2.164 (58,48%)
|1.328 (47,36%)
|-
|'''Muslimani''' 
|1.174 (27,96%)
|1.037 (28,02%)
|1.308 (46,64%) 
|-
|'''Srbi''' 
|53 (1,26%)
|51 (1,37%)
|88 (3,13%) 
|-
|'''Jugoslaveni'''
|180 (4,28%)
|413 (11,16%)
|43 (1,53%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|133 (3,16%)
|35 (0,94%)
|37 (1,31%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''4.198'''
|'''3.700'''
|'''2.804'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo grada Ljubuškog'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/>
|-
|'''Hrvati'''
|27.271 (96,76%)
|-
|'''Bošnjaci'''
|707 (2,51%)
|-
|'''Srbi'''
|41 (0,15%) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|165 (0,59%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''28.184'''
|}

| valign=top |

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Ljubuški - naseljeno mjesto'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/>
|-
|'''Hrvati'''
|3.352 (83,32%) 
|-
|'''Bošnjaci'''
|572 (14,22%)
|-
|'''Srbi'''
|18 (0,45%) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|81 (2,01%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''4.023'''
|}
|}

== Uprava i politika ==

=== Uprava ===

Najviši izvršni organ je gradonačelnik Ljubuškog. Trenutačni gradonačelnik je Nevenko Barbarić iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]].

Legislativni organ u Gradu Ljubuškom je Gradsko vijeće kojemu je predsjednik Toni Kraljević iz HDZ-a BiH. Gradsko vijeće ukupno ima 24 člana.

=== Politika ===

Na posljednjim lokalnim izborima održanim 2012. HDZ BiH je u Ljubuškom dobio 47.7% glasova. Slijedila ga je [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] s osvojenih 6 mandata s 23.1% glasova, a treća stranka bio je HDZ 1990 s četiri osvojena mandata s 10.4% glasova.<ref name=Izbori2012>[http://www.izbori.ba/Rezultati/RezultatiPotvrdjeni/files/Glavni_report_trka_9_opstina_171.html Lokalni izbori 2012: potvrđeni rezultati. Izbori za općinsko vijeće: Općina Ljubuški]. Izbori.ba. Preuzeto 26. listopada 2013.</ref> U rujnu 2013. zbog neslaganja s vodstvom stranke, 5 od 6 vijećnika HSP-a BiH napustilo je stranku,<ref>[http://ljubuski.net/10771-petar-majic-i-jos-4-opcinska-vijecnika-hsp-napustili-stranku Petar Majić i još 4 gradska vijećnika HSP-a napustili stranku]. Ljubuski.net, 4. rujna 2013. Preuzeto 26. listopada 2013.</ref> a kasnije su se dvojica pridružila [[Stranka pravde i povjerenja|Stranci pravde i povjerenja]] [[Živko Budimir|Živka Budimira]].<ref>[http://www.ljportal.com/ljubuski-4/4-politika/10246-osnovana-podruznica-spp-ljubuski Osnovana podružnica SPP Ljubuški]. Ljubuški portal, 16. studenog 2013. Preuzeto 19. studenog 2013.</ref>

Na zadnjim izborima 2012. za (grado)načelnika je izabran Nevenko Brbarić iz HDZ-a BiH. Pobijedio je s 50.04% glasova, drugoplasirani je bio [[Stanko Primorac]] iz HSP-a BiH s 34.35% osvojenih glasova.<ref>[http://www.izbori.ba/Rezultati/RezultatiPotvrdjeni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_171.html Lokalni izbori 2012: potvrđeni rezultati. Izbori za nečelnika: Općina Ljubuški]. Izbori.ba. Preuzeto 26. listopada 2013.</ref>

{| class="wikitable"
|-
! rowspan="2" | &nbsp;&nbsp;&nbsp;
! rowspan="2" | stranka
! colspan="4" | broj zastupnika
! colspan="12" rowspan="2" | trenutni broj zastupnika
|-
! 2000.
! 2004.
! 2008.
! 2012.
|-
| bgcolor=#005BAA | &nbsp;
| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|10|19}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|12|19}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|14|25}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|12|25}}
| bgcolor=#005BAA | &nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &nbsp;
|-
| bgcolor=#0076C0 | &nbsp;
| [[Hrvatska demokratska zajednica  1990|HDZ 1990]]
| style="text-align: right" | 
| style="text-align: right" | 
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|5|25}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|25}}
| bgcolor=#0076C0 | &nbsp;
| bgcolor=#0076C0 | &nbsp;
| bgcolor=#0076C0 | &nbsp;
| bgcolor=#0076C0 | &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
|-
| bgcolor=#15C2EC | &nbsp;
| [[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRB]]
| style="text-align: right" | 
| style="text-align: right" | 
| style="text-align: right" | 
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25}}
| bgcolor=#15C2EC | &nbsp;
| bgcolor=#15C2EC | &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
|-
| bgcolor=#87CEFA | &nbsp;
| [[Stranka pravde i povjerenja|SPP]]
| style="text-align: right" | 
| style="text-align: right" | 
| style="text-align: right" | 
| style="text-align: right" |
| bgcolor=#87CEFA | &nbsp;
| bgcolor=#87CEFA | &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
|-
| bgcolor=#000000 | &nbsp;
| [[Hrvatski pravaški blok|HPB]]
| style="text-align: right" | 
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|19}}
| style="text-align: right" | 
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25}}
| bgcolor=#000000 | &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
|-
| bgcolor=#000000 | &nbsp;
| [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|19}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|19}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|25}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|6|25}}
| bgcolor=#000000 | &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
|-
| bgcolor=#888888 | &nbsp;
| neovisni
| style="text-align: right" | 
| style="text-align: right" | 
| style="text-align: right" | 
| style="text-align: right" | 
| bgcolor=#888888 | &nbsp;
| bgcolor=#888888 | &nbsp;
| bgcolor=#888888 | &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
| &nbsp;
|-
| colspan="18" style="text-align: center;"| '''Izvori:'''<ref name=Izbori2000>{{citiranje www |url=http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/2000mun/FinalPartyVotes171_20000420_11_53.PDF |naslov= Općinski izbori 2000: izvor glasova. Izbori za općinsko vijeće: Općina Ljubuški |autor= |dan= |website=izbori.ba |izdavač=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |preuzeto=26. listopada 2013}}</ref><ref name=Izbori2004>{{citiranje www |url=http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2004/Puni/OpcinskavijecaSkupstineopstina.pdf |naslov= Izbori 2004. godine: glasovi za kandidate. Izbori za općinsko vijeće: Općina Ljubuški |autor= |dan= |website=izbori.ba |izdavač=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |preuzeto=26. listopada 2013}}</ref><ref name="Izbori2008">{{citiranje www |url=http://www.izbori.ba/mandati27102008/ShowMunicipality.asp?MunicipalityCode=172 |naslov=Potvrđeni izborni rezultati: lokalni izbori 2008. Izbori za općinsko vijeće: Općina Ljubuški |autor= |dan= |website=izbori.ba |izdavač=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |preuzeto=26. listopada 2013.}}</ref><ref name=Izbori2012/>
|}

== Povijest ==

=== Antičko doba ===

[[Datoteka:Trg-kralja Tomislava02270.JPG|mini|200px|Trg kralja Tomislava]]
Ljubuški kraj s obiljem [[Voda|vode]], bogatstvom [[Biljke|flore]] i [[Životinje|faune]], zacijelo je bio nastanjem u [[Prapovijest|prapovijesno doba]], o čemu svjedoče [[kamen]]i, [[Kosti|koštani]] i [[metal]]ni nalazi, koji se čuvaju u Muzeju Franjevačkoga samostana Humac, najstarijemu muzeju u [[BiH]], utemeljenom [[1884.]] Prvi poznati stanovnici bili su Iliri, najvjerojatnije u početku [[Daorsi]], koje su potisnuli ratoborni [[Ardijejci]] i [[Delmati]]. Od njih su ostale brojne grobne kamene gomile i utvrđene gradine po padinama i vrhuncima brda.

Prema nekim teorijama, starovjekovna [[Troja]] nalazila se je na području Ljubuškog. O tome je snimljen dokumentarni film [[Troja u Ljubuškom]] o Kreši Vujeviću koji je preko 20 godina proučavao trojanske ratove, Homerov lik i djelo te odgonetnuo gotovo sve tajne [[Ilijada|Ilijade]]. Teze i rad mu je podupirao povjesničar [[Đuro Basler]].<ref>[https://ljubuski.net/7761-dokumentarni-film-troja-u-ljubuskom '' Dokumentarni film "Troja u Ljubuškom"''] Ljubuski.net. Pristupljeno 12. prosinca 2019.</ref>

Rimljani su u [[3. stoljeće pr. Kr.]] zaratili s Ilirima i konačno ih pokorili početkom 1. stoljeća. Ljubuški je u upravnom smislu potpao pod Naronitanski konvent (okrug), čiji je glavni grad bila ''Narona'', danas [[Vid]] pored [[Metković]]a. U šest stoljeća rimskoga vladanja ostalo je dosta spomenika. Znamo poimence za dva naselja. 

Prvo je bila putna postaja Bigeste, koja je ležala na vojnoj cesti ''Salona'' ([[Solin]]) – ''Narona'' (Vid), oko čijega smještaja postoji dvojba među arheolozima. Jedni je smještaju u Humac, a drugi u [[Radišiće]], nedaleko od Ljubuškoga. Drugo naselje ''Pagus Scunasticus'', u predjelu [[Mostarska vrata|Mostarskih Vrata]], podigli su isluženi vojnici – veterani, koji su u znak zahvalnosti radi dodjele zemlje podigli spomenik rimskome caru [[Tiberije|Tiberiju]]. Na Humcu, u blizini Franjevačkoga samostana, na lokalitetu Gračine, otkopani su ostaci rimskoga vojnoga kompleksa, koji se obično naziva ''Bigeste''.

U jednome dijelu objekta nalazilo se kupalište sa saunom, koje se zagrijavalo podzemnim sustavom za grijanje (''hypocausis''). U 
[[Datoteka:Svetište-sv.Ante-Ljubuški02291.JPG|mini|200px|Svetište sv. Ante na Humcu]]
objektu su pronađeni brojni ostaci [[Keramika|keramike]], vrčeva, svjetiljaka, vaza, novčića, nakita, prstenja, fibula, [[Staklo|stakla]], alata i oružja. Čini se da je riječ o pratećem objektu uz vojni logor (''canabae''). Po brojnim nadgrobnim natpisima znamo da su u Ljubuškom boravili dijelovi rimskih legija: Legio VII, Legio IV. Flavia Felix, Legio VIII. Augusta, te pomoćne vojne postrojbe, kohorte: Cohors I. Belgarum, Cohors I. Lucensium, Cohors III. Alpinorum i druge. 

Premda nisu posebno istražene, u Ljubuškom su zasigurno egzistirala brojna poljoprivredna imanja, ''villae rusticae''. Zna se da su postojale i ranokršćanske crkve, bazilike, od kojih prednjače one u [[Vojnići]]ma, [[Vitina (Ljubuški, BiH)|Vitini]], [[Proboj (naselje)|Proboju]] i [[Crveni Grm|Crvenom Grmu]].

=== Srednji vijek ===

Krajem antike i početkom srednjeg vijeka velikim migracijama naroda ljubuški kraj počinje nazadovati. Hrvati doseljeni u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] zatječu takvo stanje. Spomenici iz razdoblja ranoga srednjega vijeka rijetki su. Ljubuški je vjerojatno ulazio u sastav hrvatske županije Rastoke, koju u [[10. stoljeće|10. st.]] spominje bizantski povjesničar car [[Konstantin Porfirogenet]]. Iz tog doba zanimljivi su nalazi karolinškoga 
oružja, mačeva i ostruga, te Ljubuške ploče, kamena spomenika s cvjetnim pleternim ukrasom, tipičnim za starohrvatsko ranoromaničko razdoblje [[9. stoljeće|9.]] – [[11. stoljeće|11. st.]] Ipak, najčuveniji je spomenik ljubuškoga kraja [[Humačka ploča]], natpis na starohrvatskoj ćirilici s primjesama dvaju glagoljska slova. Govori o gradnji crkve Sv. Mihovila, koju podiže izvjesni Kresimir i njegova žena.
[[Datoteka:Humacka ploca 2v.jpg|mini|200px|Humačka ploča]]

Po brojnosti značajni su srednjovjekovni spomenici [[Stećak|stećci]], kojih je na 45 lokaliteta evidentirano oko 600 primjeraka (Studenci, Klobuk, Zvirići, Bijača, Hardomilje, Grab, Veljaci i dr.). U [[14. stoljeće|14.]] – [[15. stoljeće|15. st.]] podignuta je na vrhu Buturovice tvrđava, koja se obično pripisuje hercegu Stjepanu, premda je starija od njega. Osim hercega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]] i njegovih sinova ističu se u 15. st. velikaši Radivojevići-Jurjevići-Vlatkovići. Krajem 14. st. spominje se i selo Veljaci, koje je (samoproglašeni) kralj Bosne, Hrvatske i Dalmacije Dabiša darovao svojoj kćerci Stani. U pisanim izvorima Ljubuški se prvi put spominje [[1444.]] pod nazivom ''Lubussa''. Zna se da je imao podgrađe i crkvu, vjerojatno na predjelu Crkvina oko današnje crkve Sv. Kate u središtu grada, gdje je pronađena dobro klesana kamena nadgrobna ploča. 

U Ljubušku krajinu prvi [[franjevci]] došli su još za vrijeme Kotromanića i tu su osnovali svoj samostan početkom 15. stoljeća.<ref name="hkv">[http://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/5184-reportaa-humac-iroki-brijeg-vrgorac-radimlje-da-se-ne-zaboravi-.html Hrvatsko kulturno vijeće] Ljubomir Škrinjar: ''Uz 67. obljetnicu ubojstva hercegovačkih franjevaca. Humac, Široki Brijeg, Vrgorac, Radimlje – da se ne zaboravi'', 9. veljače 2012.  (pristupljeno 23. listopada 2016.)</ref>

=== Osmansko carstvo ===

Ljubuški je pao u [[Osmansko carstvo|turske]] ruke vjerojatno [[1472.]] ubrzo nakon pada [[Počitelj (Čapljina, BiH)|Počitelja]]. [[Turci]] su učvrstili i proširili tvrđavu, dogradili bedeme s puškarnicama i blizu tvrđave podigli džamiju, čiji je graditelj [[1558.]] bio konvertit [[Nesuh-aga Vučjaković]]. Ljubuški, koji je u osmansko doba imao status kale (tvrđave), pripadao je Imotskom [[kadiluk]]u do [[1718.]], a nakon toga sam postaje sjedištem kadije. U to doba često ga napadaju [[hajduci]] iz Primorja i Dalmatinske zagore. 

Sredinom 16. stoljeća (1563.g) Turci su srušili franjevački samostan i crkvu, a 1699. zabranjuju franjevcima pastoralnu djelatnost.<ref name="hkv"/>

Znamenit čovjek iz [[18. stoljeće|18. st.]] svakako je [[Lovro Šitović|fra Lovro Šitović]], pisac hrvatske [[Gramatika|gramatike]] i pismarice, inače podrijetlom musliman, rodom iz Ljubuškoga. U [[19. stoljeće|19. st.]] za Ali-age Rizvanbegovića u Veljačkom polju uzgaja se [[riža]] i sade se [[Maslina|masline]]. 

=== Austro-Ugarska ===

Nakon [[Berlinski kongres|Berlinskoga kongresa]] Austro-Ugarska vojska pod vodstvom generala Jovanovića ušla je [[2. kolovoza]] [[1878.]] u Ljubuški. U austro-ugarskoj upravi Ljubuški je doživio značajan gospodarski razvoj. Udareni su temelji [[Vinarstvo|vinarstvu]] i uzgoju [[duhan]]a, izvršena je melioracija Ljubuškoga polja, sagrađene su ceste, mostovi, ustrojio se katastar i podigle se upravne zgrade, crkve i samostan. Utemeljeno je i Hrvatsko kulturno društvo "Napredak". 

Godine [[1906.]] zabilježen je i štrajk u Duhanskoj stanici, kada su radnici tražili veće nadnice.

=== Dvije Jugoslavije i NDH ===

Prvi svjetski rat nije donio dobra Ljubuškome, već [[glad]], neimaštinu i bolesti. Nazadak se nastavio i u razdoblju [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]], kada su mnogi Ljubušaci iseljavali u prekooceanske zemlje. Do preorganizacije uprave, zadržana je stara teritorijalna organizacija iz Austro-Ugarske. Ljubuški je bio kotar u [[Mostarski okrug|Mostarskom okrugu]]. Upravnom razdiobom pripao je [[Primorska banovina|Primorskoj banovini]]. Na političkom polju intenzivira se rad Hrvatske seljačke stranke i njezina prvaka [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]]. U [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]] bio je sjedište kotara. Nakon uspostave Banovine, bio je pod ispostavom banske vlasti u Splitu koja je bila upravni organ za Dalmaciju i dio zapadne Hercegovine. U [[Travanj|travnju]] [[1941.]] kada je ustrojena [[Nezavisna Država Hrvatska]], Ljubuški je kao kotar pripao [[Velika župa Hum|velikoj župi Hum]]. U sam ratu u Ljubuškom kotaru nije bilo puno žrtava. Međutim, početkom [[1945.]] i na čuvenu Križnome putu nakon kraja II. svjetskoga rata stradali su mnogi civili iz ljubuškoga kraja, njih oko 2.000.

Razdoblje [[1945.]] do [[1990.]] vezano je za [[Socijalizam|socijalistički]] i [[Komunizam|komunistički]] sustav [[FNRJ]] i [[SFRJ]]. Na političkom planu gašena je svaka sloboda i nacionalna samostalnost. Mnogi Hrvati počeli su nakon [[1960.]] odlaziti na tzv. privremeni rad u [[Njemačka|Njemačku]], [[Austrija|Austriju]] i druge europske zemlje. 

Ipak, zahvaljujući dobrim dijelom kapitalu ljubuških iseljenika grad se počeo razvijati na industrijskom i gospodarskom planu. Nikle su tvornice, elektrificirala su se i telefonizirala mnoga naselja, izgrađene su ceste, crkve, škole i groblja.
Krajem '70-tih 20. stoljeća otvoren je Zavod za žensku omladinu, kao mjesto za skrb nad ženskom mladeži od 7 do 20 godina iz SR BiH. Vremenom su u Zavod dolazile i djevojke iz Srbije, čije su općine plaćale Zavodu. Zasluge za otvaranje pripadaju prvom direktoru Mladenu Nuiću i predsjedniku općine Ivanu Nosiću. Pred velikosrpsku agresiju na Bosni i Hercegovinu socijalna služba iz Srbije "povukla" je djevojke iz Srbije.<ref name="Suzana">(boš.) [http://ljubusaci.com/2013/09/13/suzana/ Ljubusaci.com] Kemo Mahić: Suzana, 14. rujna 2010. (pristupljeno 18. prosinca 2017.)</ref>

Poslije 1945. mnogo se ljubuških muslimana odselilo u Sarajevo. Mnogi su postali ugledni građani, rukovoditelji, dužnosnici i dr. Zemljačka solidarnost bila je od velike pomoći generacijama koje su došle poslije 1960., pa su mogli naći posao,stan i druge ljudske potrebe je su ugledni prethodnici bili za njih. Stara ugledna generacija je umrla ili u mirovini bez utjecaja, a novi nisu postigli taj uspjeh. Izgubili su kohezijsku snagu. Poslije u samostalnoj BiH došli su u tešku situaciju u ratnim i poslijeratnim vremenima, bez posla, bez stana,bez identiteta čovjeka koji ima dom. Razlog je SDA koja je uvijek vodila politiku Alije Izetbegovića koji nije "preferirao" ništa ispod tunela Ivan, a tako je nastavila i nakon smrti svoga uzora.<ref>(boš.) [http://ljubusaci.com/2013/04/30/jesu-li-ljubuski-muslimani-ondje-gdje-su-nekad-bili/ Ljubusaci.com] Kemal Mahić: ''Jesu li ljubuški muslimani ondje gdje su nekad bili'', 30. travnja 2013. (pristupljeno 18. prosinca 2017.)</ref>

U Titovoj Jugoslaviji mjesni Muslimani su se većinom priklonili komunističkoj vlasti te su kao manjina u Jugoslaviji vladali Ljubuškim.<ref name="fotograf">[http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=22761:ljubuaci-uzvratili-na-provokacije-u-ovom-gradu-manjina-nikad-vie-nee-upravljati-veinom-video&catid=24:bih-vijesti&Itemid=100 Hrsvijet.net] M.J. : ''Ljubušaci uzvratili na provokacije: U ovom gradu manjina nikad više neće upravljati većinom (Video)'', 17. srpnja 2012. (pristupljeno 19. prosinca 2017.)</ref>

=== Od velikosrpske agresije na BiH do sadašnjosti ===

{{stil}}

Godine [[1990.]] u [[Studeni|studenom]] su održani [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990.|prvi poslijeratni višestranački izbori]]. Pobijedile su stranke hrvatskoga nacionalnoga predznaka. [[Mir]] nije dugo trajao. Ratna prijetnja otpočela je [[1. listopada]] [[1991.]] kada su srpsko-crnogorske snage napale hrvatsko selo [[Ravno]]. U travnju [[1992.]] rat je stigao do Ljubuškoga. Zrakoplovstvo [[JNA]] bombardiralo je grad i druga naselja. Pale su prve civilne žrtve. 

U Ljubuškom je bio osnovan i stožer [[Hrvatske obrambene snage|Hrvatskih obrambenih snaga]], vojske koja se borila za Hrvatsku s granicom na rijeci Drini. Nakon ukidanja HOS-a, u Ljubuškom je bio stožer [[4. brigada "Stjepan Radić"|4. HVO brigade "''Stjepan Radić''"]]. U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] u razdoblju [[1991.]] – [[1995.]] na bojištima Bosne i Hercegovine i Hrvatske živote je izgubilo pedeset Ljubušaka. 

[[Datoteka:Rezultati_sukoba u BiH-situacija 1993.png|mini|desno|300px|Prostorni rezultati hrvatsko-bošnjačkog sukoba i srpsko-bošnjačkog sukoba 1993. godine.<br>
{{legenda|#ff3c61|HVO|border=rub}}
{{legenda|#ffff00|HVO osvojio od ARBiH|border=rub}}
{{legenda|#80ffff|VRS|border=rub}}
{{legenda|#00baff|VRS osvojila od ARBiH|border=rub}}
{{legenda|#a87d57|ARBIH|border=rub}}
{{legenda|#000000|ARBiH osvojila od HVO|border=rub}}
{{legenda|#ffa8a8|HVO - HZ Soli - bez oružanog sukoba. HVO se sam raspustio, teritorij preuzela ARBiH|border=rub}}
{{legenda|#ff00ff|HVO Bihać - bez oružanog sukoba. Skupa s ARBiH.|border=rub}}
{{legenda|#fcc700|HVO Sarajevo - HZ Vrhbosna - bez oružanog sukoba. ARBiH prisilno ukinula HVO.|border=rub}}
]]

[[Bošnjačko-hrvatski sukob]] dotakao se i Ljubuškoga. Dio muslimana namjeravao je odigrati izdajnički udar s leđa Hrvatima, uzdajući se u spajanjem s Armijom BiH koja je bila u punom zamahu agresije na prostore bh. Hrvata. U Ljubuškom je djelovao i [[Merhamet]],<ref name="Suzana"/> muslimanska humanitarna organizacija koja je ovdje bila paravan za krijumčarenje oružja u BiH tijekom rata.<ref>(boš.) [https://web.archive.org/web/20150809005350/https://www.rtvbn.com/351426/Izetbegovic-jedan-od-vodja-islamista-u-BiH RTVBN] Agencije: ''Izetbegović jedan od vođa islamista u BiH?'', 18. srpnja 2015. (pristupljeno 19. prosinca 2017.)</ref> U [[Vitina|Vitini]] je osnovana tajna organizacija vitinskih Muslimana. [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Ljubuški|Tajni plan]] vitinskih Muslimana bio je da s Muslimanima iz Ljubuškoga i okolice napadnu i uđu u Ljubuški radi razoružavanja većinskih Hrvata. Jedan od suorganizatora te akcije bio je neslavni "Neđo" Galić,<ref name="Što je"/> kompromitiran prijeratnom djelatnošću.<ref name="fotograf"/><ref name="otvoreno pismo">[http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=22835:otvoreno-pismo-mirsada-konjhodia-neo-gali-je-obian-ratni-profiter&catid=24:bih-vijesti&Itemid=100 Hrsvijet] M.J. ''Otvoreno pismo Mirsada Konjhodžića: 'Neđo Galić je običan ratni profiter' '', 21. srpnja 2012. (pristupljeno 19. prosinca 2017.)</ref> Ta skupina Muslimana namjeravala je vratiti svoje prijeratne povlaštene pozicije. <ref name="Što je"/> Hrvati su vidjeli kakvu opasnost im sprema određeni dio muslimanskog puka. Da bi spriječili scenarije iz bh. gradova gdje su napadom s leđa saveznicima  Hrvatima zauzimali gradove, mjesni Hrvati odlučili su se djelovati.<ref name="Što je"/> Poduzeli su sigurnosnu akciju premještanja tj. evakuiranja u treće zemlje do normalizacije stanja u Bosni i Hercegovini. <ref name="dnevno">[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/zapovjednik-stozera-c-z-ljubuski-film-nedo-od-ljubuskog-pun-je-manipulacija-i-falsifikata-66150/ Dnevno.hr] Marko Šuto: ''Zapovjednik stožera c.z. Ljubuški: Film ‘Neđo od Ljubuškog’ pun je manipulacija i falsifikata'', 8. rujna 2012. (pristupljeno 19. prosinca 2017.)</ref> Akcija je sprovedena radi sprječavanja pokolja hrvatskoga življa u ljubuškoj regiji, pa su muslimanske snage jednostavno razoružane pri čemu nitko nije ni stradao ni poginuo. Zapovijedili su svim Muslimanima napustiti Ljubuški, odnosno, dala se mogućnost i opcija suživota ili odlaska u inozemstvo.<ref name="Croatia Libertas">[http://hrsvijet.net/index.php/vijesti/26-kultura/film/22737-nvo-croatia-libertas-film-nedjo-od-ljubukog-prepun-neistina-iskrivljenih-injenica-i-probonjake-propagande Hrsvijet.net] M.B.:''NVO Croatia Libertas: Film 'Nedjo od Ljubuškog' prepun neistina, iskrivljenih činjenica i probošnjačke propagande'', 16. srpnja 2012. (pristupljeno 19. prosinca 2017.)</ref> Nitko u toj akciji nije ozljeđen, ničija kuća u tom trenutku nije srušena. Bilo je Muslimana koji su govorili da bi drugačije bilo da je obrnuta situacija, a neki su se i prijetili osvetom. Ljubuški musliman mirno su napustili Ljubuški i BiH. Otišli su na Zapad, u Norvešku, Njemačku i Hrvatsku. Ondje su ih prihvatili baš Hrvati i pomogli im snaći se u novoj sredini. Svi su se odlično snašli u novim sredinama.<ref name="Što je">[http://vzs.ba/vzshr/images/stories/objavljeniclanci/Tekst_14.07.2012.pdf Vzs.ba] [https://web.archive.org/web/20120719060322/http://www.ljubuski-online.info/kolumne/106-kolumne/12006-ccc.html Ljubuški Online] Ante Lauc: ''Što je Ljubuškom Neđo Galić ?!'', 14. srpnja 2012. (pristupljeno 18. prosinca 2017.)</ref> Kolovoza 1993. godine ljubuški muslimani napustili su Ljubuški.<ref name="Suzana"/> Mnogi su Muslimani otišli da bi se spasili od ratnih zbivanja u BiH jer nisu htjeli ratovati ni na čijoj strani.<ref name="otvoreno pismo"/> Zlonamjernici su poslije premještanje Muslimana interpretirali kao progon.<ref name="Croatia Libertas"/> Poslije rata ljubuškim Muslimanima dopušteno je vratiti se nazad, uvezao im se ratni staž u bivšim ljubuškim tvornicama, čime je pobijena svaka teza da su Muslimani protjerani iz Ljubuškoga.<ref name="Što je"/>

Nakon mirovnih pregovora [[1994.]] u [[Washington]]u i [[1995.]] u [[Dayton]]u, Ljubuški je u okviru Federacije Bosne i Hercegovine ušao u Zapadnohercegovačku županiju, zajedno sa [[Široki Brijeg|Širokim Brijegom]], [[Grude|Grudama]] i [[Posušje|Posušjem]].

== Poznate osobe ==

* [[Zaim-beg Selimić]] - veleposjednik, vakif i dobrotvor (donator sredstava za obnovu [[Žabljak džamija|Žabljak džamije]] [[1892.]] godine i nekadašnji vlasnik čuvenog [[Kravica (slap)|slapa Kravica]])<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.ljubusaci.com/index.php/kolumne/halid-sadikovic/680-zaim-beg-selimic|title=ZAIM BEG SELIMIC|publisher=ljubusaci.com|date=28. 1. 2009|accessdate=25. 8. 2015}}</ref>
* fra [[Gracijan Raspudić]] - prevoditelj Biblije ([[Novi zavjet|NZ]]) na hrvatski jezik
* [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepan Herceg Kosača]]
* [[Andrija Artuković]], političar u NDH
* [[Ivan Pavlović]], sveučilišni profesor
* [[Mirko Alilović]], rukometaš
* [[Petar Barbarić]], sluga [[Bog|Božji]]
* [[Zoran Tomić]], sveučilišni profesor
* [[Ivica Lučić]], sveučilišni profesor
* [[Iko fra Skoko]], franjevac i sveučilišni profesor
* [[Vice Vukojević]], pravnik, političar
* [[Florijan Boras]], političar
* [[Stjepan Skoko]], kipar, profesor
* [[Denis Buntić]], rukometaš
* [[Ivan Esih]], publicist, prevoditelj, poliglot i leksikograf
* [[Hamo Ibrulj]], slikar
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar i pjesnik
* [[Blaž Kraljević]], zapovjednik [[HOS]]-a Herecegovine
* [[Lucijan Kordić]], pjesnik
* [[Veselko Koroman]], književnik, akademik
* [[Luka Vukojević]], jezikoslovac
* [[Vlatko Majić]], profesor i književnik
* [[Bosiljko Mišetić]], političar
* don [[Ivan Musić]], vođa [[Hercegovački ustanak 1875.|Hercegovačkog ustanka]] 
* [[Izidor Papo]], akademik
* [[Ante Paradžik]], političar
* [[Zvonimir Remeta]], književnik
* [[Jozo Milićević Galini]], glazbenik i pjevač<ref>[http://ljubuski.net/3088-tuzna-objetnica-jozo-milicevic-galini Ljubuški] Tužna obljetnica - Jozo Milićević Galini </ref><ref>[http://hsp-ljubuski.com/110-humanost-za-druge-galini-zasluzuje HSP Ljubuški] Humanost za druge, Galini to zaslužuje</ref><ref>[http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=15217:dvije-tisuljubusaka-ispratilo-galinija-na-vje-poak&catid=73:ljubuski&Itemid=58 Dvije tisuće Ljubušaka ispratilo Galinija na vječni počinak]</ref>
* [[Petar Herceg|Petar Herceg Tonić]], američki heroj
* fra [[Lovro Šitović]], književnik
* [[Ljilja Vokić]], političarka i profesorica
* [[Vjekoslav Vrančić]], političar i pisac
* [[Radoslav Dodig]], profesor i kulturni djelatnik
* [[Božo Skoko]], publicist i sveučilišni profesor
* [[Krunoslav Jurčić]], nogometni trener
* dr. fra [[Ljudevit Rupčić]], bibličar, prevoditelj Svetog pisma
* [[Vjekoslav Luburić]], ustaški časnik
* akademik  [[Vitomir Grbavac|Vitomir Grbavac - Prof. dr. sc.]], znanstvenik i sveučilišni profesor<ref>[http://www.agr.unizg.hr/hr/article/956/prof_dr_sc_vitomir_grbavac_izabran_je_za_redovitog_%C4%8Dlana_hrvatske_akademije_znanosti_i_umjetnosti_u_mostaru]</ref>
* prof. dr. sc. [[Milan Nosić]], znanstvenik i sveučilišni profesor
* [[Mehmed Ali Ćerimović]], hrvatski vjerski pisac, sudac i književnik
* [[Abdullatif Dizdarević]], hrvatski pisac, novinar i publicist
* [[Milijan Brkić]], hrvatski političar<ref>{{Citiranje časopisa|title=Hrvatski sabor - Milijan Brkić|url=https://web.archive.org/web/20181001083901/https://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=7046|accessdate=2018-07-28}}</ref>
* [[Ljubuški mučenici]], kršćanski mučenici

== Spomenici i znamenitosti ==

* [[Humačka ploča]] - jedan od najstarijih spomenika pismenosti u [[bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] iz  ([[11. stoljeće|XI.]] ili [[12._stoljeće|XII. stoljeće]]), pisan hrvatskim jezikom, starohrvatskom [[ćirilica|ćirilicom]] s uporabom pet slova na [[glagoljica|glagoljici]]. 
* [[Stari grad Ljubuški]] - srednjovjekovna tvrđava na brdu Buturovica iznad Ljubuškoga, izgrađena vjerojatno u 15. stoljeću, a proširena nakon Osmanskog osvajanja.
* [[Lubussa (garda)]]

=== Priroda ===

[[Datoteka:Waterfalls Kravica 6, Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|200px|Slap Kravica]]

* Rijeka [[Trebižat (rijeka)|Trebižat]] duga je od svojega izvora u [[Peć Mlini|Peć Mlinima]] do ušća u [[Neretva|Neretvu]] u Strugama 50 km. Ona je nastavak toka od [[Posušje|Posušja]] ([[Tribistovo]], kota 903), tako da je susrećemo pod devet imena: Culuša - Ričina - Brina - Suvaja (Posušje) - [[Vrlijka]] ([[Imotski]]) - [[Matica (rijeka)|Matica]] - [[Tihaljina (rijeka)|Tihaljina]] - Mlade - [[Trebižat (rijeka)|Trebižat]] (Ljubuški). 

* [[Tihaljina (rijeka)|Tihaljinom]] se naziva riječni tok od izvora u Peći do Greblja na Mladima ([[Veliki most]]). Odatle pa do Parila kraj Otoka zove se Mlade, po narodnoj [[Legenda|legendi]] da se pomlađuje iz izvora Klokun u [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuku]]. Od Parila pa do Jegetine, gdje je ušće Vrioštice zove se Prokop. Neki razlikuju dva toka: Stari prokop i Kanal ili Prokop. Od Jegetine pa do ušća zove se Trebižat. U narodu se čuje jednostavno Rika.

* Rijeka [[Vrljika]] u [[Šajinovac|Šajinovcu]] ponire pod imenom [[Matica (rijeka)|Matica]]. Međutim, izvor Tihaljine prima još neke druge vode uz one vrljičke. U Tihaljinu u [[Peć Mlini|Peć Mlinima]] utječu i vode kroz umjetni tunel ispod brda Petnik, izgrađen[[1946.]] za hidroelektranu. Izvor rijeke Tihaljine u zaseoku [[Peć Mlini]] ([[Drinovci]]) slikovit je: voda kulja iz pećine podno crvenkastih vapnenačkih stijena (Cvitanjske stine) visokih 150 metara. Prostor Peći u obliku potkovice jedinstven je kraj. Niže od izvora u Peći nekoć je radilo sedam mlinica i isto toliko stupa. Više je izvora na području Tihaljine: Bartulovo vrilo, Jurića vrilo, Rašića vrilo, Modro oko, Nenač, te manjih potoka: Jakšenica, Nezdravica i Dunaj. Više izvora Tihaljine je Ravlića pećina (zvana još i Kostrešova pećina, prema harambaši Kostrešu), gdje su otkriveni tragovi boravka ljudi iz mlađega [[Kameno doba|kamenoga doba]]. 

* Rijeka [[Mlade]] stvorila je na svojemu toku slap Koćušu u Veljacima. Nakon što iziđe iz ravnice riječna matica nailazi na prepreke - čvrste vapnenačke stijene - te se obrušava s visine 10 - 12 metara na širini od 30 metara. Ovaj slap nema većih oscilacija u količinama vode tijekom godine poput Kravice. U blizini slapa su mlinovi i stupe, od kojih neki i danas rade. 

* U Vitini ispod brda Zelengore vrelo rijeke [[Vritošica|Vrioštice]] izbija podno vapnenačke litice. Voda Vrioštice bistra je i hladna (temperatura je stabilna 11 - 12 C). Protok vode varira od 0, 815 - 4,4 m/sec. 

* Najatraktivniji lokalitet na Trebižatu je [[Kravica (slap)|slap Kravica]], 3 km nizvodno od Vitaljine, u Studencima blizu Ljubuškoga. Stvoren je radom sedronosne rijeke Trebižat, pa je kao prirodan fenomen pod zaštitom države kao prirodna rijetkost. Visina slapa kreće se od 26 - 28 metara, s vodenim amfiteatrom ispod slapa promjera 120 metara. Preko sedronosna sloja od dna do vrha slapa izrasla je trava, mahovina i lišajevi. Uz slap su nikle konopljika, smokve i topole. Nekada su uz slap bili aktivni mnogobrojni mlinovi i stupe za valjanje sukna. 

* Za stvaranje slapa najzančajniji je bigar, [[sedra]] ili travertin. Radi se u vodi istaloženom vapnencu koji se stalno izdiže i podiže sedrene barijere stvarajući tako slapove (uz Trebižat takve slapove pravi i [[Pliva]] te [[Krka]]). Sedra je karakteristična za krške rijeke bogate [[kalcijev karbonat|kalcijevim karbonatom]] (CaCO3). 

* Zanimljivo je reći da su poduzetnici Jelić i Srinčić [[1905.]] predali zahtjev austro-ugarskoj vlasti da im se ustupi slap Kravica za gradnju pogona za preradu [[pamuk]]a i [[Juta|jute]]. Još su zanimljiva i vrela rijeke Studenčice, pritoka Trebižata.

== Kultura ==

* HKD Sveti Ante - Humac
* KUD Herceg Stjepan - Ljubuški
* HKUD Studenčica - Studenci
* HKUD Radišići - Radišići
* HKUD Sveti Marko - Klobuk
* HKUD Sveti Ivan - Grab
* HKUD Veljaci - Veljaci
* HKUD Hardomilje - Hardomilje

== Prijateljske veze ==

* [[Međimurska županija]]
* [[Karlovačka županija]]

== Šport ==

* [[HRK Izviđač Ljubuški|HRK Izviđač]]
* [[HŽRK Ljubuški]]
* [[NK Ljubuški]] (bivši Bigeste, osnovan 2005.)
* [[NK Sloga Ljubuški]]
* [[MNK Ljubuški]]
* [[HAK Ljubuški]]
* [[HKK Ljubuški]]
* [[HOK Ljubuški]]
* [[Karate klub Ljubuški]]
* [[Boksački klub Ljubuški]]

== Izvori ==

{{izvori}}
{{hakave}}

== Vanjske poveznice ==

{{commons|Category:Ljubuški}}

* [http://www.ljubuski.ba Službena stranica općine Ljubuški]
* [http://www.ljubuski.info Ljubuski.info]
* [http://www.radioljubuski.ba/ Radio Ljubuški]
* [http://www.ljportal.com/ Ljubuški portal]

{{BiH}}
{{Hercegovina}}
{{Ljubuški}}

[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Zapadnohercegovačka županija]]
[[Kategorija:Ljubuški| ]]