Vidi kôd stranice Lijepa naša domovino

<!--'''Lijepa naša domovino'''-->{{naslov u kurzivu}}
{{infookvir himna
 |naslov        = Lijepa naša domovino
 |latinica      = 
 |naslov-hr     = 
 |slika         = Monument to Croatian National Anthem.JPG
 |opis_slike    = Spomenik himni u Zelenjaku na cesti Klanjec – Kumrovec
 |država        = {{ZD+X/H|HRV}}
 |jezik         = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
 |tekstopisac   = [[Antun Mihanović]]
 |skladatelj    = [[Josip Runjanin]]<sup>1</sup>
 |ostali_nazivi = ''Lijepa naša''
 |prihvaćena    = [[29. veljače]] [[1972.]]
 |zvuk          = Lijepa nasa domovino instrumental.ogg
 |naslov_zvuka  = instrumentalna izvedba Orkestra Mornarice SAD-a
 |wikizvor      = Lijepa naša domovino
 |bilješke      = <sup>1</sup> Pretpostavlja se.
}}

[[datoteka:Detalj spomenik himni Zelenjak.jpg|mini|Natpis na spomeniku himni]]

'''''Lijepa naša domovino''''' (često tek '''''Lijepa naša'''''), himna [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] od [[1991.]] godine. Njezine početne riječi čest su [[metonimija|metonim]] za Hrvatsku (''Lijepa Naša'').

Ubraja se među malobrojne miroljubive himne jer veliča ljepote [[domovina|domovine]], a ne poziva na borbu ili [[Pokret otpora|otpor]] kao himne-koračnice (pr. ''[[Marseljeza]]'').<ref>Božo Skoko, ''Hrvatski velikani'', Večernji edicija, Zagreb, 2014., str. 279., {{ISBN|9789532802306}}</ref>

== Stihovi ==

Zagrebački pravnik [[Antun Mihanović]], jedan od pjesnika [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]], napisao je domoljubnu pjesmu ''[[Horvatska domovina]]'' koja je postala temelj današnje himne<ref>Čl. 15. – 22. [[s:Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske|Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske]] (''[[Narodne novine]]'', br. 55/90., te čl. 137. Zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su određene novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje, ''Narodne novine'', br. 26/93. i 29/94.)</ref> – od 14 kitica uzete su prva, druga, pretposljednja i posljednja. ''Horvatska domovina'' je objavljena [[14. ožujka]] [[1835.]] godine na naslovnoj stranici desetog broja književnog lista ''[[Danica (časopis)|Danica]]'', koji je tada bio nositelj književnog preporoda.

{{Citat5|<poem>
Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
Da bi vazda sretna bila!

Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!

Teci Dravo, Savo teci,
Nit' ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.

Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!
</poem>|}}

== Napjev ==

Popijevka “Lijepa naša domovino” nastala je krajem [[1840-ih]]. Ne zna se točna godina njezina nastanka, ali se obično navodi [[1848.]] godina. Nije sasvim sigurno je li [[Josip Runjanin]] ([[1821.]] – [[1878.]]) skladao njezinu melodiju,<ref>[[Ivica Golec|Golec, Ivica]]. ''Banska krajina u djelima svećenika Josipa Marića (1807.-1883.) i Pavla Lebera (1844.-1919.)'' // ''[[Croatica Christiana Periodica]]'', br. 57., (2006.), str. 155.-176., {{Hrčak|id=14655}}, fusnota 22 na str. 159.:{{citat2|Najvjerojatnije ju je uglazbio Josip Runjanin (1821.–1878.), onodobni kadet Prve banske pukovnije u Glini, na tekst pjesme ''Horvatska domovina'' Antuna Mihanovića. Neki misle da je ''Lijepu našu'' skladao onodobni kapelnik pukovnijske glazbe u Glini [[Josip Wendl]]. Nesporno je da su je časnici i poznatiji građani pjevali u Glini već tijekom 1846. dakle gotovo 50 godina prije njezina proglašenja hrvatskom himnom (1891.). (Usp. o tome, ''Pjevački vjesnik'', 6 (1910.), 10, 108-109; Milan BABIĆ, »U Glini je prvi put 1846. g. odjeknula hrvatska himna«, ''Jutarnji list'', 29 (1939.), 10029, 12.}}</ref> ali se u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] uvriježilo takovo mišljenje<ref>[https://www.nsk.hr/lijepa-nasa-domovino/ Lijepa naša domovino …]:{{citat2|Nije posve sigurno tko je skladao glazbu,  no uvriježilo se mišljenje da je to bio hrvatski časnik u austrougarskoj vojsci i glazbeni amater Josip Runjanin. Runjanin je kao kadet služio u graničarskoj pješačkoj pukovniji br. 10 u Glini, pod zapovjedništvom pukovnika Josipa Jelačića, te se zato smatra da je popijevka tamo skladana.}}, nsk.hr, 14. ožujka 2017., pristupljeno 9. kolovoza 2020.</ref>.
 
Runjanin nije imao formalno glazbeno obrazovanje, a 1848. godine bio je kadet u graničarskoj pješačkoj [[Pukovnija|pukovniji]] br. 10 u [[Glina (grad)|Glini]]. Zato se smatra da je popijevka skladana u Glini.

Runjanin je uglazbio samo dvije kitice Mihanovićeve pjesme, pa je popijevka zapravo dvodijelna pjesma sa 16 taktova (sheme ''a – a1 – b – a1'').

== Glazbene preradbe i naslov ==
[[datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|mini|180px|[[Antun Mihanović]], hrvatski književnik i pravnik te pisac pjesme ''Horvatska Domovina'' od koje je nastala današnja himna Republike Hrvatske ''Lijepa naša domovino'']]
[[datoteka:Josip_Runjanin.png|mini|180px|[[Josip Runjanin]], hrvatski skladatelj te časnik u austrougarskoj vojci, skladatelj himne ''Lijepa naša domovino'']]

Ne zna se kako je izgledao izvorni napjev. Prvi poznati zapis potječe od [[Vatroslav Lichtenegger|Vatroslava Lichteneggera]], pjevačkog pedagoga, iz [[1861.]] godine. Slušao je kako pjevaju njegovi učenici (učiteljski pripravnici) i zabilježio note, "ukajdiv melodiju onako kako su mu pripravnici pjevali" ([[Franjo Ksaver Kuhač]]).

Lichtenegger je priredio skladbu za muški četveropjev. Godine [[1862.]] njegova je inačica objavljena u ''Sbirci različitih četveropjevah mužkoga zbora'' (svezak II, broj 9) Narodnoga zemaljskoga glazbenog zavoda u Zagrebu.

U godinama koje su uslijedile, popijevka se pojavljivala u raznim zbirkama pod naslovom ''Hrvatska Domovina'', a pod imenom ''Liepa naša'' nalazimo je prvi put [[1864.]] godine u zbirci "raznih četveropjev(h) što ih izdade Glasbeno društvo duh(ovne) mlad(eži) Zag(rebačke)". Ta dva naslova su se izmjenjivala do [[1890-ih]] godina, kada se kao naslov uvriježio prvi stih, ''Lijepa naša domovino''.

Bilo je i drugih glazbenih inačica nakon Lichteneggera. Popijevka se uređivala za različite zborove i pritom mijenjala, a današnja inačica potječe od [[Franjo Dugan stariji|Franje Dugana starijeg]] ([[1919.]]).

I danas postoje mnoge glazbene inačice ove pjesme: za muške, ženske, dječje i mješovite zborove, tamburaške i puhačke sastave, orgulje, glasovir te [[simfonijski orkestar]].

Službeni notni zapis himne je konačno utvrđen [[1990.]] godine u članku 17. Zakona o [[Hrvatski grb|grbu]], [[Hrvatska zastava|zastavi]] i himni [[Hrvatska|Republike Hrvatske]].

== Tekstualne preradbe ==

Današnji zakonski tekst himne nije posve isti kao Mihanovićev izvornik. Osim što je bilo nužnih promjena zbog moderniziranja jezika, uvedeno je i nekoliko značenjskih promjena.

{{Quote box
 | quote  = Lěpa naša domovino,<br />Oj junačka zemljo mila,<br />Stare slave dědovino,<br />Da bi vazda čestna bila!
 | source = <small>1. kitica ''[[Horvatska domovina|Horvatske domovine]]''</small>
 | width  = 
 | align  = right
}}

Promjene značenja kroz povijest koje se nisu održale:
* ''junačka'' → ''hrvatska''
* ''da bi vazda čestna bila'' → ''daj, o Bože, sretna bila''
* ''Teci, Sava hitra, teci'' → ''Savo, Dravo, Drino teci'' ([[Drugi svjetski rat|2. svjetski rat]])

{{Quote box
 | quote  = Teci, Sava hitra, teci<br />Nit’ ti Dunaj silu gubi,<br />Kud li šumiš, světu reci:<br/>Da svog’ doma Horvat ljubi,
 | source = <small>13. kitica ''[[Horvatska domovina|Horvatske domovine]]''</small>
 | width  = 
 | align  = right
}}

Promjena značenja ponovo unesena u današnju verziju:
* ''kud li šumiš'' → ''sinje more'' (2. svjetski rat)

Promjene značenja koje su ostale u današnjoj verziji: 
* ''čestna'' → ''sretna''
* ''hitra'' → ''Dravo''
* ''svog' doma'' → ''svoj narod''

Primjerice, [[Antun Gustav Matoš]] je pisao „Oj hrvatska zemljo mila.“.<ref name="Bar">Barac, Antun. (prir.); Matoš, Milan. (sabrao) ''Djela A. G. Matoša'', sv. 4., Izd. Binoza – nakladni zavod, Zagreb, 1935., str. [http://books.google.hr/books?lr=&cd=62&id=hHBIAAAAMAAJ&q=hrvatska+zemljo 231.]</ref>

Na prijedlog hrvatskog književnika [[Milivoj Slaviček|Milivoja Slavičeka]], ponovno je umetnut stih ''sinje more svijetu reci''<ref name="vecernji">Denis Derk, [http://www.vecernji.hr/kultura/umro-autor-pjesme-vrijeme-je-da-se-dogada-napokon-covjek-clanak-472527 ''Umro autor pjesme "Vrijeme je da se događa napokon čovjek"''], ''[[Večernji list]]'', 7. studenoga 2012.</ref> (umjesto izvornog ''Kud li šumiš, světu reci'').

Službeni tekst himne je konačno utvrđen [[21. prosinca]] [[1990.]] godine u članku 16. Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske.

== Svojstvo himne ==

Tijekom 19. stoljeća "Lijepa naša" se pjevala u svečanim nacionalnim prigodama kao i razne druge popijevke. Bila je samo jedna od mnogih narodnih himna, koje je zapisao Antun Mihanović [[1846.]] godine (''Bože živi'', ''Još Horvatzka ni propala'', ''Mi smo, braćo ilirskog'' i ine). Godine [[1891.]], prigodom izložbe Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u [[Zagreb]]u, prvi put je navedena kao hrvatska himna i pjevala se pod naslovom ''Lijepa naša''.

Savez hrvatskih pjevačkih društava obratio se Hrvatskom saboru [[1907.]] godine ''“glede uzakonjenja, odnosno službenog proglašenja pjesme ''Lijepa naša domovino'' hrvatskom himnom”''. Iako Sabor nije reagirao, ''Lijepa naša'' je postala neslužbena hrvatska himna, a u svečanim prigodama se izvodila odmah nakon ''[[Carevka|Carevke]]''. Kad je Hrvatska [[29. listopada]] [[1918.]] godine stekla (kratkotrajnu) neovisnost, Sabor je pjevao ''Lijepu našu''.

Također se neslužbeno pjevala između dva rata. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugoga svjetskog rata]] pjevali su je i ustaše i partizani. Tijekom [[narodnooslobodilački rat|narodnooslobodilačkog rata]] ''Lijepa naša'' nastavila je biti simbolom hrvatske političke tradicije i identiteta. Status himne neformalno joj je priznat na osnivačkoj skupštini [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH-a]] održanoj [[13. lipnja|13.]] i [[14. lipnja]] [[1943.]] godine u [[Otočac|Otočcu]] i [[Plitvička jezera|Plivičkim jezerima]], kada je prvo zasjedanje ovoga tijela zaključeno svečanim izvođenjem ''Lijepe naše''.<ref>[http://www.sabor.hr/hr/o-saboru/obiljezja-drzavnosti Obilježja državnosti Republike Hrvatske - Himna Republike Hrvatske], sabor.hr, pristupljeno 13. veljače 2019.</ref> Poslije rata nije ugušena, nego se u svečanim prigodama svirala odmah nakon [[Hej, Slaveni|jugoslavenske himne]]. Program [[Hrvatski radio|Radio Zagreba]] završavan je svake noći njezinim orkestralnim intoniranjem.

Prvi put u povijesti je službeno proglašena državnom himnom u prvom ustavnom amandmanu (točka 4.) dana [[29. veljače]] [[1972.]] godine. U točki je pisalo da je "Himna Socijalističke Republike Hrvatske (...) ''Lijepa naša domovino''", što je preneseno i u Ustav SR Hrvatske [[1974.]] godine. [[Ustav Republike Hrvatske]] iz 1990. godine navodi da ''Lijepa naša domovino'' ima status i ulogu hrvatske državne himne, a Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske navodi njezin službeni tekst i notni zapis, koji su time postali obvezatni.

== Spomenik himni ==

Usred doline na [[Zelenjak]]u je podignut spomenik hrvatskoj himni u obliku obeliska visokoga 12,20 m koji je postavljen zalaganjem [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja«]], [[24. studenoga]] [[1935.]] godine. Ovdje je, navodno, Mihanović bio nadahnut za pisanje himne. Na otkrivanju spomenika unatoč vremenskim nepogodama bilo je nazočno preko 20&nbsp;000 osoba koje su otpjevale himnu nekoliko puta.<ref>Marijan Machala. 2017. ''Zelenjak (Zaštićeni krajobraz prirode i spomen-područje hrvatske himne)''. U: Marijan Machala i suradnici. 2017. ''Povjesnica Zmajskoga stola u Krapini Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” 1995. – 2015.'' Zagreb: Družba „Braća Hrvatskog Zmaja“, str. 210.-211. ([http://dbhz.hr/wordpress/wp-content/uploads/2018/02/POVJESNICA-ZMAJSKOGA-STOLA-U-KRAPINI-1995-2015.pdf]; pristupljeno 15. siječnja 2019.).</ref>

== Literatura ==

* Jagarčec, Nadica ; Blažičko, Zvonimir. ''Lijepa naša domovino: spomen-monografija povodom 160. godišnjice prvog pisanog spomena hrvatske himne i 60. godišnjice spomenika u Zelenjaku'', Općina Tuhelj, Tuhelj, 1995.
* Jankovič, Ján. ''Lijepa naša je aj naša: pamätnica na počesť 170. výročia Mihanovićovej básne Horvatska domovina – Lijepa naša a 100. výročia jej prvého slovenského znenia'', II. dio, JUGA – Vydavateľstvo Jána Jankoviča, Bratislava, 2005., {{ISBN|80-89030-25-4}}

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Wikisource|Lijepa naša domovino}}
{{Commons|Category:National anthem of Croatia|Lijepa naša domovino}}
* [http://news.bbc.co.uk/olmedia/1430000/audio/_1431916_croatia.ram Audio-Stream "Lijepa naša domovino" (Real Player)]


{{himne europskih država}}
{{Hrvatska}}

[[Kategorija:Državni simboli Hrvatske]]
[[Kategorija:Državne himne]]
[[Kategorija:Hrvatske domoljubne pjesme]]