Vidi kôd stranice Lijekovi za liječenje bolesti kardiovaskularnog sustava

<!--'''Lijekovi za liječenje bolesti kardiovaskularnog sustava'''-->{{bolji naslov|[[ATK kod C]]}}

{{stilska dorada}}

{{wikipedizirati}}

Kardiovaskularni sustav jedan je od najvažnijih infrastrukturalnih sustava u našem tijelu. Njega bi mogli usporediti sa cestovnom i željezničkom mrežom neke zemlje. Kao što cestama i prugama kolaju ljudi i materijalna dobra, tako žilama kola krv, prenositelj [[kisik]]a, energenata ([[škrob]] i [[masti]]), građevnih komponenti ([[aminokiseline]]), otpadnih tvari ([[mokraćna kiselina]], urea), obrambenih jedinica ([[leukociti]]), raznih proteina, glasnika ([[hormoni]]), i dr. Kardiovaskularni sustav ima i zadaću ujednačiti pogodne uvjete u svakoj točki organizma održavajući stalnu [[Temperatura|temperaturu]], [[pH]], [[osmolaritet]] i dr.

Kardiovaskularni sustav se sastoji od centralne mišićne pumpe, [[Srce|srca]], dvostrukog kruga žila - jedan krug se zove plućna [[cirkulacija]] i vodi krv od srca u pluća i natrag u srce, a drugi krug je sistemska [[cirkulacija]] i vodi krv od srca u sve ostale dijelove organizma te natrag u srce. Koronarne žile jesu žile koje krvlju napajaju samo srce. Žile koje vode [[krv]] od srca zovu se [[Arterija|arterije]], a žile koje vode krv do srca jesu [[Vena|vene]].
Arterijski sustav tijela počinje s glavnim velikim arterija kao što je primjerice, aorta, i progresivno se grana u sve manje i manje žile, sve do razine [[kapilara]]. Kapilare zatim postaju najmanje žile venskog sustava, koje se, zatim, progresivno spajaju u sve veće i veće vene. One vraćaju krv natrag u [[srce]]. Svrha ovog elegantnog i kompleksnog sustava cijevi jest dostaviti [[kisik]] i nutrijente svakoj stanici organizma, preuzeti od njih ugljični dioksid i otpadne tvari te transportirati ih u organe izlučivanja.
Kardiovaskularnih sustavom upravljaju centri u donjim dijelovima [[mozak|mozga]] - autonomni živčani sustav ubrzava i usporava rad srca. Tako simpatikus ubrzava rad [[Srce|srca]], a parasimpatikus usporava rad srca. Također, autonomni živčani sustav utječe na širenje i sužavanje krvnih žila te na taj način usmjerava glavninu cirkulacije, ovisno kako je, kada i gdje potreban veći protok. Adrenalin iz nadbubrežnih žlijezda potiče rad srca, a bubrezi kontroliraju ukupni volumen krvi.
Uz krvožilni sustav postoji i sustav limfnih žila. On skuplja višak tkivne tekućine u tkivima i vraća ga u krvožilni sustav. Limfne žile su važne i za apsorpciju masnoća iz crijeva te u obrambenom sustavu organizma.
Bolesti krvožilnog sustava jesu najčešće i najsmrtnonosnije bolesti koje zauzimaju vodeće mjesto u ukupnog smrtnosti od bolesti. Najčešće bolesti srca jesu slabljenje snage mišića srca ([[kardiomiopatija|kardiomiopatije]], kongestivno [[zatajenje srca]]), poremećaj ritma rada srca ([[aritmija|aritmije]]) i nedostatak kisika u srčanom mišiću zbog bolesti koronarnih žila ([[ateroskleroza]], ishemijska bolest srca, angina pectoris, infarkt srca).
Općenita bolest krvožilnog sustava jest [[hipertenzija]], povišeni arterijski tlak, koji je faktor razvoja brojnih ostalih bolesti kardiovaskularnog sustava. Ateroskleroza je bolest oštećenja i suženja krvnih žila. Najčešća bolest vena jest varikoziteti vena. Poseban problem u krvožilnom sustavu jest povišenje masnoća u krvi (hiperlipidemija), jer je važan faktor u razvoju ateroskleroze i ostalih bolesti krvožilnog sustava.
Bolesti krvožilnog sustava ne javljaju se iznenada - najprije započinju neprimjetno i bez simptoma razvojem hipertenzije ili/i hiperlipidemije, zbog kojih dolazi do razvoja opasnijih bolesti kao što su ateroskleroza, ishemijska bolest srca (angina pectoris i infarkt srca). U konačnici se razvijaju kongestivno zatajenje srca i aritmije. Bolesti kardiovaskularnog sustava se često "vuku" do kraja života i mnoge od njih znaju biti kronične (hipertenzija, hiperlipidemija, angina pectoris). Uz lijekove, pacijenti koji boluju od kardiovaskularnih bolesti mogu doživjeti dugu starost, ali, u konačnici često umiru zbog posljedica tih bolesti.
Od bolesti kardiovaskularnog sustava se često umire, pa su lijekovi za liječenje bolesti kardiovaskularnog sustava jedni od najpropisivanijih i najtrošenijih lijekova u svijetu.
Tako se za liječenje hipertenzije koriste [[diuretici]], [[antihipertenzivi]], ACE i AT II inhibitori, [[blokatori kalcijevih kanala]] i [[beta blokatori]]. Za liječenje aritmija koriste se [[antiaritmici]], [[beta blokatori]] i [[blokatori kalcijevih kanala]]. U liječenju i prevenciji ishemijskih bolesti koriste se [[beta blokatori]], [[vazodilatatori]], [[blokatori kalcijevih kanala]] i [[hipolipemici]]. Kod kardiogenog šoka koriste se [[srčani stimulatori]]. U liječenju kongestivnog zatajenja srca koriste se [[srčani glikozidi]], [[diuretici]], [[vazodilatatori]] i [[ACE inhibitori]]. Za liječenje povišenih masnoća u krvi i prevenciju ateroskleroze koriste se [[hipolipemici]]. Za liječenje bolesti vena (varikoziteti, hemoroidi) koriste se [[vazoprotektivi]], a [[periferni vazodilatatori]] se koriste kod smetnji periferne cirkulacije u udovima. 
<br>
{{ATK_C}}
{{ATK}}
<br>
{{farmakologija}}
[[Kategorija:Lijekovi]]