Vidi kôd stranice Kurska prevlaka

<!--'''Kurska prevlaka'''-->{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Kurska prevlaka
|slika = Curonian Spit and Lagoon.png
|godina = [[2000.]] <small>(24. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = v
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/994 994]
|država = {{ZD+X/L|LIT}} {{ZD+X/R|RUS}} 
<br>
{{Lokacijska karta|Litva|width=240|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=12
|label=Kurska prevlaka|position=right
|lat_deg=55|lat_min=16|lat_sec=28|lat_dir=N
|lon_deg=20|lon_min=58|lon_sec=15|lon_dir=E
}}<small>Lokacija Kurske prevlake u Litvi</small> 
}}
'''Kurska prevlaka''' ([[litvanski]]: ''Kuršių nerija'', [[ruski]]: ''Куршская коса'', [[njemački]]: ''Kurische Nehrung'', [[poljski]]: ''Mierzeja Kurońska'') je 98 km duga, uska, pješčana [[prevlaka]] ([[poluotok]]), koja odvaja [[Kurski zaljev]] od [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Njen južni dio pripada [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradskoj oblasti]] ([[Rusija]]), a sjeverni dio jugozapadnoj [[Litva|Litvi]].  

Od 2000. god., Kurska prevlaka je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao "izvanredan primjer tradicionalnog naselja, kulture iskorištavanja tla i mora (...), te ljudske interakcije s okolišem, osobito onda kada je postao ranjiv zbog nepovratnih promjena".
[[Datoteka:Curonian Spit from Space, 2006.jpg|mini|lijevo|<center>Satelitska fotografija s [[Landsat]]a]]
==Zemljopis==

Kurska prevlaka se proteže od [[Sambijski poluotok|Sambijskog poluotoka]] na jugu do [[tjesnac]]a kod grada [[Klaipėda|Klaipėde]], koji se nalazi s druge strane tjesnaca, na glavnom litvanskom kopnu. 

Sjevernih 52 km pripada Litvi, dok ostatak pripada Rusiji, nalazi se u [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradskoj oblasti]]. 

Širina prevlake varira: od 400 m u Rusiji, blizu sela Lesnoja do 3800 m u Litvi, sjeverno od [[Nida (grad)|Nide]].

==Povijest==

Prema [[Baltički narodi|baltskoj]] mitologiji, Kursku prevlaku je stvorila snažna djevojka, ''Neringa'', koja se igrala na morskoj obali. Ovo dijete se pojavljuje i u nekim drugim mitovima (u nekima je prikazana kao snažna mlada žena, kao ženska inačica grčkog [[Heraklo|Herakla]]).

Kurska prevlaka je nastala prije 5000 godina. Od približno [[800.]] godine do [[1016.]], bila je mjestom [[Kaup]]a, glavnog [[paganizam|poganskog]] trgovačkog središta, koje do danas još nije iskopano.

[[Teutonski vitezovi]] su zauzeli područje u 13. stoljeću, sagradivši svoje dvorce na mjestima današnjih [[Klaipėda|Klaipede]] (nazvavši ju ''Memel'') [[1252.]], [[Gurjevsk (Kalinjingradska oblast)|Gurjevska]] (nazvavši ga ''Neuhausen'') [[1283.]] i [[Rybači|Rybača]] (nazvavši ih ''Rositten'') [[1372.]]).

U 16. stoljeću je započelo novo razdoblje oblikovanja [[dina|dine]]. [[Odšumljavanje]] ove prevlake zbog pretjerane ispaše i sječe stabala te izgradnje brodića za potrebe opsade [[Kalinjingrad]]a (tada pruskog [[Königsberg]]a [[1757.]] dovelo je do toga da su dine se raširile po cijeloj prevlaci, prekrivši cijela sela. 
[[Datoteka:Flucht.jpg|mini|lijevo|<center>Kraljica Lujza bježi od Napoleona preko Kurske prevlake]]
[[Datoteka:Pilkosios kopos1.jpg|mini|<center>Ulaz u Mrtve dine]]
[[Datoteka:Sand dunes Curonian.jpg|mini|<center>Pješčane dine Kurske prevlake]]
Upozorena ovim problemima, [[Kraljevina Pruska|Pruska]] vlada je bila pokroviteljem velikih revegetacijskih i pošumiteljskih zahvata, s kojima se započela [[1825.]] Zahvaljujući ovim zahvatima, veći dio ove prevlake je pošumljen. 

Stoljećima prije, Kursku prevlaku su nastanjavali [[Kuronci]], baltičko pleme; na jugu je bila značajna njemačka, a na sjeveru značajna litvanska manjina. Kuroncima je broj značajno opao zbog [[asimiliranje|asimiliranja]] i inih razloga: danas ih skoro uopće nema <!-- pazi teksta na engleskom: it is close to non-existent these days and even before [[1945.]] -->, pretpostavlja se da su već do 1945. nestali, kada je prevlaka postala sasvim naseljena Nijemcima. 

Do 20. stoljeća, većina stanovništva je živjela od ribarstva.

Nakon raspada SSSR-a, turizam je procvjetao, brojni Nijemci, većinom potomci bivših stanovnika ovog područja, izabrali su Kursku prevlaku (posebice Nidu, budući vize nisu potrebne Nijemcima pri posjetu Litvi) kao njihovo odredište za praznike.

Od 2002. do 2005., mjesni ljubiteli prirode u Kalinjingradskoj oblasti i <ref>http://www.ecodefense.ru/pubs_reports_lukoil_eng_3.html</ref> u Litvi <ref>http://www.zalieji.lt/temos/Lukoil</ref> su prosvjedovali protiv [[Lukoil]]ovih planova vađenja nafte na [[D6 (naftno polje)|naftnom polju D6]] (koje se nalazi u ruskom pomorju, 22,5 km od Kurske prevlake) zbog velike ekološke opasnosti po okoliš i turizam što bi ju napravio izljev nafte.

Ove zabrinutosti nisu naišle na razumijevanje kod ruske vlade. Litvanska vlada podupire ekološka nastojanja, budući se nalazište nafte nalazi samo 4 km od litvanskog pomorja, tim više što tamošnja [[morska struja]] ide prema sjeveru, što bi značilo da bi litvansko priobalje pretrpilo veliko zagađenje u slučaju izljeva nafte. Ipak, protivljenje vađenju nafte na polju D6 nije naišlo na veliku međunarodnu potporu, pa su naftne platforme krenule s radom [[2005.]] godine.

== Trenutačno stanje ==
[[Datoteka:Вид с озера Лебедь на залив.jpg|mini|<center>Pogled na prevlaku iz Kurskog zaljeva]]
Kurska prevlaka je dom najvećim pokretnim pješčanim dinama u Europi. Prosječne su visine 35 m, a pojedine dosežu visinu i od 60 m.

Najveći grad na prevlaci je [[Nida (grad)|Nida]], omiljeno blagdansko odmaralište u koje često dolaze litvanski i njemački turisti. Sjeverna obala Kurske prevlake je puna plaža za turiste. I ruska i litvanska strana prevlake su [[nacionalni park]]ovi (npr. [[Nacionalni park Kuršių Nerija]]).

Naselja na Kurskoj prevlaci (od sjevera prema jugu) su:
*[[Smiltynė]]
*[[Alksnynė]]
*[[Juodkrantė]]
*[[Pervalka]]
*[[Preila]]
*[[Nida (grad)|Nida]]
*[[Morskoe]]
*[[Rybachy]]
*[[Lesnoye]]

Prvih šest je na litvanskom dijelu, a preostala tri su na ruskom dijelu. 

Upravno, ruski dio Kurske prevlaka pripada [[Zelenogradski okrug|Zelenogradskom okrugu]] [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradske oblasti]], dok je litvanski komad podijeljen između [[Klaipėda|grada Klaipede]] i [[Neringa|općine Neringe]].

Jedna je cesta koja prolazi kroz cijelu Kursku prevlaku. Na ruskoj strani vodi do [[Zelenogradsk]]a, a na litvanskoj do [[Smiltynė]]. Prevlaka nije suhozemnim putem povezana s ostatkom Litve. [[Trajekt]]i održavaju prometnu vezu između [[Smiltynė]] na prevlaci i lučkog grada [[Klaipėda|Klaipede]].  

Od 2000., Kurska prevlaka je na [[UNESCO]]-vom [[popis svjetske baštine|popisu]], pod kulturnim kriterijem "V" (''izvanredni primjer tradicionalnog ljudskog naselja, korištenja zemlje ili mora, što predstavlja kulturu..., ili ljudsku interakciju sa okolišem, posebno kada je postao ranjiv pod utjecajem nepovratnih promjena'').

==Ekološki problemi==

Postoje raznorazni ekološki problemi u svezi s Kurskom prevlakom, inače prikazivanom kao utočištem nedirnute prirode.

Zbog važnosti turizma i ribarstva za lokalno gospodarstvo, morsko i obalno zagađenje moglo bi imati katastrofalne učinke na ovo područje, jer bi i jedinstvena priroda i gospodarstvo mogli biti ugroženo.

Izgradnja naftne platforme na nalazištu D6 u ruskom pomorju, 22,5 km od obale Kurske prevlake ([http://www.zalieji.lt/ximages/temos/Lukoil/D6-vaizdas exact location])) 2005. poteglo je mogućnost možebitnih naftnih izljeva.

Drugi problem je što rastući turizam uništava samu prirodu, koja je nositelj istoga. Iz ovog razloga, poduzete su različite mjere, kao što je zabrana turističkih obilazaka na određenim mjestima na prevlaci.

Prirodne nepogode opasnije su na Kurskoj prevlaci, nego igdje drugdje u Litvi ili u Kalinjingradskoj oblasti. Oluje su snažnije ovdje zbog važnosti [[stablo|stabala]] u sprječavanju erozije tla, a ljetnji [[šumski požar|šumski požari]] stoga su i opasniji po prirodu.

== Izvori ==
{{Commons|Curonian Spit}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice== 

*[http://www.nerija.lt/en/ Nacionalni park Kuršių Nerija] (u Litvi)
*[http://www.kurshskayakosa.ru/main.htm Nacionalni park Kuršskaja Kosa] (u Rusiji)
*[http://www.zin.ru/rybachy/ Biološka postaja Rybači, Rus. akademija znanosti]

{{Svjetska baština u Litvi}}
{{Svjetska baština u Rusiji}}

[[Kategorija:Zemljopis Rusije]]
[[Kategorija:Kalinjingradska oblast]]
[[Kategorija:Zemljopis Litve]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Litvi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Rusiji]]
[[Kategorija:Baltičko more]]