Vidi kôd stranice Kruhovac (biljna vrsta)

{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Kruhovac
| slika = Artocarpus altilis (fruit).jpg
| slika_širina =
| slika_opis = Kruhovac s plodom 
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Rosales]]
| familia = [[Moraceae]]
| genus = '''[[Artocarpus]]'''
| species = '''''A. altilis'''''
| dvoimeno = ''Artocarpus altilis''
| dvoimeno_autorstvo = (Parkinson) Fosberg, [[1941.]]
}}
'''Kruhovac'''{{fusg|1}} ({{lat.|Artocarpus altilis}}) je [[drvo]] i [[plod]] rasprostranjen po [[Tropi|tropskim]] [[otok|otocima]], istočnog [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] i zapadnog [[Tihi ocean|Tihog oceana]].

''Kruhovaca'' ima više [[Vrsta (biologija)|vrsta]] sve one pripadaju [[Porodica (taksonomija)|porodici]] Moraceae. Jedna od njih Artocarpus communis, kojeg nazivaju i Artocarpus incisa ili Artocarpus altilis, je osnovna hrana domorodaca južnog [[Pacifik]]a.<ref name="brit">{{citiranje weba |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/78453/breadfruit |title=Breadfruit |accessdate=2012-05-17 |language=engleski |publisher=Encyclopædia Britannica Online}}</ref>

== Značajke ==
''Kruhovac'' je jednodomna [[biljka]], s muškim i ženskim [[cvijet|cvjetovima]] na istoj krošnji.<ref name="brit"/> [[stabljika]] ''kruhovca'' narastu od 12 do 18 metara u vis.<ref name="brit"/> [[Krošnja]] je bogata velikim, sjajnim mesnatim zelenim [[list]]ovima, nalik na [[smokva|smokvine]].
Po sezoni na jednom stablu izraste do 800 plodova, jajolikog oblika, bradavičaste površine, žućkasto zelenkaste boje, promjera od 10 do 20&nbsp;cm.<ref name="brit"/>

Plod se sastoji od brojnih režnjeva bijele vlaknaste pulpe, oko koštunjave jezgre. Neke selektivno uzgojene sorte imaju plodove bez jezgre.
Po [[Karibi]]ma i tropskim [[sjeverna Amerika|američkim]] krajevima od [[Meksiko|Meksika]] do [[Brazil]]a ''kruhovci'' se uzgajaju kao ukrasna kućna drva, a plodovi prodaju po tržnicama. ''Kruhovci'' se mogu razmnožavati bez [[sjeme]]na, samo pomoću izdanaka korijena.<ref name="brit"/>
Plod ''Treculije africane'', podrijetlom iz tropske [[Afrika|Afrike]], ne jede se toliko.<ref name="brit"/>

== Rasprostranjenost==
[[datoteka:Breadfruit_Tree.jpg|minijatura|Stablo ''kruhovca'' u [[Honolulu]]u]]
''Kruhovci'' se uzgajaju po [[Malajski poluotok|Malajskom arhipelagu]], na kom su [[autohton]]o [[biljka|bilje]], odatle su se ''kruhovci'' proširili diljem [[Tropi|tropskih]] otoka južnoga [[Pacifik]]a, još u pradavna vremena.

Uvoz te biljke u [[Amerika|Ameriku]] vezan je uz sagu o misiji Williama Bligha na brodu ''[[HMS Bounty|Bounty]]'' na kraju 18. st. On je na tu ekspediciju krenuo na preporuku [[James Cook|Jamesa Cooka]], koji je ''kruhovce'' zapazio na svojoj plovidbi po pacifičkim otocima, i pomislio da bi oni mogli biti dobra hrana za brojne [[Negroidi|crne]] [[rob]]ove po [[Karibi]]ma. Nakon pobune na brodu ''Bounty'' i neuspjeha prebacivanja ''kruhovca '' do Kariba, oni su u drugoj misiji uspješno dopremljeni na [[Jamajka|Jamajku]], gdje su se sadnice prihvatile, ali posao se nakraju pokazao uzaludnim, jer su [[Negroidi|crnci]] radije jeli [[Banana|banane]].<ref name="brit"/>
''Kruhovac'' ne podnosi mraz, pa ga se nije uspjelo presaditi po [[Florida|Floridi]], čak ni na najužnijim dijelovima.<ref name="brit"/>

Domorodci južnih mora od vlaknaste unutarnje kore ''kruhovca'' izrađuju i [[Tkanina|tkanine]], a drvo rabe za izradu [[kanu]]a i [[namještaj]]a. Stablo ''kruhovca'' sadrži bijeli ljepljivi sok sličan mlijeku, koji domoroci koriste kao ljepilo za brtvljenje čamaca.

== Kruhovac kao hrana==
[[datoteka:ARS breadfruit49.jpg|desno|minijatura|Plod ''kruhovca'' (cijeli i razrezan)]]
''Kruhovac'' je osnovna hrana u mnogim tropskim krajevima. Plod mu je bogat [[škrob]]om, ali nije ukusan sirov, pa se prije jela 
prži, peče ili kuha, a nakon termičke obrade ima okus koji podsjeća na [[krumpir]] ili svježe pečeni [[kruh]] (zbog toga se i zove
''kruhovac'').

Kako ''kruhovac'' ima plodove samo u određenom razdoblju godine, važno je dobro skladištiti njihove plodove. Jedan od tradicionalnih
načina konzerviranja je zakapanje oguljenih i opranih plodova u jame koje se pokriju lišćem. Plodovi zatim nekoliko tjedana [[vrenje|vriju]] i ispuštaju oporu ljepljivu masu, tako uskladišteni plodovi mogu stajati više od godinu dana, neki tako uskladišteni plodovi, bili su jestivi i nakon više od trideset godina.

Termički obrađen ''kruhovac'' može se jesti samostalno, ali i kao dodatak raznim drugim jelima. 
Jedno od najuobičajenih jela od ''kruhovca'' je pire od njegovih fermentiranih plodova, pomiješan s [[kokosovo mlijeko|kokosovim mlijekom]] zapečen na listu [[banana|banane]].
Ponekad se peče cijeli plod na otvorenoj vatri, a zatim se ispečena unutrašnjost vadi van i miješa s drugim sastojcima, kao što su: kokosovo mlijeko, šećer i maslac, ili pečeno meso i voće. Ponekad se tako pripravljena jela dodatno kuhaju.

Na [[Šri Lanka|Šri Lanki]] se obično jede kao [[curry]], tamo se osušeni ''kruhovac'' sa šećerom jede kao desert.

== Napomene ==
#{{fusd|1}} Ostali nazivi su: artokarpus, kruhovec, krušnica (Karavla,<ref>Josip Karavla, Branimir Petar Karavla, ur., ''Rječnik bilja : dendrologija, hortikultura'', Zagreb : <span class="plainlinks">[//www.karavla.com Karavla.com]</span>, 2007., {{ISBN|978-953-95754-0-1}}, str. 45./756., pdf datoteka je stvorena 2. siječnja 2009. u 11:47:51, zadnji je put promijenjena 7. siječnja 2009. u 11:24:47. Pristupljeno 26. svibnja 2012.</ref> 2007.), te krušnica (Kišpatić,<ref name="Vajs">Nada Vajs, »Fitonimija u Parčićevu ''Rječniku hrvatsko-talijanskome'' iz 1901.« // ''Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje'', knj. 29. (2003.), {{ISSN|1331-6745}}, Zagreb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2003., str. 339. – 353. {{Hrčak|id=102673}}</ref> 1916.), hlěbovac, kruševina ([[Bogoslav Šulek|Šulek]]),<ref name="Vajs"/> hljebovac (Lochmer, 1906.),<ref>Alexander (Šandor) Lochmer, ''Englesko – hrvatski rječnik'', Senj : Tisak i naklada I. pl. Hreljanovića, 1906., str. 94.</ref> te krušno drvo ([[Vladimir Brodnjak|Brodnjak]], 1991.).<!-- hlebno drvo, kempedak - sve u svemu nisu hrvatski nazivi --> [[Tin Ujević]], [[Iso Velikanović]] i [[Milan Drvodelić]] navode u svojim djelima naziv ''hljebovac''. [[Gustav Šamšalović]] također donosi naziv ''krušnica'' (1960., 1995.<ref>Gustav Šamšalović, ''Njemačko-hrvatski rječnik'', 13. izd., Zagreb, »Colorprint«, 1995., str. 224. – krušnica</ref>)

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Artocarpus altilis}}
* [http://www.breadfruit.org The Breadfruit Institute] 
* [http://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/breadfruit.html Fruits of Warm Climates: Breadfruit]
* [http://www.proscitech.com.au/trop/j.htm Know and Enjoy Tropical Fruit: Jackfruit, Breadfruit & Relatives] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090118034328/http://www.proscitech.com.au/trop/j.htm |date=18. siječnja 2009. }} 
* [http://www.montosogardens.com/artocarpus_altilis.htm Artocarpus altilis (Moraceae)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070205051509/http://www.montosogardens.com/artocarpus_altilis.htm |date=5. veljače 2007. }} 
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/78453/breadfruit Breadfruit na portalu Encyclopædia Britannica Online] 

[[Kategorija:Artocarpeae]]
[[Kategorija:Voće]]
[[Kategorija:Flora Karolinskog otočja]]
[[Kategorija:Flora Molučkih otoka]]
[[Kategorija:Flora Marijanskih otoka]]
[[Kategorija:Flora Nove Gvineje]]
[[Kategorija:Flora Solomonskih otoka]]
[[Kategorija:Flora Sulawesa]]