Vidi kôd stranice Kronologija povijesti LGBT-a

<!--'''Kronologija povijesti LGBT-a'''-->Slijedi kratka '''kronologija povijesti LGBT-a''' koja prati povijesni razvoj i značajne događaje u povijesti [[homoseksualnost]]i, [[biseksualnost]]i i [[rodni identitet|rodnog identiteta]]. Popis također daje pregled razvoja društvene prihvatljivosti, promjena u terminologiji i temeljite promjene u zakonu, kao i pojedinačne događaje koji su doveli do promjena u zakonu u različitim zemljama. Posebno su istaknuti događaji važni za povijest LGBT-a u Hrvatskoj.

== Uvod ==
Do kraja 19. stoljeća pojmovi kao što su "homoseksualnost" i "biseksualnost" bili su nepoznati, dok se pojam "[[lezbijka]]" u kontekstu ženske homoseksualnosti (za koju se do 20. stoljeća koristio i termin "[[tribadizam]]"<ref>Zimmerman, Bonnie (ur.), [http://books.google.hr/books?id=0EUoCrFolGcC ''Lesbian Histories and Cultures: An Encyclopedia''], Taylor & Francis, New York, 2000. str. 776-777., {{ISBN|0-8153-1920-7}} {{eng oznaka}}</ref>) počinje koristiti u 18. stoljeću.<ref>Norton, Rictor, [http://rictornorton.co.uk/social22.htm ''The 'sodomite' and the 'lesbian''] u: ''A Critique of Social Constructionism and Postmodern Queer Theory'', 19. lipnja 2008., pristupljeno 1. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Pojmovi kao što su "[[transseksualnost]]" i "[[gej]]" (u kontekstu homoseksualnosti) javljaju se tek u 20. stoljeću.<ref>[http://www.theguardian.com/lifeandstyle/2010/jun/02/brief-history-transgender-issues A brief history of transgender issues], theguardian.com, Prof Stephen Whittle, 2. lipnja 2010., pristupljeno 1. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.etymonline.com/index.php?term=gay gay], ''Online Etymology dictionary'', etymonline.com, pristupljeno 1. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Izrazi korišteni u ovom tekstu odgovaraju svojoj povijesnoj upotrebi, naročito pojam "[[sodomija]]" koji je u ranijim stoljećima korišten za opisivanje istospolne seksualnosti i nereproduktivne seksualne prakse, kao što su [[masturbacija]], [[analni seks|analni]] i [[oralni seks]]. U religijskom diskursu često se koriste [[eufemizam|eufemizmi]] kao npr. "grijeh protiv prirode" i "neprirodne radnje". Danas se termin sodomija i dalje koristi, ali ne u kontekstu homoseksualnosti.<ref>[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56972 sodomija], enciklopedija.hr, pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref><ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=37024 sodomija], lzmk.hr, pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref>

== Prapovijest ==
[[Datoteka:Palermo-Museo-Archeologico-bjs-11.jpg|200px|mini|[[Petroglif]]i u [[špilja Addaura|špilji Addaura]] na [[Sicilija|Siciliji]]]]
[[Datoteka:Mastaba of Niankhkhum and Khnumhotep embrace 2.jpg|200px|mini|[[Khnumhotep i Niankhkhnum]] u zagrljaju, prikaz iz zajedničke [[mastaba|mastabe]], V. dinastija, [[drevni Egipat|Egipat]]]]
''' oko 10 000 g. pr. Kr. '''
* [[Petroglif]]i u [[špilja Addaura|špilji Addaura]] ([[talijanski jezik|tal.]] ''Grotta dell'Addaura'') na [[Sicilija|Siciliji]] prikazuju grupu žena i muškaraca koja okružuje dvije [[falus|falične]] muške figure. Postoje različita tumačenja prizora, a jedno je i da predstavlja [[homoerotizam|homoerotsku]] scenu, što bi bio najraniji takav prikaz.<ref>Parkinson R. B., [http://books.google.hr/books?id=ISdFAAAAQBAJ ''A Little Gay History: Desire and Diversity Across the World''], The British Museum Press, London, 2013., str. 12-13., {{ISBN|978-0-7141-5100-7}} {{eng oznaka}}</ref><ref>Mussi Margherita, ''Earliest Italy: An Overview of the Italian Paleolithic and Mesolithic'', Kluwer Academic, New York, 2002., str. 340.–344.,{{ISBN|0-306-46463-2}} {{eng oznaka}}</ref>

'''7000 - 1700 g. pr. Kr.'''
* [[neolitik|Neolitičke]] i [[brončano doba|brončanodobne]] seksualne crteže i figurice na [[Mediteran]]u neki [[arheologija|arheolozi]] opisuju kao prikaze "[[treći rod|trećeg roda]]": ljudski likovi sa ženskim grudima i muškim [[spolni organi|spolnim organima]] ili figure bez izrazitih [[spol]]nih karakteristika. U neolitiku [[Italija|Italije]] prikazi žena su uglavnom u obiteljskom kontekstu, a prikazi koji kombiniraju seksualne karakteristike pojavljuju se u pogrebnom ili vjerskom kontekstu. U neolitiku [[Grčka|Grčke]] i [[Cipar|Cipra]] likovi se često prikazuju s karakteristikama oba spola ili bez spolnih karakteristika.<ref>''The Gendered Sea: Iconography, Gender, and Mediterranean Prehistory'', Talalay, Lauren E., u: Blake Emma; Knapp, A. Bernard (ur.), The Archaeology of Mediterranean Prehistory, Blackwell Publishing, Oxford, 2005., str. 130-155., {{ISBN|0-631-23268-0}} {{eng oznaka}}</ref>

== Stari vijek ==
''' 25. st. pr. Kr. '''
* Češki arheolozi su u [[Prag]]u 2011. godine otkrili grob muškarca pokopanog sa svim atributima inače rezerviranima za žene. Grob se datira između '''2800 i 2500 g. pr. Kr.''', u vrijeme [[kultura vrpčaste keramike|kulture vrpčaste keramike]], a arheolozi smatraju da se vjerojatno radi o ukopu [[transseksualnost|transseksualne osobe]] ili osobe koja je pripadala tzv. trećem rodu.<ref>[http://www.ceskapozice.cz/en/news/society/grave-stone-age-‘gender-bender’-excavated-prague Grave of Stone Age ‘gender bender’ excavated in Prague], Chris Johnstone, ceskapozice.cz, 5. travnja 2011., pristupljeno 4. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> 
* '''oko 2500 g. pr. Kr.''' – najstariji sačuvani ep, [[sumer]]ski [[Ep o Gilgamešu]] u kojem se, između ostalog opisuje homoerotski odnos [[Gilgameš|kralja Gilgameša]] i [[Enkidu]]a.<ref name="BM">[http://www.britishmuseum.org/explore/themes/same-sex_desire_and_gender/same-sex_desire.aspx#all Same-sex desire], britishmuseum.org, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref>

''' 24. st. pr. Kr. '''
* U [[Egipat|Egiptu]] je 1964. godine otkrivena zajednička grobnica muškog para, [[Khnumhotep i Niankhkhnum|Khnumhotepa i Niankhkhnuma]]. Neki arheolozi vjeruju su bili ljubavnici, što bi ih učinilo prvim zabilježenim gejskim parom u povijesti.<ref>''Same-sex desire, conjugal constructs, and the tomb of Niankhkhnum and Khnumhotep'', Reeder, Greg; World Archaeology 2000(32), str. 193-208. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.egyptology.com/niankhkhnum_khnumhotep/ The Tomb of Niankhkhnum and Khnumhotep], egyptology.com, pristupljeno 4. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref>

''' 22. st. pr. Kr. '''
* [[Drevni Egipat|Egiptom]] vlada [[faraon]] [[Pepi II.|Pepi II. Neferkare]]. U kasnijoj priči o [[Neferkare i Sasenet|kralju Neferkareu i generalu Sasenetu]] sugerira se njihova tajna ljubavna veza.<ref>Parkinson, R. B., ''Homosexual' Desire and Middle Kingdom Literature'', The Journal of Egyptian Archaeology, 1995(81), str. 57.-76. {{eng oznaka}}</ref>

''' 18. st. pr. Kr. '''
* u [[Babilonija|Babiloniji]] postoje zapisi o homoseksualnoj praksi među svećenicima božice [[Ištar]] te plesnih obreda transvestita i muških prostitutki u hramovima.<ref>Nemet-Nejat, Karen Rhea, [http://books.google.hr/books?id=lbmXsaTGNKUC ''Daily Life in Ancient Mesopotamia''], Greenwood Press, Westport, 1998., str. 140., {{ISBN|0-313-29497-6}} {{eng oznaka}}</ref>
* '''oko 1725. g. pr. Kr.''' – [[Hamurabijeva stela|Hamurabijev zakonik]] spominje "''girsequ''", dvorske sluge čiji je zadatak bio seksualno opsluživati muškarce vladajuće klase.<ref>Greenberg, David F., [http://books.google.hr/books?id=RKhFRgR-1awC ''The Construction of Homosexuality''], University of Chicago Press, Chicago , 1990., str. 115., {{ISBN|0226306275}} {{eng oznaka}}</ref>

== Antika ==
[[Datoteka:Harmodius_and_Aristogeiton.jpg|200px|mini|[[Harmodije i Aristogiton]], rimska kopija grčke bronce, Nacionalni arheološki muzej u [[Napulj]]u]]
[[Datoteka:Erastes eromenos Staatliche Antikensammlungen 1468.jpg|200px|mini|Scena [[pederastija|pederastije]]: ''erast'' (ljubavnik) dodiruje bradu i genitalije ''eromena'' (ljubljenog), atička [[grčka crnofiguralna keramika|crnofiguralna]] amfora, oko 540. g. pr. Kr.]]
[[Datoteka:Napoli BW 2013-05-16 16-24-01.jpg|200px|mini|[[Aleksandar Veliki]], podni mozaik iz [[Pompeji|Pompeja]], oko 100. g. pr. Kr.]]
[[Datoteka:0024MAN-Antinous.jpg|200px|mini|[[Antinoj]], Nacionalni arheološki muzej u [[Atena|Ateni]]]]
[[Datoteka:Bust of Elagabalus - Palazzo Nuovo - Musei Capitolini - Rome 2016.jpg|150px|mini|[[Elagabal]], Kapitolinski muzeji, [[Rim]]]]
''' 7. st. pr. Kr. '''
* [[Dorani|Dorska]] aristokracija na [[Kreta|Kreti]] poznaje formalne odnose između odraslih aristokrata i adolescentskih dječaka. Natpis iz oko '''630. g. pr. Kr.''' najstariji je zapis o društvenoj instituciji [[pederastija|pederastije]] među [[Stara Grčka|Grcima]].<ref>Dover Kenneth, ''Greek Homosexuality'', Harvard University Press, Cambridge, 1978., str. 205.-207., {{ISBN|0674362616}} {{eng oznaka}}</ref> (vidi [[Kretska pederastija]]). Brak među muškarcima nije bio pravno priznat, ali su muškarci mogli stvoriti cjeloživotne odnose koji su započinjali pederastijom ([[starogrčki jezik|starogrčka]] riječ ''paiderasteia'' nema današnje pejorativno značenje). Ova partnerstva nisu bila drugačija od heteroseksualnih brakova, osim što je starija osoba bila neka vrsta pedagoga ili mentora.<ref>Boswell, John, ''Same-Sex Unions in Pre-Modern Europe'', Vintage Books, New York, 1994., {{ISBN|978-0679751649}} {{eng oznaka}}</ref>
* Starogrčka pjesnikinja [[Sapfa]] rođena je na otoku [[Lezb]]u između '''630. i 612 g. pr. Kr.''', a umrla je oko 570 g. pr. Kr. Već u antičko doba je uživala veliki ugled kao jedna od najvećih lirskih pjesnikinja, a [[Platon]] je naziva desetom muzom.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/20995/ Sapfa (Sapfo)], lzmk.hr, pristupljeno 5. veljače 2014.</ref><ref>Wilhelm, James J. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=WoKrAgAAQBAJ ''Gay and Lesbian Poetry: An Anthology from Sappho to Michaelangelo''], Garland, New York, 1995., str. 5., {{ISBN|0-8153-1886-3}} {{eng oznaka}}</ref>

''' 6. st. pr. Kr. '''
* oko '''600. g. pr. Kr.''' – na [[Antička Grčka|grčkom]] otoku Teri (danas [[Santorini]]) pronađeni su grafiti, datirani u 7. ili 6. st. pr. Kr., koji sadrže direktna svjedočanstva o homoseksualnim odnosima.<ref>[http://www.ipce.info/library_3/files/thera.htm ''The Thera Inscriptions Ritual or Slander?''], Brongersma, Edward; Journal of Homosexuality 1990(20) {{eng oznaka}}</ref>
* oko '''540. – 530. g. pr. Kr.''' – Zidne slikarije u [[Etruščani|etruščanskoj]] "[[Grobnica bikova|Grobnici bikova]]" ([[talijanski jezik|tal.]] ''Tomba dei Tori''), otkrivene 1892. godine u [[nekropola Monterozzi|nekropoli Monterozzi]], blizu [[Tarkvinija|Tarkvinije]], prikazuju homoseksualni odnos. Grobnica je ime dobila prema prikazu dva bika pored kojih su dvije scene ljudskog seksa, heteroseksualnog i homoseksualnog, a ime pokojnika za kojega je sagrađena različito se čita: ''Aranth Spurianas'' ili ''Arath Spuriana''.  Prikazi se različito tumače, kao ''apotropejski'' (obrana od uroka, zlih duhova) odnosno kao utjelovljenje ciklusa regeneracije i zagrobnog života. Prikazana je također i scena u kojoj [[Ahilej]] ubija [[troja]]nskog princa [[Troilo|Troila]].<ref>Kleiner, Fred, [http://books.google.hr/books?id=r-r0S-z-UxkC ''A History of Roman Art, Enhanced Edition''], Cengage Learning, Wadsworth, 2010., str. xxxii-xxxiv, {{ISBN|0-495-90987-4}} {{eng oznaka}}</ref><ref>''Greek Myth and Etruscan Imagery in the Tomb of the Bulls at Tarquinia'', Oleson, John Peter; American Journal of Archaeology 1975(79), str. 189-200. {{eng oznaka}}</ref>
* '''514. g. pr. Kr.''' – ljubavni par [[Harmodije i Aristogiton]] ubijaju [[Atena (polis)|atenskog]] tiranina [[Hiparh (sin Pizistratov)|Hiparha]]. Atenjani su ih slavili kao ''tiranoubojice'' ([[starogrčki jezik|starogrč.]] τυραννοκτόνοι) i podigli im spomenik.<ref>[[Tukidid]], ''Povijest Peloponeskog rata'', preveo Stjepan Telar, Matica Hrvatska, Zagreb, 2009., {{ISBN|978-953-150-852-0}}</ref><ref>Law, Randall, [http://books.google.hr/books?id=I1sXp8D80V0C ''Terrorism: A History''], Polity, Cambridge, 2009., str. 17.-19., {{ISBN|978-0-7456-4037-2}} {{eng oznaka}}</ref>

''' 5. st.pr. Kr. '''
* U [[Tora|Toru]] je uključen [[Levitski zakonik]] prema kojemu homoseksualni odnosi postaju kažnjivi smrću.<ref>[http://biblija.ks.hr/search.aspx?k=3&p=20&r=1 Online Biblija, Levitski zakonik], ks.hr, pristupljeno 8. veljače 2014.</ref>

''' 4. st. pr. Kr. '''
* '''385. g. pr. Kr.''' – [[Platon]] objavljuje ''[[Gozba (Platon)|Gozbu]]'' u kojoj Fedar, Eriksimah, Aristofan i drugi poznati Grci iznose mišljenje da je ljubav između muškaraca njezin najviši oblik, dok je seks sa ženama požudan i utilitaran.<ref>Platon, [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0174%3Atext%3DSym.%3Asection%3D189c ''Gozba''; 189c], perseus.tufts.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> Sokrat se međutim ne slaže s time,<ref>Platon, [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0174%3Atext%3DSym.%3Asection%3D201d ''Gozba''; 201d], perseus.tufts.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> te pokazuje iznimnu samokontrolu kada ga Alkibijad pokušava zavesti.<ref>Platon, [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0174%3Atext%3DSym.%3Asection%3D214e ''Gozba''; 214e], perseus.tufts.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> Aristofan iznosi teoriju o trećem spolu, koja je vjerojatno prvi pokušaj teorijskog objašnjenja razlika između homoseksualnih i heteroseksualnih osoba.<ref>Platon, [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0174%3Atext%3DSym.%3Asection%3D189d ''Gozba''; 189d - 193b], perseus.tufts.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref>
* '''350. g. pr. Kr.''' – Platon objavljuje ''[[Zakoni (Platon)|Zakone]]'' u kojima atenski Stranac i njegovi drugovi kritiziraju homoseksualnost smatrajući da je loša za društvo jer ne produžuje vrstu i može dovesti do neodgovornog građanstva.<ref name="FON">Fone, Byrne R. S., ''Homophobia: a history'', Metropolitan Books, New York, 2000., {{ISBN|0-8050-4559-7}} {{eng oznaka}}</ref>
* '''338. g. pr. Kr.''' – [[Tebanska sveta garda]], neporažena elitna vojna jedinica sastavljena od sto i pedeset muških ljubavnih parova, doživjela je jedini i konačni poraz u [[bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]], u sukobu s vojskom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]], koji je oplakivao njihovu smrt i hvalio njihovu čast.<ref>Haggerty, George E. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=L9Mj7oHEwVoC ''Encyclopedia of Gay Histories and Cultures''], Garland, New York, 2000. str. 418., {{ISBN|0-8153-1880-4}} {{eng oznaka}}</ref><ref>[[Plutarh]], [http://classics.mit.edu/Plutarch/pelopida.html ''Pelopida''], classics.mit.edu, pristupljeno 5. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref>
* '''324. g. pr. Kr.''' –  umire [[Hefestion]], general,  prijatelj i najvjerojatnije ljubavnik [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]].<ref>Chugg, Andrew Michael, [http://books.google.hr/books?id=S-cTfNjEhrcC ''Alexander's Lovers''], Lulu, Raleigh, 2006. str. 124.-125., {{ISBN|978-1-4116-9960-1}} {{eng oznaka}}</ref> Aleksandar je bio izvan sebe zbog Hefestionove smrti: obrijao je glavu u znak žalosti, naredio je ubojstvo liječnika koji je (neuspješno) liječio Hefestiona, zabranio je sve proslave i festivale u kraljevstvu. Zajedno s tijelom Hefestiona krenuo je u [[Babilon]], gdje mu je priredio veličanstveni pogreb.<ref>[[Arijan]], [http://websfor.org/alexander/arrian/book7a.asp ''Anabaza'' 7a], websfor.org, pristupljeno 5. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>Arijan, [http://websfor.org/alexander/arrian/book7b.asp ''Anabaza'' 7b], websfor.org, pristupljeno 5. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref>

''' 2. st. pr. Kr. '''
* '''149. g. pr. Kr.''' –  u [[Rimska Republika|Rimskoj Republici]] donesen je zakon poznat kao ''[[Lex Scantinia]]'' koji je predviđao kazne za seksualni zločin (''stuprum'') protiv slobodnih mladih Rimljana. Rijetko spominjan ili provođen, zakon se možda koristio za kazneni progon građana koji su svojevoljno pristajali na pasivne uloge u homoseksualnim odnosima. Ipak, prema nekim znanstvenicima, zakon je štitio sve građane Rima, bez obzira na spol, odnosno nije kažnjavao homoseksualne odnose kao takve.<ref>Williams, Craig A., [http://books.google.hr/books?id=JoS4ffPU1-0C ''Roman Homosexuality: Second Edition''], Oxford University Press, Oxford, 2010. str. 114.-136., {{ISBN|978-0-19-538874-9}} {{eng oznaka}}</ref><ref>Boswell, John, [http://books.google.hr/books?id=v-MR5_AdG68C ''Christianity, Social Tolerance, and Homosexuality: Gay People in Western Europe from the Beginning of the Christian Era to the Fourteenth Century''], University of Chicago Press, Chicago, 1981. str. 61.-87., {{ISBN|0-226-06711-4}} {{eng oznaka}}</ref> Rimljani su vjerovali da muškarac mora biti dominantan, društveno i seksualno. Za slobodnog rimskog građanina želja i sudjelovanje u seksualnim odnosima (s muškarcem ili ženom) smatrali su se prirodnim i društveno prihvatljivim i nisu ugrožavali njegov status, dok god je muškarac imao dominantnu ulogu.<ref name="BM" /><ref name="RA">Richlin, Amy, ''The Garden of Priapus: Sexuality and Aggression in Roman Humor'', Oxford University Press, Oxford, 1989., {{ISBN|978-0195068733}} {{eng oznaka}}</ref>

''' 1. st. pr. Kr. '''
* '''80. g. pr. Kr.''' –  Mladi [[Julije Cezar]] se nalazi na dvoru [[Nikomed IV.|Nikomeda IV.]], kralja [[Bitinija|Bitinije]]. Govorilo se da su njih dvojica ljubavnici, zbog čega su Cezara prozvali "kraljicom Bitinije". Ovo su kasnije koristili Cezarovi protivnici da bi ga diskreditirali.<ref>[[Svetonije|Suetonije]], ''Život Julija Cezara'' [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0132%3Alife%3Djul.%3Achapter%3D2 2], [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html 49], perseus.tufts.edu, penelope.uchicago.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>[[Dion Kasije Kokejan|Kasije Dion]], [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/43*.html#20 ''Rimska povijest'' 43.20], penelope.uchicago.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref>
* '''57. – 54. g. pr. Kr.''' – [[Katul]] piše svoje "Pjesme" ([[latinski jezik|lat.]] ''Carmina'') od kojih su neke posvećene mladom Juvenciju.<ref>Katul, ''Pjesme'' [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Catul.+24&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0005 24], [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Catul.+48&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0005 48], [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Catul.+81&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0005 81], [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Catul.+99&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0005 99], perseus.tufts.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref>
* '''27. g. pr. Kr.''' – [[August]]ova vladavina označava početak Rimskog Carstva. Iz ranocarskog razdoblja potječe i potvrda postojanja istospolnih brakova.<ref>[[Marcijal]], ''Epigrami'' [http://www.tertullian.org/fathers/martial_epigrams_book01.htm 1.24], [http://www.tertullian.org/fathers/martial_epigrams_book12.htm 12.42], tertullian.org, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref>

''' 1. stoljeće '''
* '''1. g.''' – Umire [[Kina|kineski]] car [[Ai Di (kineski car)|Ai Di]] iz [[dinastija Han|dinastije Han]] koji "po prirodi...nije mario za žene". Kroničari dinastije Han su pisali o njegovoj ljubavi prema mladom Dong Xianu. Postao je zapovjednikom vojske, a prije smrti car ga je proglasio svojim nasljednikom. Nakon careve smrti, Dong Xian je prisiljen na samoubojstvo.<ref>Hinsch, Bret, [http://books.google.hr/books?id=1LmEC1b1bncC Passions of the Cut Sleeve: The Male Homosexual Tradition in China], University of California Press, Berkeley, 1992., str. 34.-54., {{ISBN|0520078691}} {{eng oznaka}}</ref>
* '''5. - 15. g.''' – Izrađen je [[Warrenov pehar]], rimski srebrni pehar s dvije homoerotične scene.<ref name="BM" />
* '''54. g.''' – Na rimsko prijestolje dolazi [[Neron]]. Službeno je bio oženjen s dva muškarca, Pitagorom i Sporom.<ref>Suetonije, ''Život Nerona'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Nero*.html#28 28-29], perseus.tufts.edu, penelope.uchicago.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>Vout, Caroline, [http://books.google.hr/books?id=icxZpoRE-RIC ''Power and Eroticism in Imperial Rome''], Cambridge University Press, Cambridge, 2007. str. 151., {{ISBN|9780521867399}} {{eng oznaka}}</ref>
* '''68. g.''' – Rimskim carem postaje [[Galba]] za kojeg [[Svetonije|Suetonije]] piše da je više volio muškarce i to "odrasle, snažne muškarce".<ref>Suetonije, [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Galba*.html#22 ''Život Galbe'' 22], perseus.tufts.edu, penelope.uchicago.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> Ovo je možda jedini primjer u rimskoj povijesti da se za nekoga eksplicitno navodi da je volio odrasle muškarce.<ref name="RA" />
* '''98. g.''' – [[Trajan]], jedan od najomiljenijih rimskih careva, započinje svoju vladavinu.  Bio je poznat po svojoj homoseksualnosti i strasti za mladićima. Abgar VII., kralj [[Osroena|Edese]] iskoristio je to u svoju korist, kada je, da bi dobio carski oprost, poslao svog sina da se ispriča Trajanu u njegovo ime.<ref>Kasije Dion, ''Rimska povijest'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/68*.html#7 68.7], [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/68*.html#21 68.21], penelope.uchicago.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref>

''' 2. stoljeće '''
* '''130. g.''' – [[Antinoj]], ljubavnik cara [[Hadrijan]]a, umire u [[Egipat (rimska provincija)|Egiptu]]. Car je bio slomljen njegovom smrću te mu je odao ekstravagantnu počast. Nedaleko od mjesta gdje je umro, Hadrijan je podigao grad [[Antinopol]]. Samog Antinoja proglasio je bogom, što je bila čast rezervirana samo za pripadnike carske obitelji. Njegovi kipovi postavljeni su širom Rimskog Carstva. S obzirom na veliki broj njegovih prikaza, Antinoj je jedan od najbolje sačuvanih likova antike.<ref>Parkinson R. B., [http://books.google.hr/books?id=ISdFAAAAQBAJ ''A Little Gay History: Desire and Diversity Across the World''], The British Museum Press, London, 2013., str. 54-55., {{ISBN|978-0-7141-5100-7}} {{eng oznaka}}</ref>
* '''177. g.''' – [[Atenagora|Atenagora Atenski]] proglasio je preljubnike i pederaste protivnicima kršćanstva, osuđujući ih na [[ekskomunikacija|ekskomunikaciju]], najveću kaznu koju je Crkva u to vrijeme mogla izreći, kada su kršćani još uvijek bili proganjani.<ref>Dynes Wayne R. (ur.), ''Encyclopedia of homosexuality'', Garland, New York, 1990., str. 194., {{ISBN|978-0824065447}} {{eng oznaka}}</ref>

''' 3. stoljeće '''
* '''218. g.''' – Na rimsko prijestolje dolazi [[Elagabal]], čiji su rodni identitet i spolna orijentacija predmet mnogih rasprava. Elagabal je bio u braku s pet žena, a [[Dion Kasije Kokejan|Kasije Dion]] piše kako je najstabilniji odnos imao s Hijeroklom, kojega je nazivao svojim suprugom.<ref>Kasije Dion, [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/80*.html#79-15 ''Rimska povijest'' 80.15], penelope.uchicago.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Povijest careva]] navodi da se oženio Zotikom, sportašem iz [[Smirna|Smirne]], na javnoj svečanosti u Rimu.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Historia_Augusta/Elagabalus/1*.html#10 ''Povijest careva'' 10], penelope.uchicago.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Herodijan]] piše da se Elagabal redovito šminkao.<ref>[http://www.livius.org/he-hg/herodian/hre506.html Herodijan, ''Rimska povijest'' 5.6], livius.org, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> Zapisano je i da je "volio da ga zovu ljubavnicom, ženom, Hijeroklovom kraljicom" te da je ponudio veliku svotu novca ako bi mu neki liječnik "napravio vaginu".<ref>Kasije Dion, [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/80*.html#79-16 ''Rimska povijest'' 80.16], penelope.uchicago.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> Neki suvremeni znanstvenici su ga okarakterizirali kao [[transrodnost|transrodnu]], možda [[transseksualnost|transseksualnu]] osobu.<ref>Benjamin, Harry, [http://www.mut23.de/texte/Harry%20Benjamin%20-%20The%20Transsexual%20Phenomenon.pdf ''The Transsexual Phenomenon''], Symposium Publishing, Düsseldorf, 1999., str. 98., {{ISBN|978-0446824262}} (1977.) {{pdf}} {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/elagabalus.html An Encyclopedia of GLBTQ Culture - Elagabalus], Louis Godbout, glbtq.com, 13. studenog 2006., pristupljeno 9. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref>
* '''244. – 249. g.''' – Car [[Filip Arapin]] neuspješno je pokušao kriminalizirati mušku prostituciju.<ref name="FON" />

''' 4. stoljeće '''
* '''342. g.''' – kršćanski carevi [[Konstans I.]] i [[Konstancije II.]] donose prvi zakon protiv istospolnih brakova, kasnije uključen u [[Teodozijev zakonik]].<ref name="CJ">[http://www.fordham.edu/halsall/pwh/just-novels.asp Teodozijev zakonik 9.8.3; 9.7.6], fordham.edu, pristupljeno 10. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref>
* '''oko 380. g.''' – [[Carigrad]]ski biskup [[Grgur Nazijanski]] naređuje spaljivanje [[Sapfa|Sapfinih]] djela.<ref name="KR">[http://mockingbird.creighton.edu/worldlit/works/rettig/sappho.htm Annotated bibliography for the study of women's literature - Sappho], creighton.edu, pristupljeno 13. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref>
* '''390. g.''' – kršćanski carevi  [[Valentinijan II.]], [[Teodozije I.]] i [[Arkadije]] kriminaliziraju homoseksualni seks, a kazna je javno spaljivanje.<ref name="CJ" />
* '''390. - 405. g.''' – [[Non]]ov ep [[Dionizove zgode]] zadnji je poznati književni primjer veličanja homoseksualne strasti u sljedećih gotovo 1000 godina.<ref name="FON" />

''' 5. stoljeće '''
* '''oko 400. g.''' – [[Kama Sutra]] opisuje različite seksualne aktivnosti, pa tako i istospolne.<ref>Haggerty, George E. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=L9Mj7oHEwVoC ''Encyclopedia of Gay Histories and Cultures''], Garland, New York, 2000. str. 511., {{ISBN|0-8153-1880-4}} {{eng oznaka}}</ref>
* '''498. g.''' – Kršćanski su carevi, unatoč zakonima koji su zabranjivali homoseksualni seks, nastavili prikupljati poreze i od muške prostitucije sve do vladavine [[Anastazije I.|Anastazija I.]]<ref name="CJ" /><ref>[[Evagrije Skolastik]], [http://www.tertullian.org/fathers/evagrius_3_book3.htm ''Crkvena povijest'' 3.39], tertullian.org, pristupljeno 10. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref>

== Srednji vijek ==
[[Datoteka:Corpus Iuris Civilis 02.jpg|150px|mini|[[Corpus Iuris Civilis]], naslovnica izdanja iz 1583.]]
[[Datoteka:Burning of Sodomites.jpg|150px|mini|Spaljivanja viteza od Hohenburga i njegovog sluge, zbog sodomije, [[Zürich]], 1482.]]
''' 6. stoljeće '''
* '''538. – 559. g.''' – [[Justinijan I.]] u "Novim zakonima" ([[latinski jezik|lat.]] ''Novellae'', zakoni izdani nakon [[Corpus Iuris Civilis|kodifikacije]]) zabranjuje homoseksualnost u [[Bizant]]u. U 77. zakonu se navodi da su istospolni odnosi uzrok "gladi, [[potres]]a i [[epidemija]]".<ref>''Corpus Iuris Civilis - Novi zakoni'' [http://droitromain.upmf-grenoble.fr/Anglica/N77_Scott.htm 77], [http://droitromain.upmf-grenoble.fr/Anglica/N141_Scott.htm 141], upmf-grenoble.fr, pristupljeno 10. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref>

''' 7. stoljeće '''
* '''650. g.'''– [[Kuran]] osuđuje homoseksualnost, što rezultira kasnijim progonom homoseksualaca u islamskim zemljama.<ref name="GDF1">Greenberg, David F., [http://books.google.hr/books?id=RKhFRgR-1awC ''The Construction of Homosexuality''], University of Chicago Press, Chicago , 1990., str. 172.-174., {{ISBN|0226306275}} {{eng oznaka}}</ref>
* '''654. g.''' – [[Gotski zakonik|Vizigotski zakonik]] (''Lex Visigothorum'') kralja [[Hindasvint]]a kažnjava homoseksualne odnose [[kastracija|kastracijom]] i ekskomunikacijom.<ref name="GDF">Greenberg, David F., [http://books.google.hr/books?id=RKhFRgR-1awC ''The Construction of Homosexuality''], University of Chicago Press, Chicago , 1990., str. 250.-251., {{ISBN|0226306275}} {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://libro.uca.edu/vcode/vg3-5.htm ''The Visigothic Code: (Forum judicum)''], libro.uca.edu, pristupljeno 13. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref>
* '''693. g.''' – [[Šesnaesti koncil u Toledu]] kanonom određuje kažnjavanje muške homoseksualnosti sa stotinu udaraca bičem i [[progonstvo]]m. [[Kler]]ici se kažnjavaju degradacijom i progonstvom. [[Vizigotsko kraljevstvo|Vizigotski kralj]] [[Egika]] dodaje još i kaznu kastracije i smrti.<ref name="GDF" />

''' 8. stoljeće '''
* '''732. - 804.''' – Unatoč brojnim crkvenim zakonima koji osuđuju homoseksualnost, nekoliko pjesama [[opat]]a [[Alkuin]]a imaju homoerotski karakter, a sačuvana su i neka ljubavna pisma.<ref>''Alcuin'', Bromell, David J., u: Aldrich, Robert; Wotherspoon Garry (ur.), [http://books.google.hr/books?id=giM73n_lca4C Who's Who in Gay and Lesbian History], Routledge, London, 2001., str. 13.-14., {{ISBN|9780415159821}} {{eng oznaka}}</ref>

''' 9. stoljeće '''
* '''oko 813. - 815. g.''' – Umire [[Abu Nuwas]], najznačajniji predstavnik arapske homoerotske poezije iz ranog vremena [[Abasidi|Abasidskog kalifata]].<ref>Haggerty, George E. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=L9Mj7oHEwVoC ''Encyclopedia of Gay Histories and Cultures''], Garland, New York, 2000. str. 1., {{ISBN|0-8153-1880-4}} {{eng oznaka}}</ref>

''' 10. stoljeće '''
* '''914. g.''' – Srednjovjekovni komentar (''[[sholija]]'') [[Klement Aleksandrijski|Klementa Aleksandrijskog]] (koji u svom djelu ''Pedagog'' piše o ženama u braku s drugim ženama) spominje grčku riječ "lesbia" što termin ''lezbijka'' čini etimološki najstarijim od svih koji se danas koriste za osobe istospolnog usmjerenja.<ref>Brooten, Bernadette J., [http://books.google.hr/books?id=D6cF4DHRmX0C ''Love Between Women: Early Christian Responses to Female Homoeroticism''], University of Chicago Press, Chicago , 1996., str. 22., {{ISBN|0-226-07591-5}} {{eng oznaka}}</ref>

''' 11. stoljeće '''
* '''1073. g.''' – [[Papa]] [[Grgur VII.]] naređuje javno spaljivanje [[Sapfa|Sapfinih]] djela.<ref name="KR" />

''' 12. stoljeće '''
* '''1120. g.''' – U [[Jeruzalemsko kraljevstvo|Jeruzalemskom kraljevstvu]] održan je [[koncil u Nablusu]] koji propisuje spaljivanje osuđenih za sodomiju.<ref name="HMC">Hoeppner Moran (Cruz), Jo Ann, [http://www8.georgetown.edu/departments/medieval/labyrinth/conf/cs95/papers/moran.html ''The "Roman de la Rose" and thitteenth-century prohibitions of homosexuality''], Cultural Studies Conference, "Cultural Frictions", October 27-28, 1995, pristupljeno 14. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref>
* '''1179. g.''' – Jedan od kanona prihvaćenih na [[Treći lateranski sabor|trećem lateranskom koncilu]] propisuje kaznu ekskomunikacije optuženih za sodomiju.<ref name="HMC" />
* '''1184. g.''' – Osniva se prva [[inkvizicija]] u Europi. Procjenjuje se da je za vrijeme [[španjolska inkvizicija|španjolske]] i [[portugalska inkvizicija|portugalske inkvizicije]] bilo više od 1000 suđenja zbog sodomije.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/inquisition.html An Encyclopedia of GLBTQ Culture - Inquisition], Cristian Berco, glbtq.com, 25. svibnja 2005., pristupljeno 3. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>

''' 13. stoljeće '''
* '''1252. g.''' – [[Toma Akvinski]] u svom djelu ''[[Summa Theologica]]'' uspostavlja jedinstveni moralni kršćanski sustav koji homoseksualnost uključuje u seksualna djela "protiv prirode".<ref>Roeck, Bernd, ''Aussenseiter, Randgruppen, Minderheiten: Fremde im Deutschland der frühen Neuzeit'', Vandenhoeck & Ruprecht, Gottingen, 1993., str. 120., {{ISBN|3-525-33591-1}} {{deu oznaka}}</ref>
* '''1292. g.''' – U [[Flandrija|flandrijskom]] gradu [[Gent]]u na smrt spaljivanjem na lomači osuđen je John de Wettre, što je prvo zabilježeno pogubljenje zbog homoseksualnosti u kršćanskoj Europi.<ref>Licata, Salvatore J.; Petersen, Robert P.,  [http://books.google.hr/books?id=Nn-ySVOZaSQC ''Historical Perspectives on Homosexuality''], Haworth Press, New York, 1981., str. 17., {{ISBN|0-917724-27-5}} {{eng oznaka}}</ref>

''' 14. stoljeće '''
* '''1327. g.''' – Ubijen je svrgnuti engleski kralj [[Edvard II.]] koji se sukobio s vodećim velikašima zbog miljenika i vjerojatno ljubavnika [[Piers Gaveston|Piersa Gavestona]], grofa od Cornwalla.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/179662/Edward-II Edward II], britannica.com, pristupljeno 14. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref>

'''15. stoljeće'''
* '''1432. g.''' – [[Firenca]] je prvi europski grad u kojem je organizirano posebno tijelo čiji je primarni cilj bila borba protiv homoseksualnosti - "[[Ufficiali di Notte]]" (Oficiri noći). U sljedećih 70 godina uhićeno je oko 10 000 muškaraca, a njih oko 2 000 je osuđeno.<ref>Gerard Kent; Hekma Gert, ''The Pursuit of Sodomy: Male Homosexuality in Renaissance and Enlightenment Europe'', Haworth Press, New York, 1989., str. 27.–31., {{ISBN|0-86656-491-8}} {{eng oznaka}}</ref>
* '''1451. g.''' – Papa Nikola V. odobrio papinskoj inkviziciji progon muškaraca koji prakticiraju sodomiju.<ref>Gross Larry P.; Woods James D., ''The Columbia Reader on Lesbians and Gay Men in Media, Society, and Politics'', Columbia University Press, New York, 1999., str. 158., {{ISBN|0-231-10446-4}} {{eng oznaka}}</ref>
* '''1476. g.''' – Firentinski sudski spisi pokazuju da je [[Leonardo da Vinci]] zajedno s tri druga mladića dva puta optužen za sodomiju i oba puta oslobođen.<ref>Ottino della Chiesa, Angela, ''The complete paintings of Leonardo da Vinci'', Abrams, New York, 1967., str. 83. {{eng oznaka}}</ref>
* '''1497. g.''' – U [[Španjolska|Španjolskoj]] dolazi do pooštravanja zakona protiv sodomije koji su se do tada primjenjivali samo u gradovima. [[Katolički kraljevi]] donose zakon koji sodomiju izjednačava s izdajom i [[hereza|herezom]]. Količina dokaza potrebnih za osudu se smanjuje, priznanje je moguće dobiti i mučenjem, a  imovina optuženih se [[konfiskacija|konfiscira]].<ref>[http://personal.us.es/alporu/histsevilla/leyes_sodomia.htm Leyes sobre la sodomía en la Edad Moderna], Alfonso Pozo Ruiz, us.es, pristupljeno 17. veljače 2014. {{spa oznaka}}</ref>

== Novi vijek ==
[[Datoteka:Balboamurder.jpg|150px|mini|Prikaz ubijanja muškaraca zbog sodomije koje je naredio [[Vasco Núñez de Balboa]].]]
[[Datoteka:Godfrey Kneller Eugen von Savoyen 1712.jpg|150px|mini|Portret princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]], 1712.]]
[[Datoteka:Two Japanese women make love.jpg|150px|mini|Ljubavna scena između dvije žene, [[Edo (razdoblje)|razdoblje Edo]], [[Japan]]]]
[[Datoteka:Homosexual.jpg|150px|mini|Prvo spominjanje riječi "homosexual" i "heterosexual", [[Karl-Maria Kertbeny]], 1868. (Mađarska nacionalna knjižnica)]]
[[Datoteka:Karl Heinrich Ulrichs (from Kennedy).jpg|150px|mini|[[Karl Heinrich Ulrichs]], pionir LGBT-ovskog aktivizma]]
[[Datoteka:Oscar Wilde 3g07095u-adjust.jpg|150px|mini|[[Oscar Wilde]]]]
'''16. stoljeće'''
* '''1513. g.''' – U današnjoj [[Panama|Panami]] [[konkvistador]] [[Vasco Núñez de Balboa]] otkriva zajednicu "feminiziranih muškaraca" koji prakticiraju sodomiju te je prema svjedocima na njih četrdeset pustio svoje pse.<ref name="jam">Crompton, Louis, [http://books.google.hr/books?id=TfBYd9xVaXcC ''Homosexuality and Civilization''], Harvard University Press, Cambridge, 2006., str. 318.-319., {{ISBN|0-674-02233-5}} {{eng oznaka}}</ref> 
* '''1533. g.''' –  Kralj [[Henrik VIII.]] donosi zakon o sodomiji (''[[Buggery Act 1533.]]'') koji kažnjava sve nereproduktivne seksualne odnose. Zakon je između ostalog kažnjavao [[masturbacija|masturbaciju]], [[oralni seks|oralni]] i [[analni seks]] (bez obzira na spol sudionika) i seks između muškaraca za koji je predviđena kazna smrti vješanjem. Ovo je prvi u nizu engleskih zakona protiv sodomije ([[engleski jezik|engl.]] ''sodomy laws'') koji su u različitim oblicima vrijedili sve do 1967. godine. Izravni učinci ovog zakona nisu bili ograničeni samo na Englesku koja je kao velika kolonijalna sila svoju pravnu strukturu širila na sva područja pod svojom upravom.<ref>[http://www.fordham.edu/halsall/pwh/englaw.asp The Law in England, 1290-1885], fordham.edu, pristupljeno 17. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref>
* '''1542. g.''' – Dvadesetdvogodišnji [[japan]]ski [[daimjo]] [[Takeda Šingen]] potpisao je izjavu svojem ljubavniku Kasugi Gensukeu (kasnije poznat kao [[Kosaka Masanobu]])  u kojoj se zaklinje da nikada nije niti će biti u vezi s nekim drugim.<ref>Leupp, Gary P., [http://books.google.hr/books?id=a6q-PqPDAmIC ''Male Colors: The Construction of Homosexuality in Tokugawa Japan''], University of California Press, Berkeley, 1997., str. 53.-54., {{ISBN|0-520-20900-1}} {{eng oznaka}}</ref>
* '''1551. g.''' – [[Portugal]]ski misionar, [[isusovac]] Pero Correia u svom pismu iz [[Brazil]]a spominje homoerotsku ljubav među ženama, koja je uobičajena i raširena baš kao i u [[Afrika|Africi]], gdje se prije nalazio. Piše da te žene nose oružje i nalaze se u nekoj vrsti braka.<ref>Ribeiro, Darcy; De Araujo Moreira Neto, Carlos; Jacon De A. Moriera, Gisele, [http://books.google.hr/books?id=UM6PMFaZjWMC ''La fundación de Brasil: testimonios 1500-1700''], Biblioteca Ayacucho, Caracas, 1992., str. 295., {{ISBN|9802761990}} {{spa oznaka}}</ref>
*'''1569. g.''' – Za vladavine [[Filip II., španjolski kralj|Filipa II]] u Meksiku se osnivaju inkvizitorni sudovi. Biskupska inkvizicija je sodomiju kažnjavala novčanim kaznama, duhovnom pokorom, javnim ponižavanjem i bičevanjem.<ref name="jam" />

'''17. stoljeće'''
* '''1646. g.''' – Na prvom suđenju zbog sodomije u [[Nova Nizozemska|Novoj Nizozemskoj]] Jan Creoli je osuđen na smrt davljenjem, a njegovo tijelo je spaljeno.<ref>Haggerty, George E. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=L9Mj7oHEwVoC ''Encyclopedia of Gay Histories and Cultures''], Garland, New York, 2000. str. 640-641., {{ISBN|0-8153-1880-4}} {{eng oznaka}}</ref>
* '''1649. g.''' – Prva poznata sudska presuda zbog lezbijstva u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]: Sarah White Norman je osuđena zbog "bludnih radnji s drugom u krevetu", skupa s Mary Vincent Hammon, u [[Plymouth, Massachusetts|Plymouthu]].<ref>Borris, Kenneth, ''Same-sex desire in the English Renaissance: a sourcebook of texts, 1470–1650'', Routledge, New York, 2004., str. 113., {{ISBN|0-8153-3626-8}} {{eng oznaka}}</ref>
* '''1663. g.''' – U [[Pariz]]u je rođen princ [[Eugen Savojski]], austrijski vojskovođa i državnik. Smatran je najvećim vojskovođom svoga vremena i bio je poznat po svojoj homoseksualnosti.<ref>Johansson, Warren; Percy William A., ''Outing: shattering the conspiracy of silence'', Haworth Press, New York, 1994., str. 63., {{ISBN|1-56023-041-X}} {{eng oznaka}}</ref>

'''18. stoljeće'''
* '''1730. g.''' – Počinju progoni homoseksualaca u [[Republika Nizozemska|Republici Nizozemskoj]], u [[Utrecht]]u. Tijekom sljedećih godina, progon "sodomita" proširio se na ostatak zemlje, što je dovelo do nekih 250 - 300 suđenja koja su često završavala smrtnom kaznom.<ref>Crompton, Louis, [http://books.google.hr/books?id=TfBYd9xVaXcC ''Homosexuality and Civilization''], Harvard University Press, Cambridge, 2006., str. 463.-466., {{ISBN|0-674-02233-5}} {{eng oznaka}}</ref><ref>Norton, Rictor (ur.), [http://rictornorton.co.uk/eighteen/1730news.htm Newspaper Reports, The Dutch Purge of Homosexuals, 1730], ''Homosexuality in Eighteenth-Century England: A Sourcebook.'', pristupljeno 8. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>Noordam, D.J., [http://books.google.hr/books?id=1RiM0oFSjPAC ''Riskante relaties: vijf eeuwen homoseksualiteit in Nederland, 1233-1733''], Uitgeverij Verloren, Hilversum, 1995., {{ISBN|90-6550-513-X}} {{nld oznaka}}</ref>
* '''1764. g.''' – [[Voltaire]] u svom djelu ''[[Filozofijski rječnik]]'' uključuje i članak "Sokratska ljubav" u kojem raspravlja o homoerotskim odnosima u povijesti.<ref>Voltaire, [http://books.google.hr/books?id=xnYNAAAAYAAJ ''Dictionnaire philosophique''], Paris, 1829., str. 275.-280. {{fra oznaka}}</ref>
* '''1791. g.''' – U [[Francuska revolucija|revolucionarnoj]] [[Francuska|Francuskoj]] na snagu stupa novi kazneni zakon koji ne kriminalizira sodomiju. Francuska je time postala prva zapadnoeuropska zemlja koja je dekriminalizirala dobrovoljni homoseksualni odnos između odraslih.<ref>Gunther, Scott, [http://academics.wellesley.edu/French/facultyhomepages/gunther/Scott%20Gunther%20-%20The%20Elastic%20Closet.html "The Elastic Closet: A History of Homosexuality in France, 1942–present"] (jedno poglavlje dostupno online). Palgrave-Macmillan, 2009., {{ISBN|0-230-22105-X}}. {{eng oznaka}}</ref>
* '''1794. g.''' – [[Kraljevina Pruska]] ukida smrtnu kaznu za sodomiju.<ref name="FON" />
* '''1795. g.''' – [[Luksemburg]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" />

'''19. stoljeće'''
* '''1811. g.''' – [[Nizozemska]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" />
* '''1830. g.''' – Novi kazneni zakon [[Brazilsko carstvo|Brazilskog carstva]] ne uključuje zločin sodomije, čime je homoseksualnost službeno dekriminalizirana.<ref>Green, James N., [http://books.google.hr/books?id=z8JN3WK9uqsC ''Beyond Carnival: Male Homosexuality in Twentieth-Century Brazil''], The University of Chicago Press, Chicago, 1999., str. 21.-22., {{ISBN|0-226-30638-0}} {{eng oznaka}}</ref>
* '''1832. g.''' – [[Rusko carstvo]] kriminalizira ''muzhelozhstvo'', što sudovi interpretiraju kao analni seks između muškaraca, prema članku 995 kaznenog zakona. Osuđenici po ovom članku  slali su se u Sibir na četiri do pet godina, te su gubili sva zakonska prava.<ref>Miller, Neil, ''Out of the past: gay and lesbian history from 1869 to the present'', Vintage Books, New York, 1995., str. 201., {{ISBN|0-09-957691-0}} {{eng oznaka}}</ref>
*'''1836. g.''' – Posljednje smaknuće zbog homoseksualnosti izvedeno u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. James Pratt i John Smith obješeni su u zatvoru Newgate, u [[London]]u.<ref>Galloway, Bruce, [http://books.google.hr/books?id=Xu89AAAAIAAJ ''Prejudice and Pride: Discrimination Against Gay People in Modern Britain''], Routledge, London, 1984., {{ISBN|978-0-7100-9916-7}} {{eng oznaka}}</ref> [[Peru]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13la" />
*'''1852. g.''' – [[Portugal]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="por">Ferreira, Eduarda; Silva, Maria Joao, ''Equality policy in Portugal: the case of sexual orientation'', u: Motmans, Cuypers, Meier, Mortelmans & Zanoni (ur.), Equal is not enough: challenging differences and inequalities in contemporary societies, Policy Research Centre on Equal Opportunities, Antwerpen, 2011., {{ISBN|9789077271674}} {{eng oznaka}}</ref>
*'''1858. g.''' – [[Osmansko Carstvo]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" /><ref>[http://www.theguardian.com/commentisfree/belief/2011/oct/07/ottoman-empire-secular-history-sharia The Ottoman empire's secular history undermines sharia claims], Tehmina Kazi, theguardian.com, 7. listopada 2011., pristupljeno 17. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1861. g.''' – [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ukida smrtnu kaznu vješanjem za sodomiju, zamjenjujući je doživotnom kaznom zatvora.<ref>Miller, Neil, ''Out of the past: gay and lesbian history from 1869 to the present'', Vintage Books, New York, 1995., str. 280., {{ISBN|0-09-957691-0}} {{eng oznaka}}</ref>
*'''1867. g.''' – Pravnik [[Karl Heinrich Urlichs]] postaje prvi samoidentificirani gej koji javno zastupa prava istospolno orijentiranih muškaraca, na Kongresu njemačkih pravnika u [[München]]u.<ref>Murphy, Timothy F. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=FeWMAQAAQBAJ&lpg=PA597&dq=Karl%20Heinrich%20Ulrichs&hl=hr&pg=PA597#v=onepage&q&f=false Reader's Guide to Lesbian and Gay Studies], Routledge, New York, 2000. str. 597., {{ISBN|1-57958-142-0}} {{eng oznaka}}</ref>
*'''1869. g.''' – U [[pamflet]]u kojega je anonimno objavio u Njemačkoj i u kojem se zalaže protiv pruskih zakona o sodomiji, austrijski pisac mađarskog porijekla [[Karl-Maria Kertbeny]] prvi koristi termine "heteroseksualnost" i "homoseksualnost".<ref>Feray, Jean-Claude; Herzer, Manfred, ''Homosexual Studies and Politics in the 19th Century: Karl Maria Kertbeny'', Journal of Homosexuality, 1990(19)1. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1871. g.''' – U njemački kazneni zakon dodaje se zloglasni [[članak 175]]. [[Nacistička Njemačka|Nacisti]] su 1935. proširili zakon na kojem su temeljili [[Progon homoseksualaca u nacističkoj Njemačkoj i holokaustu|progone homoseksualaca]].<ref>[http://www.schwulencity.de/strafrecht175.html § 175], schwulencity.de, pristupljeno 8. svibnja 2014. {{deu oznaka}}</ref>
*'''1872. g.''' – [[Meksiko]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13la" />
*'''1880. g.''' – [[Paragvaj]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13la" />
*'''1882. g.''' – [[Japan]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13az" />
*'''1886. g.''' – [[Portugal]] ponovo kriminalizira homoseksualnost.<ref name="por" />
*'''1887. g.''' – [[Argentina]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13la" />
*'''1890. g.''' – [[Italija]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" />
*'''1895. g.''' – [[Oscar Wilde]] osuđen na dvije godine zatvora zbog "nećudorednosti".<ref name="tlc">[http://www.stonewall.org.uk/at_home/hate_crime_domestic_violence_and_criminal_law/2647.asp Timeline of legal changes], stonewall.org.uk, pristupljeno 2. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1896. g.''' – [[Adolf Brand]] pokrenuo je u [[Berlin]]u prvi gejski časopis u svijetu, ''[[Der Eigene]]'', koji je izlazio do [[1933.]] godine.<ref name="DW">[http://www.dw.de/documenting-berlins-gay-history/a-1242635 Documenting Berlin's Gay History], Barry McKay, dw.de, 21. lipnja 2004., pristupljeno 9. siječnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>  [[Tajvan]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13az" />
*'''1897. g.''' – [[Magnus Hirschfeld]] u Berlinu osniva [[Znanstveno-humanitarni komitet]] ([[njemački jezik|njem.]] ''Wissenschaftlich-humanitäres Komitee''), organizaciju koja se zalagala za društveno prihvaćanje gejeva, lezbijki i transrodnih osoba, prva te vrste u svijetu.<ref name="DW" />

== 20. stoljeće ==
[[Datoteka:Lesbiche - 1928 - D- Die freundin 1928.jpg|150px|mini|Naslovnica lezbijskog časopisa [[Die Freundin]] iz 1928. g.]]
[[Datoteka:Der Eigene 1924-25 vol 10 no 4.jpg|150px|mini|Naslovnica gejskog časopisa [[Der Eigene]] iz 1924. g.]]
[[Datoteka:Pink triangle.svg|mini|150px|[[ružičasti trokut]] (''Rosawinkel'')]]

'''1901.–1909.'''
*'''oko 1900. g.''' – Nizozemski tjednik "''Pst-Pst''" sadrži neke od prvih primjera lezbijskih osobnih oglasa.<ref>Mende`s-Leite Rommel, de Busscher Pierre-Olivier, [http://books.google.hr/books?id=dfbqWF1TCyYC Gay Studies from the French Cultures: Voices from France, Belgium, Brazil, Canada, and the Netherlands], Haworth Press, New York, 1993. str. 82-83., {{ISBN|1-56024-436-4}} {{eng oznaka}}</ref>
*'''1901. g.''' – [[Austrija|Austrijska]] spisateljica Aimée Duc (pseudonim koji je koristila [[Minna Wettstein-Adelt]]) objavljuje roman "Jesu li to žene?" (njem. ''Sind Es Frauen?''), jedan od prvih pozitivnih prikaza lezbijske ljubavi.<ref>Mazón Patricia M., [http://books.google.hr/books?id=_SKPLZtwulQC Gender and the Modern Research University: The Admission of Women to German Higher Education, 1865-1914], Stanford University Press, Stanford, 2003., {{ISBN|0-8047-4641-9}} {{eng oznaka}}</ref>
*'''1903. g.''' – U [[New York]]u se dogodila prva zabilježena racija na [[gejska sauna|gejsku saunu]] (''Ariston Hotel Baths'') u [[SAD]]-u. 26 muškaraca je uhićeno, a njih 7 je optuženo na kazne od 4 do 20 godina zatvora.<ref>Chauncey, George, ''Gay New York: Gender, Urban Culture, and the Making of the Gay Male World, 1890–1940'', Basic Books, New York, 1995., {{ISBN|0-465-02621-4}} {{eng oznaka}}</ref>
*'''1904. g.''' – U govoru održanom na godišnjoj konferenciji Znanstveno-humanitarnog komiteta aktivistkinja za ženska prava i prva poznata lezbijska aktivistkinja [[Theo Anna Sprüngli]] (poznatija pod pseudonimom Anna Rüling) istaknula je kako homoseksualni i ženski pokreti trebaju "uzajamno pomagati jedni drugima kako bi se postigla prava i priznanje".<ref>Leidinger, Christiane, ''A Problematic Foremother of Lesbian Herstory'', Journal of the History of Sexuality, 2004(13.4), str. 477.-499. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.lesbengeschichte.de/bio_rueling_d.html Die Journalistin Theo Anna Sprüngli (1880-1953) – besser bekannt als Rednerin Anna Rüling], lesbengeschichte.de, pristupljeno 20. svibnja 2014. {{deu oznaka}}</ref>
*'''1907. g.''' – Adolf Brand objavljuje članak u kojem tvrdi da je [[kancelar]] [[Njemačko carstvo|Njemačkog carstva]], princ [[Bernhard von Bülow]] žrtva ucjene zbog svoje homoseksualnosti te da ima moralnu obavezu protiviti se “paragrafu 175”. Princ je zbog klevete tužio Branda koji je osuđen na 18 mjeseci zatvora.<ref>Vargo, Marc, ''Scandal: infamous gay controversies of the twentieth century'', Harrington Park Press, New York, 2003., str. 165-167, {{ISBN|9781560234128}} {{eng oznaka}}</ref>
*'''1907.-1909. g.''' – [[Afera Harden-Eulenburg]] u Njemačkoj.<ref>Steakley, James D., ''Iconography of a Scandal: Political Cartoons and the Eulenburg Affair in Wilhelmin Germany'', u: Duberman et al. (ur.), Hidden from History: Reclaiming the Gay & Lesbian Past, Meridian, New York, 1990., {{ISBN|0-452-01067-5}} {{eng oznaka}}</ref>

'''1910-ih'''
*'''1910. g.''' – [[Emma Goldman]] prva počinje javno govoriti u prilog homoseksualnih prava. Magnus Hirschfeld kasnije je napisao kako je ona "bila prva i jedina žena, zapravo prva i jedina Amerikanka, koja je branila homoseksualnu ljubav u javnosti".<ref>Goldman, Emma, ''Offener Brief an den Herausgeber der Jahrbücher über Louise Michel'' (s predgovorom Magnusa Hirschfelda), Jahrbuch für sexuelle Zwischenstufen, 1923(23:70) (originalni tekst na engleskom nije sačuvan) {{deu oznaka}}</ref><ref>Escoffier, Jeffrey, [http://newpol.org/content/left-wing-homosexuality-emancipation-sexual-liberation-and-identity-politics ''Left-wing Homosexuality Emancipation, Sexual Liberation, and Identity Politics''], New Politics, 2008 (12-1) {{eng oznaka}}</ref>
*'''1916. g.''' – [[Nijemi film]] “Krila” ([[švedski jezik|šved.]] ''[[Vingarne]]'') u režiji [[Mauritz Stiller|Mauritza Stillera]] vjerojatno je prvo filmsko ostvarenje s eksplicitno homoseksualnom tematikom.<ref>Richard Dyer, [http://books.google.hr/books?id=lqL5AQAAQBAJ ''Now You See It''], Routledge, New York, 2003. str. 8., {{ISBN|0-415-25498-1}} {{eng oznaka}}</ref>
*'''1917. g.''' – [[Oktobarska revolucija]] u Rusiji ukida stari kazneni zakon, uključujući članak 995.<ref>Haggerty, George E. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=L9Mj7oHEwVoC ''Encyclopedia of Gay Histories and Cultures''], Garland, New York, 2000. str. 756., {{ISBN|0-8153-1880-4}} {{eng oznaka}}</ref>
*'''1919. g.''' – Magnus Hirschfeld osniva Institut za seksualne znanosti (njem. ''Institut für Sexualwissenschaft''). Institut je između ostalog imao i veliku [[knjižnica|knjižnicu]] s literaturom o homoseksualnosti koja je spaljena [[1933.]] godine.<ref name="DW" /><ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/766382/gay-rights-movement#toc281889 gay rights movement], britannica.com, pristupljeno 9. siječnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Snimljen je film “Drukčiji od drugih” (njem. ''[[Anders als die Andern]]''), jedno od najranijih filmskih ostvarenja s eksplicitno homoseksualnom tematikom. Magnus Hirschfeld ima [[cameo]] nastup u filmu, a djelomično je i financirao njegovu produkciju.<ref>Baxter, John, [http://books.google.hr/books?id=7qEG7CBOH_gC ''Carnal knowledge : Baxter's concise encyclopedia of modern sex''], HarperCollins, New York, 2009. str. 11-12., {{ISBN|978-0-06-087434-6}} {{eng oznaka}}</ref>

'''1920-ih'''
*'''1923. g.''' – [[Elsa Gidlow]] objavljuje vjerojatno prvo izdanje lezbijske ljubavne poezije u Sjevernoj Americi.<ref>Rexroth, Kenneth, ''Elsa Gidlow's Sapphic Songs'', American Poetry Review, 1978(7.1), str. 20. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1924. g.''' – [[Henry Gerber]] u [[Chicago|Chicagu]] osniva prvu skupinu za gejska prava u SAD-u - Društvo za ljudska prava (engl. ''Society for Human Rights''). Ubrzo nakon osnutka, društvo je raspušteno zbog političkog pritiska.<ref>[http://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/timeline/stonewall/ Milestones in the American Gay Rights Movement], pbs.org, pristupljeno 19. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
'''1930-ih'''
*'''1930. g.''' – [[Danska]] dekriminalizirala homoseksualnost.<ref name ="dan">[http://danmarkshistorien.dk/leksikon-og-kilder/vis/materiale/homoseksualitetsbegrebet-i-danmark/ Homoseksualitetsbegrebet i Danmark], danmarkshistorien.dk, pristupljeno 4. lipnja 2014. {{dan oznaka}}</ref>
*'''1931. g.''' – Snimljen je film “Djevojke u uniformi” (njem. ''[[Mädchen in Uniform]]''), jedan od prvih filmova eksplicitno lezbijske tematike.<ref>Eigler, Friederike, Kord, Susanne (ur.), [http://books.google.hr/books?id=8taL9KiA0ykC The Feminist Encyclopedia of German Literature], Greenwood Press, Westport, 1997., {{ISBN|0-313-29313-9}} {{eng oznaka}}</ref> 
*'''1932. g.''' – [[Poljska]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" />
*'''1933. g.''' – Na vlast u Njemačkoj dolazi [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|NSDAP]]. Gejski klubovi u Berlinu su zatvoreni, a aktivnost organizacija LGBT-a i časopisi su zabranjeni.<ref name="hmm">[http://www.ushmm.org/exhibition/persecution-of-homosexuals/ Nazi persecution of homosexuals 1933-1945], ushmm.org, pristupljeno 9. siječnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Grupa studenata opustošila je 6. svibnja Institut za seksualne znanosti i njegovu međunarodno poznatu knjižnicu koja je brojila oko 12 000 knjiga i 35 000 fotografija.<ref name="phtr">[http://www.ushmm.org/wlc/en/article.php?ModuleId=10005261 Persecution of Homosexuals in the Third Reich], ushmm.org, pristupljeno 9. siječnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
* '''1934. g.''' – [[Urugvaj]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13la" />
* '''1936. g.''' – U [[San Francisco|San Franciscu]] je otvoren prvi lezbijski bar u Americi, ''Mona's 440 Club''.<ref>Duberman, Martin; Vicinus, Martha; Chauncey, George (ur.), ''Hidden from History: Reclaiming the Gay & Lesbian Past'', Meridian, New York, 1989., {{ISBN|0-452-01067-5}} {{eng oznaka}}</ref><ref>Smith, James R., [http://books.google.hr/books?id=kzrE2fXazUAC ''San Francisco's Lost Landmarks''], Craven Street Books, Fresno, 2005., {{ISBN|978-1-61035-191-1}} {{eng oznaka}}</ref> Pjesnik [[Federico García Lorca]] ubijen je na početku [[Španjolski građanski rat|španjolskog građanskog rata]].<ref>Graham, Helen, ''The Spanish Civil War: A Very Short Introduction'', Oxford University Press, Oxford, 2005., {{ISBN|9780192803771}} {{eng oznaka}}</ref>
* '''1937. g.''' –  Prva upotreba [[ružičasti trokut|ružičastog trokuta]] za kao oznake za gejeve u [[nacistički koncentracijski logori|nacističkim koncentracijskim logorima]].<ref>Haggerty, George E. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=L9Mj7oHEwVoC ''Encyclopedia of Gay Histories and Cultures''], Garland, New York, 2000. str. 691., {{ISBN|0-8153-1880-4}} {{eng oznaka}}</ref>

'''1940-ih'''
*'''1940. g.''' – [[Island]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" />
*'''1942. g.''' – [[Švicarska]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" />
*'''1944. g.''' – [[Švedska]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="sse">[http://sweden.se/society/working-for-a-gay-and-equal-sweden/ Working for a gay and equal Sweden], sweden.se, pristupljeno 4. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1945. g.''' – Nakon [[saveznici|savezničkog]] oslobođenja nacističkih koncentracijskih logora, oni internirani zbog homoseksualnosti nisu oslobođeni, već su morali odslužiti svoje kazne prema paragrafu 175.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/paragraph_175.html An Encyclopedia of GLBTQ Culture - Paragraph 175], Craig Kaczorowski, glbtq.com, 13. prosinca 2006., pristupljeno 10. siječnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1946. g.''' – U Nizozemskoj je osnovana jedna od najstarijih LGBT-ovskih organizacija u svijetu, [[COC Nederland]] ([[nizozemski jezik|niz.]] ''Cultuur en Ontspanningscentrum'').<ref>[http://www.coc.nl/over-ons Over ons, In actie voor LHBT’s], pristupljeno 28. svibnja 2014. {{nld oznaka}}</ref>
*'''1948. g.''' – [[Alfred Kinsey]] objavljuje "Seksualno ponašanje muškarca" (engl. ''Sexual Behaviour in the Human Male'') gdje se iznosi podatak da se 4% muškaraca izjašnjava kao isključivo homoseksualno, a da je njih 37% barem jednom imalo homoseksualno iskustvo u svom životu.<ref name="SUK">[http://www.stonewall.org.uk/at_home/history_of_lesbian_gay_and_bisexual_equality/default.asp History of lesbian, gay and bisexual equality], stonewall.org.uk, pristupljeno 20. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> U Danskoj je osnovana jedna od najstarijih LGBT-ovskih organizacija u svijetu, [[Forbundet af 1948]].<ref>[http://lgbt.dk/om-os/ LGBT Danmark » Om os], lgbt.dk, pristupljeno 28. svibnja 2014. {{dan oznaka}}</ref>

'''1950-ih'''
*'''1950. g.''' – U Švedskoj je osnovana Nacionalna udruga za seksualnu jednakost (šved. ''Riksförbundet för sexuellt likaberättigande''; danas ''Riksförbundet för homosexuellas, bisexuellas, transpersoners och queeras rättigheter - RFSL'').<ref>[http://www.rfsl.se/?p=109 Vad är RFSL?], rfsl.se, pristupljeno 29. svibnja 2014. {{swe oznaka}}</ref> U [[SAD|SAD-u]] je osnovano Društvo Mattachine (engl. [[Mattachine Society]]), jedna od najstarijih američkih gejskih skupina.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html Mattachine Society], glbtq.com, Craig Kaczorowski, 20. listopada 2005., pristupljeno 29. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1951. g.''' – [[Grčka]] i [[Jordan]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /><ref name="13az" />
*'''1952. g.''' – [[Christine Jorgensen]] postaje svjetska senzacija nakon uspješne operacije promjene spola u [[Danska|Danskoj]].<ref>[http://www.dailymail.co.uk/news/article-2241655/Christine-Jorgensen-sex-change-60th-anniversary-worlds-SEX-CHANGE-turned-shy-New-York-gent-blonde-starlet.html 'We didn't start the sexual revolution, but we gave it a good kick in the pants!' 60th anniversary of world's first sex change that turned shy New York gent into blonde starlet], dailymail.co.uk, Helen Pow, 2. prosinca 2012., pristupljeno 3. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1953. g.''' – Alfred Kinsey objavljuje "Seksualno ponašanje žene" (engl. ''Sexual Behaviour in the Human Female'') gdje se iznosi podatak da se 2% žena izjašnjava kao isključivo homoseksualno, a da je njih 13% barem jednom imalo homoseksualno iskustvo u svom životu.<ref name="SUK"/> <span style="background-color:#F5F5F5;">Krivični zakon [[SFRJ|FNRJ/SFRJ]] u članku 186. zabranjuje "muški homoseksualni čin", a kažnjava se zatvorom ili robijom u trajanju do jedne godine.</span><ref name="čit">Povijest LGBTiQ aktivizma u Hrvatskoj, Jurčić, Marko, u: Spahić, Aida; Gavrić, Saša (ur.), [http://ba.boell.org/sites/default/files/citanka_lgbt_ljudskih_prava.pdf ''Čitanka LGBT ljudskih prava''], Sarajevski otvoreni centar/Fondacija Heinrich Böll, Sarajevo, 2012., {{ISBN|978-9958-577-02-4}} {{pdf}}</ref>
*'''1954. g.''' – [[matematika|Matematičar]], [[kriptoanaliza|kriptoanalitičar]], pionir [[računarstvo|računarstva]] [[Alan Turing]] počinio je 7. lipnja samoubojstvo cijanidom, 18 mjeseci nakon što mu je sud dao izbor između 2 godine zatvora ili hormonske terapije, kao kaznu zbog homoseksualnosti.<ref>[http://www.turing.org.uk/bio/part8.html Alan Turing: a short biography], turing.org.uk, ''Alan Turing: the enigma'', Andrew Hodges, pristupljeno 29. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Osnovano je homofilno društvo ''Arcadie'', prvo te vrste u Francuskoj.<ref>[http://www.france.qrd.org/media/revue-h/001/arcadie.html Arcadie, ou l'impossible Éden], france.qrd.org, Christopher Miles, 16. srpnja 1997., pristupljeno 29. svibnja 2014. {{fra oznaka}}</ref>
*'''1955. g.''' – U [[San Francisco, Kalifornija|San Franciscu]] je osnovana prva lezbijska udruga za građanska prava u SAD-u, [[Daughters of Bilitis]]. Udruga je objavljivala časopis ''The Ladder'', prvu nacionalno distribuiranu lezbijsku publikaciju.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/daughters_bilitis.html Daughters of Bilitis], glbtq.com, Teresa Theophano, 20. listopada 2005., pristupljeno 29. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1957. g.''' – U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] objavljen je ''Izvještaj ministarskog odbora o homoseksualnim prijestupima i prostituciji'', tzv. [[Wolfendenov izvještaj]] koji je preporučio da se homoseksualni odnosi između dvije odrasle osobe u privatnosti dekriminaliziraju.<ref>[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/september/4/newsid_3007000/3007686.stm 1957: Homosexuality 'should not be a crime'], bbc.co.uk, pristupljeno 29. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Američka psihologinja [[Evelyn Hooker]] objavljuje studiju koja pokazuje jednaku društvenu prilagođenost homoseksualnih i heteroseksualnih muškaraca. Studija je postala glavni čimbenik u uklanjanju homoseksualnosti s popisa mentalnih poremećaja ([[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]]) [[Američka udruga psihijatara|Američke udruge psihijatara]] 1973. godine.<ref name="hoo">[http://psychology.ucdavis.edu/faculty_sites/rainbow/html/hooker2.html Evelyn Hooker, Ph.D.], ucdavis.edu, pristupljeno 29. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Finski umjetnik [[Tom of Finland]] prvi put objavljuje rad u časopisu ''Physique Pictorial'' iz Los Angelesa.<ref>Hooven, F. Valentine, ''Tom of Finland: Life and Work of a Gay Hero'', Bruno Gmünder Verlag, Berlin, 2012., str. 101-102., {{ISBN|978-3-86787-166-2}} {{eng oznaka}}</ref> [[Tajland]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13az" />
*'''1959. g.''' – [[ITV]], u to vrijeme jedina nacionalna komercijalna televizija u Velikoj Britaniji, emitira prvu gejsku dramu, "Jug" (engl. ''South''), s [[Peter Wyngarde|Peterom Wyngardeom]] u glavnoj ulozi.<ref>[http://www.theguardian.com/film/2013/mar/16/itv-play-gay-television Newly unearthed ITV play could be first ever gay television drama], theguardian.com, Mark Brown, 16. ožujka 2013., pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>

'''1960-ih'''
*'''1961. g.''' – [[Vatikan]] objavljuje da osobama "zahvaćenima zlim sklonostima prema homoseksualnosti" treba zabraniti pristup redovničkim zavjetima i ređenju unutar [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličke crkve]].<ref>[http://www.papalencyclicals.net/John23/j23religios.htm Religiosorum Institutio, 2. veljače 1961.], papalencyclicals.net, pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> José Sarria postaje prvi kandidat za javnu službu u SAD-u koji je bio otvoreno gej.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/sarria_j.html Sarria, José (1922-2013)], glbtq.com, Ruth M. Pettis, 20. kolovoza 2013., pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Mongolija]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13az" />
*'''1962. g.''' – [[Čehoslovačka]] i [[Mađarska]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" />
*'''1964. g.''' – Osnovana prva skupina za LGBT-ovska prava u [[Kanada|Kanadi]], ''Vancouver's Association for Social Knowledge'' (''ASK'').<ref>[http://www.rbebout.com/oldbeep/geneo.htm Genealogy: From the 1950s (& even before) to September 1971], rbebout.com, Rick Bébout, 5. listopada 2003., pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1965. g.''' – Everett George Klippert posljednja je osoba osuđena zbog homoseksualnosti u Kanadi. Nakon što je proglašen "neizlječivim homoseksualcem", osuđen je na neodređeni "preventivni pritvor" kao opasni seksualni prijestupnik. Reforme koje su dovele do dekriminalizacije homoseksualnosti 1969. izravna su posljedica ovog slučaja.<ref>[http://calgaryqueerhistory.ca/tag/globe-and-mail/ Calgary’s role in decriminalizing homosexuality in the ’60s], calgaryqueerhistory.ca, 17. listopada 2012., pristupljeno 7. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1966. g.''' – U Comptonovoj kantini  (engl. ''Compton's Cafeteria'') u San Franciscu izbijaju neredi koji označavaju početak transrodnog aktivizma u SAD-u.<ref>''San Francisco'', Boyd, Nan Alamilla, u: Stein, Marc (ur.), Encyclopedia of Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender History in America, Charles Scribner's Sons, New York, 2004. str. 71-78., {{ISBN|978-0684312620}} {{eng oznaka}}</ref> Na naslovnici časopisa ''The Ladder'' prvi se puta pojavljuje lice žene ''[[en face]]'' - Lilli Vincenz.<ref>[http://www.ncourageu.org/bios/kaylahusen.html Kay Lahusen], ncourageu.org, pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1967. g.''' – U [[Engleska|Engleskoj]] i [[Wales]]u na snagu stupa Zakon o seksualnim prekršajima (engl. ''Sexual Offences Act'') kojim se dekriminalizira muška homoseksualnost (pod uvjetom da se seksualni akt događa "u privatnosti" i između osoba starijih od 21 godine).<ref>[http://www.theguardian.com/world/2010/jul/02/tories-out-in-force-gay-pride Pride 2010: From section 28 to Home Office float, Tories come out in force], theguardian.com, Helen Pidd, 2. srpnja 2010., pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Wainwright Churchill]] objavljuje knjigu "Homoseksualno ponašanje kod muškaraca" (engl. ''Homosexual Behavior Among Males'') gdje uvodi termin ''homoerotofobija'' iz kojeg je vjerojatno proizašao termin ''homofobija''.<ref>Churchill, Wainright, ''Homosexual Behavior Among Males. A Cross-Cultural and Cross-Species Investigation'', Hawthorn Books, New York, 1967. str. 349. {{eng oznaka}}</ref><ref>Nardi, Peter M.; Schneider Beth E. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=xdbcAAAAQBAJ ''Social Perspectives in Lesbian and Gay Studies: A Reader''], Routledge, New York, 2013. str. 97., {{ISBN|1136219315}} {{eng oznaka}}</ref> U New Yorku otvorena prva knjižara orijentirana gej populaciji, ''Oscar Wilde Memorial Bookshop''.<ref>[http://www.glbtq.com/literature/gay_lesbian_bookstores.html Gay and Lesbian Bookstores], glbtq.com, Ruth M. Pettis, 20. studenog 2007., pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> U [[Argentina|Argentini]] osnovana prva latinoamerička LGBT-ovska organizacija, "Naš svijet" ([[španjolski jezik|šp.]] ''Nuestro Mundo'').<ref>[http://news.bbc.co.uk/hi/spanish/misc/newsid_3916000/3916945.stm Argentina: una historia gay], bbc.co.uk, 22. srpnja 2004., pristupljeno 30. svibnja 2014. {{spa oznaka}}</ref> 
*'''1968. g.''' –  Revizija [[članak 175|paragrafa 175.]] u [[Njemačka Demokratska Republika|Istočnoj Njemačkoj]], homoseksualni odnosi postaju legalni za osobe iznad 18 godina.<ref name="ras">Burleigh, Michael, Wipperman, Wolfgang, [http://books.google.hr/books?id=DGJy5Ptzqp0C The Racial State: Germany, 1933–1945], Cambridge University Press, Cambridge, 1991., str. 183., {{ISBN|0-521-39114-8}} {{eng oznaka}}</ref> [[Bugarska]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" />
*'''1969. g.''' – Revizija [[članak 175|paragrafa 175.]] u [[SR Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]], homoseksualni odnosi postaju legalni za osobe iznad 21 godine.<ref name="ras"/> U [[New York]]u započinju [[stonvolski nemiri]] koji se smatraju početkom suvremenog [[LGBT-ovski društveni pokreti|LGBT-ovskog pokreta]] u SAD-u i svijetu. U Kanadi na snagu stupa zakon C-150 kojim je homoseksualnost dekriminalizirana. Tadašnji kanadski premijer Pierre Trudeau dvije je godine ranije izjavio kako "državi nije mjesto u spavaćim sobama nacije".<ref>[http://www.cbc.ca/archives/categories/politics/rights-freedoms/trudeaus-omnibus-bill-challenging-canadian-taboos/theres-no-place-for-the-state-in-the-bedrooms-of-the-nation.html Omnibus Bill: 'There's no place for the state in the bedrooms of the nation'], cbc.ca, pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>

'''1970-ih'''
[[Datoteka:Harvey Milk in 1978 at Mayor Moscone's Desk, narrow crop.jpg|mini|150px|[[Harvey Milk]]]]
[[Datoteka:BigRainbowFlagBuilding.jpg|mini|150px|[[zastava duginih boja (LGBT)|Zastava duginih boja]], simbol ponosa [[zajednica LGBT-a|zajednice LGBT-a]]]]
[[Datoteka:KZ Mauthausen Totgeschlagen.jpeg|mini|150px|Spomen-ploča žrtvama [[progon homoseksualaca u nacističkoj Njemačkoj i holokaustu|nacističkih progona homoseksualaca]], u [[koncentracijski logor Mauthausen|Mauthausenu]]]]
*'''1970. g.''' –  Organiziran je "Dan oslobođenja Christopherove ulice" (engl. ''Christopher Street Liberation Day''), prva [[povorka ponosa]] u povijesti, čime je obilježena prva obljetnica stonvolskih nemira.<ref>[http://web-static.nypl.org/exhibitions/1969/christopher.html Christopher Street Liberation Day 1970], nypl.org, pristupljeno 31. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> U [[Melbourne]]u je osnovana prva [[Australija|australska]] LGBT-ovska skupina, kao ogranak udruge [[Daughters of Bilitis]], kasnije preimenovana u ''Australasian Lesbian Movement''.<ref>West, Barbara A.; Murphy, Frances T., [http://books.google.hr/books?id=RkYAWm-PhwwC A Brief History of Australia], Infobase Publishing, New York, 2010., str. 181., {{ISBN|0816078858}} {{eng oznaka}}</ref>
*'''1971. g.''' – [[Austrija]], [[Finska]] i [[Kostarika]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /><ref name="13la" />
*'''1972. g.''' – Evangelička luteranska crkva kraljevine Nizozemske (danas dio [[Nizozemska protestantska crkva|nizozemske protestantske crkve]]) postaje prva europska kršćanska denominacija koja je počela prihvaćati lezbijke i gejeve kao [[pastor]]e. Tijekom sljedećih 30 godine slične odluke donose i mnoge druge protestantske crkve u Europi.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/3123115.stm Timeline: Battling for the priesthood], bbc.co.uk, 5. kolovoza 2003., pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Psihoterapeut George Weinberg u svojoj knjizi ''Society and the Healthy Homosexual'' uvodi termin "[[homofobija]]".<ref>[http://www.pflagdetroit.org/george_weinberg.htm George Weinberg: Love is Conspiratorial, Deviant & Magical - Interview], pflagdetroit.org, pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Švedska postaje prva zemlja u svijetu koja dozvoljava [[transseksualnost|transseksualnim]] osobama zakonsku promjenu spola.<ref name="sse" /><ref>[http://www.rfsl.se/?p=3815&aid=9859 Lag om könsbyte utreds], rfsl.se, pristupljeno 31. svibnja 2014. {{swe oznaka}}</ref><ref>[http://blogs.longwood.edu/dsaladin/2013/02/04/the-history-of-the-term-transgender-and-transgender-policies-across-campuses/ The History of the term “Transgender” and Transgender Policies Across Campuses], longwood.edu, 4. veljače 2013., pristupljeno 31. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Jobriath Boone]] postaje prvi otvoreno gej rock glazbenik koji je potpisao ugovor s velikom diskografskom kućom, [[Elektra Records]].<ref>[http://boingboing.net/2009/03/30/jobriath-boone-rocks.html Jobriath Boone: Rock's Fairy Godmother], boingboing.net, Richard Metzger, 30. ožujka 2009., pristupljeno 31. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Južna Australija]] postaje prva australska država koja je dekriminalizirala homoseksualnost.<ref>Bull, Melissa; Pinto, Susan; Wilson, Paul, [http://aic.gov.au/documents/F/2/E/%7BF2ED9BD3-0314-4EAA-AD03-410635E620DE%7Dti29.pdf ''Homosexual Law Reform in Australia''], Trends & issues in crime and criminal justice, 1991. {{pdf}} {{eng oznaka}}</ref> [[Norveška]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" />
*'''1973. g.''' – Američka udruga psihijatara uklanja homoseksualnost s popisa mentalnih poremećaja ([[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]])<ref name="hoo" /> <span style="background-color:#F5F5F5;">[[Hrvatska liječnička komora]] uklanja homoseksualnost s popisa mentalnih poremećaja.</span><ref name="čit" /> [[Malta]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" />
*'''1974. g.''' – Na prvoj Međunarodnoj konferenciji o gejskim pravima (engl. ''International Gay Rights Conference'') održanoj u [[Edinburgh]]u, u [[Škotska|Škotskoj]] [[lambda]] je službeno prihvaćena kao međunarodni simbol gejskih i lezbijskih prava.<ref name="sco">[http://www.ourstoryscotland.org.uk/heritage/politics/FirstLGBTConf.htm First Ever International LGBT Conference], ourstoryscotland.org.uk, pristupljeno 31. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.lambda.org/symbols.htm Symbols of the Gay, Lesbian, Bisexual, and Transgender Movements], lambda.org, pristupljeno 31. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Elaine Noble]] postaje prva lezbijka izabrana na javnu dužnost u SAD-u (Boston).<ref>[http://www.sgn.org/sgnnews35_41/mobile/page12.cfm An interview with Elaine Noble, first LGBT person elected to office], sgn.org, Larry Nichols, pristupljeno 4. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1975. g.''' – [[Istočni Timor]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13az" />
*'''1976. g.''' – [[Bahrein]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13az">Itaborahy, Lucas Paoli; Zhu, Jingshu, [http://old.ilga.org/Statehomophobia/ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2013.pdf  State-sponsored Homophobia A world survey of laws: Criminalisation, protection and recognition of same-sex love -- Asia], ILGA, 2013. str. 63.-79. {{pdf}} {{eng oznaka}}</ref>
*'''1977. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Novi Krivični zakon [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]] dekriminalizira muški homoseksualni odnos (kao i zakoni u [[SR Slovenija|SR Sloveniji]], [[SR Crna Gora|SR Crnoj Gori]] i [[SAP Vojvodina|SAP Vojvodini]]).</span><ref name="čit" /> [[Harvey Milk]] postaje prvi gej izabran na javnu dužnost u SAD-u (San Francisco).<ref name="mlk">[http://faculty.uml.edu/sgallagher/milk.htm Harvey Milk], uml.edu, pristupljeno 1. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Québec]] postaje prva regija u Kanadi koja zabranjuje [[diskriminacija|diskriminaciju]] na temelju seksualne orijentacije.<ref>[http://www.pch.gc.ca/fra/1355925591901/1398369493402 L'orientation sexuelle et les droits de la personne], pch.gc.ca, pristupljeno 1. lipnja 2014. {{fra oznaka}}</ref> [[Shakuntala Devi]] objavljuje prvu studiju o homoseksualnosti u Indiji.<ref>Kole, Subir K., [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2018684/ ''Globalizing queer? AIDS, homophobia and the politics of sexual identity in India''], Global Health, 2007(3:8) {{eng oznaka}}</ref> [[Novi Južni Wales]] postaje prva australska država koja zabranjuje diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije.<ref>[http://www.austlii.edu.au/au/legis/nsw/consol_act/aa1977204/ Anti-discrimination Act 1977], austlii.edu.au, pristupljeno 1. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1978. g.''' – U San Franciscu je ubijen Harvey Milk.<ref name="mlk" /> Održana prva povorka ponosa u Australiji, ''Sydney Gay and Lesbian Mardi Gras''.<ref>[http://australianmuseum.net.au/Sydney-Gay-and-Lesbian-Mardi-Gras/ Sydney Gay and Lesbian Mardi Gras], australianmuseum.net.au pristupljeno 1. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[zastava duginih boja (LGBT)|Zastava duginih boja]], koju je dizajnirao [[Gilbert Baker]], prvi je put predstavljena kao simbol ponosa [[zajednica LGBT-a|zajednice LGBT-a]] na povorci ponosa u San Franciscu (''San Francisco Gay Freedom Day Parade'').<ref>Haggerty, George E. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=L9Mj7oHEwVoC ''Encyclopedia of Gay Histories and Cultures''], Garland, New York, 2000. str. 733., {{ISBN|0-8153-1880-4}} {{eng oznaka}}</ref> Na godišnjoj konferenciji Kampanje za homoseksualnu jednakost (engl. ''Campaign for Homosexual Equality - CHE'') u [[Coventry]]ju osnovana je [[ILGA]] - ''International Lesbian and Gay Association''.<ref name="sco" /><ref>[http://ilga.org/ilga/en/article/mG6UVpR17x ILGA: 1978 - 2007. A Chronology], ilga.org, pristupljeno 1. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1979. g.''' – U San Franciscu započinju [[nemiri u Whiteovoj noći]].<ref>[http://www.ebar.com/news/article.php?sec=news&article=3931 Thirty years ago, the White Night riots inflamed San Francisco], ebar.com, Matthew S. Bajko, 21. svibnja 2009., pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref> U Švedskoj je organizirana akcija u znak prosvjeda protiv klasifikacije homoseksualnosti kao bolesti, kada sudionici akcije nisu išli na posao "zbog homoseksualnosti". Nakon toga je uslijedila aktivistička okupacija ureda Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb (šved. ''Socialstyrelsen''), a kao rezultat ovih akcija Švedska je u roku od nekoliko mjeseci uklonila homoseksualnost s popisa bolesti.<ref name="sse" /><ref>[http://www.quistbergh.se/view/514 Jag känner mig lite homosexuell idag], quistbergh.se, pristupljeno 1. lipnja 2014. {{swe oznaka}}</ref> [[Kuba]] i [[Španjolska]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /><ref name="13la" />

'''1980-ih'''
[[Datoteka:Ride-s.jpg|mini|150px|[[Sally Ride]]]]
[[Datoteka:BJK headshot 2011 5x7 300dpi.jpg|mini|150px|[[Billie Jean King]]]]
[[Datoteka:Rock Hudson - portrait.jpg|mini|150px|[[Rock Hudson]]]]
*'''1980. g.''' – [[Škotska]] dekriminalizirala homoseksualnost.<ref name="tlc" />
*'''1981. g.''' – [[Europski sud za ljudska prava]] u slučaju "Dudgeon protiv Ujedinjenog Kraljevstva" (engl. ''Dudgeon v. the United Kingdom'') presuđuje kako zakon iz 19. stoljeća koji kriminalizira mušku homoseksualnost, tada na snazi u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]], krši [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europsku konvenciju o ljudskim pravima]]. Bio je to prvi slučaj koji se ticao homoseksualnosti pred nekim međunarodnim sudom, a koji je između ostalog postavio pravni presedan koji je omogućio [[Vijeće Europe|Vijeću Europe]] da od država članica traži zabranu kriminalizacije muške ili ženske homoseksualnosti.<ref name="umn">[http://www1.umn.edu/humanrts/edumat/studyguides/sexualorientation.html Sexual Orientation and Human Rights], umn.edu, pristupljeno 2. lipnja 2014.</ref><ref>McLoughlin, Michael T., [http://www.murdoch.edu.au/elaw/issues/v3n4/mclough.html ''Crystal or Glass?: A Review of Dudgeon v. United Kingdom on the Fifteenth Anniversary of the Decision''], Murdoch University Electronic Journal of Law, 1996(3)4 {{eng oznaka}}</ref> [[Norveška]] donosi zakon protiv diskriminacije na temelju seksualne orijentacije.<ref name="eul">[http://www.france.qrd.org/assocs/ilga/euroletter/45.html ILGA Euroletter 45, November 1996], qrd.org, pristupljeno 2. lipnja 2014.</ref> Prvi službeni dokument o bolesti koja će postati poznata kao [[AIDS]] objavljuje 5. lipnja američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).<ref>[http://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/june_5.htm ''Pneumocystis Pneumonia --- Los Angeles''], MMWR, 1981(30)21 {{eng oznaka}}</ref> Tenisačica [[Billie Jean King]] postaje prva profesionalna sportašica koja je javno "izašla" kao lezbijka, kada je njena veza s tajnicom Marilyn Barnett postala javna, zbog čega je izgubila sve sponzore.<ref>[http://espn.go.com/tennis/story/_/id/9545526/billie-jean-king-discusses-coming-pbs-show Billie Jean King talks coming out], espn.go.com, 6. kolovoza 2013., pristupljeno 2. lipnja 2014.</ref><ref>[http://www.usatoday.com/story/sports/2013/05/22/billie-jean-king-icons-innovators-world-team-tennis-womens-rights/2159071/ Billie Jean King: Tennis star least of her important roles], usatoday.com, Rachel Shuster, 23. svibnja 2013., pristupljeno 2. lipnja 2014.</ref> Danski Nacionalni odbor za zdravstvo ([[danski jezik|dan.]] ''Sundhedsstyrelsen'') uklanja homoseksualnost s popisa mentalnih bolesti.<ref name ="dan" /> [[Kolumbija]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13la" />
*'''1982. g.''' – Prvi put se održavaju [[Gay Games]] u San Franciscu, s više od 1500 sudionika.<ref>[http://gaygames.org/wp/about-the-fgg/gay-games-milestones/ Milestones], gaygames.org, pristupljeno 2. lipnja 2014.</ref> [[Sjeverna Irska]] dekriminalizirala homoseksualnost, nakon presude u slučaju "Dudgeon protiv Ujedinjenog Kraljevstva".<ref name="tlc" /> Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prvi put koristi termin AIDS.<ref>[http://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/00001163.htm ''Current Trends Update on Acquired Immune Deficiency Syndrome (AIDS) --United States''], MMWR, 1982(31)37 {{eng oznaka}}</ref> [[Portugal]] ponovo dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="por" />
*'''1983. g.''' – [[Sally Ride]] postaje prva Amerikanka u svemiru, kao članica misije STS-7 letjelice [[Space Shuttle Challenger]].<ref>[http://www.nasa.gov/multimedia/imagegallery/image_feature_2533.html First American Woman in Space], nasa.gov, pristupljeno 4. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.huffingtonpost.com/2012/07/23/sally-ride-first-american-woman-female-partner-_n_1696537.html Sally Ride, First American Woman In Space, Revealed To Have Female Partner Of 27 Years], huffingtonpost.com, 23. srpnja 2012., pristupljeno 4. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1984. g.''' – Postavljena prva spomen-ploča žrtvama [[progon homoseksualaca u nacističkoj Njemačkoj i holokaustu|nacističkih progona homoseksualaca]], u [[koncentracijski logor Mauthausen|Mauthausenu]].<ref>[http://www.hosiwien.at/ueber-uns/ziele/ Unsere Ziele/Erfolge], hosiwien.at, pristupljeno 4. lipnja 2014. {{deu oznaka}}</ref> Chris Smith, novoizabrani član [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|parlamenta]], na jednom skupu izjavljuje: "Moje ime je Chris Smith. Ja sam zastupnik [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|laburističke stranke]] za Islington South i Finsbury i ja sam gej", čime postaje prvi otvoreno gej političar u parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva.<ref>[http://www.theguardian.com/politics/2005/jan/30/uk.aids The pioneer who changed gay lives], theguardian.com, 30. siječnja 2005., pristupljeno 4. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> U [[Ljubljana|Ljubljani]] održan prvi Festival gejskog i lezbijskog filma ([[slovenski jezik|slov.]] ''Festival gejevskega in lezbičnega filma''), prva takva manifestacija u [[Europa|Europi]].<ref>[http://www.visitljubljana.com/en/journalists/news/48221/detail.html?year_month=2013 Europe's oldest gay and lesbian film festival], visitljubljana.com, pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.ljudmila.org/siqrd/fglf/20/20let.php 20 festivalskih let], ljudmila.org, pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{slv oznaka}}</ref>
*'''1985. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Na Omladinskom radiju (današnji [[Radio 101]]) počinje se emitirati emisija "Frigidna utičnica" voditelja [[Toni Marošević|Tonija Maroševića]], prva radio emisija u Hrvatskoj koja se bavila homoseksualnim iskustvima.</span><ref name="čit" /><ref>[http://www.booksa.hr/knjige/publicistika/usmena-povijest-homoseksualnosti-u-hrvatskoj Usmena povijest homoseksualnosti u Hrvatskoj], booksa.hr, pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref> Na komemoraciji održanoj prilikom 40. obljetnice završetka [[drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] prvi puta se javno spominju [[progon homoseksualaca u nacističkoj Njemačkoj i holokaustu|nacistički progoni homoseksualaca]].<ref>[http://www.ushmm.org/exhibition/persecution-of-homosexuals/ Nazi persecution of homosexuals 1933-1945], ushmm.org, pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> Umire glumac [[Rock Hudson]], prva [[Hollywood|holivudska]] zvijezda umrla zbog AIDS-a.<ref>[http://partners.nytimes.com/library/national/science/aids/100385sci-aids.html Rock Hudson, Screen Idol, Dies at 59], nytimes.com, Joseph Berger, 3. listopada 1985., pristupljeno 4. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1986. g.''' – [[Novi Zeland]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13oc" />
*'''1987. g.''' – U [[Amsterdam]]u je otvoren ''Homomonument''.<ref>[http://homomonument.nl/sinds1987/geschiedenis.php Geschiedenis], homomonument.nl, pristupljeno 4. lipnja 2014.</ref> U SAD-u je osnovana skupina ACT-UP (engl. ''AIDS Coalition to Unleash Power'') kao reakcija na neučinkovitost vlade u rješavanju krize s AIDS-om.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/act_up.html An Encyclopedia of GLBTQ Culture - ACT UP], Geoffrey W. Bateman, glbtq.com, 11. kolovoza 2005., pristupljeno 4. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1988. g.''' – [[Izrael]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref>[http://glbt.org.il/en/aguda/articles.php?articleID=1573 Gay Rights in Israel], glbt.org.il, pristupljeno 7. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1989. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Osnovana prva lezbijska grupa u Hrvatskoj, ''Lila inicijativa''.</span><ref name="čit" /><ref>[http://www.libela.org/vijesti/1035-nuzno-je-moci-reci-rijec-na-l/ Nužno je moći reći riječ na "L"], libela.org, 29. listopada 2009., pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref> [[Danska]] je prva zemlja u svijetu koja donosi zakon o [[registrirano partnerstvo|registriranom partnerstvu]] za istospolne parove.<ref>[http://www.france.qrd.org/texts/partnership/dk/denmark-act.html Denmark : Registered partnership act, 1989], france.qrd.org, pristupljeno 4. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Lihtenštajn]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" />

'''1990-ih'''
[[Datoteka:Red Ribbon.svg|mini|150px|[[Crvena vrpca]], simbol kampanje protiv [[AIDS|HIV/AIDS-a]]]]
*'''1990. g.''' – 17. svibnja [[Svjetska zdravstvena organizacija]] uklanja homoseksualnost s popisa [[Međunarodna klasifikacija bolesti|MKB]].<ref>[http://www.euro.who.int/en/health-topics/communicable-diseases/hivaids/news/news/2011/5/stop-discrimination-against-homosexual-men-and-women Stop discrimination against homosexual men and women], euro.who.int, 17. svibnja 2011., pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Justin Fashanu]] je prvi profesionalni [[nogomet]]aš koji se javno "izašao" kao gej.<ref>[http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/germany/8524387/Homosexuality-in-football-Justin-Fashanu.html Homosexuality in football: Justin Fashanu], telegraph.co.uk, 20. svibnja 2011., pristupljeno 4. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Andora]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" />
*'''1991. g.''' – [[Crvena vrpca]] se prvi puta koristi kao simbol kampanje protiv [[AIDS|HIV/AIDS-a]].<ref>[http://www.visualaids.org/projects/detail/the-red-ribbon-project The Red Ribbon Project], visualaids.org, pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Bahami]] i [[Ukrajina]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /><ref name="13la" />
*'''1992. g.''' –  <span style="background-color:#F5F5F5;">Osnovana prva LGBT-ovska skupina u Hrvatskoj, ''LIGMA'' (Lezbijska i gay-men akcija), koja s radom prestaje 1997.</span><ref name="čit" /> Australija ukida zabranu služenja vojske gejevima i lezbijkama.<ref>[http://www.nytimes.com/1992/11/24/world/australia-ends-a-prohibition-on-homosexuals-in-military.html Australia Ends a Prohibition On Homosexuals in Military], nytimes.com, 24. studenog 1992., pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> U [[London]]u održana prva paneuropska međunarodna [[povorka ponosa]] - [[Europride]].<ref>[http://www.europride.info/content/history-epoa History of EPOA], europride.info, pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Estonija]] i [[Latvija]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" />
*'''1993. g.''' – [[Norveška]] je druga zemlja nakon Danske koja donosi zakon o [[registrirano partnerstvo|registriranom partnerstvu]] za istospolne parove.<ref>[http://www.regjeringen.no/en/archive/Stoltenbergs-2nd-Government/Ministry-of-Children-and-Equality/veiledninger-og-brosjyrer/2001/registered-partnership---word.html?id=419368 Registered Partnership], egjeringen.no, pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Oružane snage SAD-a|Američka vojska]] uvodi politiku "[[Don't ask, don't tell]]" (DADT) (engl. za "Ne pitaj, ne govori") koja pripadnicima oružanih snaga zabranjuje otvoreno iskazivati svoju homoseksualnu orijentaciju, pod prijetnjom otpusta.<ref>[http://biotech.law.lsu.edu/blaw/dodd/corres/html2/d130426x.htm Department of Defense Directive], lsu.edu, pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Ubijen je [[Brandon Teena]], čiji su život i smrt tema [[Oscar]]om nagrađenog filma [[Dečki ne plaču]] (engl. ''Boys don't cry'').<ref>[http://www.motherjones.com/politics/2000/03/boys-do-cry Boys Do Cry], motherjones.com, 22. ožujka 2000., pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Gvineja Bisau]], [[Irska]], [[Litva]] i [[Rusija]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /><ref name="13af" />
*'''1994. g.''' – [[Europski parlament]] 8. veljače donosi rezoluciju o jednakim pravima za lezbijke i gejeve.<ref>[http://heinv.home.xs4all.nl/hearingintergroup/documents/roth_report_eng.pdf ''Resolution on Equal Rights for Homosexuals and Lesbians in the European Community" (A3 - 0028/94)''], Official Journal of the European Communities, C 61/40, {{pdf}} {{eng oznaka}}</ref> U Njemačkoj ukinut "paragraf 175".<ref>[http://www.kalenderblatt.de/index.php?what=thmanu&lang=de&manu_id=1769&sdt=20120611 11.6.1994: "Paragraph 175" abgeschafft], kalenderblatt.de, pristupljeno 5. lipnja 2014. {{deu oznaka}}</ref> [[Bermudi]], [[Bjelorusija]] i [[Srbija]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /><ref name="13la" />
*'''1995. g.''' – [[Albanija]] i [[Moldavija]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu">Itaborahy, Lucas Paoli; Zhu, Jingshu, [http://old.ilga.org/Statehomophobia/ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2013.pdf  State-sponsored Homophobia A world survey of laws: Criminalisation, protection and recognition of same-sex love], ILGA, 2013. str. 21. {{pdf}} {{eng oznaka}}</ref>
*'''1996. g.''' – [[Južnoafrička Republika]] postaje prva zemlja u svijetu koja uključuje seksualnu orijentaciju kao zaštićenu kategoriju u svoj ustav.<ref name="eul" /><ref>[http://www.gov.za/documents/constitution/1996/96cons2.htm Constitution of the Republic of South Africa, 1996 - Chapter 2: Bill of Rights], gov.za, pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Makedonija]] i [[Rumunjska]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" />
*'''1997. g.''' –  <span style="background-color:#F5F5F5;">Osnovana neformalna [[anarho-feminizam|anarho-feministička]] grupa [[Kontra]], od 2002. registrirana kao lezbijska udruga.</span><ref name="čit" /><ref>[http://www.kontra.hr/cms/index.php?option=com_content&view=article&id=15&Itemid=45&lang=hr Lezbijska grupa Kontra], kontra.hr, pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref> [[Ellen DeGeneres]] "izlazi" javno kao lezbijka, jedna od prvih slavnih osoba koja je to učinila.<ref>[http://edition.cnn.com/SHOWBIZ/9704/06/ellen/ Ellen DeGeneres tells Time she's a lesbian], cnn.com, 6. travnja 1997., pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Kina]] i [[Ekvador]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13az" />
*'''1998. g.''' –  [[Dana International]], predstavnica [[Izrael]]a, postaje prva transseksualna osoba koja je osvojila [[Pjesma Eurovizije|Eurosong]].<ref>[http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=313#Participants Taboo breaking year], eurovision.tv, pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Prvi puta predstavljena biseksualna zastava ponosa.<ref>[http://www.wright.edu/counseling/SafezoneSymbols.html The History of the Bi Pride Flag], wright.edu, pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Tadžikistan]] i [[Cipar]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /><ref name="13az" /> Ubijen je [[Matthew Shepard]].<ref>[http://www.matthewshepard.org/our-story/matthews-story Matthew’s Story], matthewshepard.org, pristupljeno 6. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''1998. - 2001.''' – [[Bosna i Hercegovina]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" />
*'''1999. g.''' –  U [[EU]] na snagu stupa [[Ugovor iz Amsterdama]] - prvi međunarodni ugovor koji izrijekom spominje i štiti seksualnu orijentaciju.<ref name="umn" /><ref>[http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/EUugovori/11997D_Ugovor_iz_Amsterdama_hrv.pdf Ugovor iz Amsterdama o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji, ugovorâ o osnivanju Europskih zajednica i određenih s njima povezanih akata na hrvatskom jeziku], mvep.hr, pristupljeno 2. lipnja 2014. {{pdf}}</ref> [[Čile]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13la" />

== 21. stoljeće ==
[[Datoteka:Zagreb Pride 2007 P1010612.JPG|mini|150px|[[Zastava duginih boja (LGBT)|Zastava duginih boja]] na [[Zagreb Pride|zagrebačkoj povorci ponosa]], 2007.]]
[[Datoteka:Johanna sigurdardottir official portrait.jpg|mini|150px|[[Jóhanna Sigurðardóttir]]]]
'''2001.–2009.'''
*'''2000. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Osnovana [[Lezbijska organizacija Rijeka]] (LORI).</span><ref name="čit" /> Njemački [[Bundestag]] službeno se ispričao homoseksualcima i lezbijkama [[progon homoseksualaca u nacističkoj Njemačkoj i holokaustu|progonjenima pod nacističkim režimom]].<ref>[http://www.tagesspiegel.de/politik/ns-opfer-homosexuelle-sollen-rehabilitiert-werden/182676.html NS-Opfer: Homosexuelle sollen rehabilitiert werden], tagesspiegel.de, 29. studenog 2000., pristupljeno 4. kolovoza 2014. {{deu oznaka}}</ref> Prvi puta predstavljena zastava ponosa transrodnih osoba, u [[Phoenix, Arizona|Phoenix]]u, u [[Arizona|Arizoni]].<ref>[http://www.huffingtonpost.com/2012/11/20/transgender-flag_n_2166742.html Transgender Flag Flies In San Francisco's Castro District After Outrage From Activists], huffingtonpost.com, Aaron Sankin, 20. studenog 2012., pristupljeno 4. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Azerbajdžan]] i [[Gruzija]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /> Ukinuta zabrana služenja vojske za LGBT-ovce u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].<ref>[http://dot429.com/articles/4281-same-sex-marriage-in-england-and-wales-commences Same-sex marriage in England and Wales commences], dot429.com, pristupljeno 4. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> U [[Rim]]u održana prva međunarodna [[povorka ponosa]] - [[WorldPride]].<ref>[http://www.interpride.org/?page=WorldPride Worldpride], interpride.org, pristupljeno 16. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''2001. g.''' – [[Nizozemska]] postaje prva država na svijetu koja je legalizirala [[istospolni brak]].<ref>[http://www.cbsnews.com/news/gay-marriage-goes-dutch/ Gay Marriage Goes Dutch], cbsnews.com, 1. travnja 2001., pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref name="pew">[http://www.pewforum.org/2013/12/19/gay-marriage-around-the-world-2013/ Gay Marriage Around the World], pewforum.org, pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> Kinesko psihijatrijsko društvo uklanja homoseksualnost s popisa mentalnih poremećaja.<ref>[http://www.nytimes.com/2001/03/08/health/08PSYC.html Homosexuality Not an Illness, Chinese Say], nytimes.com, 8. ožujka 2001., pristupljeno 5. lipnja 2014.</ref> Održane prve povorke ponosa na području bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], u [[Ljubljana|Ljubljani]] i [[Beograd]]u.<ref>[http://www.ljubljanapride.org/?page_id=41 Zgodovina], ljubljanapride.org, pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{slv oznaka}}</ref><ref>[http://belgradepride.info/index.php/sr/istorijat Istorijat PRIDE parada u Srbiji], belgradepride.info, pristupljeno 5. kolovoza 2014.</ref> [[Angvila]], [[Britanski Djevičanski otoci]] i [[Kajmanski otoci]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13la">Itaborahy, Lucas Paoli; Zhu, Jingshu, [http://old.ilga.org/Statehomophobia/ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2013.pdf State-sponsored Homophobia A world survey of laws: Criminalisation, protection and recognition of same-sex love -- Latin America and the Caribbean], ILGA, 2013. str. 84.-94. {{pdf}} {{eng oznaka}}</ref> 
*'''2002. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Održana prva [[povorka ponosa]] u Hrvatskoj, u Zagrebu, pod imenom "[[Zagreb Pride|Gay Pride Zagreb]]".<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020630/novosti02.asp Suzavcem na gay povorku], slobodnadalmacija.hr, 30. lipnja 2002., pristupljeno 7. lipnja 2014.</ref> Osnovana udruga ''[[Iskorak]] – Centar za prava seksualnih i rodnih manjina''.</span><ref>[http://www.iskorak.hr/iskorak/ Iskorak], iskorak.hr, pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref> Njemački Bundestag usvaja zakon kojim su pomilovani svi homoseksualci osuđeni u nacističkoj Njemačkoj.<ref>[http://www.apnewsarchive.com/2002/Germany-Offers-Nazi-Era-Pardons/id-a1834eb21558110ea1935722dd5d4d4c Germany Offers Nazi-Era Pardons], Melissa Eddy, apnewsarchive.com, 17. svibnja 2002., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''2003. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">[[Hrvatski sabor]] donosi [[Zakon o istospolnim zajednicama]].</span><ref>[http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/nacionalni-dokumenti/zakoni-kat/zakon-o-istospolnim-zajednicama.html Zakon o istospolnim zajednicama NN 116/03], ured-ravnopravnost.hr, pristupljeno 5. kolovoza 2014.</ref> [[Armenija]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" /> U Ujedinjenom Kraljevstvu ukinut članak 28. Zakona o lokalnoj samoupravi iz 1988. koji je lokalnim vlastima zabranjivao "promicanje homoseksualnosti".<ref>[http://www.theguardian.com/politics/2003/nov/17/uk.gayrights Section 28 gone ... but not forgotten], theguardian.com, Audrey Gillan, 17. studenog 2003., pristupljeno 4. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> Alex MacFarlane postaje prva osoba kojoj su izdane [[putovnica]] i rodni list (u Australiji) na kojima nije izričito naveden spol.<ref>[http://www.bodieslikeours.org/pdf/xmarks.pdf X Marks the Spot for Intersex Alex], bodieslikeours.org, Western Australian Newspaper, Julie Butler, 11. siječnja 2003., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> Održana prva povorka ponosa u [[Istanbul]]u, prva u većinski [[musliman]]skoj zemlji.<ref>[http://www.al-monitor.com/pulse/ar/originals/2013/12/turkey-lgbt-discrimination-legal-protection-public-awareness.html Turkey’s LGBT community draws hope from Harvey Milk], al-monitor.com, Verda Ozer, 15. prosinca 2013., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Belgija]] postaje druga država na svijetu koja je legalizirala istospolni brak.<ref name="pew" />
*'''2004. g.''' – [[Zelenortska Republika]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13af">Itaborahy, Lucas Paoli; Zhu, Jingshu, [http://old.ilga.org/Statehomophobia/ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2013.pdf  State-sponsored Homophobia A world survey of laws: Criminalisation, protection and recognition of same-sex love -- Africa], ILGA, 2013. str. 33.-62. {{pdf}} {{eng oznaka}}</ref>
*'''2005. g.''' – [[Simpsoni]] postaju prva [[crtani film|animirana]] [[TV serija]] u kojem je cijela epizoda posvećena temi istospolnih brakova.<ref>[http://www.dailymail.co.uk/news/article-2352511/Study-finds-Simpsons-encouraged-gay-men-come-sympathetic-attitude-sex-couples.html Homer-sexuality: Study finds the Simpsons has encouraged gay men to 'come out' with its sympathetic attitude to same sex couples], dailymail.co.uk, Alex Ward, 1. srpnja 2013., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Maršalovi otoci]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13oc" /> [[Španjolska]] postaje treća, a [[Kanada]] četvrta država na svijetu (i prva u [[Amerika|Americi]] koja je legalizirala istospolni brak.<ref name="pew" />
*'''2006. g.''' - [[Južnoafrička Republika]] postaje peta država na svijetu i prva u [[Afrika|Africi]] koja je legalizirala istospolni brak.<ref name="pew" /> Na konferenciji u [[Indonezija|Indoneziji]] jednoglasno su usvojena [[jogjakartska načela]] koja se bave širokim rasponom normi vezanih za ljudska prava i njihovom primjenom na problematiku seksualne orijentacije i rodnog identiteta.<ref>[http://www.yogyakartaprinciples.org/ Yogyakarta Principles], yogyakartaprinciples.org, pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''2007. g.''' – [[Vanuatu]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13oc" />
*'''2008. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">[[Hrvatski sabor]] donosi [[Zakon o suzbijanju diskriminacije]] kojim se, između ostalog, uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.</span><ref>[http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/hr/nacionalni-dokumenti/zakoni-kat/zakon-o-suzbijanju-diskriminacije.html Zakon o suzbijanju diskriminacije NN 85/08], ured-ravnopravnost.hr, pristupljeno 5. kolovoza 2014.</ref> [[Nikaragva]], [[Panama]] i [[Nepal]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13la" /><ref name="13az" />
*'''2009. g.''' - [[Jóhanna Sigurðardóttir]] postaje prva [[island]]ska premijerka i uopće prva deklarirana lezbijka koja je postala premijerka.<ref>[http://content.time.com/time/world/article/0,8599,1875032,00.html Iceland Picks the World's First Openly Gay PM], Jonas Moody, time.com, 30. siječnja 2009., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Wales|Velška]] [[ragbi]]jaška zvijezda Gareth "Alfie" Thomas "izlazi" javno kao gej.<ref>[http://www.dailymail.co.uk/sport/rugbyunion/article-1237064/British-Lions-rugby-legend-Gareth-Thomas-Its-ended-marriage-nearly-driven-suicide-Now-time-tell-world-truth--Im-gay.html British Lions rugby legend Gareth Thomas: 'It's ended my marriage and nearly driven me to suicide. Now it's time to tell the world the truth - I'm gay'], Helen Weathers, dailymail.co.uk, 12. siječnja 2010., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> Britanski premijer [[Gordon Brown]] objavljuje javnu ispriku u ime britanske vlade zbog "groznog tretmana" [[Alan Turing|Alana Turinga]].<ref>[http://www.theguardian.com/world/2009/sep/11/pm-apology-to-alan-turing PM's apology to codebreaker Alan Turing: we were inhumane], Caroline Davies, theguardian.com, 11. rujna 2009., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> Vrhovni sud u [[New Delhi]]ju ukida članak 377. Kaznenog zakona koji je kriminalizirao homoseksualne odnose.<ref name="indi">[http://www.independent.co.uk/news/world/asia/indias-gay-community-scrambling-after-court-decision-recriminalises-homosexuality-9146244.html India's gay community scrambling after court decision recriminalises homosexuality], independent.co.uk, Caroline Davies, 23. veljače 2014., pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> U [[SAD|SAD-u]] donesen Zakon o suzbijanju zločina iz mržnje.<ref>[http://www.mercurynews.com/columns/ci_13628360 Matthew Shepard Hate Crimes Act passes Congress, finally], mercurynews.com, 25. listopada 2009., pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://thecaucus.blogs.nytimes.com/2009/10/28/obama-signs-hate-crimes-bill/ Obama Signs Hate Crimes Bill], nytimes.com, Jeff Zeleny, 28. listopada 2009., pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref>  [[Norveška]] i [[Švedska]] postaju šesta i sedma država na svijetu koje su legalizirale istospolni brak.<ref name="pew" />
{{Zakonski status homoseksualaca u svijetu|align=right|size=250px}}
'''2010-ih'''
*'''2010. g.''' – [[Island]] postaje osma, [[Portugal]] deveta, a [[Argentina]] deseta država na svijetu (i prva u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]) koja je legalizirala istospolni brak.<ref name="pew" /> [[Fidži]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13oc">Itaborahy, Lucas Paoli; Zhu, Jingshu, [http://old.ilga.org/Statehomophobia/ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2013.pdf  State-sponsored Homophobia A world survey of laws: Criminalisation, protection and recognition of same-sex love -- Oceania], ILGA, 2013. str. 102.-109. {{pdf}} {{eng oznaka}}</ref>
*'''2011. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Održana prva [[povorka ponosa]] u Splitu, [[Split Pride]].<ref>[http://www.jutarnji.hr/gay-pride-u-splitu--ozlijedena-4-novinara--privedeno-300-ljudi--sudionike-evakuirala-policija/952611/ Kaos u Splitu: Zbog divljanja privedeno 137 osoba! Sudionike Gay Pridea evakuirala policija], jutarnji.hr, 11. lipnja 2011., pristupljeno 7. lipnja 2014.</ref> [[Kazneni zakon]] definira [[zločin iz mržnje]] kao kazneno djelo počinjeno zbog, između ostalog, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_11_125_2498.html Kazneni zakon], narodne-novine.nn.hr, pristupljeno 5. kolovoza 2014.</ref> Osnovana udruga [[Queer Sport Split]].<ref>[http://www.qss.hr/o-nama.html O nama], qss.hr, pristupljeno 7. kolovoza 2014.</ref></span> Ukinuta politika "[[Don't ask, don't tell]]" u SAD-u.<ref>[http://www.nbcnews.com/id/43859711/ns/us_news-life/ Obama certifies end of military's gay ban], nbcnews.com, 22. srpnja 2011., pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> U [[Francuska|Francuskoj]] umire [[Rudolf Brazda]] za kojeg se vjeruje da je posljednja preživjela osoba koja je poslana u [[nacistički koncentracijski logori|logor]] zbog homoseksualnosti.<ref>[http://www.dw.de/last-gay-survivor-of-nazi-concentration-camps-dies/a-15298275 Last gay survivor of Nazi concentration camps dies], Joanna Impey, dw.de, 8. kolovoza 2011., pristupljeno 11. siječnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> U [[Uganda|Ugandi]] je ubijen [[David Kato]], aktivist za prava LGBT-a, nakon što je lokalni list objavio popis gejeva uz podnaslov "objesite ih".<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/ugandske-novine-trazile-javna-vjesanja-gayeva-ubijen-poznati-aktivist-david-kato/535130.aspx Ugandske novine tražile javna vješanja gayeva: Ubijen poznati aktivist David Kato], index.hr, 27. siječnja 2011., pristupljeno 6. kolovoza 2014.</ref><ref>[http://www.nytimes.com/2011/01/28/world/africa/28uganda.html Ugandan Who Spoke Up for Gays Is Beaten to Death], Jeffrey Gettleman, nytimes.com, 27. siječnja 2011., pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref>
*'''2012. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Osnovana prva hrvatska udruga koja se fokusira na promociju i zaštitu prava transrodnih i transseksualnih osoba u Hrvatskoj, ''Trans Aid Hrvatska''.<ref>[http://queer.hr/20829/osnovana-prva-trans-udruga-u-hrvatskoj/ Osnovana prva trans udruga u Hrvatskoj!], queer.hr, 15. svibnja 2012., pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref> Oformljen prvi LGBT Centar u Hrvatskoj, u Zagrebu.</span><ref>[http://queer.hr/30670/uskoro-otvorenje-lgbt-centra-zagreb/ Uskoro otvorenje LGBT Centra Zagreb], queer.hr, 8. veljače 2013., pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref> Održano prvo [[budizam|budističko]] istospolno vjenčanje, na [[Tajvan]]u.<ref>[http://www.hindustantimes.com/world-news/taiwan-gets-its-first-same-sex-buddhist-wedding/article1-911937.aspx Taiwan gets its first same-sex Buddhist wedding], hindustantimes.com, 11. kolovoza 2012., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Lesoto]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13af" /> [[Orlando Cruz]] postaje prvi svjetski profesionalni [[boks]]ač koji "izlazi" kao gej.<ref>[http://www.spiegel.de/international/world/interview-with-first-openly-gay-boxer-orlando-cruz-a-866052.html Interview with Orlando Cruz: 'I Couldn't Accept Being Gay Because I Was too Afraid'], spiegel.de, 9. studenog 2012., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Danska]] postaje jedanaesta država na svijetu koja je legalizirala istospolni brak.<ref name="pew" /> U [[Čile]]u je donesen antidiskriminacijski zakon, sedam godina nakon što je predložen i nedugo nakon smrti Daniela Zamudia kojega je napala skupina mladih [[neonacizam|neonacista]].<ref>[http://www.huffingtonpost.com/2012/04/05/chile-discrimination-law-daniel-zamudio-gay-death_n_1405406.html Chile Passes Anti-Discrimination Law Following Daniel Zamudio's Death], huffingtonpost.com, 4. travnja 2012., pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> 
*'''2013. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Osnovane LGBT udruge [[Rišpet]] u [[Split]]u i [[LIBERos]] u [[Osijek]]u.<ref>[http://lgbt.ba/rispet-s-ljudskim-pravima-nema-vise-kompromisa/ Rišpet: S ljudskim pravima nema više kompromisa], lgbt.ba, 20. svibnja 2013., pristupljeno 7. kolovoza 2014.</ref><ref>[http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=47972 Udruga LIBERos - Osijek dobio neprofitnu i nevladinu udrugu za promicanje tolerancije i borbe za ljudska prava], osijek031.com, 18. studenog 2013., pristupljeno 16. kolovoza 2014.</ref> Održan [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj|ustavni referendum]] na kojem se 65,87 % birača izjasnilo da se u [[Ustav Republike Hrvatske]] unese odredba po kojoj je brak životna zajednica muškarca i žene, time efektivno zabranjujući istospolni brak.</span><ref>[http://www.izbori.hr/2013Referendum/rezult/r_00_0000_000.html?t=1385985395019 Potpuni službeni rezultati državnog referenduma], izbori.hr, pristupljeno 6. kolovoza 2013.</ref> Britanska kraljica dodjeljuje posthumno pomilovanje Alanu Turingu.<ref>[http://www.independent.co.uk/news/people/news/alan-turing-gets-royal-pardon-for-gross-indecency--61-years-after-he-poisoned-himself-9023116.html Alan Turing gets royal pardon for 'gross indecency' – 61 years after he poisoned himself], independent.co.uk, Oliver Wright, 23. prosinca 2013., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Indija|Indijski]] Vrhovni sud ukida presudu Vrhovnog suda u New Delhiju iz 2009. čime homoseksualni odnosi ponovo postaju kažnjivi zatvorom.<ref name="indi" /> [[Urugvaj]] postaje dvanaesta, [[Novi Zeland]] trinaesta (i prva u [[Oceanija|Oceaniji]]), [[Francuska]] četrnaesta, [[Brazil]] petnaesta te [[Engleska]] i [[Wales]] šesnaesta država na svijetu koja je legalizirala istospolni brak.<ref name="pew" /> U [[Rusija|Rusiji]] donesen kontroverzni zakon o zabrani "homoseksualne propagande".<ref>[http://www.theguardian.com/world/2013/jun/11/russia-law-banning-gay-propaganda Russia passes law banning gay 'propaganda'], theguardian.com, Miriam Elder, 11. lipnja 2013., pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Amnesty International]] predstavio izvješće ''Pretvaranje ljubavi u zločin: kriminalizacija homoseksualnosti u subsaharskoj Africi'' u kojem se upozorava na porast homofobije i poziva političke i vjerske vođe u borbu protiv diskriminacije.<ref>[http://www.europapress.es/internacional/noticia-amnistia-denuncia-homofobia-africa-subsahariana-alcanzando-niveles-peligrosos-20130625103030.html Amnistía denuncia que la homofobia en el África subsahariana está alcanzando "niveles peligrosos"], europapress.es, 25. lipnja 2013., pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{spa oznaka}}</ref><ref>[https://www.amnesty.org/en/news/rising-levels-homophobia-sub-saharan-africa-are-dangerous-and-must-be-tackled-2013-06-24 Rising levels of homophobia in sub-Saharan Africa are dangerous and must be tackled], amnesty.org, 25. lipnja 2013., pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> 
*'''2014. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Donesen [[Zakon o životnom partnerstvu]] prema kojem istospolni parovi uživaju ista prava kao i bračni partneri, osim prava na posvajanje djece.<ref>[http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Savjetovanja%20sa%20zainteresiranom%20javno%C5%A1%C4%87u/2013/zivotno_partnerstvo/Nacrt%20zakona%20o%20%C5%BEivotnom%20partnerstvu%20-%2017%2010.pdf Nacrt prijedloga Zakona o životnom partnerstvu], uprava.hr, pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{pdf}}</ref><ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/342766/Povijesna-odluka-Hrvatska-ima-Zakon-o-zivotnom-partnerstvu.html Povijesna odluka: Hrvatska ima Zakon o životnom partnerstvu], tportal.hr, 15.  srpnja 2014., pristupljeno 5. kolovoza 2014.</ref> Otvoren drugi LGBT Centar u Hrvatskoj, u Splitu.</span><ref>[http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Dalmacija/Split-dobio-LGBT-Centar-najavljen-ovogodisnji-Pride Split dobio LGBT Centar, najavljen ovogodišnji Pride], novilist.hr, 24. svibnja 2014., pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref> Kraljica [[Elizabeta II.]] prvi puta javno podržala zajednicu LGBT-a.<ref>[http://www.passportmagazine.com/blog/archives/35130-here-here-queen-elizabeth-makes-first-gesture-of-goodwill-to-the-lgbt-community/ Hear, Hear! Queen Elizabeth Makes First Gesture of Goodwill to the LGBT Community], passportmagazine.com, Joseph Pedro, 7. ožujka 2014., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Škotska]] i [[Luksemburg]] postaju sedamnaesta i osamnaesta država na svijetu koje su legalizirale istospolni brak.<ref name="pew" /> U Ugandi donesen drakonski zakon koji, između ostalog, određuje doživotni zatvor za kategoriju pod nazivom "otežana homoseksualnost", kažnjava lezbijske odnose (prije nisu bili kažnjavani), "homoseksualnu propagandu", pa čak i osobe koje ne prokazuju pripadnike zajednice LGBT-a.<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/za-homoseksualce-dozivotni-zatvor-uganda-donijela-drakonski-zakon---324841.html Drakonski zakon: Za homoseksualce doživotni zatvor], dnevnik.hr, 24. veljače 2014., pristupljeno 6. kolovoza 2014.</ref><ref>[http://sociedad.elpais.com/sociedad/2014/02/24/actualidad/1393246740_960163.html La ley antigais ugandesa convierte en criminales a miles de personas], elpais.com, José Naranjo, 24. veljače 2014., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{spa oznaka}}</ref>

== Više informacija ==

* [[povijest LGBT-a]]
* [[progon homoseksualaca u nacističkoj Njemačkoj i holokaustu]]
* [[stonvolski nemiri]]
* [[zajednica LGBT-a]]
* [[prava LGBT-a u svijetu]]
* [[Dodatak:kronologija legalizacije istospolnih zajednica|kronologija legalizacije istospolnih zajednica]]
* [[jogjakartska načela]]

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Literatura ==
* Spahić, Aida; Gavrić, Saša (ur.), [http://ba.boell.org/sites/default/files/citanka_lgbt_ljudskih_prava.pdf ''Čitanka LGBT ljudskih prava''] (2. izd.), Sarajevski otvoreni centar/Fondacija Heinrich Böll, Sarajevo, 2012., {{ISBN|978-9958-577-02-4}} {{pdf}}

{{LGBT |state=uncollapsed |selected=povijest}}

[[Kategorija:Povijest LGBT-a]]