Vidi kôd stranice Katolička crkva u Tuzli (1893.)

<!--'''Katolička crkva u Tuzli (1893.)'''-->{{Vjerski objekt
| ime               = Crkva 
| slika             = Rimokatolička crkva u Tuzli, 1893. godine.jpg
| veličina_slike    = 250px
| opis_slike        = Rimokatolička crkva u Tuzli, 1893. godine
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = [[Tuzla]]
| koordinate        = 
| cijena_izgradnje  = 
| arhitekt          = [[Josip Vancaš]]
| godine izgradnje  = [[1893.]]
| godina završetka  = [[1896.]]
| renoviran         =
| srušen            = [[1987.]]
| religija          = [[rimokatoličanstvo]]
| patron            = 
| fasada            = 
| arhitektonski stil= neogotika
| materijal         = 
| dimenzije         = 
}}

U [[Tuzla|Tuzli]] je od 1893. do 1987. postojala građevina '''katoličke crkve'''.<ref name="Bosna Srebrena">[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-tuzla/tuzla.html Franjevačka provincija Bosna Srebrena] Tuzla – samostan i župa sv. Petra apostola, pristupljeno 12. travnja 2016.</ref><ref name="FST">[http://www.fst.ba/zupe/tuzla_povijest.php Franjevački samostan i župa sv. Petra i Pavla, Tuzla] Povijest crkve i samostana, pristupljeno 12. travnja 2016.</ref><ref name="bhstring">[https://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtzvremeplov.php?id=48 Tuzlarije] Tuzlarije - vremeplov. Katolička crkva. 25. veljače 2005., pristupljeno 12. travnja 2016.</ref>

== Povijest ==
Poslije progona koji su uslijedili nakon [[Bečki rat|Bečkog rata]], brojni su vjernici, redovnici i svećenici iselili u novooslobođene hrvatske krajeve preko Save, dok su preostali prešli na islam i pravoslavlje, pa su brojne katoličke župe opustjele i ugašene. Uz rat su harale glad i kuga.  Franjevci su 1688. napustili [[franjevački samostan Gradovrh|gradovrški samostan]] i otišli u [[Bač]]. Početkom 18. st. bila jedina župa u cijeloj sjeveroistočnoj Bosni. Samostan nije obnovljen. Poboljšanjem prilika [[franjevci]] su u Tuzli u 18. stoljeću kupili komad zemljišta s kućom te iznova započeli s pastoralnim radom među onim katoličkim stanovništvom koje je preostalo.<ref name="Bosna Srebrena"/><ref name="FST"/>  Župnik je boravio po okolnim mjestima Lipniku i Husinu zbog sigurnosnih razloga. Tuzla postaje sjedište župe [[1852.]] godine, a i nakon toga bogoslužje se vršilo na otvorenom kraj [[kapela|kapelice]]. Nakon što je fra Augustin Slišković je 1869. godine od Hakib-paše isposlovao dopuštenje za gradnju crkve od čvrstoga materijala, sagrađena je od 1871. do 1872. godine [[katolička crkva u Trnovcu, Tuzla|crkva]], ali samostan nije obnovljen. <ref name="FST"/> <ref name="Bosna Srebrena"/>

Austro-ugarsko [[Zaposjedanje BiH 1878.|oslobađanje BiH]] stvorilo je bolje okružje. Rastuće potrebe i tuzlansko slijeganje terena učinili su svoje, pa je crkva postala ruševno te se prešlo u ovu novu crkvu. <ref name="Bosna Srebrena"/>

Da bi potakao na gradnju ove crkve i napuštanje ruševne stare crkve sv. Petra, fra Stjepan Ikić dao je srušiti staru crkvu sv. Petra na Trnovcu studenoga 1891. godine te počeo na mjestu današnjeg crkvišta graditi ovu crkvu u neogotičkom stilu.<ref name="Čiča">[https://www.scribd.com/document/175842967/Ba%C5%A1tina-sjeveroisto%C4%8Dne-Bosne-broj-3-2010 Baština sjeveroistočne Bosne broj 3, 2010.] [[Nikola Čiča]]: ''Povijest franjevačkog samostana u Tuzli s posebnim osvrtom na izgradnju kulturnog centra "Sveti Franjo", str. 200 (pristupljeno 22. studenoga 2017.)</ref>

Nova crkva počela se graditi [[1. kolovoza]] [[1893.]] kod ruševina bivšega [[Franjevački samostan Gradovrh|samostana]] i dovršena je 1896. godine. Blagoslovio ju je biskup Stadler 4. listopada. <ref name="Čiča"/> Trošak izgradnje bio je 18 300 forinti.<ref name="Bosna Srebrena"/><ref name="FST"/> 

Sagrađena je po projektu [[Franc Mihanović|Franca Mihanovića]]. Izvođačka tvrtka bila je obitelji tuzlanskih [[Talijani u BiH|Talijana]] [[Kompanija Cordignano i Candotti|Cordignano i Candotti]]. Većina radova napravljena je u samo dva mjeseca i crkva je posvećena 4. listopada [[1893.]] godine.<ref name="Knežiček">(boš.) [http://www.ugip-tz.ba/3_vijesti/Knezicek_130_godina_Italijana.pdf Udruženje građana italijanskog porijekla Rino Zandonai Tuzla] Tihomir Knežiček: ''Uticaj Italijana na izgradnju i društveni razvoj Tuzle'', str. 3  (pristupljeno 6. prosinca 2017.)</ref> Župnik fra Rafo Babić podigao je kod crkve [[1898.]] godine dosta veliki [[župni stan]]. <ref name="Čiča"/> Nova [[samostan]]ska zgrada izgrađena je [[1899.]] godine.<ref name="Bosna Srebrena"/><ref name="FST"/> No, to se radi o župnom stanu. Na [[kapitul]]u u Plehanu 25. travnja 1967. ovaj je župni stan proglašen samostanom i time je obnovljen stari franjevački samostan u Tuzli.<ref name="Čiča"/> Između 1928. i 1933. nabavljeno je nekoliko kipova od drveta. <ref name="Bosna Srebrena"/>

Časne sestre [[Klanjateljice Krvi Kristove]] djelovale su u ovoj župi su tijekom 1957. i 1958. godine. <ref name="FST"/>

Političke okolnosti opet postaju nepovoljne nakon dolaska komunista na vlast. Poslije rata su [[nacionalizacija|oduzele]] dio samostanskih prostorija. Tako je stanje bilo do preseljenja u novi samostan 1986. godine. U međuvremenu je bila prva sanacija crkvene zgrade 1964. godine. To je bilo zbog slijeganja tla u Tuzli zbog kojeg su se urušavale mnoge zgrade, pa i sama župna crkva. Rješenje se pokazalo privremenim, jer se urušavanje nastavilo. Sve je bila izvjesnija potreba preseljenja u novu zgradu. Pokušalo se isposlovati od općinskih vlasti dopuštenje za izgradnju nove crkve, no one su s dopuštenjem otezale više godina.<ref name="FST"/> Od slijeganja su napuknuli zidovi, oštećeni temelji. Nije se moglo trajno i uspješno sanirati oštećenja te se 1980. srušilo zvonik.<ref name="Knežiček"/> Naposljetku je izgradnja nove crkve u Tuzli započela [[1983.]] godine. S crkvom [[franjevačka crkva i samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli|arhitektonski kompleks]] čini novoizgrađeni samostan (1984.-86.). 1986. godine franjevci su preselili u novi samostan i nakon preseljenja prestala je stara zgrada biti vlasništvo franjevaca.<ref name="FST"/> Zbog slijeganja zemljišta porušena je [[1987.]] godine.<ref name="bhstring">[https://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtzvremeplov.php?id=48 Tuzlarije] Tuzlarije - vremeplov. Katolička crkva. 25. veljače 2005., pristupljeno 12. travnja 2016.</ref><ref name="Knežiček"/>

== Umjetničke osobitosti ==
Sagrađena je u [[neogotika|neogotičkom stilu]].<ref name="FST"/> Projektirao ju je [[Josip Vancaš]]. <ref name="Bosna Srebrena"/>

Bila je ukrašena s nekoliko kipova i slika. Sve su bile izrađene u tradiciji umjetničkog obrta. Iz [[tirol]]skih radionica su kipovi Marije s [[Krist]]om ([[bojeno drvo]], 1854. god.) i Sv. Jurja (radionica [[Ferdinand Stuflesser|Ferdinanda Stuflessera]]<ref>[https://stuflesser.com/en/ Stuflesser - Church Art, Church Interiors, Church Fittings, Statues, Statuary, Woodcarvings] For our international clients and friends, pristupljeno 12. travnja 2016.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20160421160823/http://hrvatska.stuflesser.com/ Stuflesser] Ferdinand Stuflesser 1875., pristupljeno 12. travnja 2016.</ref>). Od drveta su kipovi nabavljeni od 1928. do 1933.: [[Srce Isusovo]], [[sv. Josip]], [[sv. Anto]], [[Gospa]], [[sv. Ivan apostol]] i [[sv. Mihovil]]. <ref name="Bosna Srebrena"/>

Slike su djelo slikara [[Josip Pellarini|Josipa Pellarinija]], koji je crkvu iznutra oslikao 1930. godine. Ukupna oslikana površina je 534 četvorna metra zidnih slika.<ref name="Bosna Srebrena"/> [[Interijer]] su činile zidne [[freska|freske]], njih deset. 1965. godine [[konzervacija|konzervirane]] su i stavljene pod državnu [[zaštićeno kulturno dobro|zaštitu]].<ref name="bhstring"/>

== Izvori ==
{{izvori}}


[[Kategorija:Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Građevine u Tuzli]]
[[Kategorija:Franjevački samostani u Bosni i Hercegovini]]